Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:18

U razdoblju od 4.-15. siječnja 2017. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2016. godinu. Glasala su 54 člana foruma.
U konkurenciji je bilo 18 događaja , a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:22

#1 - Ekstremno kišovit studeni na riječkom području i u Gorskom kotaru

Studeni 2016. najviše će se pamtiti kao ekstremno kišovit mjesec na riječkom području i u Gorskom kotaru. U Rijeci je tijekom mjeseca palo 486.9 mm kiše što je rekordna količina za mjesec studeni (stari rekord je držao studeni iz 2000. godine sa 482.6 mm). Kišovitiji mjesec u povijesti mjerenja u Rijeci (od 1948. godine) bio je samo listopad iz 1998. godine (526.7 mm).

Na automatskoj meteorološkoj postaji Platak u studenome je palo 1311 mm. Taj podatak je neslužben, ali bi svakako mogao biti među najvećim (ili najveća) mjesečna količina oborine izmjerena u Hrvatskoj. Na službenoj DHMZ postaji u Crnom Lugu u studenome je palo 818 mm oborine. Još neke veće mjesečne količine oborine su bile: Parg 457 mm, Delnice 519 mm, Kukuljanovo 513 mm, Bakar 394 mm

Količina oborine u studenome na automatskim meteorološkim postajama mreže pljusak.com sa šireg riječkog područja

slika

Grafički prikaz oborine u studenom na Platku (http://www.pljusak.com)

slika

Kišni rekord u Rijeci donijele su četiri ciklone. Zanimljivo je da su sve četiri djelovale na vrijeme tijekom vikenda. Jedna od njih je u drugom vikendu mjeseca donijela pravi zimski ugođaj u gorju, a malo snijega je bilo i u nizinama.

Stabilno, sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme koje je obilježilo kraj listopada zadržalo se još samo prvog dana studenog. Na prijelazu od 2./3. studeni preko naših krajeva se brzo premještao frontalni poremećaj koji je lokalno donio i obilniju kišu. Najobilnija kiša je pala u Gorskom kotaru. Tako je u Crnom Lugu (Risnjak) palo 67 mm kiše, a do kraja mjeseca će se količina oborine popeti čak na 818 mm. Obilnije kiše je te noći i u srijedu 3. studenog bilo i u unutrašnjosti i na Jadranu. Makarsku je pogodilo grmljavinsko nevrijeme. U najvišem gorju je uz zahlađenje palo i malo snijega, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Nakon kraćeg smirivanja vremena koje je nastupilo u petak 4. studenog, od subote 5. studenog počeo je višednevni utjecaj prostrane europske ciklone (Gordon). Već su podaci o kiši koja je pala tijekom te subote, bili za dio sjevernog Jadrana i Gorski kotar impresivni. Najviše kiše je u nedjelju 6. studenog ujutro izmjereno na automatskoj meteorološkoj postaji Platak. 24-satna količina je iznosila 334 litre kiše. Troznamenkasta 24 satna količina je te nedjelje ujutro izmjerena i u Crnom Lugu (146 mm) i Delnicama (125 mm). Obilna kiša je dovela i do porasta vodostaja rijeka na zapadu zemlje (Raša, Kupa), ali problema s poplavama nije bilo.
Promjenjivo vrijeme se nastavilo i početkom drugog tjedna studenog. Tako je u noći od ponedjeljka 7. na utorak 8. studenog u Šibeniku pal0 64 mm kiše, što je više od polovice mjesečnog prosjeka (110 mm). Uz pritjecanje hladnog zraka malo snijega je palo u višem gorju (Sljeme 7 cm Parg i Zavižan 2 cm). U sjeverozapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti snijeg je padao i u nizinama, ali na meteorološkim postajama nije izmjeren snježni pokrivač.

Ukupna količina oborine koju je donijela ciklona Gordan bila je velika u gorskim krajevima i na dijelovima Jadrana. Neke količine koje su pale u tom razdoblju (4.-11.11.2016) su bile: Parg Čabar 163.3 mm, Gospić 147.9 mm, Rijeka 122.6 mm, Ogulin 108.6 mm, Senj 101.5, Šibenik 100.1. U nizinama unutrašnjosti je palo od 20 mm (Osijek) do 52 mm (Karlovac).

Nakon kraće stabilizacije vremena drugi vikend studenog (11.-13.11.2016) je donio utjecaj izražene sredozemne ciklone (Hera) koja je donijela klasičnu kasno jesensku promjenu vremena uz lokalno velike količine oborina (kiša, obilniji snijeg u gorju, malo snijega u nizinama), a na Jadranu je bilo i grmljavine, a nisu izostale ni pijavice.
Tog je vikenda više gorske krajeve zatrpao obilan snijeg. Najviše snijega je u nedjelju 13.11. u 7 sati ujutro izmjereno na Zavižanu 34 cm, dok je na Sljemenu bio izmjeren tek centimetar manje, 33 cm. U Gorskom kotaru je u Delnicama izmjereno 17 cm, Pargu 15, a u Crnom Lugu 5 cm. Iz Like je službeni podatak stigao samo iz Gospića gdje su izmjerena 4 cm snijega. Izvještaji s Plitvičkih jezera govorili su o tridesetak centimetara snježnog pokrivača. Prvi snijeg sezone je zabijelio i Učku i najviše vrhove Ćićarije. Dosta snijega je palo i u višim područjima na sjeverozapadu i sjeveru unutrašnjosti (Ivanščica, Bilogora). U nizinama je također padao snijeg, ali se zadržao tek ponegdje (Križevci i Sisak 2 cm, Hrvatska Kostajnica 1 cm).

Ciklona Hera je donijela i veće količine oborine. Najviše je, prema podacima DHMZ-a kiše palo u Rijeci, ukupno 106,3 litre. Gotovo sva ta količina (102 litre) je pala u manje od 12 sati tijekom petka, 11. studenog. Na zagrebačkom Sljemenu je ciklona donijela ukupno u dva dana 91.7 litara oborine, glavninom u obliku snijega. Obilnija oborina pala je i u središnjim i sjevernim krajevima (Krapina 83.3, Bednja 80, Varaždin 61.7, Križevci 51.2), Gorskom kotaru (Crni Lug 77, Delnice 68.8).
Ciklona je lokalno donijela i jače nevrijeme s tučom. Tako je u prvim satima petka 11. studenog jače grmljavinsko nevrijeme zahvatilo dijelove otoka Krka (Njivice).
U subotu 12. studenog , oko 14 sati zabilježena je pojava pijavica između Hvara i Brača, a ova opasna pojava mogla se promatrati s makarske rivijere. Najveća od njih trajala je neobično dugo, oko 25 minuta, ali nije stigla do kopna niti načinila bilo kakvu štetu.

S odmicanjem ciklona na istok, južni vjetrovi su okrenuli na sjeverne uz buru na Jadranu, ali većih problema s vjetrom nije bilo. Uz pritjecanje hladnog zraka na stražnjoj strani ciklone, to nedjeljno jutro je u gotovo cijeloj unutrašnjosti donijelo mraz. Najhladnije je bilo na Zavižanu (-6°C) i Sljemenu (-5°C). U nizinama su izmjerene minimalne temperature od -3 do 0°C, a duž obale od 4 do 9°C.

Potom je oko sredine mjeseca uslijedilo nekoliko suhih i stabilnijih dana, većinom hladnijih od prosjeka. Minimalne temperature zraka padale su do zimskih -5°C, a čak i uz obalu i na otocima bilo je jedva iznad nule.

Nova južina i zatopljenje je nastupilo na prijelazu iz druge u treću dekadu mjeseca. Tada je, trećeg vikenda u studenom ciklona Ilija donijela nove, vrlo obilne oborine na riječkom području i u Gorskom kotaru. Na Platku je u ta tri dana (18.-21.11.2016), palo više od 400 m kiše, a ukupna mjesečna količina je do kraja nedjelje 20. studenog prešla 1000 mm, a slijedećeg dana krajem ponedjeljka 21. studenog je dosegnula 1140 mm. U Rijeci je ciklona ukupno donijela 197 mm kiše, a Crnom Lugu 329 mm. U Rijeci je zbog obilnih kiša bilo i problema s poplavama. U ostalim krajevima zemlje kiše je na početku treće dekade studenog bilo malo , u Slavoniji i dijelu Dalmacije je i potpuno izostala. Zato nije nedostajalo topline. Najviše dnevne temperature su i na kopnu i moru dosezale 20 ili 21°C. Na jugu Jadrana je tih dana temperatura mora je iznosila 19°C.

Zadnja ciklona u studenom je utjecala na vrijeme, kao i prethodne tri tijekom vikenda. Rijeka je tu ciklonu „dočekala“ sa mjesečnom količinom kiše od 480.1 mm. Do novog rekorda za studeni je nedostajalo samo 2.7 mm. Ciklona je stigla, ali je tog petka (25.11) u Rijeci palo samo 1.7 mm kiše, a u slijedeći dan u subotu do 13 sati još samo 0.7 mm. Ipak, te subote poslijepodne je palo 4.9 mm pa je ipak, u zadnji trenutak (jer se do kraja mjeseca oborine u Rijeci više nisu očekivale, a nisu se ni dogodile) oboren kišni rekord za studeni. Ipak, i ta je ciklona lokalno donijela obilniju kišu.

U Pazinu je u ta dva dana palo 67 mm kiše, od čega je u petak prijepodne palo četrdesetak litara. Dosta kiše je palo i na jugu Istre. Tako je u zadnja 24 sata na postaji Pula aerodrom izmjerena 41 litra kiše. Obilnije kiše bilo je i u Dalmaciji: Split Resnik 36 mm, Dubrovnik 31, Hvar 30, Makarska i Ploče 29.. U unutrašnjosti je tek vrlo malo kiše palo ponegdje u središnjim i zapadnim krajevima, ali je većina mjesta bila suha.

Zadnje dane mjeseca obilježilo je ipak zimsko vrijeme. Prodor hladnog zraka sa sjevera Europe u noći na ponedjeljak i tijekom ponedjeljka 28. studenog je zahvatio i naše krajeve. Fronta koja je donijela promjenu tek je ponegdje prošle noći i danas donijela slabe oborine. U gorju je palo malo snijega (samo Parg i Zavižan su ujutro imali 1 cm snijega), a poneka snježna pahulja je rano ujutro i prijepodne zalepršala i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, poslijepodne i navečer na istoku Slavonije, a snijeg je navečer padao i na Mosoru. U unutrašnjosti je zapuhao sjeverac, a Jadranom se, nakon desetak dana juga brzo proširila jaka i olujna bura zbog koje je bilo problema u prometu i zatvorenih cesta

Studeni je na samom svom kraju barem po hladnoći opravdao svoje zimsko ime. Posljednje jutro u mjesecu je donijelo vrlo niske temperature zraka. Na Zavižanu se temperatura spustila do -12°C. A dan ranije se, ni ona najviša dnevna nije bila popela iznad -10°C. U Bednji se temperatura 30.11.2016. spustila do -10°C. U unutrašnjosti su jutarnje minimalne temperature imale vrijednosti od -4 do -9°C. U Zagrebu (Maksimi) je izmjerena minimalna temperatura od -6.5°C. Bilo je riječ o najnižoj temperaturi u studenom u zadnjih 17 godina, još od studenog iz 1999. kada su u dva jutra izmjerene temperature od -10.8 i -7.8 °C. Vrlo hladno je bilo i u unutrašnjosti Istre (Pazin -7°C) i Dalmacije (od -4 do 0°C). Minusa je bilo ponegdje i uz obalu (Poreč i Ploče -2°C). Na većem dijelu Jadrana su izmjerene najniže temperature od 1 do 5°C.


Snijeg zabijelio Železnu Goru u Međimurju, 8.11.2016. – foto: djedmax/crometeo forum

slika

Pljusak u Labinu, 11.11.2016. – video: Luka Milevoj



Pijavice kod Makarske, 12.11.2016. (video: 24sata.hr)



Pijavica između Brača i Hvara, 12.11.2016.
Foto: Luka Staničić

slika

Martijanec, Varaždinska županija, 12.11.2016. – foto: Saša Lenček

slika

Impresivni “oborinski” slap na cesti Labin-Rabac, petak, 11.11.2016. oko 16:30
Foto: David Faraguna

slika

Količina oborine – ciklone Gordon i Hera

slika

Snijeg na Medvednici (12.11.2016.)
Foto: Krešimir Lovrić / Krešimir Lovrić Photography

slika

Veličanstvena dvostruka duga između Omiša i Makarske na kraju dana, 12.11.2016.
Foto: Marko Katić’s Photo World

slika

Poplave u Rijeci – poplavljena Kantrida 21.11.2016. – foto: Goran Kovačić/PIXSELL Izvor: 24 sata

slika

Bura u Ražancu, 28. 11. 2016. - Foto: Antonio Papić Photography

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:24

#2 - Ekstremna prosinačka suša drugu godinu zaredom

Drugu godinu zaredom prosinac u cijeloj zemlji obilježava ekstremna suša. Cijeli mjesec na vrijeme u našim krajevima utjecala prostrana europska anticiklona. Bilo je nekoliko oslabljenih fronti, ali je oborina koju su donijele bila tek mjestimična i slaba. Nešto više oborina (ali opet nigdje više od 9 mm) je mjestimice palo krajem mjeseca, nakon prodora manje količine vlažnog zraka sa sjevera Europe.

