Naslovna fotografija: Nebojša Babić, Matko Suton

Tekst je u cijelosti prenesen s portala Dalmacija News:

– Odrasla sam u obitelji gdje se voljelo zaigrati na karte, a kasnije su te partije igrane i u sitne novce, tek tako da se malo “začini” sama igra. Sportsko klađenje je također vrlo zanimljivo, omjeri koji se nude i koji ovise o mnogo nezavisnih faktora su jako slični nekim aspektima mog posla, uz neminovno uzbuđenje koje donosi praćenje rezultata…

Jedna kladionica svojedobno je imala u ponudi i tečaj na temperaturu koja će se mjeriti u 14 sati na Griču: s kolegama sam se, onako iz štosa kladila. Mogu reći da je u pitanju bio jako “sklizak teren”. I toj kladionici je naravno netko od sručnjaka dao prognozu, a trebalo je pogoditi hoće li temperatura na decimalu biti niža ili viša od zadane. Toliko je bilo precizno… Kao uostalom i kad su u pitanju golovi ili koševi na utakmicama. – kroz smijeh je završila opisivanje svog malog hobija (ne, nije u pitanju Vanessa Rousso ni Evelyn Ng) zvijezda N1 televizije, prognostičarka – iako ta titula zvuči prilično minimalistički – Dunja Mazzocco Drvar.

I odmah da podvučemo: priču o sportskom klađenju i kartama mi smo potencirali, nije izuzetno profesionalna i atraktivna prognostičarka (nekad je trenirala košarku) pasionirani kockar, kako bi  netko mogao steći pogrešni dojam. Nije međutim niti “pobjegla” od te “redcarpetovske” tematike. I sama se složila kako se analitički umovi, osobe sa “žicom” za matematiku i/ili fiziku vole okušati u nekim segmentima “igara na sreću” gdje sreća često nije presudan faktor.

Zanimljiva karijera

Karijera Mazzocco Drvar daleko je od uobičajene. Za razliku od “svetog grala” većine današnjih državljana Hrvatske, kojima je san zaposliti se na državnim jaslama, krenula je upravo suprotnim putem. Diplomirala je fiziku atmosfere i mora na PMF-u u Zagrebu te se nakon toga zaposlila na Državnom hidrometeorološkom zavodu, a zatim radila kao prognostičarka na HRT-u. Posljednjih godina je objavljivala kolumne za 21. stoljeće te Al-Jazzera Balkans (preporučamo čitanje, tekstovi nisu izgubili na aktualnosti niti na duhovitosti opservacija), da bi odnedavno postala alfa i omega prognoze N1 televizije.

– Trebao mi je izazov, shvatila sam da u postojećim i zadanim okvirima više nisam mogla napredovati. Iako su moja nastojanja da na drugačiji način prenesem informacije publici prepoznali i kolege dok sam bila na HRT-u, izlazak iz zadane forme se dozvoljavao tek u manjoj mjeri. S novim radnim mjestom dobila sam potpunu slobodu, a posao je pak prebacio fokus i na neke druge stvari: učim cijeli set novih znanja na TV-u, od TV urednika do TV prezentera, i iako je bilo teško i bili smo suočeni s nizom problema, “dječjih bolesti”, ali sve zajedno je jedna uzbudljiva i zanimljiva stvar. – prepričava nam naša sugovornica kako je došlo do finalnog prijelaza na komercijalnu televiziju.

“Pokazalo se da ljudi ne vjeruju TV licima koji nisu meteorolozi.” – brzo je otklonila naš upit o tome zašto su svi prezenteri vremenskih prognoza na svim našim televizijama ujedno i stručnjaci u tom području, jer se i dan-danas na nekim (stranim) programima mogu vidjeti slabašno odjevene djevojke koje objašnjavaju anticiklonalna polja…

Sezonske prognoze

Ostavili smo ipak šalu na stranu, jer Dunja Mazzocco Drvar imala je što za reći zanimljivog; i potpuno ozbiljnog. Zanimale su nas katastrofične sezonske prognoze poput “paklenski toplo ljeto” ili “ove zime stiže novo ledeno doba”.

– U medijima se često krivo interpretiraju, u postocima, takve prognoze za pojedina godišnja doba. Jer su u pitanju vrlo značajna i važna saznanja, makar se ne manifestirala na pojedinim područjima ili pojava bude negdje manje ekstremna od predviđanja. Najbitnije je fokusirati se na primjenu prognoza i za što će se iskoristiti.

U suradnji s nadležnim službama često dugoročne prognoze spašavaju živote i novac. U Velikoj Britaniji najava duge i hladne zime pomaže u pripremi i nabavi energenata i hrane za najsiromašnije koji će najviše patiti, u Africi dugoročne prognoze pomažu kako bi se ublažile, amortizirale posljedice suše recimo.

