Ekvinocij ili ravnodnevnica događa se dva puta godišnje i odgovara trenutku kada sunčeve zrake padaju okomito na Zemljin ekvator. Naziv ekvinocij potječe iz latinskog jezika i sadrži u sebi dvije riječi: aequus (jednak) i nox (noć) – jer su tada noć i dan približno jednako dugački. Točnije bi bilo reći da je to dan u kojem njegov tamni dio (noć) traje približno podjednako dugo na obje Hemisfere.

Ekvinocij ili ravnodnevnica ipak u pravilu ne pada na datum kada su za promatrača sa Zemlje noć i dan savršeno podjednaki po pitanju trajanja i to iz dva razloga.

Prvo je veličina Sunca. Vrh Sunčevog diska izađe nad horizontom ranije nego sredina diska, a upravo je sredina relevantna za položaj dvaju nebeskih tijela. Za trenutak izlaska Sunca uzima se trenutak kada nad horizontom izviri vrh Sunčevog diska.

Drugo, u Zemljinoj atmosferi dolazi do loma Sunčevih zraka zbog refrakcije, što znači da će promatrač vidjeti izlazak Sunca čak i prije stvarnog izlaska. Refrakcija, dakle, “čini” da se nebeska tijela vide pri izlasku i zalasku dok su u stvarnosti još ispod horizonta. Vrijeme izlaska i zalaska sunca variraju od mjesta do mjesta, odakle ih se promatra, pa tako i točan datum kada noć i dan traju podjednako ovisi o konkertnoj lokaciji. U područjima blizu ekvatora dan uvijek traje duže od noći, pa kada bi se po tome gledalo, ta područja nikada ne bi ni imala ravnodnevnicu. U Hrvatskoj noć i dan traju podjednako 25. rujna.

Ova riječ se koristi za isti događaj i na drugim planetima i u određivanju nebeskog sustava koordinata.

Ravnodnevnica se događa svake godine u dva određena trenutka u vremena (a ne dva cijela dana), i to kada kada se Sunce sa Zemljina ekvatora može promatrati vertikalno iznad promatrača. To se uvijek događa 20/21. ožujka i 22/23. rujna.

Ove godine jesen kalendarska jesan je nastupila danas, u srijedu, u 10 sati i 20 minute.

Na sjevernoj hemisferi tada je počela kalendarska (astronomska) jesen, a na južnoj proljeće. Prisjetimo se, klimatološka ili meteorološka jesen počela je još prvoga rujna. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traju približno po 12 sati. Nakon toga, na sjevernoj Hemisferi noć će postupno duža od dana.

Na Sjevernom polu počinje polarna noć, a na Južnom polarni dan. Noć će se nastavljati produljivati, a dan skraćivati, i tako će biti sve do prvog dana kalendarske zime, 22. prosinca u 5 sati i 48 minuta. 24-satna noć će se od danas do prvog dana kalendarske zime postupno širiti sa Sjevernog pola prema sjevernoj polarnici.

Da se noć produljuje, a dan skraćuje i kod nas nakon jesenske ravnodnevice dokazuje i slijedeći primjer: na jesensku ravnodnevicu Sunce u Splitu izlazi u 6 sati i 44 minute, a zalazi u 18 sati i 50 minuta. Samo 7 dana poslije, zadnjeg dana rujna, Sunce izlazi u 6 sati i 51 minutu, a zalazi u 18 sati i 37 minuta.

Skraćivanjem svijetlog i produljenjem tamnog dijela dana nastaju velike promjene i u meteorološkom smislu. Sunčeve zrake padaju pod sve oštrijim kutom na površinu i ukupna količina primljene toplinske energije sa Sunca neprekidno se smanjuje. Više se topline gubi nego prima, a to rezultira gotovo konstantnim padom temperature zraka tijekom jesenskih mjeseci.

Upravo je jesen ono godišnje doba u kojem se bilježi prosječno najizraženiji pad temperature zraka u godini. Prosječna mjesečna temperatura zraka u listopadu je 4 do čak 5°C niža nego u rujnu! Jesen je i svojevrsni ulazak u hladniji dio godine. Dok su ljeti mora i oceani hladniji od pregrijanog kopna, u hladnijem dijelu godine situacija je obrnuta. Kopno se brzo hladi pa mora postaju toplija od kopna.

To pak znači da će ciklonalna aktivnost u jesen i zimu značajno povećati u odnosu na ljetne mjesece, a europsko kopno će svojim hlađenjem sve češće postajati područje s visokim tlakom zraka – odnosno postojanom i stabilnom anticiklonom. Jesen je u Dalmaciji uvjerljivo najkišovitije godišnje doba, a među jesenskim mjesecima prednjači studeni.

Ove godine nam kalendarska jesen na svom početku donosi pravu jesensku, višednevnu ciklonu koju smo nazvali Helga.

Jesen nekad i ne “poštuje” svoja pravila o padu temperature i vrlo nestabilnom vremenu. Iako se uz jesen najčešće vežu kiša, vjetar i pad temperature zraka, ponekad dašak ljeta potraje duboko u jesen. Takvu situaciju nazivamo miholje ili bablje ljeto koje zasad  do kraja mjeseca nije na vidiku. Ali i listopad može donijeti bablje ljeto.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ RAVNODNEVNICU

– Jesenska ravnodnevnica označava prvi dan vage u perzijskom kalendaru.
Jedan je to od iranskih festivala pod nazivom Jashne Mihragan

– Sham El Nessim jedan je od drevnih egipatskih blagdana koji se veže
još uz razdoblja 2700 godina prije Krista. I danas je javni praznik u
Egiptu

– U Koreji, Chuseok je najveći žetveni festival i trodnevni praznik koji se slavi oko jesenske ravnodnevnice

– Jesenski festival slavi se petnaestog dana osmog lunarnog mjeseca u Kini, a to pada otprilike u vrijeme jesenske ravnodnevnice. Službeni je to praznik u Kini i mnogim zemljama s jakom kineskom dijasporom. Lunarni kalendar nije sinkroniziran s gregorijanskim i taj datum može
biti bilo kada od sredine rujna do početka listopada

– Tradicionalni Festival žetve u Velikoj Britaniji slavio se u nedjelju punog mjeseca najbliže rujanskoj ravnodnevnici

Komentari