Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:25

U razdoblju od 2.-13. siječnja 2018. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2017. godinu. Glasalo je 47 članova foruma.

U konkurenciji je bilo 17 događaja , a rezultati glasanja su:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:27

#1 - Polarni udar na početku siječnja: Rekordna hladnoća u dijelovima Dalmacije

Početak 2017. godine obilježio je polarni prodor koji je mjestimice u Dalmaciji donio i nove apsolutne temperaturne rekorde za najniže temperature zraka.

Nakon što je prosinac 2016. u većem dijelu zemlje bio ekstremno sušan (slično kao i prosinac 2015.) na prvu ciklonu i oborine u 2017. godini nije trebalo dugo čekali. Krajem ponedjeljka 2. siječnja i u noći na utorak, te tijekom utorka 3. siječnja preko naših se krajeva brzo premještao frontalni poremećaj i plitka ciklona Karlo. Tako je, nakon više od mjesec dana u mnogim krajevima pala obilnija oborina. Na Jadranu kiša, a u unutrašnjosti snijeg. Grmljavine je bilo i na moru, ali uz snijeg i u Gorskom kotaru i Lici. Neke količine oborine su bile: Šibenik 40 mm, Senj 39, Dubrovnik i Zavižan 33, Knin 31, Split 27, Gospić 23…U većini krajeva unutrašnjosti je palo barem malo snijega. Nije ga bilo samo u krajnjim sjeverozapadnim i sjevernim krajevima. Najviše, 25 cm je izmjereno u Ogulinu. Slijedili su Slunj sa 20 cm, Zavižan i Delnice 18, Gospić 16, Crni Lug i Karlovac 15 cm… U Dalmaciji je mjestimice (Brela) bilo i tuče, a kod Dubrovnika se formirala i pijavica.

Nakon kratkotrajnog smirivanja vremena tijekom srijede 4. siječnja, nova fronta sa sjevera do naših krajeva stigla u noći na četvrtak, a iza nje je počelo pritjecanje vrlo hladnog zraka polarnog porijekla. Nad jugom Jadrana je jačala ciklona (Luce) koja se sporo premješta na jugoistok kontinenta, dok je sa zapada jača snažna anticiklona. Ovakav raspored sustava, uz dotok sve hladnijeg zraka “osigurao” je pravu zimsku epizodu nad našim dijelom kontinenta. Vrlo hladno vrijeme je u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama potrajalo tjedan dana.
Oborine su počele na prijelazu iz srijede na četvrtak 5. siječnja . Uz snijeg u unutrašnjosti na Jadranu je bilo kiše, a u Dalmaciji i na otvorenom moru sjevernog Jadrana i grmljavine. Snijeg je te noći ponovno zabijelio sve dalmatinske planine, ali i dijelove otoka Brača, Hvara i Visa. Drugi je to snijeg koji je zabijelio Vidovu Goru na Braču nakon nekoliko dana, a zabijelila su se područja iznad 400 metara nadmorske visine. Snijeg je zabijelio i dijelove Pelješca, a u najvišim predjelima poluotoka palo je preko 20 cm snijega. Do jutra se fronta proširila do juga Jadrana gdje su oborine bile i najintenzivnije. U Konavlima je pao obilniji snijeg, a snježnih pahulja je bilo i uz more u Dubrovniku i Cavtatu, ali se snijeg nije zadržavao. Na postaji Dubrovnik Ćilipi je palo čak 60 mm oborine. Tijekom tog četvrtka je čestih naleta snijega bilo i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, ali veće količine nisu pale.

Nakon prolaska fronte jačao je i vjetar, u unutrašnjosti sjeverac, a na Jadranu bura, osobito poslijepodne i navečer. Najjači udari bure izmjereni tog četvrtka su bili: Most Pag i Prevlaka 145 km/h, Jasenice 130 km/h, Dubrovnik i Most Krk 125 km/h, Šibenik 95 km/h, Knin, Mali Lošinj i Zadar 90 km/h, Split 80 km/h…Zbog bure su brojne ceste u podvelebitskom priobalju bile zatvorene za promet.

Olujna i orkanska bura i iznimna hladnoća, osobito duž Jadrana obilježili su petak 6. siječnja 2017. Najjači udari bure izmjereni su bili: Most Pag 218 km/h, Jasenice 196 km/h, Zavižan 148 km/h, Dubrovnik 143 km/h, Split 130 km/h. Zbog bure i dalje su trajala brojna ograničenja i zabrane u cestovnom i pomorskom prometu, a bilo je i šteta po gradovima. Brojni kvartovi, naselja i sela povremeno su bili bez električne struje.
Na DHMZ meteorološkoj postaji Prevlaka bura je iščupala anemometar nakon što je izmjeren višesatni orkanski prosjek bure od 120 km/h.
Minimalne temperature izmjerene tog petka ujutro su gotovo posvuda bile negativne. Izuzetak je bila Palagruža sa 0.4°C. Na Zavižanu se temperatura tog jutra spustila do -19°C. Tijekom dana samo je ponegdje na Jadranu, uglavnom na otocima i uz obalu Istre temperatura porasla najviše stupanj ili dva iznad nule. U večernjim satima je pak posvuda izmjerena negativna temperatura uključujući i Palagružu. O iznimnoj hladnoći koja je vladala tog petka govori i podatak iz Splita. Srednja dnevna temperatura iznosila je -3.4°C, što je za 11.6°C niže od prosjeka za datum.

Subotnje jutro, 7. siječnja 2017. donijelo je iznimno niske, ponegdje u Dalmaciji i rekordno niske temperature. Na postaji Sv. Jure na Biokovu izmjerena je minimalna temperatura od -23.2°C. Prema podacima DHMZ-a minimalne temperature su se kretale od -1.4°C na Palagruži do -20.6°C na Zavižanu. Na Jadranu su se temperature spuštale do -7°C koliko je izmjereno u Splitu, Šibeniku, Senju i Krku. -6°C je izmjereno i u Božavi, Pločama, Rabu, Rijeci i Zadru, -5°C u Dubrovniku, Hvaru, Poreču, Puli i Rovinju-Sv. Ivan na pučini, a -4°C u Malom Lošinju. U nizinama unutrašnjosti minimalne temperature su uglavnom bile dvoznamenkaste (od -10°C Bjelovar, Koprivnica, Križevci, Sinj) do -18°C u Karlovcu.

