Thursday, May. 25, 2017

ANALIZA: Pogledajte kuda je protutnjala splitska pijavica, Dalmacija ostaje “slijepac” bez meteo radara!

Autor:

|

08.01.2016

|

Kategorije:

ANALIZA: Pogledajte kuda je protutnjala splitska pijavica, Dalmacija ostaje “slijepac” bez meteo radara!

Splitska pijavica bila je vijest dana u Dalmaciji, a glas o njenoj pojavi prenijele su i brojne svjetske agencije. Pijavica se pojavila 6. siječnja, a s mora je nad splitsko kopno ušla u 15 sati i 55 minuta. Posljednja dva dana članovi Crometeo tima satima su radili terensku analizu putanje splitske pijavice, razgovarali sa svjedocima ove ekstremne vremenske pojave, proučavali dostupne meteorološke podatke, računalne modele i satelitske snimke, fotografije i video zapise od toga dana, da bi napravili detaljnu analizu meteorološkog događaja kojega će grad pod Marjanom još dugo pamtiti.

Prema službenim podacima DHMZ-a, pijavice se na Jadranu najčešće javljaju u razdoblju od kolovoza do kraja prosinca. Pri tome ih uvjerljivo najviše ima u listopadu i studenom. Od početka siječnja do početka ljeta zavlada svojevrsno zatišje, no to ne znači da se pijavice tada ne javljaju. Od prvih 5 mjeseci u godini, upravo su u siječnju prosječno najčešće jave.

Godišnji hod ukupnog broja pijavica opaženih na sinoptičkim 
(Hvar, Lastovo, Palagruža, Dubrovnik, Šibenik, Split-Marjan i Rab) 
te na klimatološkim postajama (Izvor grafa: jadran.gfz.hr)

Područje grada Splita ne spada u dio Jadrana u kojem su pijavice posebno česte. Znatno češće se jave prema otocima, a osobito s južne strane Čiova, Šolte, Brača… Među područjima gdje se pijavice znatno češće jave jesu dubrovačko i područje između Visa i Hvara.

 Službena evidencija pijavica (vrlo) nepotpuna

Kada govorimo o službenoj statistici pojave pijavica, a nju vodi Državni hidrometeorološki zavod, moramo imati na umu da će se pojava pijavice zabilježiti samo ako je uoči i evidentira motritelj glavne ili klimatološke meteorološke postaje. Iz objektivnih razloga, motritelj ne može svakog trenutka pratiti vremenska zbivanja, stoga nisu rijetki slučajevi da pojava pijavice na nekom području ostane službeno nezabilježena, iako se pijavica dokazano dogodila. Upravo iz ovih razloga, pohvalno je nastojanje nekolicine djelatnika DHMZ-a da u dojave pijavice uključe same građane koji u doba ubrzanog razvoja tehnologije postaju najbolji izvor informacija.

Pijavica kod Splita 29.1.1945. (izvor Fold3.com)
 

Meteorološki opservatorij na Marjanu počeo je s radom 1928. godine, a kontinuirano radi od 1946. U tom razdoblju broj pijavica koje su uočene, usprkos sjajnoj lokaciji s izvrsnim pogledom na splitski akvatorij, može se nabrojati na prste jedne ruke. Pijavice se u Splitu s vremena na vrijeme dogode. Jedan vrlo zanimljiv dokaz o tome pruža stara fotografija nastala 19. siječnja 1945. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je pilot britanskog ratnog zrakoplova snimio ogromnu pijavicu ispred splitske Rive.

 Lovci na oluje

Broj dojava pijavica u Splitu i okolici (ali i drugdje na Jadranu) iznimno je porastao posljednjih desetak godina aktivnošću članova udruge Crometeo, koji fotografije i video zapise ovih pojava redovito dojavljuju i objavljuju u medijima. Vijesti o pojavi pijavica sve su zastupljenije u javnosti, ne (toliko) zbog porasta njihove učestalosti, već zbog dostupnosti kamera (na mobilnim uređajima), gdje se neka fotografija može naći na internetu nekoliko sekundi nakon što je snimljena.

Pijavica koja je pogodila Split 6. siječnja ove godine spada u kategoriju snažnih pijavica. Ona po svojoj veličini i snazi spada u najjače pijavice uopće zabilježene na Jadranu posljednjih godinu dana, a sigurno je najjača pijavica koje je pogodila Split najmanje posljednjih 50 godina.