S druge strane jednako spasonosne su “Nowcast”, vrlo kratkoročne prognoze koje su vrlo precizne ali s relativno kratkim vremenom za reakciju. I to je međutim često dovoljno – austrijske auto-kuće, dileri novih automobila plaćaju austrijskoj meteo-službi upravo takve dojave o ljetnim neverama, tuči. Bilo je slučajeva kada su u roku od 20 minuta po primitku upozorenja djelatnici uspjeli spremiti automobile u salone i spasili se velike štete. Tako je i u SAD-u, u slučajevima tornada – dovoljno je upozorenje i desetak minuta prije, da se ljudi sigurno smjeste u skloništa.

Globalno zatopljenje – mit ili stvarnost

Nezaobilazno je bilo i pitanje o globalnom zatopljenju, da li je u pitanju mit ili stvarnost, mistifikacija ili realna opasnost.

– Osobno smatram da postoji više dokaza koji govore u prilog tezi da je utjecaj čovjeka, odnosno industrije u posljednjih 100 – 150 godina ipak značajan i na neki način superponiran, naglašava uobičajene cikluse Zemlje te aktivnosti Sunca, koji dovode do pojačanog globalnog zatopljenja. Razlika između mog posla, u kojem se bavimo promjenama u roku od pet minuta ili pet mjeseci, pa neka je i pet godina, u odnosu na recimo stav akademika Vladimira Paara koji govori o promjenama tijekom stotina tisuća godina, jest upravo u duljini promatranog perioda.

Da li to pak znači da možemo zaboraviti narodne mudrosti što se tiče vremenskih promjena, tipa ljeti iza 14 sati se “diže” maestral ili “oblaci s mora donose kišu, a ne oni iza brda”?

– Te stvari su i dalje načelno točne. Ali, morate uvijek voditi računa da se i u tome može pogriješiti, pogotovo oni kojima ta pogreška može značiti razliku života i smrti poput ribara ili vatrogasaca. Volim razgovarati s ljudima “na terenu” o njihovom podneblju jer oni barataju ne samo svojim iskustvima, nego i onima svojih baka i djedova, i iskoristiti ta njihova “dodatna” znanja u svojim prognozama.

Meteorologija je komplicirana i velika znanost, primjenjiva na svakome od nas. Samo je pitanje treba li nam zbog odabira odjeće za sutra ili je važna recimo poljoprivrednicima. A to treba znati reći što jednostavnijim jezikom. Ima recimo elemenata vremena koji su bili dugo zanemarivani, poput vjetra. Prognoza niskih temperatura potpuno mijenja “osjet hladnoće” uz jaku ili olujnu buru, recimo. Općenito, cijela Hrvatska je jako posebna za izradu prognoza: svaki dio naše zemlje je specifičan, pored tri osnovna dijela postoje daljnje razlike, između sjevernog i južnog Jadrana, recimo. Tu se pojavljuju problemi kod modeliranja zbog te nevjerojatne kompleksnosti, svaka kotlina ili uvala ima svoju meteorologiju. Na N1, gdje izrađujem prognoze za regiju, sada učim i o susjednim zemljama i mogu reći da je cijelo područje Balkana izuzetno specifično. Velik dio BiH je jako sličan Dalmatinskoj zagori, a nizinska Srbija ima slično vrijeme kao Slavonija.

Fotorafija u meteo majici koju je Dunji sašila sestrična, dizajnerica koja se, među ostalima, brine za njen vizualni imidž. – Kad ste antitalent za modu kao ja, sjajno je imati takvu jednu sestričnu pri ruci – rekla je Dunja

Screenshot izvještaja o vremenu uživo na dan izbora s Trga Bana Jelačića. Kad se meteo redakcija još malo proširi, N1 televizija vremenske će događaje pratiti uživo s mjesta događaja

Sudjelovanje na novinarskoj regati Fiumanka 2014 s ekipom N1 televizije.

Sa kćeri u Gardalandu, proljeće 2014. godine

Sudjelovanje na Prvenstvu Hrvatske za novinare u kuhanju gulaša u kotliću

Naslovnica novog kalendara Svjetske Meteorološke Organizacije prikazana u vremenskom izvještaju na N1 televiziji. U svojim izvještajima Dunja svakodnevno donosi i zanimljivosti koje su u posrednoj ili neposrednoj vezi sa samim vremenom toga dana ili pak predstavljaju otkriće ili korak u razvoju meteorologije i srodnih znanosti

S kolegicom Ninom Kljenak u redakciji. Nekoliko dana nakon početka emitiranja programa

Twitter i Facebook čestitka redakcije N1. Na slici su, slijeva nadesno odozgo nadolje Barbara Vodarić (meteorolog pripravnik, Dunjina pomoćnica), Sandra Križanec (urednica i prezenterica dnevnika), Dunja, Danela Žagar (web novinarka), Suzana Opačak (realizatorica), Mirna Brekalo (novinarka pripravnica), Vanja Kranic, Antonio Zavada i na dnu Katarina Brečić (reporteri)

Sluzbena fotografija za N1, snimljena u foto studiju fotografa Nebojše Babića

Komentari