Minimalne temperature zraka 7.1.2017. (http://www.pljusak.com)

slika

Postavljeno je i nekoliko novih temperaturnih rekorda za najnižu temperaturu. U Makarskoj se temperatura spustila do -5.5°C što je novi apsolutni temperaturni rekord za najnižu temperaturu u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1981. godine). Dosadašnji rekord je iznosio -4.0°C od 27. i 28. siječnja 1981. godine.

Osim Makarske na još nekoliko postaja u Dalmaciji 7. siječnja 2017. su izmjereni novi apsolutni temperaturni rekordi za najnižu temperaturu: Komiža sa -4.5°C (stari rekord je -3.3°C od 25.1.2000. godine), Split aerodom, -7.2°C (-6.1°C od 13.1.1985. godine) i Dubrovnik Ćilipi -6.3°C (-5.7°C od 12.1.1985. godine). U Imotskom se minimalna temperatura spustila do -12°C (zaokružena vrijednost), a dosadašnji rekord je iznosio -11.4°C od 11.1.1985. godine. Na spomenutim meteorološkim postajama se mjerenja vrše od 1981. godine
Te subote ujutro se živa u termometru na službenoj DHMZ meteorloškoj postaji Split Marjan spustila na – 7,2°C. Uz buru prosjeka 12.4 m/s osjet hladnoće je iznosio ekstremnih -27 stupnjeva. Bila je to najniža temperaturi zraka posljednjih pola stoljeća, točnije zadnje 54 godine, ujedno i sedma najniža temperatura izmjerena u Splitu (Marjan) u povijesti mjerenja (od 1948. godine).

Najniža temperatura zraka ikada službeno izmjerena u Splitu od početka službenih i kontinuiranih mjerenja iznosila je -9,0 i izmjerena je 23.1.1963. Dan prije izmjereno je – 8,4, a 25.1.1954. na Marjanu je bilo – 8,3. Još je u 3 dana u veljači ledene 1956. bilo hladnije nego tog siječanjskog jutra 2017. godine.

Najviša dnevna temperatura 7. siječnja 2017. u Splitu je iznosila -4.0°C. Niže od te najviše dnevne temperature zraka u povijesti je mjerenja tijekom siječnja na Marjanu, od 1948. godine, izmjereno samo 22. siječnja 1963. godine, -4,9 °C.
I slijedeće nedjeljno jutro, 8. siječnja 2017. donijelo je iznimno niske temperature zraka, i na kopnu i na obali. Nakon vedre noći najhladnije jutro je osvanulo u Slavoniji gdje se temperatura spuštala i ispod -22°C. U Kopačkom Ritu je izmjerena minimalna temperatura od -22.5°C, u Slavonskom Brodu -22.0°C, na aerodromu Osijek -20.8°C, a na Zavižanu -20.2°C. U zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti minimalne temperature su bile malo „više“ od onih u Slavoniji i izmjereno je od -10 do -12°C. Razlog je naoblačenje tijekom noći koje je spriječilo jače noćno ohlađivanje.

I na Jadranu su i tog jutra izmjerene vrlo niske temperature. Najzanimljiviji je podatak iz Dubrovnika gdje se temperatura spustila na -6.6°C. To je bilo samo za 0.4°C manje od najniže temperature izmjerene u Dubrovniku u povijesti meteoroloških mjerenja tj. od 1961. godine. Apsolutni temperaturni minimum za Dubrovnik iznosi -7.0°C od 14.1.1968. godine.

Na postaji Dubrovnik Ćilipi temperatura se spustila do -7.4°C pa je tako apsolutni temperaturni rekord za najnižu temperaturu (postavljen dan ranije) „popravljen“ tj. snižen za još 0.9°C.

Iznimno niske temperature su tog jutra izmjerene i u okolnim zemljama.

Neke temperature iz Srbije: Sjenica -27.1°C, Kopaonik i Leskovac -24.8°C, Požega Užička -23.0°C, Sombor -22.0°C, Vranje -21.8°C, Zlatibor -21.4°C…
Minimalne temperature iz Bosne i Hercegovine: Sokolac -28.4°C, Bjelašnica -26.4°C, Bugojno -26.0°C , Zenica -24.3°C, Sarajevo -22.2°C..
Neke minimalne temperature izmjerene u Crnoj Gori: Pljevlja -26.0°C, Žabljak -23.7°C, Cetinje -21.5°C. U Makedoniji se u Berovu temperatura spustila do -28.0°C, a u Bitoli na -24.6°C.

U Sloveniji je izmjereno: Črnomelj -19.4°C, Kočevje -19.0°C, Kredarica -18.8°C, Ljubljana -15.4°C…

Smrznuti Vranjic 7.1.2017. – video: EdoStuff CroHD Aviation



Vranjic 8.1.2017. – foto: Rade Popadić

slika

Vransko jezero -8.1.2017.- Foto: Luka Papić

slika

Makarska 8.1.2017. – foto: Nikola Ursić

slika

Velo Blato, Pag, 8.1.2017. – foto: Daniel Palčić

slika


I slijedećih se dana nastavilo vrlo hladno vrijeme. U srijedu 11. siječnja se prvi puta u tom hladnom valu temperatura i u središtu Zagreba (Grič) spustila ispod -10°C (-10.2°C). A u gorju je bilo još hladnije, s minimalnim temperaturama od -17°C (Parg) do -21°C (Zavižan).

Te srijede 11. siječnja 2017. snijeg je zabijelio jug Jadrana. Počeo je padati tijekom noći i do jutra se i uz obalu i na otocima stvorio tanji snježni pokrivač. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a u Dubrovniku je u 7 sati izmjereno 3 cm snijega uz temperaturu od -3.2°C. Snijeg je nastavio padati i tijekom dana pa je u 19 sati u Dubrovniku izmjereno 8 cm snijega. Zanimljivo je da je te večeri u Zagrebu, Varaždinu, Daruvaru, Bjelovaru izmjeren tek 1 cm snijega. Slijedećeg jutra, u četvrtak 12. siječnja 2017. nije bilo podatka o visini snijega u Dubrovniku, iako se njegova visina najvjerojatnije nije smanjila budući je cijelu noć temperatura bila ispod 0°C. Inače, rekordna visina snijega za Dubrovnik iznosi 8 cm (9. veljače 1965.), a za siječanj je službeni rekord 6 cm (31. siječanj 1963.)
Snijeg je tog dana padao i u dijelu unutrašnjosti osobito u Slavoniji i gorju.