Tornadična pijavica

Iako terminologija u Hrvatskoj još nije usuglašena, ovakvu pijavicu možemo nazvati tornadičnom pijavicom, jer je po strukturi, snazi i načinu nastanka razlikujemo od uobičajene pijavice. Ova je pijavica nastala iz kumulonimbusa unutar mezoskalnog konvektivnog sustava (MCS) koji se razvio na hladnoj fronti pripadajuće jadranske ciklone koja se kretala niz Jadran. MCS je dobro organiziran sustav grmljavinskih oblaka koji zauzima veće područje od uobičajene grmljavinske oluje.

Prisutnost MCS-a potvrđuje animacija satelitske snimke naoblake od 6. siječnja. Sustav se razvio na hladnoj fronti ciklone koja se sa sjevernog postupno premještala prema srednjem Jadranu, a upravo je splitsko područje dobilo najviše grmljavine. Osim pijavice, nevrijeme je donijelo lokalno izraženije oborine, pa i tuču, a vrhovi kumulonimbusa su nad splitskim područjem prelazili deset kilometara u visinu.

Meteorološki srednji vijek: Dalmacija jedina u EU bez radara, Dalmatinci građani drugog reda

Nažalost, Dalmacija je jedina regija današnje EU koja ni u 2016. godini nije pokrivena meteorološkim radarom, a upravo su radari “svetinja” za pravovremeno predviđanje, praćenje i naknadno analiziranje opasnih meteoroloških pojava, među koje spadaju i pijavice. Iako se određena obećanja od strane države ponavljaju iz godine u godinu, ostaje sramotna činjenica da je Dalmacija ostala jedina  “crna rupa” Europe, nepokrivena radarskim mjerenjima. Upravo ta činjenica njene stanovnike čini građanima drugog reda s obzirom na smanjenu točnost i pravovremenost  upozorenja na dolazak opasnih meteoroloških pojava (tuča, pijavica…), kao i za samu sigurnost njenih građana zbog nemogućnosti praćenja nevremena na lokalnom nivou.

Primjerice, da Dalmacija posjeduje meteorološki radar, olujni sustav koji je producirao pijavicu 6. siječnja, puno bi se lakše i na vrijeme uočio, ovako su Splićani “doznali” za pijavicu tek kada se ona već bila obrušila svom snagom na grad pod Marjanom. Također, pomnije znanstveno istraživanje ovih pojava moguće je isključivo uz postojanje modernih radara, kakvih Dalmacija nema, i za koje se uopće ne zna kada će ih imati. Proučiti mehanizam nastanka i ponašanje pijavice u konačnici vodi njihovom boljem prognoziranju.

ANALIZA PIJAVICE 6.1.2016.

Kako smo to uvodno spomenuli, članovi Crometeo tima izvršili su detaljan terenski uvid u putanju pijavice koja je 6. siječnja protutnja Splitom. Iako su se toga dana, u razdoblju od 15,40 do 16 sati pojavile najmanje tri potpuno razvijene pijavice, te mnoštvo ljevkastih oblaka (funnel clouda – pijavica u nastanku), dvije su uspjele s mora stići do kopna. Najveća, ona koja je i načinila svu štetu po gradu, ušla je nad kopno na području Zvončaca, a druga, bitno manja, odmah se raspala kada je s mora ušla nad kopno na području Firula.

Pijavica koja je pogodila Split razvila se na moru, s istočne strane Čiova. Procijenjeno vrijeme njenog nastanka je oko 15:40. Pijavica se kretala zajedno s oblacima u jugozapadnom visinskom strujanju, što znači da se kretala okomito na obalu, uz lagani otklon udesno. Podnica olujnog kumulonimbusa bila je na oko 500 metara nadmorske visine, što znači da je ljevkasta cijev pijavice bila dugačka oko pola kilometra.  Inače, donji dio cijevi, koji se još naziva srk, od svega nekoliko metara visine, sastoji se od kapljica mora – morske prašine, a gornji od kapljica vode nastalih kondenzacijom vode uslijed uzdizanja zraka.

Niz sretnih okolnosti za Split

Iako se po veličini i intenzitetu radi o najjačoj pijavici najmanje posljednjih 50 godina koja je izravno pogodila naseljeni dio Splita, grad je grad je s ovom pojavom ipak imao mnogo sreće. Prvo, pijavica je ušla u dio grada i kretala se putanjom gdje ipak živi manje ljudi nego u nekim drugim dijelovima. Primjerice, da je pijavica s mora ušla nad Zapadnu obalu, Rivu, luku, Bačvice, Žnjan…. posljedice su mogle biti kobne. Drugo, pijavica je ušla nad kopno, a svega nekoliko minuta nakon toga udarila je o Marjan, što je označilo početak njenog ubrzanog raspadanja. Da je ušla u niži dio grada, trajala bi duže. Treće, iako je to sjajna informacija, gotovo je nevjerojatno da je prolazak tako snažne pijavice prošao bez ijedne ozlijeđene osobe. Vjerojatno se radilo o kombinaciji savjesnosti Splićana uslijed ove nepogode, ali o sreći. Naime, pijavica je na svom putu lomila stabla, slomila je čak i metalni stup semafora, ništa od toga srećom nije palo na automobile, bilo parkirane, bilo one u vožnji, a nije ih nedostajalo.

