DHMZ-ova analiza temperaturnih anomalija za prosinac 2013. godine pokazuje da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 0.7°C u Osijeku do 3.4°C na Zavižanu.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2013. godine opisane su kategorijama normalno (istočna Hrvatska), toplo (dio sjeverozapadne i središnje Hrvatske, te dio sjevernog i južnog Jadrana) i vrlo toplo (preostali dio Hrvatske).

Temperaturni prosinac 2013. u Hrvarskoj

Analiza količina oborine za prosinac 2013. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su količine oborine u cijeloj Hrvatskoj bile ispod prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za prosinac 2013. godine nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka u Osijeku (0.0 mm) do 77% tog prosjeka na Pargu (120.1 mm).

Odstupanje od klimatološkog prosjeka / oborine u prosincu 2013.

Količina oborina u Hrvatskoj u prosincu 2014:

Oborinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2013. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (istočna i dio središnje Hrvatske), vrlo sušno (dio sjeverozapadne i središnje Hrvatske te dio sjevernog i srednjeg Jadrana s pripadnim zaleđem), sušno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana s pripadnim zaleđem) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Split: Najtopliji prosinac u povijesti mjerenja, 2013. peta najtoplija ikad

Sa srednjom mjesečnom temperaturom od 11,1°C, Split (meteorološka postaja DHMZ-a Split Marjan) je zabilježio najtopliji mjesec prosinac od početka službenih meteoroloških mjerenja, točnije spomenuta vrijednost izjednačena je s prosincem 1985. godine.

Ovogodišnji prosinac je bio 2,2°C topliji od srednjaka za razdoblje 1961-1990, te 2,0°C topliji od mjesečnog srednjaka za razdoblja 1991-2012.

Zanimljivo je da je najtopliji dan u Splitu bio Božić, a najhladnije je bilo 7. prosinca. Najviša izmjerena vrijednost temperature zraka iznosila je 15,5°C (16. prosinca), a najniža tek 5,5°C (8. prosinca). Spomenuta minimalna temperatura druga je najviša u povijesti službenih mjerenja, viša je bila samo 1985. (5,9°C).

U prosincu je palo 61,7mm oborine, što predstavlja 62 posto od višegodišnjeg prosjeka za mjesec studeni.

Kada se gleda cijelo splitsko područje mogu se vidjeti još neke zanimljivosti. Prvi se put dogodilo nakon 20 godina da na Mosoru u prosincu nije bilo padanja snijega. Na cijelom splitskom području nije zabilježena grmljavina čitavog mjeseca, a prvi put od početka meteoroloških mjerenja u Žrnovnici u prosincu nije zabilježen dan s temperaturom nižom od 0°C.

Nastavio se niz iznadprosječno toplih godina

Kada se gleda 2013. godina u cjelini, bila je to u Splitu još jedna iznadprosječno topla godina u nizu, te se nastavio kontinuitet. Naime, 2011.godina je sa srednjom godišnjom temperaturom od 17,6° završila kao najtoplija od početka mjerenja. 2012. godina je s prosječnom godišnjom  temperaturom od 17,4° dijelila drugo mjesto s godinama 1950. i 1994., dok ovogodišnja, sa srednjom temperaturom od 17,3°C, dijeli peto mjesto na ljestvici najtoplijih godina s godinama 2000. i 2003.

Višegodišnji prosjek (1961-1990) iznosi 15.9°C, tako da je bila toplija od prosjeka za 1,4°C. Svi mjeseci u 2013. godini u Splitu bili su topliji od prosjeka

Oborina je tijekom godine bilo više od prosjeka, ukupno je palo 968 mm, što je 117 % prosječne godišnje količine oborine.

Ektremno topao i sušan prosinac u Europi

Prosinac 2013. godine gotovo je cijeloj Europi donio natprosječno toplo vrijeme, a najveće temperaturno odstupanje zabilježeno je u sjevernoj i istočnoj Europi, ponegdje za više od 5°C u odnosu na višegodišnji prosjek. Također pozitivno, ali nešto manje odstupnje zabilježeno je u čitavoj srednjoj i sjeverozapadnoj Europi, od 1 do 3 stupnja iznad prosjeka. Prosječno ili malo hladnije od prosjeka bilo je na dijelu balkanskog i iberskog poluotoka.

Temperaturno odstupnje od prosjeka (1971-2000.) u prosincu 2013. u Europi (NOAA)

Po pitanju oborine, prosinac je prošle godune u većem dijelu Europe bio sušan mjesec. U velikom dijelu Skandinavije i Balkana palo je manje od četvrtine prosječne količine oborina. Samo su rijetko “oaze” u kojima je palo više od prosjeka, i to u južnoj Norvešskon, dijelu Engleske, južne Franvuske i sjeverozpadne Italije.

Oborine u prosincu 2013. u Europi – postotak od normale (NOAA)

Prosinac 2013. je bio jedan od najblažih u posljednjih 100 godina u nordijskim zemalja Europe, prema mjesnim meteorolozima, uz temperature više za 4 do 5 stupnjeva od uobičajenih sezonih u Norveškoj i Finskoj.

Oslo je zabilježio najtopliji Božić od prvih bilježenja temperatura 1937., dok je u Helsinkiju i u južnoj polovici Finske, drugi dio prosinca bio najumjereniji u posljednjih 30 godina. U Danskoj je 24. prosinca zabilježeno 11,6 stupnjeva Celzija.

Nova godina 2014. je počela neuobičajeno i pločnici skandinavskih gradova i dalje nisu prekriveni ledom ni snijegom. Švedski dnevni list Dagen Nyhether je fotografirao cvijet trešnje u središtu Stockholmu, gdje su se još zadržale ptice selice koje su uobičajeno u ovo doba godine južnije.

Švedski meteorološki institut navodi da je na sjever stigla zima, dok se prema meteorološkim definicijama na jugu još zadržala jesen.

Na zapadnoj obali Norveške mjesni list Sunmoereposten je objavio fotografije čitatelja koji su poslali snimke šafrana, tratinčica i maslačaka.

Blage temperature su učinak iste depresije koja je hladnoćom zarobila najveći dio Sjedinjenih Država i Kanade.

Meteorolozi upozoravaju da će Sjever Europe osjetiti temperature prikladnije godišnjem dobu krajem tjedna kada ga zahvati hladni zrak iz Rusije.

Komentari