Nakon što je prosinac 2015. godine u mnogim mjestima postao najsušniji prosinac u povijesti mjerenja, ovogodišnji je prosinac u nekim mjestima taj rekord izjednačio (Dubrovnik, Ploče, aerodrom Split), a u mnogima je postao drugi najsušniji prosinac u povijesti mjerenja oborina (npr. Knin, Lastovo, Split, Zagreb Maksimir, Rijeka).

U zadnje dvije godine u mjesecu prosincu oborina je potpuno izostala u Dubrovniku, Pločama i na aerodromu Split. U mjestima u kojima je prosinac 2015. bio rekordno sušan prosinac 2016. je donio tek malo više oborine.

Prema podacima sa 41 meteorološke postaje DHMZ-a u prosincu 2016. godine samo na jednoj postaji je palo više od 10 mm oborine i to u Komiži 10.5 mm. Od 5 do 10 mm oborine je zabilježeno samo na 7 postaja. Na njih 19 je palo od 1 do 5 mm oborine, na 11 postaja do 1 mm oborine, a na 3 postaje nije bilo mjerljive količine oborine.

Koliko su dva gotovo potpuno suha prosinca zaredom ekstreman meteorološki događaj za Jadran i krajeve uz Jadran, govore i klimatološki podaci.

U većem dijelu Dalmacije prosinac je klimatološki prosječno drugi najkišovitiji mjesec u godini, odmah iza studenog. To vrijedi za Šibenik (prosječna mjesečna količina oborine je 95 mm), Split (102.9 mm), Hvar (101.7 mm), Dubrovnik (139.8 mm)

Na sjevernom dijelu Jadrana (Rijeka, Senj) kao i na sjeveru Dalmacije (Zadar) prosinac je najčešće treći ili četvrti najkišovitiji mjesec u godini (iza jesenskih mjeseci). Slično je i u Lici (Gospić) te u višem gorju (Zavižan). U unutrašnjosti prosinac spada među sušnije mjesece. Tako je u Zagrebu (Grič) prosinac prosječno četvrti najsušniji mjesec u godini s 63.9 mm oborine.

slika

Količina oborine u prosincu (DHMZ)

slika


Usporedba količine oborine u prosincu 2015. i prosincu 2016. (podaci DHMZ-a)

slika

Magla i niski oblaci bili su česti i dugotrajni posebno u nizinama unutrašnjosti. Zadnjih nekoliko dana kalendarske jeseni i prvih dana kalendarske zime, temperatura se u mnogim nizinskim krajevima unutrašnjosti nije cijeli dan penjala iznad 0°C. Tako je npr. u Zagrebu od 18. do 25. prosinca zabilježen jednotjedni niz tzv. studenih dana. Ponegdje je bilo i tzv. industrijskog snijega, a zimskom ugođaju je pridonijela i pojava inja.

Prosinac je najviše sunca donio u višem gorju te na Jadranu. U nekoliko navrata je temperaturna inverzija bila vrlo izražena. Tako je 9. prosinca u istočnom dijelu Zagreba tj. na postaji Maksimir uz mraz i inje vladao cjelodnevni minus, a na Sljemenu (Puntijarka) je bio gotovo proljetni ugođaj. Najviša dnevna temperatura je dosegnula čak 16.1°C, što je bilo za 16.5°C više od maksimalne temperature izmjerene na postaji Maksimir. Tih 16.1°C je novi rekord za najvišu temperaturu izmjerenu u mjesecu prosincu na Sljemenu. Stari rekord od 14.5°C koji je postavljen 28.12.2015. tako nije izdržao niti godinu dana. U nedjelju 26. prosinca na Puntijarci je temperatura porasla do 14.8°C, što je druga najveća prosinačka temperatura u povijesti mjerenja (od 1981).

Temperaturna inverzija je bila naročito izražena 22. prosinca. Tog dana je zabilježena velika promjena temperature na maloj razlici nadmorske visine. Podaci sa radiosondažne postaje Zagreb Maksimir pokazivali su da je razlika temperature na samo 150 metara nadmorske visine iznosila čak 13°C. U 13 sati je na visini od 884 metra temperatura iznosila -8.3°C, a na visini od 1032 metra 4.6°C. U to vrijeme je u Zagrebu (Maksimir) temperatura iznosila -2.1°C, a na Puntijarci 4.2°C. U sloju od 900 do 1600 metara razlika temperature je iznosila oko 16°C (od -8 do +8°C).

Zbog dugog niza dana pod maglom i niskom naoblakom prosinac 2016. je u nizinama unutrašnjosti osjetno hladniji od prosinca 2015. godine. U Zagrebu (Maksimir) je prosinac 2015. sa srednjom mjesečnom temperaturom od 3.2°C (+2.3°C u odnosu na prosjek 1961.-1990) bio 15. najtopliji prosinac od početka mjerenja. Prosinac 2016, je pak imao srednju mjesečnu temperaturu od -0.4°C, čime je postao 10. najhladniji prosinac, ujedno i najhladniji od 2001. godine kada je prosjek bio -1.6°C. Prosinac 2016. je u Zagrebu prvi mjesec, nakon veljače 2012. s srednjom mjesečnom temperaturom manjom od 0°C.

Zbog inverzije je Sljeme po četvrti put od početka mjerenja imalo višu mjesečnu prosječnu temperaturu od Maksimira i to za 1,6 °C što je najviša razlika do sada (Maksimir -0,4 °C, Sljeme 1,2 °C).

Prije se to još desilo u prosincu 2015. (Maksimir 3,2 °C, Sljeme 4,4 °C), studenom 2011. (Maksimir 3,0 °C, Sljeme 3,7 °C) i prosinac 1998. (Maksimir -2,8 °C, Sljeme -2,7 °C).

U prosincu je u Zagrebu (Maksimir) zabilježeno 30 hladnih dana ( s minimalnom temperaturom ispod 0°C), a njih 9 su bili studeni dani (maksimalna temperatura je ispod 0°C). Prosječni prosinac (1960.-1990) donese 22 hladna i 7 studenih dana. Ledenih dana (minimalna temperatura se spusti ispod -10°C) u prosincu u Zagrebu nije bilo (prosječno se pojave dva takva dana).

Na nekoliko lokacija su se tijekom prosinca najviše dnevne temperature približile temperaturnim rekordima za prosinac.

10. prosinca na Zavižanu je izmjerena najviša dnevna temperatura od 11.9°C. Temperaturni rekord za prosinac iznosi 14.6°C (od 13. prosinca 1994. godine).

U petak, 23. prosinca , i na sjeveru i na jugu Jadrana su temperature mjestimice porasle do 19°C. Najtopliji su bili Hvar sa 19.1°C, Dubrovnik sa 18.7°C i Rijeka sa 18.5°C. U Rijeci je ta temperatura druga najviša izmjerena u prosincu u povijesti meteoroloških mjerenja, a ona u Rijeci traju od 1948. godine. Toplije u prosincu je bilo samo 1979. godine, kada je četvrtog dana u mjesecu temperatura porasla do 20.4°C. Prosinački rekord za Hvar je 20.6°C (7.12.2967), a za Dubrovnik 20.3°C (3.12.2014).

Iznimno toplo je 26. prosinca bilo u Gorskom kotaru. Tako je u Pargu najviša dnevna temperatura porasla do 16.3°C, što je bilo samo za 0.8°C manje od temperaturnog rekorda za mjesec prosinac (iznosi 17.1°C od 4.12.1979 godine). A pet dana ranije (21. prosinca) u Pargu je najviša dnevna temperatura iznosila samo -5°C.

Bilogora – 9.12.2016. – foto: Miro Hanžeković
slika

Zimska čarolija. Pogled na Zagreb sa Medvedgrada 18.12.2016.
Foto: Alen Grubelić

slika

Remetski vinogradi sa pogledom na Remetsku crkvu 23.12.2016
Foto: Mario Jambrek

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:25

#3 - Burna prva polovica siječnja: 5 ciklona u dva tjedna

U 2016. godinu ušli smo stabilnim vremenom. Tako se niz dana bez ikakvih oborina gotovo u čitavoj zemlji, iz prosinca 2015. “prelio” u siječanj. Prvi dan 2016. godine je bio 35. dan za redom bez oborina u većem dijelu Hrvatske. Ovakav niz ne događa se često ni ljeti, a kamoli u kišnijem dijelu godine. Povremeni požari u Dalmaciji i susjednoj Hercegovini dokaz su da je priroda bila izrazito suha, a i vodostaji rijeka bili su niski. Ipak, na prve oborine nije trebalo dugo čekati.

Nakon suhog i stabilnog prvog dana Nove 2016. godine, u slijedećih 5 dana siječnja tri ciklone su u našim krajevima prekinule dugotrajnu sušu. Uz snijeg u unutrašnjosti, na Jadranu je pala mjestimice obilnija kiša, ponegdje i više od mjesečnog prosjeka. Tako je u Malom Lošinju od subote (2.1.) do četvrtka (7.1) ukupno palo 136 litara kiše (mjesečni prosjek je 89.4 litre). U Senju je u istom razdoblju palo 104.6 litara oborine (uz kišu bilo je i snijega), a mjesečni prosjek je 94.2 litre. U Sisku je palo 66.5 mm, a mjesečni je prosjek 55.6 mm. U Karlovcu je u tih 5 dana palo 68 litara oborine (glavnina u obliku snijega) što je tek malo manje od mjesečnog prosjeka za siječanj (74.7 litara).

Zabilježimo još neke veće količine oborine (veće od 50 mm) u navedenom razdoblju (podaci DHMZ-a): Zavižan 86.5 mm, Rab 79.6, Ogulin 76.8, Knin 74.3, Dubrovnik 61, Ploče 61.3, Split Marjan 59.1, Šibenik 57.5, Zadar 51.7, Pazin 50.3, Daruvar 50.2..

Nakon ekstremno sušnog prosinca, drugog dana godine stigla je i prva ciklona koju smo nazvali Ranko. Oborine su počele u prijepodnevnim satima subote 2. siječnja. Na sjevernom Jadranu je padala kiša, u Gorskom kotaru je u početku oborina uz kišu bilo i kiše koja se smrzavala u dodiru s tlom, a u Slavoniji je padao slab snijeg. U poslijepodnevnim i večernjim satima oborine su jačale. Na Jadranu je pala obilnija kiša, a u unutrašnjosti snijeg. U Malom Lošinju je tako u jednom danu palo 69 litara kiše (više nego u zadnja dva mjeseca 2015. godine). Snijeg je padao i tijekom nedjelje 3. siječnja, koja je u čitavoj unutrašnjosti bila studeni dan (najviše dnevne temperature su se kretale u nizinama od -5 do -2°C). Najviše novog snijega je palo na području Ogulina (28 cm), Karlovca (27 cm)a te u Posavini (Sisak 26 cm) i Slavoniji (Nova Gradiška 23 cm). Na Zavižanu je izmjereno 30 cm snijega, a u Gospiću 23 cm. .

Na Kvarneru i istočnoj obali Istre snijeg se te nedjelje spustio do mora, ali se zabijelilo samo u višim predjelima, uključujući i otoke Cres i Krk. U Senju je izmjeren 1 cm snijega, uz cjelodnevnu temperaturu ispod 0°C (do -1°C). Snježnih pahulja je kratkotrajno bilo i nad Pulom.

Zagrebačka snježna idila 3.1.2016. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Sjeverni dio otoka Cres, 3.1.2016. - Predošćica - Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Nova ciklona Sandra stigla je brzo, već u ponedjeljak 4. siječnja. U gorju je palo još malo novog snijega pa se njegova visina povećala (Zavižan 42 cm, Gospić 31 cm). U unutrašnjosti zemlje većinom je padala kiša koja se smrzavala u dodiru s tlom, stvarajući pješacima i vozačima opasni ledeni sloj. Na Jadranu je bilo kiše, na Kvarneru i grmljavine. Najviše kiše (do 40 mm) je palo na sjeveru Jadrana.