Procijenjena putanja splitske pijavice

“Splitska” pijavica, prema izjavama očevidaca, prvo je imala „namjeru“ ući na obalu negdje između Ježinca i Meja. Međutim, kako je u vrijeme približavanja pijavice kopnu jugo sve više prelazilo u vjetar zapadnih smjerova, pijavica je neposredno prije ulaska na kopno naglo skrenula paralelno uz obalu stotinjak metara, a onda je ušla u uvalu, obalni dio Meja. I prema izjavama očevidaca, i prema šteti na stablima, jasno je da je pijavica s mora na kopno ušla na obalama Meja, otprilike po sredini poznate šetnice u uvali, stotinjak metara zapadno od ugostiteljskog objekta Jungla. Odmah na početku slomila je nekoliko agava i borova. I tu je Split imao sreće, jer da je ušla na kopno svega 100 metara istočnije, prešla bi preko brojnih brodica i spomenutog ugostiteljskog objekta, pa bi šteta bila neusporedivo veća.

Prema službenim informacijama, ulazak pijavice nad kopno (eng. landing) dogodio se u 15 sati i 55 minuta. Promjer cijevi za vrijeme ulaska nad kopno bio je pedesetak metara širine. Valja naglasiti da je u tom trenutku pijavica bila i najrazvijenija. Pijavica je naglo počela jačati neposredno prije ulaska nad splitsko kopno, osobito posljednjih nekoliko stotina metara. Njen gornji dio, ispod podnice oblaka, narastao je preko stotinu metara u širinu. Ulaskom na kopno, počeo je proces laganog nestajanja donjeg dijela cijevi, iako se gornji dio održao čak i nakon što je prešla na sjevernu stranu Marjana.

“Slijedila” tunel

Najviše štete pijavica je napravila na križanju Šetališta Ivana Meštrovića i Gunjačine ulice, koja vodi prema marjanskom tunelu. Oborila je željeznu konstrukciju semafora, iz korijena iščupala nekoliko stabala, pokidala je nekoliko električnih kabela i oštetila krovišta nekoliko kuća i tamošnje osnovne škole.  Nekoliko stanovnika obiteljskih kuća i zgrada uzduž Gunjačine ulice potvrdilo nam je da se pijavica svom silinom obrušila na njihovo područje, te se kretala doslovno cestom, uzbrdo, prema marjanskom tunelu.

– Nekoliko parkiranih automobila imalo je sreću jer su druga stabla ili ograde spriječila pad stabala na njih, a jedno je stablo palo paralelno uz parkirano auto – govori nam jedan od stanara.

Pijavica “donirala” stolicu iz kafića

Pijavica je svoj rušilački pohod potom nastavila gotovo pravocrtno iznad marjanskog tunela, preko nekoliko obiteljskih kuća i stambenih zgrada. Jednoj je kući slomila dimnjak, drugim kućama polomila je stakla na verandama, oštetila je brojne prozore i krovišta, čupala je željezne nadstrešnice koje su i do 20 centimetara bile učvršćene u beton.

Zanimljivu ispovijest dala nam je jedna gospođa, vlasnica obiteljske kuće na Mejama, u ulici Antuna Mihanović, koja se našla na direktnoj putanji pijavice.

–  Prvo je došlo nevrijeme s kišom i tučom. Zapuhao je snažan vjetar sa zapada i počelo je jako grmiti. Nakon toga uslijedila je neobična tišina, a onda kao da je vlak prošla preko kuće. Bila je to pijavica, koju uopće nismo vidjeli da dolazi. Sva sreća da smo svi bili zatvoreni u kuću, tko zna što bi bilo da nas je uhvatila na ulici. Pijavica nam je lomila i odnosila kupe s krova, slomila dimnjak, oštetila plastične i staklene plohe verande, uništila jedan prozor. Bio je to pravi šok za nas, mislili smo da će odnijeti cijelu kuću! Štete ima i u samom vrtu, a nemalo sam se iznenadila kada sam u dvorištu kuće našla sjedalicu iz nekog kafića – kazala nam je Splićanka koja je istaknula da se nada da će Grad Split pomoći u sanaciji štete, jer je šteta na njenoj kući značajna.