U Rijeci se temperatura spustila na -8.7°C. To je bilo za 1.6°C niža temperatura od najniže izmjerene u polarnom prodoru početkom veljače 2012. godine. Ipak, temperaturni rekordi za najnižu temperaturu nisu bili ugroženi, ni onu siječanjsku (-11.4°C) ni apsolutnu najnižu (-12.8°C).

Bliže apsolutnom temperaturnom rekordu je bila meteorološka postaja Pula aerodrom. Minimalna temperatura se spustila do -9.7°C, što je samo za 0.6°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda za najnižu temperaturu (-10.3°C od 8.1.1985.; mjerenja se vrše od 1978. godine). I u Zadru je izmjerena najniža temperatura u aktualnom valu hladnoće, -6.4°C.

Otok Lopud sjeverozapadno od Dubrovnika 7 NM 11.01.2017. se probudio uz 15ak cm snijega.
Foto: Vedran Fabijan Faber

slika

Snježni Dubrovnik iz zraka. 11.1.2017. - Foto: @2thesign / Dubrovnik On My Mind

slika

Gotovo 7 dana vrlo niskih temperatura pretvorili su slapove Plitvica u smrznutu bajku, posebno 70m visoki Veliki Slap u tvrđavu leda, NP Plitvička jezera 11.1.2017. - Foto: Aleksandar Gospić Photography

slika



Nakon tjedan dana prave zime u cijeloj zemlji četvrtak 12. siječnja i prvi dio petka 13. siječnja je donio kratkotrajni predah od zimskih uzbuđenja. Ispred izraženijeg fronte koja se približava sa sjeverozapada u jugozapadnoj struji pritjecao je osjetno topliji zrak pa su uz južinu temperature zraka posvuda naglo porasle. Tog petka su, nakon još ponekog jutarnjeg minusa u čitavoj zemlji temperature dobile pozitivan predznak. U unutrašnjosti je izmjereno i do 10°C (Daruvar), a na Jadranu do 13°C. Nekoliko dana ranije situacija je bila sasvim suprotna, pa je cijela zemlja, uključujući i obalu i otoke bila u „temperaturnom minusu“.

Zbog zatopljenja u noći na petak je uglavnom padala kiša, a na početku oborina je bilo i kiše koja se smrzavala u dodiru s tlom. Najobilnija kiša je pala na riječkom području i u Gorskom kotaru. U Rijeci je ciklona ukupno donijela 84 mm oborina, uglavnom sve u obliku kiše.
Nakon kratkotrajnog zatopljenja i južine te vrlo obilne kiše na dijelu riječkog područja i Gorskog kotara, u petak, 13. siječnja sredinom dana je hladna fronta zahvatila sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti te se do kraja dana i u noći na subotu brzo premještala prema istoku i jugu zemlje. Nad sjevernim Jadranom se formirala ciklona (Matej) koja se tijekom noći premještala prema jugu Jadrana. Kiša je u petak sredinom dana, najprije na sjeverozapadu brzo okrenula na snijeg. U večernjim satima snijeg je padao i uz obalu sjevernog Jadrana te u većem dijelu Istre, a stvorio se i tanji snježni pokrivač. U Rijeci je navečer izmjeren 1 cm snijega. Subotnje jutro je osvanulo pod snijegom u svim krajevima unutrašnjosti. Na Zavižanu je izmjeren 66 cm snijega (44 cm više nego dan ranije). Od nizinskih područja najviše je izmjereno u Lipiku 20 cm, Koprivnici, Kutini, Slatinu i Varaždinu 17 cm… Malo snijega je tijekom noći palo i u unutrašnjosti Istre (Pazin 3 cm) i Dalmacije (Knin 5 cm, Sinj 1 cm).

I na početku druge polovice mjeseca nastavila se prava zima. Na vrijeme u našim krajevima od ponedjeljka 16. siječnja 2017. djelovala je nova sredozemna ciklona, nazvana Nora. Ciklona se formirala nad Tirenskim morem gdje se zadržavala nekoliko dana. Istovremeno je nad srednjom Europom jačala anticiklona. Takav raspored sustava je još jednu višednevnu epizodu olujne i orkanske bure na Jadranu. Promet iz unutrašnjosti prema Dalmaciji, kao i promet sa sjevernog Jadrana prema jugu je tri dana bio gotovo potpuno prekinut zbog orkanskog vjetra i snježnih zapuha.

U većem dijelu unutrašnjosti tih je dana padao snijeg, a najobilniji je bio u Posavini, Banovini, Gorskom kotaru i Lici.
U ponedjeljak 16. siječnja snijeg je nakon duže vremena zabijelio i neke otoke na Jadranu. Na otoku Visu pao je prvi snijeg nakon pet godina. Zabijelili su se viši predjeli otoka Visa iznad 250 metara nadmorske visine. Na Humu je napadalo 20-ak centimetara snijega, a otočani su se veselili snijegu kojega dugo nije bilo na njihovom otoku. Snijeg je tog dana pao i na otoku Sušcu, što je iznimno rijedak meteorološki događaj. Padao je i na Korčuli, te uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana. Prvog dana ciklone izmjeren je najjači udar bure od 144 km/h.

Olujna i orkanska bura je i u utorak 17. siječnja donijela brojne probleme. Na Krčkom mostu je izmjeren udar bure od 216 km/h. Još neki udari bure izmjereni tog dana su bili: Jasenice 180 km/h, Novalja 160 km/h, Bakarac, Povile, Prizna 145 km/h, Most Pag, Senj i Crikvenica 125 km/h…

Drugi dan zaredom, obilnija kiša je pala na Visu i Lastovu. U dva dana u Komiži je palo 97.7 mm kiše, a na Lastovu 99.6 mm. Na otvorenom moru južnog jadrana bilo je i grmljavine. Snijeg je i dalje padao u većem dijelu unutrašnjosti. Snijega nošenog burom bilo je i uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana. Snijeg je ujutro padao i na Braču. U Senju su izmjerena 2 cm snijega.
Raspon najviših dnevnih temperatura se kretao od -12°C na Zavižanu do 12°C na aerodromu Ćilipi, u Dubrovniku i Makarskoj.
Treća dekada mjeseca je protekla u znaku utjecaja stabilne europske anticiklone. Osobito u unutrašnjosti je bilo hladno. Početkom dekade minimalne temperature su se spuštale i ispod -20°C (-21°C Đakovo, subota, 21.1.2017). Mraza je te subote bilo i uz obalu. Sredinom dekade na Jadranu je ponovno puhala orkanska bura. Bura je, u srijedu 25. siječnja 2017. bila najjača u Senju gdje je izmjeren udar od 160 km/h. Još neki udari bure danas: tog dana 144 km/h, Povile 133 km/h, Hreljin 108 km/h. Senj je te srijede bio najhladniji grad na Jadranu. Najviša dnevna temperatura je tek malo prešla 0°C. Izmjereno je 0.6°C. Najtopliji Dubrovnik (15.0°C) i Hvar (14.5°C) su bili gotovo 15°C topliji.