Lipovljani, 6.1.2016. Foto: Luka Štelma

slika

Potom je sredinom prve dekade siječnja na vrijeme utjecala ciklona Tomislav. Tu ciklonu stanovnici Splita posebno će pamtiti po snažnoj pijavici koja je 6. siječnja 2016. s mora ušla na sam grad. Iako je meteorološka vijest te srijede bila snažna splitska pijavica, veći dio unutrašnjosti je dobio novi, nerijetki i obilniji snijeg. Kiša koja se u noći na srijedu i tijekom srijede ujutro i prijepodne smrzavala u dodiru s tlo, od sredine dana je polako prelazila u snijeg. Najviše novog snijega, često i više od 20 centimetara je palo u Lici, Gorskom kotaru, na području Korduna i Banije te u zapadnoj Slavoniji.

U Slunju je tijekom te srijede palo čak 38 cm novog snijega. Dan kasnije, ujutro je bilo izmjereno 55 cm snježnog pokrivača, samo 1 cm manje od visine na velebitskom Zavižanu koja je tog dana bila najveća u Hrvatskoj. Posvuda u unutrašnjosti je visina snježnog pokrivača bila je viša od 10 centimetara, u najvećem broju mjesta i viša od 20 cm. Snijega nije bilo na Jadranu, u unutrašnjosti Istre i Dalmacije (osim 1 cm u Kninu).

Visine snijega izmjerene u četvrtak 7.1.2016. u 7 sati (podaci DHMZ-a)

slika

Sisak, Petrovec, 7.1.2016. – foto: Saša Liković

slika

Nastavak siječnja je donio južinu, zatopljenje i novu ciklonu sredinom prve dekade mjeseca. Drugog siječanjskog vikenda je izraženiji kišni val najviše kiše donio riječkom zaleđu i Gorskom kotaru. Preko naših se krajeva u jugozapadnoj struji premještao frontalni poremećaj vezan uz prostranu i duboku ciklonu čije je središte bilo nad Škotskom. Neke veće količine kiše koje su pale u dva dana, tijekom 8. i 9. siječnja: Crni Lug Risnjak 216 mm, Delnice 112, Bakar 110, Rijeka 84. Kiše je bilo i u drugim krajevima zemlje, ali su pale manje količine.

Takva obilna kiša je u dana otopila sav snijeg, pa ga u nedjeljno jutro 10. siječnja na meteorološkim postajama u Gorskom kotaru nije bilo. U ostalim se krajevima visina snježnog pokrivača tog vikenda znatno smanjila. Najviše snijega je izmjereno u Hrvatskoj Kostajnici 30 cm, što je bilo 10 cm manje nego u subotu ujutro. Zatim je slijedio Zavižan s 24 cm snijega, što je čak 28 cm manje od visine izmjerene u subotu ujutro. Obilna kiša u Gorskom kotaru uz brzo topljenje snijega je prouzročila i brzi porast vodostaja rijeke Kupe. Po podacima Hrvatskih voda vodostaj Kupe kod Karlovca je te nedjelje u 12 sati iznosio 408 cm, dok je 24 sata ranije iznosio -12 cm.
Pritjecanje toplog zraka sa Sredozemlja i sjevera Afrike donijelo je te nedjelje najtopliji dan dotadašnjeg tijeka godine. Nešto više od stupnja nedostajalo je službenoj meteorološkoj postaji na Marjanu da obori apsolutni temperaturni rekord za mjesec siječanj. Naime, najviša dnevna temperatura zraka u hladovini marjanske šume je 10. siječnja 2016. iznosila 16,1°C, a najviša ikad za mjesec siječanj ostaje 17,4°C, što je na ovoj lokaciji izmjereno još 20. siječnja 1974. godine.

Najtoplija u zemlji bila je Komiža gdje je prema službenim podacima DHMZ-a izmjerena najviša siječanjska temperatura zraka u povijesti mjerenja. Novi temperaturni rekord za siječanj iznosi 20,2°C, a dosadašnji je iznosio 19,6°C. Sasvim blizu rekordu bio je i grad Hvar. Tamo je izmjereno 19,4°C, a apsolutni siječanjski rekord je 19,6°C.

Novi temperaturni rekord za mjesec siječanj je postavljen i u Zadru. Izmjerena je najviša dnevna temperatura od 17.4°C, što je za 0,3°C više od starog rekorda (17,1°C od 5.1.1998. godine). Meteorološki podaci u Zadru postoje od 1961. godine.

U noći na utorak 12.siječnja i tijekom utorka prošla nas je hladna fronta ciklone Uršula koja se centrom premještala preko Dalmacije. Plima je poplavila rivu u Starom Gradu na otoku Hvaru, a izlila se i na nekoliko lokacija od Šibenika do Primoštena gdje je bilo i najviše štete. Plima je nanijela pijesak i kamenja po šetnicama i cestama uz more. Poplavljena je bila i lapadksa obala.

Uz probleme na Jadranu prolazak hladne fronte je donio burne meteorološke prilike i u unutrašnjosti. Prolasku fronte prethodio je iznimno topao ponedjeljak 11. siječnja. U gotovo svim krajevima zemlje najviše dnevne temperature su prešle, za početak druge dekade siječnja vrlo visokih 15°C. Osobito je toplo bilo u unutrašnjosti gdje su u gotovo svim krajevima najviše dnevne temperature dosegnule 16 ili 17°C. Te su vrijednosti bile i za 13°C više od prosjeka. Tako je u Zagrebu najviša dnevna temperatura dosegnula 17.2°C, dok je prosječna maksimalna za taj dio godine 4°C. Danju je puhao jak i olujni jugozapadni vjetar koji je u sjevernim krajevima unutrašnjosti počinio i manje štete. U Vinici je srušena skela na općinskoj zgradi. U Ivancu i Lepoglavi jak vjetar je oštetio krovove kuća, a u Varaždinskoj županiji je bilo i srušenih stabala.

U gorskim krajevima oborina bilo već od jutra, a u nizinama unutrašnjosti one su se intenzivirale prolaskom fronte u kasnim večernjim i noćnim satima. Kao u najboljim ljetnim danima prolazak fronte bio je praćen i grmljavinom, mjestimice i tučom, okretanjem vjetra na sjeverne smjerove.

Nova obilnija kiša je tijekom tog ponedjeljka i u noći na utorak pala u Gorskom kotaru. U Crnom Lugu je palo novih 128 litara kiše (u 24 sata do utorka u 7 sati ujutro. Time se količina kiše koja je pala u 4 dana (petak 15.1. 7 sati do utorka 18.1. 7 sati) povećala na 372 litre na kvadratni metar. U Delnicama je tijekom tog ponedjeljka palo novih 70 litara kiše. Ukupno u zadnja 4 dana 191 litra. U istom razdoblju je na postaji Parg Čabar izmjereno 97 litara kiše na kvadratni metar.
Južina i kiša su otopile gotovo sav snježni pokrivač. Ujutro su motritelji DHMZ-a samo sa tri postaje javili visine snijega. U Sisku i na aerodromu Zagreb je izmjereno 2 cm, a na Zavižanu je preostalo još 8 cm snijega.

Ekstremne količine oborine pale su tih dana i na sjeverozapadu Slovenije. Tako je na Vogelu u tri dana palo čak 422 litara oborine, glavnina u obliku kiše. U 24 sata (do utorka 12. siječnja u 7 sati ujutro) palo je čak 236 litara oborine. Visina snježnog pokrivača je ujutro iznosila skromnih 20 cm (samo 10 cm novog snijega tijekom noći).

Srijeda 13. siječnja je bila vrlo nestabilna u Dalmaciji. Mjestimični pljuskovi, grmljavina, tuča, u višim dijelovima Zagore i susnježica, od ranog jutra nisu prestajali od Zadra do Konavala. Oko 9 sati i 30 minuta pojavile se pijavice. Jedna je uočena kod otoka Murtera, a držala se mora i nije izašla na kopno. Nošena sjeverozapadnim vjetrom, odmaknula se postupno prema otvorenom moru. Pijavica je uočena također između Drvenika Velikog i Čiova.

U večernjim satima srednju i južnu Dalmaciju zahvatio je niz neverina s kišom, pljuskovima i grmljavinom pa i tučom, koji su više podsjećali na proljetne ili čak ljetne nestabilnosti nego na vremenske prilike karakteristične za središnji dio zime. U Gatima je napadalo nekoliko centimetara tuče. Nevrijeme se tijekom večeri snažno obrušilo na okolicu Baške Vode, Zadvarje, sve do Zagvozda. Grmljavinskih pljuskova praćenih izraženijom tučom bilo je i u dolini Neretve, te na širem dubrovačkom području. U dijelovima Konavala zna tuče bila su malo manja od veličine oraha.

Jugo i oštro u Splitu, 12.1.2016. - Foto: Darko Rom

slika

Tuča u Pločama, 13.1.2016. – foto: Nikola Marinović

slika

Dubrovnik, 13.1.2016. - Foto: Daniel Pavlinović

slika

Pijavica kod Murtera, 13.1.2016. - Foto: Kristijan Plenča / Šibenik Meteo

slika

Sredina siječnja donijela je utjecaj i pete ciklone u nizu od početka godine. Oborina nije bilo puno, najviše kiše je palo u Dalmaciji 15. siječnja. (do 50 litara). Tog dana je na Jadranu zapuhala olujna tramontana, a dan kasnije je s odmicanjem ciklone na jugoistok zapuhala olujna i orkanska bura. Najjači udari izmjereni su na Paškom mostu i dosezali su orkanskih 168 km/h. U okolici Maslenice udari bure su dosezali 150 km/h.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:26

#4 - Zima na kraju travnja

Nakon iznadprosječne topline u prve dvije dekade, posljednja dekada travnja donijela je vrlo promjenjivo vrijeme uz izraženiju zimsku epizodu. Bilo je i mraza koji je nanio dosta štete poljoprivrednim kulturama u dijelu unutrašnjosti.

Prva od nekoliko izraženijih promjena vremena nastupila je u utorak, 19. travnja 2016. Tog dana se preko naših krajeva premještala hladna fronta koja je donijela osjetno hladniji zrak. Temperature zraka su nakon prolaska fronte bile i do 16°C niže od onih dan ranije. Fronta je ujutro i prijepodne zahvatila sjeverni Jadran i zapadne krajeve unutrašnjosti te se tijekom dana brzo širila prema istoku i jugu zemlje. Najviše oborina je palo u Senju 29 mm, te na Zavižanu 25 mm.

Prolazak fronte je bio praćen i grmljavinom, mjestimice i tučom (Zavižan, Makarska). Najviše grmljavine je bilo u Lici te u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Iako travanjski snijeg u planinama nije neuobičajena pojava, nakon što je u prvoj polovici travanj donio niz dana s temperaturama primjerenima ljetu, tog je utorka na Zavižanu palo 15 cm snijega. Snijeg je zabijelio i više predjele Like. Pljuskova snijega je bilo mjestimice i u unutrašnjosti Dalmacije.

Nakon prolaska fronte uslijedila su tri stabilna dana, ali uz osjetan pad minimalnih temperatura zraka. U većem dijelu unutrašnjosti su vrijednosti temperature na prijelazu iz druge u treću dekadu travnja bile jedva iznad nule, ponegdje čak i malo u minusu, a jednoznamenkastih vrijednosti bilo je na obali i otocima.

Izraženiju promjenu vremena donijela je ciklona Kruno 23. i 24. travnja. Prije dolaska osjetno hladnijeg zraka sa sjevera kontinenta, subota 23. travnja je dijelu Jadrana obilniju kišu. Najviše kiše je pala uz istočnu i južnu obalu Istre (aerodrom Pula 57 litara u nekoliko sati) te u Veloj Luci na Korčuli (50 litara).

Lokalne nestabilnosti prije hladne fronte u istočnoj Slavoniji – foto: Luka Balković

slika

U nedjelju 24. travnja 2016. u naše je krajeve počeo pritjecati hladan zrak sa sjevera kontinenta uz stvaranje ciklone (Kruno) nad Italijom i Jadranom. U to nedjeljno jutro zabilježeni su obilniji grmljavinski pljuskovi. Na šibenskom području je obilnijih oborina rano ujutro bilo na potezu od Vodica do Biograda. Meteorološka postaja u Pirovcu je te nedjelje izmjerila 70 litara kiše, od čega je većina (60 litara) pala u 90 minuta padanja, do 7 sati ujutro. U jutarnjim satima je grmljavinsko nevrijeme zahvatilo i istočni dio otoka Visa. Prema dojavama s tog dijela otoka u kratko je vrijeme pala velika količina kiše.

