2016. godina postaje nova najtoplija godina na Zemlji?
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) je objavila globalne klimatske podatke za ovogodišnji studeni koji je peti najtopliji studeni u povijesti temperaturnih mjerenja (od 1880. godine). Prema podacima Američke svemirske agencije (NASA) studeni 2016. je drugi najtopliji studeni u znanoj povijesti.
Prije detaljnije analize podataka za protekli mjesec istaknimo i da je NOAA objavila da je prvih jedanaest mjeseci 2016. godine najtoplije takvo razdoblje u znanoj povijesti Zemlje. Globalno temperaturno odstupanje od prosjeka je u tom razdoblju iznosilo +0.94°C, što je za 0.07°C više od rekorda za to razdoblje postavljenog 2015. godine koja je na kraju završila kao rekordno topla godina na Zemlji. Vrlo je vjerojatno da će 2016. postati nova najtoplija godina u znanoj povijesti Zemlje. Da se to ne bi dogodilo, prosinac ne bi trebao biti topliji od prosjeka za više od 0.25°C. Posljednji puta je tako malo temperaturno odstupanje za neki mjesec zabilježeno još u studenom 2000. godine.
Temperaturno odstupanje površinske temperature na Zemlji u povijesti mjerenja temperatura (u odnosu na prosjek za 20. stoljeće)
Usporedba odstupanja prosječne globalne temperature u 2016. godini (u odnosu na prosjek za 20. stoljeće) sa sedam najtoplijih godina u znanoj povijesti. Čak ako i srednja temperatura u prosincu bude jednaka prosjeku za 21. stoljeće (crni kružič na grafu) 2016. godina će biti nova rekordno topla godina.
Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u studenom 2016. godine je bila za 0.73 °C veća od temperaturnog prosjeka za studeni za 20. stoljeće koji iznosi 12.9°C. To odstupanje je za 0.23°C manje od rekordno toplog studenog iz 2015. godine.
Podsjetimo da je u ovogodišnjem rujnu prekinut niz od čak šesnaest uzastopnih rekordno toplih mjeseci na globalnoj razini. Taj niz počeo u svibnju 2015. i završio s kolovozom 2016. godine. Rujan je, po klimatskim podacima NOAA-e postao drugi najtopliji rujan, a listopad je postao treći najtopliji listopad.
Temperatura kopnenih površina na Zemlji je u studenom bila za 0.95 °C veća od prosjeka za 20. stoljeće (5.9°C), te je po tome ovogodišnji studeni dvanaesti najtopliji . Na većem dijelu kopna studeni je bio topliji ili znatno topliji od prosjeka. Zabilježene su značajne razlike između Sjeverne Amerike i Euroazije, osobito na višim zemljopisnim širinama. Rekordna toplina je u studenom zabilježena u središnjim i jugoistočnim dijelovima Kanade gdje su srednja mjesečna temperatura bila najmanje 5°C viša od prosjeka. Rekordno toplo je bilo i na nekim područjima sjevera i jugozapada SAD-a, dijelovima zapadnog i južnog Meksika, nekim krajevima istočne i zapadne Afrike te na dijelu jugoistočne Azije.
Toplina je u studenome bila najizraženija duž ekvatorijalnog i sjeveroistočnog dijela Južne Amerike te u dijelovima jugoistočne Azije. Dijelovi zapada SAD-a, jug Grenlanda te sjeveroistok Azije su bile temperaturno oko ili malo ispod prosjeka.
Veći dio središnjeg dijela euroazijskog kontinenta je bio u studenom hladniji od prosjeka. Srednje mjesečne temperature su u središnjoj Rusiji i dijelovima sjeveroistočne Azije bile i najmanje za 5°C niže od prosjeka. Rekordna hladnoća za studeni je zabilježena i u središnjoj Boliviji.
Prosječna temperatura svjetskih oceana u studenome 2016. je bila druga najveća u povijesti mjerenja za taj mjesec, za 0.65°C viša od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 15.8 °C. Rekord je zabilježen u studenom 2015. godine. Ovogodišnja temperaturna anomalija je za 0.19°C manja od prošlogodišnje.
Na Sjevernoj polutci studeni 2016 je sa temperaturnim odstupanjem od +0.86 °C bio sedmi najtopliji studeni . Na Južnoj polutci studeni 2016 je sa temperaturnim odstupanjem od +0.60 °C bio šesti najtopliji studeni.
Karta temperaturnih odstupanja kopna i oceana (°C) u studenom 2016. godine (u odnosu na prosjek za razdoblje 1981.-2010.)
Klimatska ocjena studenog 2016. prema raspodjeli percentila (legenda: Rekordno hladno, znatno hladnije od prosjeka, hladnije od prosjeka,prosječno, toplije od prosjeka, znatno toplije od prosjeka, rekordno toplo)
Protekla tri mjeseca (rujan, listopad i studeni), odnosno klimatološka jeseni na Sjevernoj polutki, te klimatološko proljeće na Južnoj polutki su bila druga najtoplija takva razdoblja na Zemlji u povijesti mjerenja temperatura.
Prosječna temperatura kopna i oceana na Sjevernoj polutki je u klimatološkoj jeseni 2016. bila 0.77°C iznad dugogodišnjeg prosjeka. Prosječna temperatura kopna i oceana na Južnoj polutki je u klimatološkom proljeću 2016. bila 0.62°C iznad dugogodišnjeg prosjeka. Topliji su bili samo klimatološka jesen odnosno proljeće iz 2015. godine