Čarobno baranjsko jutro, 25.1.2017. - Foto: Luka Balkovic Photography

slika

Prijelaz iz siječnja u veljaču obilježila je promjena vremena. Iako je nad našim krajevima tlak zraka prvog dana veljače bio visok (od 1021 do 1025 hPa) na vrijeme s jedne strane utjecala visinska ciklona koja se nalazila nad srednjom Europom, a sa jugozapada je pritjecao vlažniji i topliji zrak.

Na riječkom području i u Gorskom kotaru pala je (do 1. veljače ujutro) obilna kiša (Crni Lug 89 mm, Rijeka 88 mm). U unutrašnjosti se mjestimice, osobito u sjevernim krajevima kiša smrzavala u dodiru s još uvijek hladnom podlogom što je stvaralo opasnu poledicu.
Nakon dužeg vremena temperatura zraka u gotovo čitavoj zemlji je imala pozitivan predznak. Prvog dana veljače se sredinom dana malo ispod nule zadržavalo tek na krajnjem sjeverozapadu (u Varaždinu i Čakovcu u 13 sati je izmjereno -1°C).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:28

#2 – Ekstremni toplinski val na početku kolovoza: serija temperaturnih rekorda

Prvu dekadu kolovoza obilježio je izraženi toplinski val u kojem su, u najmanje 21 mjesta postavljeni novi apsolutni temperaturni rekordi, odnosno izmjerene najviše temperature u povijesti mjerenja. Na dvije postaje (Ogulin, Požega) izjednačen je apsolutni temperaturni rekord, a na mnogima je do novog temperaturnog rekorda nedostajalo manje od 1°C. Zabilježeno je još i pet novih temperaturnih rekorda samo za mjesec kolovoz (Gospić, Senj, Karlovac, Rijeka, Ogulin). U Gospiću je temperaturni rekord za kolovoz „popravljan“ tri puta, a u Senju dva puta u prvih deset dana kolovoza.

U prvih deset dana kolovoza je u 11 mjesta nedostajalo manje od 1°C do novog apsolutnog temperaturnog rekorda. Temperature izmjerene u Bjelovaru, Zemuniku, Lastovu, Komiži su bile samo za desetinku stupnja Celzija niže od rekordnih u povijesti mjerenja.
Službena najviša temperatura u povijesti meteoroloških mjerenja u Hrvatskoj i dalje ostaje 42.8°C, od 4.8.1981. godine. Najbliže toj vrijednosti u toplinskom valu na početku kolovoza 2017. su se približila Kaštela (Split aerodrom) s 42.2°C i Knin s 42.3°C.

Toplinski val se intenzivirao u srijedu 2. kolovoza 2017. Tog su dana postavljeni i prvi novi apsolutni temperaturni rekordi.

Najviša dnevna temperatura na postaji Kaštela , Split aerodrom (Resnik) je dosegnula čak 42.2°C, što je novi apsolutni rekord za tu postaju (stari je iznosio 40.0°C, 18.7.2015). To je, do tog dana bila i treća najviša temperatura službeno izmjerena u Hrvatskoj. Više su, do toga dana bile samo temperature od 42.8°C (Ploče, 4.8.1981) i 42.4°C (Karlovac, 5.7.1950). Osam dana kasnije (10.8.2017) u Kninu je izmjerena temperatura od 42.3°C, pa je temperatura u Kaštelima postala četvrta najviša službeno izmjerena u Hrvatskoj.

slika

U Gospiću je 2. kolovoza 2017. izmjerena najviša dnevna temperatura od 37.3°C, što je novi rekord za mjesec kolovoz. Stari rekord za kolovoz je iznosio 37.2°C od 8.8.2013. Apsolutni temperaturni rekord je 38.7°C od 30.7.1947. godine. Temperaturni podaci za Gospić postoje od 1872 godine.

Od temperaturnih podataka s mreže pljusak.com izdvajamo onaj za Žrnovnicu. Dosadašnji rekord u Žrnovnici iznosio je 38,8°C, a izmjeren je u srpnju 2015. godine. 2. kolovoza 2017. je rekord srušen za puna dva Celzijeva stupnja i sada iznosi 40,8°C. Tako je ovaj istočni dio Splita, nedavno stradao u požaru, dosegao do sada nezabilježen 41 Celzijev stupanj. Jakom zagrijavanju Žrnovnice, uz dotok izrazito toplog zraka, doprinijele su ogoljele padine Mosora i Peruna, kao i ogromna površina oko ovog naselja koja je na početku kolovoza 2017. bila crne boje, a upravo crna boja najviše akumulira toplinu.

Na meteorološkoj postaji u Kaštel Gomilici je izmjerena maksimalna temperatura od 39.9°C što je novi rekord. Stari je iznosio 39.4°C.
Na Zavižanu je drugi dan zaredom izmjerena maksimalna temperatura od 27.2°C. Minimalna temperatura na Zavižanu 2. kolovoza 2017. nije se spuštala ispod 20.8°C. Riječ je o drugoj najvišoj minimalnoj temperaturi na Zavižanu u povijesti meteoroloških mjerenja tj. od 1954. godine. Najviša minimalna temperatura iznosi 21.0°C, a izmjerena je 28.7.1983. godine. Još je samo jednom zabilježena tzv. “topla noć” na Zavižanu s minimalnom temperaturom iznad 20°C (8.8.2013., 20.6°C).

Treći dan kolovoza je donio i nove apsolutne temperaturne rekorde. U Pazinu je za 0.7°C „popravljen“ rekord postavljen dan ranije.

slika

U Senju je izmjerena maksimalna temperatura od 39.0°C, što je novi temperaturni rekord za mjesec kolovoz (stari je iznosio 38.6°C od 13.8.2015). Apsolutni temperaturni rekord iznosi 39.7°C (22.7.2015)

Temperaturni rekord za mjesec kolovoz je 3. kolovoza, drugi dan zaredom (opet za 0.1°C) postavljen i u Gospiću. Izmjereno je najviših 37.4°C, i to je postao novi rekord za mjesec kolovoz.