Uz pritjecanje hladnog zraka, već od jutra je u unutrašnjosti počeo pad temperature zraka. Tako su se u rano poslijepodne u većini krajeva unutrašnjosti temperature bile i za desetak stupnjeva niže od onih izmjerenih u subotu i uglavnom su se već mjerile jednoznamenkaste temperature zraka od 8 ili 9°C. Uz okretanje vjetra na jaku buru zahladilo je i na sjevernom Jadranu. Tako su u rano poslijepodne u unutrašnjosti Istre izmjerene zimske temperature od 8 do 10°C, a samo stupanj ili dva toplije je bilo uz obalu. Zahlađenje je do večernjih sati zahvatilo i sjever Dalmacije, a na jugu Jadrana se zadržalo toplo. Najviše je zahladilo u višem gorju, gdje je tijekom dana padao i snijeg, a do večeri se stvorio i tanji snježni pokrivač (Zavižan 3 cm). Snijeg je te nedjelje padao i na Sljemenu i na samom vrhu Učke. U 21 sat se na Zavižanu temperatura spustila na -4.5°C. Uz buru od 54 km/h osjet hladnoće je iznosio -15°C.

Pad temperature zraka, jaka bura, snijeg u planinama i na vrhovima Brača, ali i dijelu Dalmatinske zagore obilježili su zimski ponedjeljak 25. travnja 2016. u Dalmaciji.
Najzanimljiviji meteorološki podatak stigao je tog ponedjeljka iz Splita. Prvih dvadeset dana travnja je bilo najtoplije takvo razdoblje u povijesti meteoroloških mjerenja u Splitu. Srednja temperatura u tom razdoblju je bila čak za 4°C viša od prosjeka. A potom je minimalna temperatura u Splitu 25. travnja 2016. iznosila zimskih 3.6°C, što je najniža minimalna temperatura za treću dekadu travnja u povijesti mjerenja tj. od 1948. godine. Bila je to i rekordno niska temperatura ne samo na taj nadnevak, nego najkasnije izmjerena tako niska najniža dnevna temperatura zraka na toj postaji nakon službenog završetka zime.

Posljednji puta je u 2016. niža temperatura (1.5°C) u Splitu bila izmjerena početkom treće dekade siječnja, dakle tri mjeseca ranije. Osjetu hladnoće je pridonijela i jaka bura.

Okolna brda zabijelio je snijeg. Mosor se zabijelio iznad samo 500 metara iznad Mora, a snježne pahulje “posjetile” su nakon dugo vremena naselja Dubravu i Gornje Sitno. Snijeg je zabijelio Zvjezdano selo Mosor uz temperaturu zraka od 0°C. Snijeg je pao i u višim predjelima Kozjaka, a nošen burom, bilo ga je sve do Klisa. Na kliškoj tvrđavi tog jutra je izmjeren samo stupanj iznad nule.

Najniža temperatura zraka izmjerena u Dalmacija bila je na biokovskom vrhu Svetom Juri. Živa u termometru spustila se na 6 stupnjeva ispod nule. Još je hladnije, sa -7°C bilo na Zavižanu, uz 8 cm snijega. U Gospiću je izmjeren 1 cm snijega, a u Pargu Čabar 4 cm snijega.

I diljem Dalmatinske zagore je tog dana bilo hladno uz kišu i susnježicu, ali i snijeg iznad samo 300 do 400 metara nadmorske visine. Susnježica je padala u Vrlici, Sinju, Dugopolju i Imotskom, a snijeg je zabijelio Zelovo, Čačvinu, Rašćane kod Vrgorca, te okolicu Imotskog: Studence, Poljica, Vinjane Gornje…

Snijeg nije zaobišao ni otoke, pa se zabijelila Vidova Gora na Braču. Tijekom dana razvedravanje, koje je već u noći bilo zahvatilo zapadne krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran se širilo sa sjeverne Dalmacije prema jugu.

Tijekom dana je uz sunčana razdoblja, posvuda bilo povremenih kratkotrajnih pljuskova kiše, ali i susnježice i snijega. Susnježice i snijega je tako bilo i na istoku Slavonije (Gradište). Devet dana prije tog proljetnog snijega u Gradištu je bilo izmjereno ljetnih 29°C.

Snijeg na Braču 25.4.2016. video: davor Cvitanić



Proljeće vs. zima: Snježni Mosor i rascvala Žrnovnica, 25.4.2016.
Foto: Ante Javorčić

slika

Zagvoz kao usred zime: snijeg! 25.4.2016.
Foto: Ivo Ravlić / CROPIX

slika

Nakon prolaska ciklone i fronte u noći od ponedjeljka na utorak 26. travnja je došlo do razvedravanja. Uz prisustvo hladnog zraka u čitavoj unutrašnjosti, te u unutrašnjosti Istre i u dalmatinskoj Zagori temperature su se tijekom noći i jutra spustile ispod 0°C. Mraza je bilo u mnogim krajevima pa su poljoprivredne kulture i vegetaciji koja je bila vrlo rano krenula nakon pretoplog vremena u dotadašnjem dijelu proljeća. Mraz je pobrao kompletan urod voća u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj i zapadnom dijelu Slavonije. Stradali su nasadi jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, trešanja, višanja, jagoda... Štete su se kretale od 70 do 100 posto.

Proglašeno je stanje elementarne nepogode u više županija: Međimurskoj, (oko 75 milijunakuna štete), Brodsko posavskoj, Zagrebačkoj, Virovitičko podravskoj, Varaždinskoj, (75 milijuna kuna),Zadarskoj (50 milijuna kuna), Osječko baranjskoj (117milijuna kuna), Bjelovarsko bilogorskoj, (50 do 60 milijuna kuna), Koprivničko križevačkoj, Požeško slavonskoj,Krapinsko zagorskoj, (30 milijuna kuna), dijelovima Karlovačke županije.

Prema podacima DHMZ-a najniža temperatura je tog utorka izmjerena u Gospiću, -3.8°C. Slijedili su Daruvar sa -3°C, i Krapina sa -2.7°C. Gotovo posvuda u unutrašnjosti temperatura se jutros spustila ispod 0°C. Od podataka sa mreže pljusak.com izdvajamo -3.7°C u Lekeniku, Nedelišće -3.6°C, -5.7°C u Lovincu, -4.5°C u Jelvici,.

Riječ je naravno o temperaturi mjerenoj na 2 metra visine, a pri tlu, na visini od 5 cm temperature su bile znatno niže, nerijetko i ispod -5°C. Na toj je visini je najniža temperatura (podaci DHMZ-a) bila izmjerena u Gospiću, -9°C. Još neki podaci su bili: -7°C Ogulin, Varaždin, Zavižan, -6°C Daruvar, Križevci, Sisak, Slavonski Brod, Zagreb Maksimir, -5°C Bjelovar, Gorice-Nova Gradiška, Karlovac, Knin, Krapina, Pazin, -4 °C Parg-Čabar, -2°C Gradište-Županja, Osijek-aerodrom, Rab, Zagreb Grič, 0°C Rijeka, Zadar.

Štete od mraza 26.4.2016. – Remetinec kod Novog Marufa / foto: Mihael Maltar

slika

Štete od mraza - Ravni Kotari, Foto: Silvio Marcus Milanko ( Na drugoj fotografiji nije sumaglica nego dim jer su brojni poljoprivrednici protekle noći paljenjem vatre pokušavali zaštiti neke kulture) 26.4.2016.

slika

slika

Burni atmosferski procesi događali su se tijekom srijede 27. travnja 2016. na nebu iznad Hrvatske i susjednih zemalja. Izražen hladna fronta već je prijepodne zahvatila susjednu Sloveniju i zapadni dio Mađarske, a nad Italijom i Jadranom se stvorila ciklona nazvana Leda . Došlo je do naglog temperaturnog pada, ali i snježnih oborina sve do nizina. Hladna zračna masa sredinom dana prvo je stigla do Zagorja i Međimurja, a onda se u poslijepodnevnim satima širila na ostatak sjeverozapadne Hrvatske i Gorski kotar. Na krajnjem sjeverozapadu zemlje temperature zraka su u popodnevnim satima bile jedva iznad nule, u Gorskom kotaru oko nule, a u višim predjelima imale su negativan predznak.

U isto vrijeme dok je neobičan val hladnoće zahvatio zapad zemlje, na istoku je živa u termometru pokazivala visokih +21°C!
Snježna granica u Zagorju, Međimurju i Gorskom kotaru spustila se do najnižih predjela, gdje se mjestimice stvorio i snježni pokrivač. Ovako kasni snježni pokrivač u unutrašnjosti zemlje posljednji put se formirao 28. travnja daleke 1985. godine.

Fronta se prema večeri proširila na Liku, dio Slavonije i na sjeverni Jadran. Iako je danju mjestimične grmljavine bilo u unutrašnjosti zemlje, u ranim večernjim satima i tijekom večeri najviše grmljavinske aktivnosti zabilježeno je između Senja i Zadra, te u Lici. U Lici je kiša u mnogim predjelima prešla u snijeg, ponegdje praćen grmljavinom. Do kraja večeri hladnoća je zahvatila i cijelu Slavoniju, a proširila se i na dio sjeverne Dalmacije.

Na sjevernom Jadranu je navečer zapuhala bura uz osjetan pad temperature zraka, a grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je područje od Zadra do Gračaca.

Visine snijega izmjerene na glavnim i klimatološkim postajama DHMZ-a od 27. 4. do 29. 4. 2016. prema SYNOP izvještajima objavljene na mrežnim stranicama DHMZ-a u rubrici Visine snijega.

slika

Puno više snijega palo je te srijede u susjednoj Sloveniji. Rateče je u 20 sati mjerio 18cm, Slovenj Gradec 15, Ljubljana 8, Celje 4 cm itd. Snijeg je navečer počeo padati i u mnogim zapadnih krajevima BiH.

Snijeg u Ivancu, 27.4.2016. - Foto: Crometeo forum

slika

Srcolika munja. Snimljeno iznad Raba, 28.4.2016. Foto: Goran Novotny

slika

Spektakularan zadarski zalazak, 27.4.2016. - Foto. Davor Strenja

slika

Zanimljiv je podatak da je u četvrtak 28. travnja 2016. srednja dnevna temperatura na postaji Zagreb Maksimir iznosila 4.3°C. Za usporedbu, srednja dnevna temperatura za veljaču 2016. na Maksimiru je bila 6.9°C , a za studeni 2015. 8.2°C.

Niti slijedeća dva dana nisu donijela stabilizaciju vremena. Kiša je u petak 29. travnja 2016. bila vrlo neravnomjerno raspoređena. Dok između Zadra i Šibenika nije palo ni kapi, u dijelovima Dalmacije pale su značajne količine oborina. Grmljavinski oblak u drugom dijelu noći premještao se preko srednjodalmatinskog akvatorija, a prema podacima mrežePljusak.com, najviše kiše palo je u Dolu na Hvaru, čak 80 litara po kvadratnom metru. Dijelove Hvara prethodne noći je zahvatila i tuča. Tuče je bilo i drugdje, primjerice u okolici Vrgorca. Tamo je nekoliko dana ranije mraz nanio štetu nekim poljoprivrednim kulturama, a tuča je tu štetu samo povećala. Posljednji dan travnja je u cijeloj zemlji donio stabilnije i sunčanije vrijeme, ali je već prvog dana svibnja stigla nova ciklona.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:27

#5 - Pijavica u Splitu 6.1.2016.

Iznimno jaka pijavica razvila se 6. siječnja 2016. između Čiova i Splita, a u 15 sati i 55 minuta ušla je s mora nad sam grad i to točno kod bazena na Zvončacu. Pijavica, koje je imala obilježja pravog tornada, kretala se prema Mejama, sva je sreća da je na svom putu prema sjeveroistoku potom “udarila” o Marjan, pri čemu se počela raspadati. Oslabljena pijavica potom je prešla na sjevernu stranu Marjana, gdje je prošla dijelove Spinuta i rubnog dijela Skalica, a onda se potpuno raspala. Na južnoj strani Marjanskog tunela pijavica iz betona iščupala semafor i stablo, te ih bacila na cestu. Osim ove glavne pijavice, koja se prešla ravno preko Splita, u razmaku od 10 minuta razvije su se još dvije manje pijavice na moru, no one nisu ušle nad kopno.

