Meteorološki radar je uređaj koji emitira elektromagnetske impulse u atmosferu, kada elektromagnetsko zračenje naleti na objekte kapljice kiše ili zrna leda, ono se reflektira i vraća prema izvoru – radarskoj anteni.

Bez meteoroloških radara jednosttavno – nema moderne meteorologije! U Hrvatskoj je meteorološkim radarima pokrivena samo unutrašnjost zemlje. Radarska meteorološka mreža u tom je dijelu Hrvatske uspostavljena još daleke 1970. godine. Dobar dio postojeće radarske mreže sasvim je zastario i pravo je čudo kako uopće funcionira uz toliku nebrigu države za tu (pre)važnu sastavnicu domaće meteorologije.

Tragedija iz veljače 2013.

Zašto je meteorološki radar tako bitan? Razvojem prognostičke službe radarski podaci vež se dugi niz godina koriste se za potrebe upozorenja na opasne vremenske pojave, a u novije vrijeme se uključuju u računalne prognostičke modele atmosfere, čime se znatno poboljšava točnost lokalnih vremenskih prognoza. Radarska snimka u realnom vremenu detektira gdje se točno nalazi područje u kojem se bilježe oborine, koliko su one intenzivne, kuda se kreću i koje su vrste. Ovo je iznimno bitno kod jakih olujnih sustava koji mogu ugroziti ljudske živote i imovinu.

Kao da nije dovoljno sramotno da u Hrvatskoj postoje i meteorološki radari proizvedeni ne tako dugo nakon završetka Drugog svjetskog rata, Hrvatska je ujedno i jedina država Europske Unije koja nema cijeli svoj teritorij pokriven meteorološki radarima. Naime, na Jadranu ne postoji niti jedan meteorološki radar, tako da su u vremenu općeg napretka tehnologije Dalmacija i sjeverni Jadran ostavljeni na milost i nemilost često surovih meteoroloških prilika. O tome koliko opasne vremenske prilike odnose ljudske živote, imamo se prilike uvjeriti svake godine. Također, HGSS je prolog mjeseca iznio statistiku koja jasno pokazuje da nije točno uvriježeno mišljenje da najviše intervencija imaju zbog stranih državljana, daleko je više intervencija zbog nepreznog i često lakomislenog domaćeg stanovništva.

Najbolji primjer koliko (ne)postojanje meteorološkog radara može ugroziti ljudske živote imali smo krajem veljače ove godine kada je u lavini poginuo poznati hrvatski alpinist Edvard Retelj. Dok su pripadnici HGSS-a još tragali za nesretnim alpinostom, područje potrage na planini Kamešnici zahvatilo je grmljavinsko nevrijeme u noćnim satima. Spašavatelji su bili izvrgnuti direktnoj životnoj opasnosti od novih lavina, a zbog nespotojanja meteorloškog radara nije se mogao precizno odrediti točno kretanje olujnog oblaka koji je te noći zahvatio područje. Zbog toga je donesena odluka o privremenom obustavljanju akcije spašavanja, a nastavila se tek kad se vrijeme smirilo. Meteorološki radar još bi više bili od pomoći svim onima koji se često nađu na moru, a dogode se iznenadne oluje. Radar bi detektirao točnu poziciju opasnog sustava što bi korisniku dalo jasniju sliku kuda da se skloni i koje područje da izbjegava.

Za 45 milijuna kuna može se kupiti 7 meteorloških radara velikog dometa

Ipak, od postojanja samostalne hrvatske države po pitanju nabavke tako potrebnih meteoroloških radara nije se konkretiziralo – ništa! Bili smo prilično blizu toga cilja prije nekoliko godina, no onda je već predviđena sredstva za nabavku radara povukao tadašnji ministar Šuker. Valjda je “zafalilo” za plaće…

Vapaji da je nabavka radara na Jadranu prijeko potrebna do danas su ostajli samo vapaji! Odgovor je uvijek isti – novca nema. No, nema li ga zaista? Potaknuti današnjom odlukom saborske većine da raspiše referedum o tome trebaju li nekom uvažiti ljudska prava ili ne, postavili smo pitanje koliko će koštati referendum, ili sumrak hrvatske demokracije. Mnogi su izračunali, a i službeni izvori kažu – oko 45 milijuna kuna. Danas smo od pozdanih izvora doznali da jedan meteorološki radar, koji bi na Jadrnu imao doseg preko 200 kilometara, košta milijun eura (sedam i pol milijuna kuna). Dakle, referendum koja ga su izglasale domaće političke elite, i to o tome treba li uvažiti nečije ljudsko pravo ili, već do kosti oguljeni hrvatski porezni obveznici platit će 45 milijuna kuna. Za tih 45 milijuna kuna može se kupiti 7 (slovima sedam) meteoroloških radara s kojima se ne samo može pokriti cijelo područje hrvatskog dijela Jadrana, već i ogroman dio Sredozemlja. Naši i vaši novci utrošit će na referendum, dakle bit će bačeni u vjetar, a samo manji dio toga novca bio bi dovoljan da se riješi najveći problem domaće meteorologije od osnutka naše države – da se nabave radari koji doslovno život znače. Nije ni čudo kada živimo u društvu u kojem ljudski život predstavlja samo porezni broj i glas na izborima.

Državo, srami se!

REDAKCIJA CROMETEO PORTALA

Komentari