I u petak 4. kolovoza 2017. nastavio se niz vrlo vrućih kolovoških dana u kojima su postavljeni novi apsolutni temperaturni rekordi kao i oni za mjesec kolovoz. Gotovo u cijeloj zemlji dan je bio vrlo vruć, s najvišim dnevnim temperaturama iznad 35°C. Toplinski val se intenzivirao i u nizinskim krajevima unutrašnjosti. U Karlovcu je temperatura prešla 40°C, a u nekoliko mjesta je prešla 39°C.

U Kninu je najviša dnevna temperatura dosegnula 40.9°C. Nakon jutarnjeg minimuma od 19.5°C, temperatura je brzo rasla i oko podneva je već dosegnut spomenuti maksimum. Okretanjem vjetra s sjeveroistočnog smjera na zapadnjak rast temperature je zaustavljen, pa se cijelo poslijepodne temperatura u Kninu zadržavala oko 39 ili 38°C.

slika

Temperaturni rekord za mjesec kolovoz postavljeni 4. kolovoza 2017.:

Karlovac, 40.5°C – dosadašnji rekord 39.8°C od 8. kolovoza 2013. (mjerenja od 1949)

Ogulin, 39.5°C – dosadašnji rekord 38.9°C od 8. kolovoza 2013. (mjerenja od 1949). U Ogulinu je i izjednačen apsolutni temperaturni rekord od 39.5°C od 5. srpnja 1950. godine

U Bjelovaru je izmjerena maksimalna temperatura od 38.4°C, što je samo za 0.1°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda koji je zabilježen u dva navrata, 20. srpnja 2007. i 24. kolovoza 2012.

Subota, 5. kolovoza 2017. donijela je nove temperaturne rekorde.

slika

Subota je donijela i tri nova temperaturna rekorda za mjesec kolovoz. U Rijeci je temperatura od 39.5°C novi temperaturni rekord za mjesec kolovoz. Stari rekord je iznosio 39.2°C od 4. kolovoza 2013. Do rušenja apsolutnog temperaturnog rekorda (40.0°C od 19.7.2007) tako je nedostajalo samo 0.6°C.

U Senju je izmjereno 39.1°C, što je također novi rekord za mjesec kolovoz. Time je za 0.1°C popravljen temperaturni rekord postavljen dva dana ranije.

U Gospiću je već treći puta u aktualnom tjednu „popravljen“ temperaturni rekord za kolovoz. Novi rekord od subote, 5. kolovoza iznosi 37.5°C. Zanimljivo, rekord je tri puta obaran, svaki puta samo za 0.1°C. Do ove godine je iznosio 37.2°C.
Od temperaturnih zanimljivosti subote 5. kolovoza izdvojimo i 35.2°C izmjerenih na Palagruži. Do apsolutnog temperaturnog rekorda od 35.7°C (22.8.2000) nedostajalo je 0.5°C. I Zavižan se danas s maksimalnom temperaturom od 27.7°C približio apsolutnom rekordu od 28.3°C.

Vrlo blizu 40°C bilo je u zračnoj luci Rijeka Omišalj gdje je izmjereno 39.6°C, 0.4°C do izjednačenja apsolutnog temperaturnog rekorda. I na postaji Zadar Zemunik je izmjereno 39.6°C, samo 0.1°C manje od apsolutnog rekorda koji je postavljen prije 3 dana, 2. kolovoza 2017.
I u Pazinu je najviša dnevna temperatura dosegnula vrlo visokih 39.0°C. Apsolutni rekord od 39.5°C je postavljen je dva dana ranije 3. kolovoza 2017.

Nakon vrlo vrućeg dana, uslijedila je u većem dijelu unutrašnjosti topla, a duž obale i vrlo topla noć. Minimalne temperature u unutrašnjosti su se kretale od 20 do 24°C. U Zagrebu (Grič) je se temperatura nije spuštala i ispod 24.8°C. Na većem dijelu Jadrana minimalne temperature su se kretale od 26 do 29°C.

Na meteorološkoj postaji Rijeka Kozala temperatura se u noći od 5. na 6. kolovoza 2017. nije spuštala ispod 29.5°C. Riječ je o najvišoj minimalnoj temperaturi u povijesti meteoroloških mjerenja odnosno od 1948. godine. Navedena najniža temperatura je izmjerena tek nakon svanuća, dok se čitave noći temperatura nije spuštala ispod 30°C. Tako je u 22 sata izmjereno 32.1°C, u ponoć 31.2°C, u 2 sata ujutro 30.8°C, a u 4 sata ujutro 30.2°C.

Glavna meteorološka vijest nedjelje, 6. kolovoza 2017. bila je dolazak hladne fronte koja je, osobito u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu prekinula ekstremni val vrućina. Ipak, vrućine su obilježile i prvu nedjelju u kolovozu, a već peti dan zaredom nije izostao apsolutni temperaturni rekord. Najviše dnevne temperature su duž većeg dijela Jadrana, te u unutrašnjosti Dalmacije i dalje prelazile vrlo vrućih 35°C.

U Malom Lošinju je izmjerena najviša dnevna temperatura od 39.0°C. To je novi apsolutni temperaturni rekord, za 1.2°C više od dosadašnjeg rekorda starog samo dva dana. Naime, u petak 4, kolovoza je izmjereno tada rekordnih 37.8°C. Do ovog kolovoza apsolutni temperaturni rekord za Lošinj je iznosio 37.6°C, tako da je u dva prethodna dana „popravljen“ čak za 2.4°C.

slika

U Kninu je najviša dnevna temperatura porasla do 41.2°C. Tako je Knin u aktualnom toplinskom valu zabilježio rekordan niz od šest uzastopnih dana s najvišom dnevnom temperaturom jednakom ili višom od 40.0°C. Do sada su u povijesti meteoroloških mjerenja u Kninu zabilježena samo dva takva uzastopna dana (7. i 8. kolovoza 2013. kada je izmjereno 40.2°C i 40.8°C). Taj je niz prekinut u ponedjeljak 7. kolovoza kada je izmjerena najviša dnevna temperatura od 31.8°C

Barem kratkotrajni predah od vrućina je dijelu zemlje donio frontalni poremećaj koji je u večernjim satima nedjelje 6. kolovoza zahvatio Istru i sjeverni Jadran, te se brzo u noći od nedjelje na ponedjeljak preko zapadnih krajeva unutrašnjosti i Slavonije premještao prema istoku kontinenta. Prolazak fronte je bio praćen lokalno obilnijim grmljavinskim pljuskovima, jakim i olujnim sjevernim vjetrom. Dijelove središnje i zapadne Istre je zahvatilo jače nevrijeme uz olujni vjetar koji je rušio stabla.