Detaljnije o pijavici u Splitu

http://crometeo.hr/razorna-pijavica-pogodila-split-foto-video/

http://crometeo.hr/analiza-pogledajte-kuda-je-protutnjala-splitska-pijavica-dalmacija-ostaje-slijepac-bez-meteo-radara/




Pijavica koja je pogodila Split razvila se na moru, s istočne strane Čiova. Procijenjeno vrijeme njenog nastanka je oko 15:40. Pijavica se kretala zajedno s oblacima u jugozapadnom visinskom strujanju, što znači da se kretala okomito na obalu, uz lagani otklon udesno. Podnica olujnog kumulonimbusa bila je na oko 500 metara nadmorske visine, što znači da je ljevkasta cijev pijavice bila dugačka oko pola kilometra.

Iako se po veličini i intenzitetu radi o najjačoj pijavici najmanje posljednjih 50 godina koja je izravno pogodila naseljeni dio Splita, grad je grad je s ovom pojavom ipak imao mnogo sreće. Prvo, pijavica je ušla u dio grada i kretala se putanjom gdje ipak živi manje ljudi nego u nekim drugim dijelovima. Primjerice, da je pijavica s mora ušla nad Zapadnu obalu, Rivu, luku, Bačvice, Žnjan…. posljedice su mogle biti kobne. Drugo, pijavica je ušla nad kopno, a svega nekoliko minuta nakon toga udarila je o Marjan, što je označilo početak njenog ubrzanog raspadanja. Da je ušla u niži dio grada, trajala bi duže. Treće, iako je to sjajna informacija, gotovo je nevjerojatno da je prolazak tako snažne pijavice prošao bez ijedne ozlijeđene osobe. Vjerojatno se radilo o kombinaciji savjesnosti Splićana uslijed ove nepogode, ali o sreći. Naime, pijavica je na svom putu lomila stabla, slomila je čak i metalni stup semafora, ništa od toga srećom nije palo na automobile, bilo parkirane, bilo one u vožnji, a nije ih nedostajalo.

Meteorološki podaci izmjereni toga dana u Splitu, osobito za vrijeme prolaska pijavice:

Veći dio toga dana u Splitu je puhalo slabo jugo, ojačalo je na umjereno tek sredinom dana. Iza 14 sati jugo je okretalo na oštro i lebić, a javili su se prvi jaki udari preko 20 čvorova. U vrijeme prolaska pijavice vjetar je puhao iz WSW smjera, a najjači udar zabilježen je u 16 sati iznosio je 86 km/h. Prolaskom fronte vjetar je sve više slabio, i do večeri je okrenuo na tramontanu.
Cijeli dan je prevladavalo toplo za dio godine, jutarnje t
emperature nisu padale ispod 9°C, a najtoplije je bilo neposredno prije prolaska fronte, iza 15 sati izmjereno je najviših 12,6°C. Po prolasku fronte počeo je umjeren pad temperature zraka iznad 16 sati. Od 8 sati ujutro do 16 sati, tlak zraka je bio u konstantnom padu, a najniži je bio u vrijeme prolaska pijavice, kada je, reduciran na razinu mora, pao na 993 hektopaskala.

Pijavica u Splitu 6.1.2016.

Ulazak pijavice nad kopno. Foto: Mate Pavić

slika

Foto: Juraj Filipović

slika

Procijenjena putanja splitske pijavice

slika

Štete od pijavice - Foto: Rade Popadić

slika

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:28

#6 - Srpanjska ciklona Una: Nevremena, poplave, zahlađenja i bura usred klimatološkog ljeta

Prva dekada srpnja prošla je bez većih meteoroloških uzbuđenja. Uz obilje sunčanog vremena temperature su bile ljetne, ali u prvom srpanjskom tjednu nisu prelazile vrlo vrućih 35°C. Kraćih nestabilnosti je bilo ponegdje u unutrašnjosti i na sjeveru Jadrana. 6. srpnja 2016. je grmljavinsko nevrijeme s tučom zahvatilo imotsku krajinu. Val vrućina je zahvatio naše krajeve na prijelazu iz prve u drugu dekadu srpnja. Početkom druge dekade mjeseca diljem Jadrana izmjerene su temperature mora od 26 do čak 28°C. Najviše dnevne temperature zraka diljem Hrvatske bile su od 30 do vrlo vrućih 36°C ponegdje u Dalmatinskoj zagori.

Zadarski zalazak, 2.7.2016. - Foto: Aleksandar Gospić Photography

slika

Sredinu mjeseca obilježila je ciklona Una koja je donijela izraženu promjenu vremena, neuobičajenu za sredinu klimatološkog ljeta.
Srijeda 13. srpnja bila je posljednji dan aktualnog toplinskog vala. Najviše dnevne temperature su u gotovo svim krajevima ponovno bile više od 30°C. U Slavoniji i Dalmaciji izmjerene su vrijednosti i iznad 35°C. U Gradištu i Slavonskom Brodu je izmjereno 36°C, a u Kninu, Osijeku i Splitu 35°C.

Istog dana se sa sjeverozapada se prema našim krajevima spuštala hladna fronta, a nad Jadranom se formirala visinska ciklona koja je nekoliko dana podržavala promjenjivo i nestabilno vrijeme, a osobito na Jadranu i vrlo vjetrovito uz olujnu i orkansku buru.

Prva olujna nevremena su dijelove Slavonije zahvatila već kasno poslijepodne i u prvim večernjim satima te srijede. Jačih, pljuskova i grmljavine je tijekom slijedeće noći osim u kopnenim krajevima bilo i na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana.

U Slavoniji vjetar je rušio drveće i krovove kuća, najteže su pogođeni Brodsko-posavska županija i Požeština, bilo je i tuče. Nevrijeme praćeno olujnim vjetrom, jakom kišom i tučom najveće štete je napravilo na području Požege, Kutjeva, Jakšića i Pleternice. Vjetar je porušio stabla te oštetio nekoliko krovova. Oko ponoći zahvatilo je i područje Lipika i Pakraca, a u naselju Šeovica grom je udario u obiteljsku kuću, no ozlijeđenih nije bilo. Za pogođene dijelove Požeške kotline proglašeno je stanje elementarne nepogode. Oštećeno je oko 40 kuća, oko 500 gospodarskih objekata, 25 000 ha poljoprivrednih površina. Štete su oko 30 milijuna kuna.
Nevrijeme je zahvatilo i Osijek i Našice. U Osijeku je svinut lim sa jednog krovišta, a u Našicama je oluja srušila više stabala na ceste. Slično je bilo u Baranji.

I područje grada Orahovice u Virovitičko-podravskoj županiji poharalo je jako nevrijeme kakvo ne pamte ni stariji mještani. U samom centru Orahovice stradalo je 15-ak automobila na koje su se rušila stabla, a jak vjetar odnio je tri krova. Jako je stradao i sam park u centru u kojem je srušeno gotovo svako drugo stablo, njih 200-300.
U mnogim je krajevima pala obilna kiša. Podaci o oborini u zadnja 24 sata (do 8 sati 14.7.2016) govorili su da je najviše kiše na DHMZ-a postajama palo u Kutjevu, čak 63 litre na kvadratni metar. Na Zavižanu su pale 43 litre kiše, a to je bilo tek nešto manje od polovice mjesečnog prosjeka za srpanj (92.6 litara).

Petak, 15. srpnja najviše je obilježila jaka i olujna bura s orkanskim udarima (podno Velebita do 140 km/h) koja je u udarnom turističkom vikendu stvorila mnogo problema u prometu zbog zatvorenih cesta prema Dalmaciji. Prema otoku Pagu i sa otoka prema kopnu nije bilo moguće prometovati. U Dalmaciji je najjači udar zabilježen u Brelima i iznosio je 116 km/h. Slijede Stobreč 109 km/h, Šibenik 104 km/h, Makarska 100 km/h, Čilipi 94 km/h, Split Marjan 86 km/h, Resnik i Zadar 83 km/h itd.
Dan su obilježili i brojni požari u Dalmaciji. Bilo ih je iznad Obrovca, zatim na otoku Visu, kod Stinive, jedne od najpoznatijih jadranskih plaža. Požar je navodno izazvan udarom groma. Jaka bura otežavala posao šibensko-kninskim gasiteljima koji su se od jutra borili s požarima

Tog je dana najviše kiše palo u Slavoniji i Dalmaciji (do 22 mm) gdje je česta bila i grmljavina. Po podacima DHMZ-a (do 20 sati) je palo u Dubrovniku (22 mm) i Slavonskom Brodu (20 mm). U Splitu je tog petka palo 3 mm kiše, a to su bile prve oborine nakon 25 uzastopnih suhih dana.

Ciklona i sjeverni vjetrovi su donijeli i zahlađenje. Samo se još prijepodne na dubrovačkom području zadržalo vruće vrijeme. Tako je u 10 sati u Dubrovniku izmjereno 30.5°C, a istovremeno je na Zavižanu bilo tek 3.9°C uz jaku buru koja je puhala brzinom 46 km/h, pa je osjet hladnoće bio -2°C. Srednja dnevna temperatura na Zavižanu je 15. srpnja iznosila 4.8°C, kao da je sredina listopada ili početak svibnja.

U Splitu je u 20 sati, uz kišu i jaku buru izmjereno 15.4°C. Koliko je to bila niska vrijednost za doba godine govori i podatak da je apsolutni temperaturni minimum za srpanj 13.0°C (od 9. srpnja 1979. godine). A samo dva dana ranije, u Splitu je bila izmjerena temperatura od 36°C, što znači da je u 48 sati zahladilo za 20°C. U nizinama unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu su sredinom dana izmjerene temperature od 19 do 22°C.

Subota 16. srpnja je, osobito u unutrašnjosti donijela jesenske temperature zraka. Najviše dnevne temperature tako su se kretale od 14 do 16°C, a minimalne su bile samo za stupanj ili dva niže. U gorju je bilo još svježije. Tako se na Zavižanu temperatura spustila na 2.4°C (maksimalna je iznosila 7.1°C), a na Sljemenu na 6.6°C (maksimalna 9.0°C).

Bura je bila ohladila i more. U subotu 16. srpnja ujutro je kod Šibenika, na mjernoj postaji DHMZ-a tako izmjerena temperatura mora od samo 19°C, dok je prije tri dana ona iznosila 25°C. Kod Pule je izmjerena temperatura mora od 22°C, a dva dana ranije je dosezala i 28°C.
Olujna i orkanska bura, koja je puhala 15. i 16. srpnja je u nedjelju 17. srpnja oslabila pa se je promet normalizirao i više nije bilo zatvorenih cesta niti ograničenja zbog vjetra.

Konačni podaci o oborini ciklone Una su impresivni. Na nekoliko lokacija u Slavoniji je u 4 dana (13. -17.srpnja 2016) palo više od 100 litara kiše. Kišni rekorder je, od DHMZ postaja Kutjevo sa čak 188 litara u tom razdoblju. U Slavonskom Brodu je ciklona donijela 119.4 litre, od čega je glavnina (101.1 litra) pala u dva dana, tijekom petka 15. i subote 16. srpnja. To je bilo više od mjesečnog prosjeka za srpanj koji iznosi 80.6 litara kiše na kvadratni metar. Inače, srpanj u Slavonskom Brodu je prosječno drugi najkišovitiji mjesec u godini. Kišovitiji od njega je samo lipanj sa prosjekom od 86.8 litara kiše.

U Osijeku je ciklona donijela 88.5 litara kiše, što je također više od mjesečnog prosjeka za srpanj koji iznosi 60.6 litara kiše.
Više od 100 litara kiše je u 4 dana ciklona donijela i Lipiku (107), Gradištu (104.4) i Gradištu (101.1). Na još 11 meteoroloških postaja u Slavoniji palo je više od 75 litara kiše.

U središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti ciklona je donijela od 23.6 litara kiše u Karlovcu do 53.1 u Sisku. U gorju je najviše palo na Zavižanu, 64 litre (glavnina tijekom srijede 14. srpnja). Na Jadranu je kiše bilo znatno manje. Jedino odskaču Dubrovnik (33.1) i Pazin (34.5) ali riječ je o jednodnevnim količinama kiše. U Splitu su pale tek 4 litre kiše, a u Zadru niti litra (0.6).

Obilne kiše su dovele do poplava u dijelovima Slavonije. Poplava je bilo u Orahovici gdje se izlila rječica Vučica. U Velikoj se izliza rijeka Veličanka. Izlila se i rijeka Orljava. Poplavljeni su bili i dijelovi Našica i Đurđenovca.

Vrijeme se od 18. srpnja stabiliziralo pa je uslijedio sunčaniji i topliji tjedan ponovno s ljetnim temperaturama. U nedjelju 24. srpnja u Kninu je temperatura porasla na 37°C. Na splitskom aerodromu je izmjereno 36.2°C, a u Splitu (Marjan) 35.0°C.