Naknadno smo utvrdili da je stolica, koja se našla u dvorištu ove kuće, “došla” iz Jungle na obali, što znači da je pijavica podigla u zrak i nosila gotovo 400 metara!

Malo sjevernije, u Ulici pod Kosom, zatekli smo brojne građane koji su popravljali nastalu štetu na stambenim objektima. Ovdje je pijavica oštetila brojna krovišta, a na jednoj zgradi iščupala je nekoliko vanjskih jedinica klima uređaja. Iznad ove ulice počinje marjanska šuma, a i u njoj smo pronašli tragove rušilačke snage pijavice koja je slomila nekoliko borova i grana.

Ograničene štete i na Spinutu i Skalicama

Iako je trenutak udara pijavice o Marjan bio početak njenog ubrzanog raspadanja, lijevak pijavice bio je vidljiv još nekoliko minuta i nakon što je prešla sa sjeverne strane Marjana. Ostaci pijavice prešli su preko Varoša, istočnog dijela Spinuta i krajnjeg zapada Skalica.

Pijavica je preko Marangunićevog šetališta na Marjanu prešla stotinjak metara zapadnog od crkvice sv. Nikole, a malo istočnije od marjanskog meteorološkog opservatorija. Na Spinutu i Skalicama prolazak “ostatka” pijavice mogao se na uskom području njene putanje uočiti kao naglo jačanje vjetra koji je micao kontejnere, lomio manje grane, dizao plastične stolice s balkona…

Video ostatka pijavice i sa sjeverne strane Marjana snimio je Damir Jerkov

Ukoliko i vi raspolažete sa bitnim i zanimljivim informacijama vezanih uz ovu pijavicu, a nismo ih naveli u ovom tekstu, možete nam ih poslati na info@crometeo.hr.

U terenskom istraživanju putanje pijavice sudjelovali su Marino Ninčević, Toni Marinac, Ante Rapić, Karlo Repac i Rade Popadić.

IZMJERENI METEOROLOŠKI PODACI

Osvrnimo se kratko i na meteorološke podatke izmjerene toga dana u Splitu, osobito za vrijeme prolaska pijavice.

Veći dio toga dana u Splitu je puhalo slabo jugo, ojačalo je na umjereno tek sredinom dana. Iza 14 sati jugo je okretalo na oštro i lebić, a javili su se prvi jaki udari preko 20 čvorova. U vrijeme prolaska pijavice vjetar je puhao iz WSW smjera, a najjači udar zabilježen je u 16 sati iznosio je 86 km/h. Prolaskom fronte vjetar je sve više slabio, i do večeri je okrenuo na tramontanu.

Cijeli dan je prevladavalo toplo za dio godine, jutarnje temperature nisu padale ispod 9°C, a najtoplije je bilo neposredno prije prolaska fronte, iza 15 sati izmjereno je najviših 12,6°C. Po prolasku fronte počeo je umjeren pad temperature zraka iznad 16 sati. Od 8 sati ujutro do 16 sati, tlak zraka je bio u konstantnom padu, a najniži je bio u vrijeme prolaska pijavice, kada je, reduciran na razinu mora, pao na 993 hektopaskala.

Meteorološki podaci s Marjana - apsolutni tlak zraka, 6.1.2016. (DHMZ)
 

Nastanku i brzom jačanju pijavice nad splitskim područjem doprinijela je i visoka temperatura mora između Šibenika i Splita. 6. siječnja tamo je izmjereno, za dio godine, visokih 15 do 16 Celzijevih stupnjeva. u Splitu je toga dana palo 20.6 mm oborine, većinom kiše i manjim dijelom tuče.

Do kraja tjedna Crometeo tim će objaviti i sinoptičku analizu nastanka pijavice nad Splitom.

U priloženoj galeriji pogledajte štetu koju je pijavice načinila od trenutka ulaska na kopno, sve do njenog raspadanja na Marjanu.

Ulazak pijavice nad kopno. Foto: Mate Pavić
Putanja i štete od pijavice, od mora do Marjana. Foto: Rade Popadić






















































Meteorološki podaci s AMP Spinut, 6.1.2016.

Komentari

Share This Article

Related News

Sezona oluja
Slavonski Brod: U ponedjeljak palo više kiše od mjesečnog prosjeka
Ponedjeljak je donio stabilizaciju, što nas čeka dalje?

O Autoru

Rade Popadić