Najviše kiše je palo u Gorskom kotaru (Crni Lug 44 mm) na dijelu sjevernog Jadrana (Bakar 31 mm). U unutrašnjosti je najviše 32 mm palo u Slatini. Dalmacija je i s ovom frontom ostala bez toliko potrebne kiše.

Predah od vrućina, tamo gdje ga je i bilo nije dugo trajao. Nakon fronte u noći od nedjelje na ponedjeljak najviše dnevne temperature su se u ponedjeljak 7. kolovoza u kopnenim krajevima spustile ispod 30°C. U nizinama su izmjerene vrijednosti od 25 do 28°C. U gorskim krajevima oko 20°C, a najviše je osvježilo u višem gorju. Tako je na velebitskom Zavižanu najviša dnevna temperatura dosegnula 14°C, a prije nekoliko dana bilo je gotovo 28°C.

Na sjeveru Jadrana su se najviše dnevne temperature kretale od 29 do 31°C, a u Dalmaciji je posvuda bilo iznad 31°C, nerijetko i 35°C i više. Najtoplije je bilo u Metkoviću i Kaštelima (Split Resnik) s 37°C te Makarskoj s 36°C. U Kninu je izmjerena maksimalna temperatura od 31.8°C, čime je prekinut niz od 6 uzastopnih dana s temperaturom od najmanje 40.0°C.
Utorak, 8. kolovoza je već ponovno gotovo posvuda donio vruće, a u većem dijelu Dalmacije i vrlo vruće vrijeme. U kopnenim krajevima maksimalne temperature su se kretale od 28 do 32°C, u Lici i do 33°C. Na Jadranu od 32 do 37°C (Makarska, Ploče), a toliko je „uhvatio“ i Knin. U Imotskom se temperatura popela i do 38°C.

Novi (ili stari) toplinski val se intenzivirao u srijedu 9. kolovoza 2017. Najviše dnevne temperature su ponovno u svim krajevima (osim u najvišem gorju) prelazile 30°C, a u većini mjesta i vrlo vrućih 35°C.
Nakon 2 dana „odmora“ u Kninu je opet, već sedmi puta od početka mjeseca najviša dnevna temperatura prešla 40°C. Izmjerena je maksimalna vrijednost od 40.7°C. Izrazito, ponegdje i rekordno vruće bilo je na srednjem i južnom Jadranu.

slika

U Šibeniku je iznimno vruće bilo i u kasnim večernjim satima. U 22 sata (9. kolovoza 2017) temperatura još uvijek iznosi 34.9°C. A toliko, znači 34.9°C je bila srednja dnevna temperatura u Šibeniku te vrlo vruće srijede.

I dok je u Šibeniku rekord nadmašen za 0.1°C, u Lastovu je toliko nedostajalo do izjednačavanja apsolutnog temperaturnog rekorda. Izmjerena je maksimalna dnevna temperatura od 38.2°C, a apsolutni rekord iznosi 38.3°C od 3.8.1998. (mjerenja od 1949).
Još neke maksimalne temperature veće od 37°C izmjerene u srijedu 9. kolovoza: Zadar Zemunik 38.5°C, Ploče 38.4°C, Split Resnik 38.4°C, Komiža, Slavonski Brod i Split Marjan 37.9°C, Gradište 37.6°C, Daruvar 37.0°C…

Navedimo i neke najviše maksimalne temperature izmjerene tog dana na postajama mreže pljusak.com: Borak i Milna 41.9°C, Šibenik-Dubrava i Vid 411, Bilice-Vrulje i Golubić 40.8, Skradinski Most 40.4, Podstrana-Strožanac 40.3, Hrvace, Miljevci-Ivići i Stari Grad na Hvaru 40.1, Dubravice i Solin 39.9, Gruda 39.8, Starigrad Paklenica i Žrnovnica 39.6, Šibenik-Krvavice 39.4….

U Komiži se u noći od 9. na 10. kolovoza 2017. minimalna temperatura nije spuštala ispod 32.3°C. To je, prema nama dostupnim podacima i rekordno visoka vrijednost za minimalnu temperaturu na području Hrvatske.

Vruća noć u Komiži je uslijedila nakon dana u kojemu je najviša dnevna temperatura dosegnula 37.9°C. To je bilo za 0.9°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda koji iznosi 38.8°C (24.7.2007).

Četvrtak 10. kolovoza je u gotovo cijeloj zemlji donio najviše dnevne temperature iznad vrlo vrućih 35°C, a dosegnuto je i premašeno ponovno i 40°C. U Kninu, Šibeniku, Lipiku i Daruvaru „popravljeni“ su apsolutni temperaturni rekordi postavljeni prethodnih dana u aktualnom toplinskom valu.

slika

U Kninu je izmjerena najviša dnevna temperatura od 42.3°C. Time je, već treći puta u tjedan dana postavljen odnosno „popravljen“ apsolutni temperaturni rekord. Novi rekord za Knin je za 0.7°C veći od dosadašnjeg (41.6°C) postavljenog 6 dana ranije, 4. kolovoza 2017. Temperatura u Kninu od 42.3°C je postala i treća najveća temperatura službeno izmjerena u Hrvatskoj. Do izjednačavanja apsolutnog državnog rekorda (42.8°C, Ploče, 4.8.1981) nedostajalo je samo 0.5°C. Druga najviša temperatura u Hrvatskoj u povijesti mjerenja je samo za 0.1°C veća od današnjeg kninskog maksima. Riječ je o apsolutnom temperaturnom rekordu za Karlovac od 42.4°C (5.7.1950) . Uz navedene temperatura, samo je još jedna poznata temperatura u Hrvatskoj prešla 42°C. Riječ je o 42.2°C izmjerenih u Kaštelima (Split zračna luka Resnik) osam dana ranije tj. 2.8.2017.