Međutim, atmosfera se iznad naših krajeva, zbog pritjecanja vlažnog zraka sve više destabilizirala, pa su nedjelja 24. i ponedjeljak 25. srpnja donijeli obilnije pljuskove i nevremena u mnogim mjestima.

Te nedjelje je u Đakovu palo čak 46 litara kiše, a u Daruvaru 37 litara. Jaka tuča je pogodila Trenkovo i Stražeman na području Požeštine. U Hrvatskoj Kostajnici je oluja sredinom tog ponedjeljka donijela čak 52 litre kiše na kvadratni metar. u Kutjevu je u ta dva dana ukupno palo novih 58 litara kiše, nakon što je u 4 dana sredinom mjeseca bilo već palo čak 188 litara kiše. Pljuskova i grmljavine bilo je i na Jadranu.

U srijedu 27. srpnja 2016. navečer se nad Velebitom razvio olujni kumulonimbus. Unutar njega je nastala prekrasna pozitivna munja.

Velebitska “mrcina” snimljena sa zadarskog područja, 27.7.2016.
Foto: Marin Pitton Photoart

slika

Do kraja mjeseca se zadržalo uglavnom stabilno i vruće ljetno vrijeme. Posljednji dani srpnja donijeli su u cijeloj zemlji prave ljetne vrućine. U nedjelju 31. srpnja najviše dnevne temperature su posvuda (osim u višem gorju) prešle vrućih 30°C i kretale su se u većini mjesta i na kopnu i na moru od 32 do 34°C. Vrlo vrućih 35°C je izmjereno u Pločama i na riječkom aerodromu, a u Kninu i 36°C. Krajem nedjelje i u noći na ponedjeljak 1. kolovoza sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran su zahvatile lokalne oluje kao najava frontalnog poremećaja s koji se prvog dana kolovoza premještao preko naših krajeva dalje na jugoistok


Ukupna količina kiše od ciklone Una

slika

Poplave našičkog kraja (TV Našice)


Nevrijeme u Orahovici 13.7.2016.



Olujna bura u Sabunikama, 15.7.2016. - Foto: Vladimir Vinetić

slika

Olujna bura u Trogiru, 15.7.2016. - Foto: Teo Radić

slika

Olujna paška bura i kapa nad Velebitom, 15.7.2016.
Foto: Marko Boko

slika

Okolica Donjeg Miholjca, 24.7.2016. – foto: Luka Balković

slika

Požar na Perunu (izazvan udarima munja) snimljen s Brača, 25.7.2016.
Foto: Pero Antunović

slika

Lošinj, 24.7.2016. – foto: Sandro Puncet

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:29

#7 - Ciklonalna plima na Jadranu i nalet pijavica kod Lošinja na početku druge dekade veljače

Prijelaz iz prve u druge dekadu veljače obilježio je utjecaj nove ciklone (Alen). Duboka ciklona centrom se tijekom srijede 10. veljače 2016. premještala sa sjevernog Jadrana dalje prema unutrašnjosti zemlje. U kombinaciji sa prolaskom hladne fronte donijela je burna meteorološka zbivanja u velikom dijelu zemlje.
U dijelovima Slavonije je uslijed olujnih udara vjetra bilo i materijalne štete. U noći na 10. veljače je puhao vjetar južnih smjerova s udarima preko 70 km/h, a tijekom dana probio je zapadni i sjeverni vjetar s kojim je zahladilo. Na sjeveru zemlje kiša je prolazno prešla u snijeg, a olujni vjetar donio je štete na području Slavonskog Broda. U krugu Đure Đakovića s hala je snažan vjetar nosio limeni krov. Lim je letio i s zgrade Tene u naselju Slavonija I. U Međimurju i Zagorju snijeg se mjestimice spustio do najnižih predjela. Snijeg je pao u dijelovima Like i Gorskog kotara, a padao je i u riječkom zaleđu iznad 1000 metara nadmorske visine.

Ipak, meteorološka vijest te srijede je bila izražena ciklonalna plima na dijelu obale. Kombinacija ciklonalne plime i visokih valova uslijed jakog do olujnog zapadnog vjetra (pulenta) poplavila je dijelove obale od Zadra do Istre. Sredinom dana najteže je ovom nepogodom bio pogođen grad Rovinj.

Na otočiću Sveti Ivan na Pučini kod Rovinja te srijede su udari pulenta dosezali 106 km/h. Visoki valovi zapadnog vjetra preplavili su rovinjsku obalu, a u kombinaciji s izraženom ciklonalnom plimom načinili su značajnu materijalnu štetu na vozilima i objektima uz vodu. Valovi i nabujalo more poplavili su i oštetili oko 150 automobila i pedesetak brodica. More se prelilo u podrume i niže dijelove ugostiteljskih objekata, stambenih i poslovnih zgrada. Najteže stanje bilo je između 10 ujutro i 1 sat poslijepodne, a onda je došlo do postupnog smirivanja vremena. Nakon prikupljenih podataka o šteti gradske vlasti su tjedan dana kasnije, 18. veljače objavile da je ona iznosila 20.026.848,68 kuna. Štetu je prijavilo 172 fizičkih osoba i obrtnika te 34 pravnih osoba.

Zanimljivo je da je najjači udar vjetra u Istri tog dana izmjeren u njenoj unutrašnjosti. Naime, na automatskoj meteo postaji u Pazinu oko 4 sata ujutro izmjeren je gotovo orkanski udar vjetra od 117 km/h.

Jak pulenat s olujnim udarima puhao je i na širem zadarskom području. U gradu Zadru u ranim popodnevnim satima bilo je grmljavinskih pljuskova, a grad je prolazno zabijelila tuča. Visoki valovi i plima najviše su pogodili Obalu kneza Trpimira, od Sfinge do Maraska parka, gdje je uzburkano more izbacilo nekoliko drvenih brodova i gumenjaka. Valovi su načinili štetu na šetnicama uz more, ali i na znamenitim Morskim orguljama.

Plimom i olujnom pulentadom bio je pogođeno i područje Starigrada Paklenice. Valovi visoki nekoliko metara oštetili su brodice u nezaštićenim dijelovima obale, a more je prodiralo duboko na obalu. U nekoliko obalnih ugostiteljskih objekata sredinom dana bilo je i do pola metra vode, te je načinjena značajna materijalne šteta. Polomljene su brojne klupe na šetnicama uz more, a voda je dizala ploče i kamene blokove.

Najjači udar vjetra u Hrvatskoj te srijede je izmjeren na biokovskom vrhu Svetom Juri na Biokovu. Tamo je nešto prije 8 sati ujutro izmjeren udar od čak 158 km/h. Iza 3 sata poslijepodne temperatura se na ovom, najvišem obalnom vrhu Hrvatske, spustila na -4°C uz snijeg.

Pala je i obilnija kiša. U Poljanama na padinama Učke je izmjereno 116 litara po kvadratnom metru. Slijedile su Njivice na otoku Krku sa 109 i Volosko sa 73 litre. Ipak, najviše oborina u Hrvatskoj palo je u Gračacu, čak 138 litra po kvadratnom metru. U Dalmaciji je najviše palo u na HE Prančevići kod Srijana, sa sjeverne strane Mosora, 101 litra kiše.

Nestabilno vrijeme se na sjeveru Jadrana nastavilo i dan kasnije, u četvrtak 11. veljače 2016. Kao da smo bili usred ljeta, sredinom dana je nad Kvarnerom i Istrom zabilježen intenzivan konvektivan razvoj oblaka. Olujni oblaci su dijelu područja donijeli pljuskove, a bilo je i tuče (Cres, Krk, Crikvenica te unutrašnjost Istre). U Opatiji je kratkotrajno padao i snijeg.

Ipak, meteorološka vijest tog dana je bila serija pijavica koje su se tijekom poslijepodneva razvile kod Malog Lošinja. Niti jedna od njih došla do kopna i počinila štetu. U Dalmaciji je tog dana bilo kiše, a snijeg je opet zabijelio Mosor, a u kasnim poslijepodnevnim satima snijeg se spustio i do Klisa.

Zanimljiva je bila i raspodjela temperatura taj četvrtak. Danju su uz sunčana razdoblja u nizinama unutrašnjosti najviše dnevne temperature posvuda porasle iznad 10°C. U Karlovcu, Ogulinu i Slavonskom Brodu je izmjereno i 13°C. Još malo toplije je bilo na dijelu sjevernog Jadrana. Tako je u Malom Lošinju, Rabu i Senju izmjereno 14°C. Slično kao i na Kvarneru, i u unutrašnjosti je bilo razvoja oblaka, kao da smo u toplijem dijelu godine. Ipak, nevremena i oborina nije bilo.

Dalmacija je uz više gorje tog dana bila najhladnija u zemlji. Tako je u Splitu najviša dnevna temperatura dosegnula tek 7°C, isto kao u Pargu u Gorskom kotaru. U Dubrovniku i Šibeniku je izmjereno 8°C, kao i u Gospiću. Jednoznamenkaste najviše dnevne temperature (9°C) su izmjerene i u Komiži, Makarskoj i Lastovu.
Nova ciklona stigla je brzo. U prvom dijelu subote 13. veljače preko područja Hrvatske premještala se ciklona Barbara. Centar ciklone našao se u prvim satima subote iznad sjevernog Jadrana. Oko 2 sata i 30 minuta snažno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je područje otoka Lošinja. Superćelijski oblak donio je snažan vjetar i oborine. U Malom Lošinju pojavila pijavica koja je s mora izašla nad kopno i načinila materijalnu štetu. Pijavica je zahvatila nekoliko parkiranih automobila, a jedno od njih “premjestila” je 2 metra.

Najviše oborina palo je na riječkom području, ponegdje do 70 litara po kvadratnom metru. Grmljavinski oblaci tijekom noći nastavili su se kretati prema jugu, pa je pred zoru grmljavine bilo u srednjoj Dalmaciji, a u Splitu je kratkotrajno padala tuča uz vrlo jake udare lebića. Tijekom jutra grmljavinski oblaci su se premjestili nad južnu Dalmaciju.

Nakon što je ciklonalni centar prešao sjeverni Jadran, tijekom jutra premjestio se nad unutrašnjost Hrvatske. Njegovim prolaskom u sjevernim dijelovima zemlje kiša je prešla u snijeg. Snijeg je padao u velikom dijelu Zagorja, Međimurja i pograničnog područja sa Slovenijom sve do najnižih predjela.


Nevrijeme u Rovinju, 10.2.2016.



Rovinj, 10.2.2016. video: Daniel Cerin/Studio D.C.



Rijetko viđeni valovi na našoj obali. Olujna pulentada i izražena ciklonalna plima u Rovinju, 10.2.2016.
Foto: Francesca Delbianco

slika

Lošinjske pijavice 11. i 13.2. 2016. - Denis Saganić je prikupio niz fotografija te je napravio film u kojem su prikazane fotografije slijedećih autora: Alen Hošić, Branko Lakner, Sandro Puncet, Vilson Berisha, Nikola Andrijčić i Denis Saganić.



4 pijavice između Lošinja i Suska. 11.2.2016. - foto: Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Pijavica koja se spustila do mora okružena kišnom zavjesom…
11.2.2016. Lošinj
Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Mali Lošinj, 11.2.2016. – foto: Antonio Verunica

slika

Pijavica u senjskim vratima, 11.2.2016.
Foto: Nino Salkić Photography

slika

Karojba (središnja Istra), 11.2.2016. - foto: Luka Milevoj

slika

Pijavica, nakon što je prošla preko dijela Lošinja, na putu prema Pagu - u pratnji munje.13.2.2016. - Foto: Sandro Puncet

slika

Štete od pijavice u Malom Lošinju. 13.2.2016. - Foto: Vilson Berisha

slika

Snijeg u Varaždinu, 13.2.2016. - . Foto: Ivan Levanić
slika

Zadar, 14.2.2016. - Nevjerojatna kombinacija mamatus oblaka sa zalazećim suncem.
Foto: Marin Pitton Photography

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:30

#8 - Vrućine i olujna nevremena na kraju lipnja: Oluja stoljeća u Osijeku

Prave ljetne vrućine ove su godine stigle tek s dolaskom i kalendarskog ljeta. U srijedu 22. lipnja u mnogim su mjestima na Jadranu te na istoku Slavonije temperature prešle vrućih 30°C, te su dosezale vrijednosti do 32°C. Najtopliji je u srijedu bio Šibenik sa 33°C. Četvrtak 23. lipnja je donio prave vrućine u gotovo cijeloj zemlji. U Splitu i Pločama je izmjereno 36°C, a u Metkoviću i 37°C.