I u Požegi je najviša dnevna temperatura dosegnula 40.0°C čime je izjednačen apsolutni temperaturni rekord koji od 6.8.2012. (mjerenja se vrše od 1949. godine).

U Nacionalnom parku Mljet u 14 sati je izmjerena temperatura zraka od 40.5°C, što je za 0.1°C više od apsolutnog temperaturnog rekorda (40.4°C, od 3.8.1998). Točan podatak o najvišoj temperaturi tog dana nam nije poznat.

Neka su mjesta danas bila vrlo blizu (manje od 1°C) novih apsolutnih temperaturnih rekorda. U Komiži je izmjerena maksimalna temperatura od 38.7°C, čime je izjednačen temperaturni rekord za kolovoz od 10.8.1989. godine. Ta je temperatura bila samo za 0.1°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda (38.8°C od 24.7.2007).

U Slavonskom Brodu je najviša dnevna temperatura danas iznosila 39.6°C, što je za 0.9°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda (40.4°C). U Bjelovaru je maksimalnih 38.3°C bilo samo za 0.2°C manje od rekorda (38.5°C).

Vrlo blizu apsolutnom temperaturnom rekordu od 28.3°C bio je i Zavižan. Maksimalna dnevna temperatura je iznosila 28.0°C.
U Goricama kod Nove Gradiške u 16 sati je izmjerena temperatura od 39.0°C, što je samo za 0.4°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda (8.8.2013). U Kutjevu je u 16 sati izmjerena temperatura od 38.6°C, za 0.5°C manje od rekordnih 39.1°C (22.8.2012)

Nizu rekorda u četvrtak je pridodan i rekord o najvišoj temperaturi mora ikada službeno izmjerenoj u Splitu. Motriteljica je u 14 sati izmjerila 28,9°C i tako je srušen samo godinu dana star rekord od 28,7°C (izmjeren 31.7.2016.). U Splitu se mjerenja temperature mora vrše od 1958. godine.


Četvrtak 10. kolovoza je uz vrućine i rekordne temperature zraka, obilježila i snažna oluja koja se u razdoblju od oko 6 sati od Istre, preko Gorskog kotara i središnjih krajeva premjestila do Međimurja.

Oluja se u rano poslijepodne razvila nad Italijom te je nakon 15 sati ušla nad Jadran i u jakoj jugozapadnoj struji brzo došla do zapadnih obala Istre. Jak i olujan vjetar je mjestimice u Istri rušio stabla. Olujna fronta se potom brzo premjestila preko Istre te je zahvatila Sloveniju, a njen južni rub je zahvatio zapadne krajeve uz granicu sa Slovenijom, te je oko 22 sata prešla i preko Međimurja. Prolaz fronte je bio praćen grmljavinskim pljuskovima, jakim i olujnim vjetrom, a česta je, osobito u Hrvatskom zagorju bila i tuča.

Nizu meteoroloških temperaturnih rekorda koji su postignuti u četvrtak 10. kolovoza, dodan je još jedan. U Splitu je „srušen“ 29 godina star rekord za najvišu minimalnu temperaturu zraka. U noći od četvrtka na petak 11. kolovoza temperatura zraka na DHMZ-ovoj postaji Split Marjan nije padala ispod vrućih 30 stupnjeva. Minimalna temperatura zraka iznosila je 30,2°C, a dosad najviša minimalna temperatura iznosila je 30,0°C, što je izmjereno 6. srpnja 1988. godine.

Petak, 11. kolovoza je bio posljednji dan toplinskog vala, iako nisu zabilježeni novi temperaturni rekordi. I dalje su gotovo u svim krajevima najviše dnevne temperature prešle 30°C, a u Slavoniji i Dalmaciji i 35°C. Najtoplije je s 38°C bilo u Vinkovcima i Đakovu. U Gradištu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Belom Manastiru, Imotskom i Kutjevu je izmjereno 37°C. U Splitu je najviša dnevna temperatura od 35.3°C, jedanaesti uzastopni dan prešla vrlo vrućih 35°C.

Još neke zanimljivosti vezane uz toplinski val na početku kolovoza 2017.

Podaci o srednjoj temperaturi u prvih deset dana kolovoza 2017. potvrđuju da je ta dekada u mnogim mjestima bila rekordno topla. Neka mjesta u Hrvatskoj u kojima je prva dekada kolovoza bila rekordno topla su: Split Marjan (srednja temperatura od 1. do 10.8.2017. je 32.2°C), Lastovo (30.7°C), Dubrovnik (29.8°C), Rijeka (29.8°C), Knin (29.6°C), Zadar (29.2°C), Ogulin (25.9°C), Gospić (25.5°C). Zavižan (20.6°C). Toplinski val je manje bio izražen i sjeverozapadnim i središnjim krajevima te na istoku Slavonije. Tako je u Varaždinu prva dekada kolovoza bila tek peta najtoplija, u Zagrebu Grič četvrta najtoplija, a u Osijeku treća najtoplija prva dekada mjeseca kolovoza.
Prva dekada kolovoza je na Zavižanu bila i apsolutno najtoplija dekada u povijesti meteoroloških mjerenja. U tom razdoblju je maksimalna temperatura dosegnula 28.0°C, što je za 0.3°C manje od apsolutnog maksimuma. 10. 8.2017. je na Zavižanu srednja dnevna temperatura iznosila 23.7°C, te je po tom kriteriju to bio najtopliji dan u povijesti meteoroloških mjerenja na toj planinskoj lokaciji. Gledajući srednje dnevne temperature, u prvoj su dekadi kolovoza 2017. zabilježena čak četiri od šest najtoplijih dana u povijesti meteoroloških mjerenja.

slika

Još su impresivniji podaci o najvišim minimalnim temperaturama zraka izmjerenim u tom toplinskom valu. Najviša minimalna temperatura izmjerena na Zavižanu iznosi 21.0°C (28. srpnja 1983). Do 2017. godine, u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1954. godine) zabilježena je još samo jedna tzv. „topla“ (tropska) noć, s minimalnom temperaturom od 20.0°C ili više. Bila je to temperatura od 20.6°C, od 8. kolovoza 2013.