Nakon vrućeg i vrlo vrućeg petka 24. lipnja (najtopliji su bili Split sa 35.9°C i Knin sa 35.7°C) uslijedila je u mnogim krajevima i topla noć u kojoj se temperatura u većini krajeva nije spuštala ispod 20°C, a ponegdje na Jadranu i ispod 25°C. Na zagrebačkom Griču je minimalna temperatura u noći od petka na subotu 26. lipnja bila 23.9°C, što je druga najviša lipanjska minimalna temperatura u povijesti mjerenja. Toplija noć na Griču je bila samo 20. lipnja 2013. kada je minimalna temperatura iznosila 24.3°C. U Dubrovniku se temperatura u toj noći od petka na subotu nije spuštala ispod 28.9°C, što je novi lipanjski rekord za najvišu minimalnu temperaturu. Prethodni rekord je iznosio 28.8°C od 13. lipnja 2003. godine.

Vrućine su pratila i nevremena kojih je bilo i na Jadranu i u unutrašnjosti. U nevremenu koje je u kasnim večernjim satima u subotu 25. lipnja zahvatilo Krapinsko-zagorsku županiju, posebno njezin zapadni dio i Kumrovec, u deset minuta pale su velike količine kiše koje su poplavile gotovo sve objekte u Etno muzeju Staro selo i Titovu rodnu kuću kao i više desetaka objekata u mjestu.

I nedjelja 26. lipnja se pridružila nizu nestabilnih lipanjskih dana. Pljuskova je bilo u Gorskom kotaru, u dalmatinskoj Zagori i uz obalu južnog Jadrana. Kasno poslijepodne i navečer je istok Slavonije pogodilo olujno nevrijeme praćeno obilnom kišom, a bilo je i tuče. Najteže je bilo u Osijeku. U Donjem gradu, uz nasip na Dravi, poplavljeno je sedam kuća. Ozlijeđenih nije bilo, ali je materijalna šteta bila velika. I u drugim dijelovima grada poplavljeni su podrumi jer je odjednom pala velika količina kiše koju odvodni kanali nisu uspjeli prihvatiti. U dijelovima Osijeka je palo do 42 mm kiše, glavnina je pala u kratkom vremenu od 20 do 21 sat. Obilnije kiše bilo je i u Belom Manastiru (34 mm), u Vinkovcima (26 mm).

I u ponedjeljak 27. lipnja su drugi dan zaredom dijelove zemlje pogodila jaka nevremena. Tog dana su najviše na udaru bili Knin, opet Osijek kao i mnoga mjesta u unutrašnjosti.

Sredinom dana olujno nevrijeme zahvatilo je šire područje Knina. Oluja je Kninu donijela čak 47 litara kiše, što je više od polovice mjesečnog prosjeka za lipanj (84.8 litara). U Kninu su poplavili dijelovi pogona DIV-a, te dvije trafostanice. U samo sat vremena , od 11 do 12 sati, temperatura je na meteorološkoj postaji Golubić naglo sa 30°C pala na 15°C.

Potom se izraženi olujni sustav formirao nad središnjom Hrvatskom , a protezao se od Banije do Međimurja. Sustav se potom tijekom poslijepodneva premještao prema istoku Slavonije donijevši obilne pljuskove, jak vjetar i mjestimičnu tuču. Nevrijeme praćeno olujnim vjetrom i obilnim kišnim oborinama zahvatilo je oko 13:00 sati područje Sisačko – moslavačke županije.

Iz Biltena DHMZ-a za lipanj 2016. o nevremenu u Osijeku 27. lipnja 2016.

„Olujno nevrijeme, zahvatilo je Osijek i okolicu. Puhao je snažan vjetar brzine do 80 km/h. Otpuhan je krov osječke bolnice. Na bolnici je polupano puno prozorskih stakala, kiša je prodirala i uništavala interijer, vrijedne uređaje bolnice. Vjetar je rušio stabla po cijelom gradu, pa se činilo da je više stabala u parkovima srušeno nego što ih je ostalo. Jedno je palo na kuću i prepolovilo krov. Stradali su brojni automobili na koje su padale grane, pa i cijela stabla, koja su iščupana s korijenom. Pucali su strujni vodovi, padali semafori, ulice su bile neprohodne i zatvorene za sav promet. Obilne oborine koje su pale izazvale su poplavljivanje podruma. Velika je šteta nastala na poljoprivrednim kulturama, na poljima i u vrtovima. Vjetar je kosio kukuruze i pšenicu, otresao voćke, kulture su polegle. Padala je i tuča veličine oraha. Oštećeno je do 40% usjeva u Baranji, sa štetom do 80%. U voćnjacima je vjetar položio na tlo voćke i betonske stupove. Građani spominju i pojavu pijavice. U kratkom vremenu pala je velika količina kiše, pa je voda izbijala iz šahtova. Osijek je prekrio oko 18 sati potpuni mrak, počeo je jaki pljusak. Pothodnici su plivali u vodi dubokoj preko jedan metar. Stao je tramvajski promet, neki su automobili ostali u dubokoj vodi. Grad je bio pun smeća jer je vjetar prevrtao kontejnere i kante. Posvuda su ležali porazbijani crjepovi i cigle. Osječani su ovu oluju nazvali ”stoljetnom”. Bilo je automobila iz kojeg putnici nisu mogli izaći zbog duboke vode u kojoj su se našli. Slika grada poslije oluje bila je akopaliptična. Stradala su i gradska groblja. Ukupna šteta cijeni se na blizu 200 milijuna kuna, poplavljenisu podrumi, oštećene kuće i stanovi. Za pogođena područja Osječko baranjske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Šteta od oluje je mjestimice i 100%.

Slično je bilo i u Feričancima i Orahovici. U Orahovici je u pola sata palo 45 litara kiše. Velika količina kiše, snažan vjetar i tuča, uništili su polja i vrtove, te voćnjake. U Feričancima je došlo do plavljenja objekata i ulica. Za pogođene dijelove Virovitičko podravske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Štete su procijenjene na gotovo 18 milijuna kuna. Na nekim su parcelama kulture potpuno uništene. Na području općine Mikleuš pala je velika količina kiše u kratkom vremenu koja je prouzročila plavljenja na poljima na kojima su nastale štete, a proglašena je i elementarna nepogoda zbog poplava. U mjestu Đulovac u Bjelovarsko bilogorskoj županiji grom je udario u dvije kuće. Jednoj je izgorjelo krovište, a na okolnim objektima stradale su elektroinstalacije i kućni uređaji. Oluja je pogodila i Požeško slavonsku županije, pa je zbog nastalih šteta proglašeno stanje elementarne nepogode. U Lipiku, Pakracu i Pleternici štete su gotovo 30 milijuna kuna. Bujice su ulazile u objekte i uništavale ceste. Snažan vjetar je također pričinio razne štete. Nevrijeme je trajalo oko 40 minuta. Rušila su se stabla, lomile grane, oštećivana krovišta, nestajalo je struje. Građani smatraju da, ”kako je nevrijeme izgledalo, dobro su prošli”. Velike su štete na poljima, teško je razlučiti od čega, kiša, vjetar, tuča.

Nevrijeme je zahvatilo dijelove Brodsko posavske županije. Tamo je najviše stradalo Staro Petrovo Selo koje je bilo poplavljeno. Novom Gradiškom tekli su ulicama potoci. U Tisovcu je jaka tuča padala osam minuta i uništila usjeve. Led je padao i u Rešetarima. Kukuruz je ogoljen do stabljike, žitarice uništene, nema se što pobrati sa polja. Za pogođene dijelove proglašeno je stanje elementarne nepogode. Štete su nastale i u općinama Cernik, Dragalić i Sibinj Stanje elementarne nepogode proglašeno je i za dijelove Vukovarsko srijemske županije, za općine Tordinci i Trpinja. I u toj su županiji jaki vjetar, tuča i obilne oborine naijeli velike štete u poljoprivredi i na objektima. Mjestimice je nestajalo struje, zbog kvarova na elektro mreži. Stabla su padala na prometnice i automobile. Jaka tuča veličine oraha pala je u Imotskoj krajini. Uništeni su vinogradi, voćnjaci, povrće, najviše u Cisti Velikoj. Led je padao preko 10 minuta. Na poljoprivrednim površinama je sve zabijeno u zemlju


Sa Crometeo foruma 27.6.2016.

„Ljudi moji, koji masakr u Osijeku! Napravio sam krug oko grada i cini se kao da je prošao uragan Andrew. Ne pretjerujem ni malo.
Sirene i slomljena stabla na sve strane, svi podvožnjaci zaštopani. Živim ovdje od 1979. i ovako nesto nisam nikad doživio.“

„Bruuutala u Osijeku. U svoje 22 godine nisam vidio ovako izraženo nevrijeme. Udari vjetra do 100km/h (povremeno i jače), prolom oblaka, led, grmljavina je ostala u drugom planu zbog intenziteta ostalog. Poslastica za ljubitelje meteoroloških pojava, ali jako opasno za praćenje na otvorenom. Gradom zadnja 4 sata odjekuju sirene, porušena su stabla, vjetar je nosio dijelove krovova, rušio semafore i znakove, komade fasade.“

Tog dana je u na meteorološkoj postaji Nova Tenja (pljusak.com) palo 71.4 mm kiše. Od toga je tijekom poslijepodneva u samo pola sata palo 50.6 mm kiše. Na postaji Osijek Retfala palo je 34 mm kiše, a u Višnjevcu 29.5 mm. Na Biljskoj Cesti je u 26 sati palo čak 107 litara kiše.

Podaci DHMZ-a o količini kiše u 24 sata (izmjereno u utorak 28.6.2016. ujutro) su bili: Lipik 69, Kutina 47, Knin 46.6, Vukovar 39, Osijek aerodrom 34.7, Križevci 32.8, Brestovac i Požega 31, Đakovo 30, Hrvatska Kostajnica 29, Beli Manastir i Vinkovci 27, Sisak 25, Slavonski Brod 23, Zagreb aerodrom i Puntijarka 21…
Nakon tog olujnog ponedjeljka vrijeme se do kraja lipnja stabiliziralo.

Nevrijeme u Osijeku – video: SiB.hr/Youtube



Nevrijeme u Osijeku 27.6.2016. – foto: sib.rtl.hr

slika

slika

slika

Radarski prikaz oborina 27.6.2016. od 15:30 do 18:45 (DHMZ)

slika

Đakovo, 27.6.2016. – foto: Doppler/Crometeo forum

slika

Dolazak oluje na Zagreb, 27.6.2016. - Foto: Sandro Puncet Photos

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:31

#9 - Ožujski mix u prvoj polovici mjeseca: snijeg, jugo, bura, tuča, pijavice

Prva polovica mjeseca ožujka donijela je vrlo dinamične i raznolike meteorološke prilike, osobito na Jadranu.
Prvu dekadu mjeseca obilježile su dvije izražene ciklone koje su u mnogim krajevima donijele zimski ugođaj. Prva ciklona, nazvana Goran se u četvrtak 3. ožujka sa sjevera Italije premjestila nad sjeverni Jadran. Ispred ciklone puhalo je jako jugo s olujnim udarima. U Šibeniku je najjači udar juga iznosio 83 km/h, Hvaru 72, Splitu i Zadru 65 km/h. Hladna fronta donijela je osjetno zahlađenje u odnosu na dan ranije, osobito Jadranu. Ponegdje su temperature zraka pale unutar 24 sata za više od 10 Celzijevih stupnjeva! Meteorološka zanimljivost tog dana je bila prelazak kiše u snijeg u unutrašnjosti Istre. Do 12 sati zabijelio se velik dio unutrašnjosti istarskog poluotoka, a u okolici Pazina palo je nekoliko centimetara snijega. Znatno obilniji snijeg padao je na Učki i Ćićariji. Jak snijeg padao je i u zaleđu Rijeke.

Kako je hladna fronta stigla s juga, prvo je zahladilo na otocima i uz obalu, a naknadno u zaobalju i kopnenom dijelu zemlje. Tog jutra se tako dogodila rijetka situacija da je, primjerice, Zadar bio hladniji od Like, ili Split od Sinja.

Uz zahlađenje ciklona je do kraja tog četvrtka i u noći na petak mnogim krajevima donijela obilne oborine. I dok je obilniji snijeg u gorskim krajevima bio očekivan, velike količine snijega su iznenadile stanovnike Moslavine. Prema podacima DHMZ-a u 7 sati ujutro u petak 4. ožujka je u Kutini izmjereno čak 23 cm snijega, a u Sisku 17 cm. Obilan i mokar snijeg je srušio mnoga stabla, a tijekom prijepodneva na dijelu područja nije bilo struje. Snijeg je zabijelio i Hrvatsku Kostajnicu gdje je izmjereno 11 cm, dok je u Lipiku izmjereno 9 cm snijega.

Snijeg je iznenadio i stanovnike Bjelovarsko-bilogorske županije. U Daruvaru je ujutro izmjereno 12 cm snijega, a snijeg je padao i tokom dana pa je u 19 sati izmjereno 19 cm snijega. Na Bilogori je izmjereno 10 cm snježnog pokrivača, a u Bjelovaru 3 cm. U Virovitici je izmjereno 10 cm snijega. Snijega , ali znatno manje je bilo i u sjeverozapadnim krajevima. U Bednji 6 cm, a Varaždinu 3 cm.

Najviše snijega je ciklona Goran donijela Gorskom kotaru. Tako je ujutro u Delnicama izmjereno 42 cm snijega (sve od ciklone). U Pargu Čabar je palo 30 cm, a u Crnom Lugu 27 cm. Na Zavižanu je tijekom četvrtka 3. ožujka palo novih 26 cm snijega pa je u petak ujutro izmjereno 74 cm, a navečer i 76 cm, što je bilo najviše u aktualnoj sezoni. Dosta snijega je palo i na Sljemenu, ujutro je izmjereno 40 cm. Snijeg je tek malo zabijelio Liku. Tako je u Gospiću ujutro izmjereno 4 cm, a u Otočcu te 1 cm. Više ga je palo na području Plitvičkih jezera.

Količina oborina koja je pala u nekim krajevima je bila i rekordna dnevna za mjesec ožujak. Novi dnevni rekordi u količini oborine su postignuti u Puli (aerodrom) gdje je do 7 sati ujutro palo 46.2 mm oborine, Daruvaru sa 39.2 mm oborine te u Sisku sa 39.9 mm oborine. U Daruvaru je oborine (snijega) bilo i tijekom dana pa je u 19 sati izmjereno 55 mm (u zadnja 24 sata).

Zanimljivo je da je ciklona Goran najmanje oborine donijela riječkom području. Tako je u Rijeci palo tek 0.6 mm kiše, što je bio dobrodošao predah nakon najkišovitije veljače u povijesti mjerenja.

Ciklona je do kraja petka odmaknula od naših krajeva uz smirivanje vremena, ali samo kratkotrajno jer je prvi ožujski vikend donio novu ciklonu (Helena) sa zapada, ali i zatopljenje.

Olujni udari juga i nizak tlak zraka u subotu 5. ožujka 2016. navečer pogodovali visokoj plimi koja je poplavila dijelove obale Istre, a visoka plima nije poštedjela niti zapadnu obalu Istre te Kvarner. Snažan vjetar rušio je grane ili stabla na ceste, bilo je i prekida u opskrbi električnom energijom, oštećenih automobila, ali i onih koji su završili u moru. More je poplavilo dijelove Vrsara, a cesta preko Antenala, na ušću rijeke Mirne u more, bila je zatvorena je za sav promet zbog vode na kolniku. Zbog vrlo jakog juga i valova te subotnje večeri na području Opatije i Lovrana jedan je automobil završio u moru, a četiri su spasila opatijski vatrogasci. U opatijskoj luci su oko 21.15 sati četiri automobila bila u opasnosti da ih valovi i visoko more povuku s parkirališta na obali, ali su ih vatrogasci iz Opatije povukli na sigurno. U Lovranu je more odnijelo jedan automobil s lukobrana. Snažan vjetar (72 km/h u Puli) je širom Istre lomio grane i rušio stabla. Poplavljeno je bila i obala u Crikvenici.

Tijekom nedjelje i ponedjeljka ciklona je najviše djelovala na vrijeme u Dalmaciji. Obilnija kiša je pala na dubrovačkom području (Konavle 40 mm, Dubrovnik 30 mm).
U ranim jutarnjim satima ponedjeljka 7. ožujka 2016. jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je splitsko područje, a najviše su bila pogođena istočna predgrađa. Olujni oblak oko 5 sati ujutro razvio se između Šolte i Brača. Na Šolti je bilo jako tuče. Malo prije 6 sati olujni oblak se premjestio nad obalu. Splitu i okolici je donio intenzivnu grmljavinu s oborinama, a oblak je potom pogodio šire mosorsko područje, gdje je donio najjaču tuču posljednjih nekoliko godina. Najviše tuče palo je u Žrnovnice, gdje su nanosi mjestimice bile veći od 10 centimetara, pa se cijelo mjesto u potpunosti zabijelilo, kao da je pao snijeg. Tamošnja meteorološka postaja zabilježila je pad sa 10 na 5 Celzijevih stupnjeva u samo 20 minuta trajanja nevremena. Nevrijeme je potom prešlo na sjevernu stranu Mosora, no nakon toga je počelo slabiti. Istog jutra su kod Primoštena i oko Pelješca zabilježene pijavice.

Ni slijedeći dani nisu donijeli potpunu stabilizaciju vremena. Na prijelazu iz prve u drugu dekadu mjeseca na vrijeme je utjecala plitka ciklona s juga Italije. 9. ožujka je ponovno u Splitu bilo tuče. Dvije pijavice su se razvile na moru između Primoštena i Rogoznice. Najviše oborine, 32 mm (snijega) je 11. ožujka palo na Zavižanu, pa je prvi puta u aktualnoj zimskoj sezoni visina snježnog pokrivača porasla do 1 metra.

Burnu prvu polovicu ožujka zaključila je i prva prava marčana bura. Vremenske prilike u Hrvatskoj tijekom nedjelje 13. ožujka ponajviše je obilježavala bura na Jadranu, ali i povremeni jaki do vrlo jaki udari sjeverca u kontinentalnom dijelu zemlje. Vjetrovito vrijeme bilo je posljedica velike razlike u tlaku zraka između snažne anticiklone s centrom nad Sjevernim morem i ciklone koja se nalazila južnije od Otranta.

Najjači udar bure u Hrvatskoj te nedjelje izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je orkanskih 167 km/h. Udari bure u okolici Senja dosezali su 152, a na Paškom mostu 148 km/h. Olujnih udara bure bilo je i u naseljenim područjima. Na Pagu je bura puhala s udarima do 100 km/hm, u Puli do 86 km/h, Zadru 79 km/h, Splitu i Makarskoj 72 km/h. I te su nedjelje, kao i nekoliko dana ranije vladale velike temperaturne razlike u zemlji. Dijelovi Gorskog kotara imali su temperaturu zraka oko zimskih 0°C, a u Dubrovniku i Konavlima je ona rasla i do 19°C. Stabilizacija vremena nastupila je početkom druge polovice mjeseca ožujka i potrajala je do dolaska kalendarskog proljeća.

Posljedice obilnog snijega u Kutini, 4. ožujka 2016. – foto: facebook/kutina.hr

slika

Volosko, 5.3.2016. - Foto: Silvano Jezina / Novi List / CROPIX

slika

Olujno jugo u Rapcu, 5.3.2016. - Foto: David Faraguna

slika

Tuča u Žrnovnici 7.3.2016.



Tuča u Rogaču na Šolti, 7.3.2016. Foto: Toma Ružić, Vinko Sule

slika

Orkanski udari bure na Paškom mostu 13.3.2016. – video: Aleksandar Gospić

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Član 2014.
Avatar
Postovi: 29454
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2016. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2017, 21:32

#10 - Ciklona Ivan na početku kalendarskog proljeća: Bura do 170 km/h, nalet pustinjskog pijeska u Dalmaciji

Nakon što je nekoliko dana na prijelazu iz kalendarske zime u proljeće proteklo uz obilje sunca i topline, izraženija promjena je nastupila u srijedu 23. ožujka.
Duboka sredozemna ciklon nazvana Ivan naglašeno je djelovala na vrijeme u čitavoj zemlji. Ova ciklona se 2 dana ranije centrom nalazila nad područjem Alžira, u utorak 22. ožujka se produbila nad Tirenskim morem, a tijekom te srijede joj je centar prelazio Apeninski poluotok te se premjestila nad južni Jadran. Snažna je ciklona sa svoje prednje strane povukla ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine podrijetlom sa sjevera Afrike. U dijelovima Dalmacije zbog toga je tijekom dana zabilježena rekordna koncentracija pijeska i prašine pustinjskog podrijetla posljednjih 30-ak godina. Koncentracija je osobito gusta bila u južnoj Dalmaciji i dolini Neretve, gdje je vidljivost povremeno padala na svega stotinjak metara. Ove pojave bilo je i drugdje na Jadranu i njegovu zaleđu, ali je bila slabije izražena. Posljednji put ovako visoka koncentracija pustinjskog pijeska, vjerojatno i veća, dogodila se 26. ožujka 1992. godine. Toga dana nebo je nad Dalmacijom bilo crvene boje, a PMC Split je smirivao građane da se ne radi o zabrinjavajućoj pojavi.

Zbog razlike u tlaku zraka, na većem dijelu Jadrana te srijede je puhala umjerena do jaka bura s olujnim udarima, a podno Velebita i s orkanskim udarima. Prema podacima DHMZ-a, do 19 sati u Zadru su zabilježeni udari bure od 90 km/h, Šibeniku 86 km/h, Splitu 76 km/h. U riječkoj zračnoj luci bura je imala udare do 126 km/h. Još jači vjetar puhao je na 2 poznata mosta; na Krčkom mostu bura je imala udare do 167 km/h, na Paškom do 170 km/h. U Prizni su udari vjetra dosezali 173 km/h. Poznati njemački meteorolog i lovac na oluje, Marko Kaschuba, te srijede je boravio u Hrvatskoj samo radi bure i ručnim je anemometrom izmjerio udare bude od 186 km/h u podvelebitskom primorju. Ipak, neslužbeno najjače udare bure zabilježili su članovi senjskih lovaca na oluje. Oni su ručnim anemometrom bilježili udare preko 190 km/h, a u nekoliko navrata anemometar im je pokazao “error”, što se događa isključivo kod udara vjetra iznad 200 km/h.

Ciklona je donijela i izražene temperaturne razlike u zemlji. Srednja i južna Dalmacija imali su najviše dnevne temperature od 16 do visokih 20 Celzijevih stupnjeva. Drugdje na Jadranu bilo je svježijih 10 do 15°C, u zaobalju i stupanj-dva svježije. U nizinama unutrašnjosti najviše dnevne temperature bile su od 6 do 9°C, a u Lici i Gorskom kotaru od -1 do 5°C. Snijeg je padao u velikom dijelu Like i Gorskog kotara, a malo susnježice bilo je i u nekim nizinskim dijelovima unutrašnjosti. Krajem dana snježna granica počela se spuštati i na obalnim planinama. Osim na Učki i Veleibu, gdje je padao od jutra, snijeg je popodne padao na Biokovu, Dinari, Svilaji i Kamešnici, a potom i na Mosoru i to do svega 600 metara nadmorske visine. U ranu večer na Svetom Juri na Biokovu temperatura se spustila na zimskih -5 Celzijevih stupnjeva. U planinama južne BiH bilo je i snijega koji je bio crvenkast od pustinjskog pijeska.

Nakon odlaska ciklone vrijeme se do kraja mjeseca stabiliziralo. Posljednji dani ožujka protekli su bez meteoroloških uzbuđenja. U naše krajeve s juga i jugozapada pritjecao je topao zrak, pa su najviše dnevne temperature, osobito u unutrašnjosti bile iznad prosjeka za doba godine. Osobito je bilo zatoplilo posljednjeg dana ožujka. Po podacima DHMZ-a najviše dnevne temperature su u Slavoniji mjestimice prešle 25°C.


Impresivna satelitska snimka sredinom srijede 23. ožujka 2016. otkriva goleme količine saharskog pijeska (NASA)

slika

Orkanska Bura Senj(Podgorje) 200km/h – video: Lucijan Spanić



Orkanska bura na Paškom mostu, 23.3.2016. – video: Marin Pitton



Bura u Ražancu, 23.3.2016. - Foto: Davor Strenja

slika

Orkanska bura u podvelebitskom primorju, 23.3.2016. - Foto: Marko Kaschuba

slika

Pustinjska atmosfera u Veloj Luci, 23.3.2016. - Foto: Lujo Frlan

slika

Pustinjska prašina i pijesak u zraku Okruga Gornjeg, 23.3.2016. - Foto: Antonio Miše

slika

Snijeg na Blidinju i pustinjski pijesak u zraku, 23.3.2016.- Foto: Ante Buljubašić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 2 gostiju.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]