U toplinskom valu nije izmjerena rekordno visoka minimalna temperatura. Najviša vrijednost je bila 20.8°C (2.8.2017). U još tri dana je minimalna temperatura prešla 20.0°C (20.7°C, 4.8.; 20.2°C, 9.8. i 20.1°C, 10.8°C). Dakle, u prvih deset dana kolovoza 2017. na Zavižanu su zabilježene četiri tople noći, a do ove godine u čitavoj povijesti mjerenja samo dvije.

slika

Knin je u prvih deset dana kolovoza zabilježio više dana s temperaturom od najmanje 40.0°C nego u zadnjih 68 godina. U Kninu je u prvih šest dana kolovoza zabilježen i rekordan niz od 6 uzastopnih dana s temperaturom višom ili jednakom 40.0°C

slika

U Splitu je u kolovozu 2017. zabilježen rekordan niz od 11 uzastopnih vrlo vrućih dana, tj. dana s najvišom dnevnom temperaturom jednakom ili višom od 35.0°C. Niz je trajao od 1. do 11. kolovoza 2017. Dosadašnji rekord je iznosio sedam takvih uzastopnih dana (srpanj 2007 i srpanj 2015).

U Zagrebu (Grič) je 5. kolovoza 2017. srednja dnevna temperatura iznosila 31.7°C. To je druga najviša vrijednost srednje dnevne temperature ma Griču (mjerenja od 1861). Tek malo toplije je sa srednjom dnevnom temperaturom od 31.8°C bilo samo 5. srpnja 1950. godine. Tog dana je izmjeren i apsolutni temperaturni rekord za Grič od 40.3°C. Ovogodišnji toplinski val je na Griču donio najvišu temperaturu od 37.6°C.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:30

#3 - Ekstremne rujanske kiše

Nakon ekstremno sušnog ljeta s brojnim apsolutnim temperaturnim rekordima rujan je donio seriju ciklona s ekstremnim kišnim epizodama.
Rujan 2017 je postao najkišovitiji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja u Rabu (557.7 mm), Zadru Puntamika (459.6 mm) i Zadru Zemunik (501.4 mm). Novi oborinski rekordi za mjesec rujan su postavljeni i na Zavižanu, u Ogulinu, Pazinu, Zagrebu (Maksimir, Grič i Pleso), Poreču i Krapini. Uz to, u Gospiću, Karlovcu i Pazinu je pala i rekordna dnevna (24 satna) količina kiše za mjesec rujan.

Količina oborine u rujnu 2017.

slika

Priroda kao da je čekala početak klimatološke jeseni, pa su prve jesenske kiše počele odmah s prvim danima rujna kada je na vrijeme utjecala ciklona Eva. Prvog dana rujna kiše je bilo uglavnom na sjeveru Jadrana te u gorskim krajevima uz Jadran. U Dalmaciji je kiše bilo samo na zadarskom području. Tog dana je palo 10 mm kiše, što će se tek kasnije pokazati kao prva količina u najkišovitijem mjesecu od svih mjeseci u povijesti meteoroloških mjerenja u Zadru.

Ciklona Eva je prve obilnije oborine donijela u noći od petka 1. na subotu 2. rujna 2017. U Rabu je, te noći u samo 12 sati padanja izmjereno čak 99 litara kiše na kvadratni metar. To je bilo gotovo isto toliko kiše koliko i u protekla tri mjeseca (100.9 litara).
Ciklona i frontalni poremećaj su tijekom subote 2. i u noći na nedjelju 3. rujna lokalno donijeli vrlo veliku količinu kiše. Nakon dužeg vremena zabilježene su i troznamenkaste količine oborine u jednom danu.

Izražena oborinska pruga se tog prvog rujanskog vikenda dugo vremena zadržavala na potezu od Paga preko Velebita te dalje prema Lici. Tako je u 24 sata (do nedjelje 3 . rujna u 8 sati) najviše kiše palo u Pagu, čak 154 litre na kvadratni metar. Ukupno je ciklona Pagu donijela 164 litre kiše.

U Gospiću je ciklona donijela 127 litara kiše, od čega je glavnina, čak 118 litara pala u 12-satnom razdoblju u subotu 2. rujna do 8 do 20 sati.

U Gospiću su 3. rujna 2017. u 8 sati izmjerene 124 litre kiše na kvadratni metar. To je rekordna dnevna količina na toj postaji DHMZ-a izmjerena u rujnu, a podaci postoje još od 1872. godine.

Tako je u Gospiću u jednom danu pala gotovo prosječna mjesečna količina kiše za rujan koja iznosi 132.5 litara kiše. Palo je i više kiše nego u protekla tri ljetna mjeseca zajedno (u lipnju, srpnju i kolovozu u Gospiću su pale 92 litre kiše na kvadratni metar, što je tek malo više od trećine ( 36.5%) od ljetnog prosjeka (252.1 litra).

Troznamenkasta količina kiše te je subote pala i na Plitvičkim jezerima, 126 litara. Na Rabu je ciklona donijela 126 litara kiše. Obilniju kišu je ciklona prvog rujanskog vikenda donijela i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti te na zapadu Slavonije. Palo je od 28 mm u Slavonskom brodu do 57 u Hrvatskoj Kostajnici. Na istoku Slavonije kiša je izostala. U Dalmaciji je najviše kiše (52 mm) palo u Zadru, dok su drugdje količine bile manje, osobito prema jugu Dalmacije

Tijekom noći na nedjelju 3. rujna na otocima je bilo mjestimične pojave ciklonalne plime, osobito na otoku Hvaru.
Prva rujanska ciklona je donijela i zahlađenje, najviše izraženo u višem gorju. Tako se na Zavižanu (gdje je ciklona ukupno donijela 113 mm kiše) minimalna temperatura spustila na samo 3.7°C. Suprotno tome, topla noć je zabilježena samo u Dubrovniku, gdje se temperatura nije spuštala ispod 22.7°C.

“Ulov života”, 5 pijavica i munje, 3.9.2017. Mali Lošinj – Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Pijavica na putu prema kopnu., Pag, 2.9.2017. – Foto: Danijel Palčić Photography

slika

Pag, 2.9.2017. – Foto: Vilson Berisha photographer

slika

Nakon kraćeg smirivanja, tijekom četvrtka 7. rujna i u noći na petak 8. rujna u većini krajeva je palo barem malo kiše zbog premještanja plitke ciklone (Faust) i pripadnog frontalnog poremećaja. Najviše je kiše palo u Gorskom kotaru Crni Lug Lici te na dijelu sjevernog Jadrana. Najveće količine su bile do 42 mm (Crni Lug).

Kiše, pljuskova i grmljavine je bilo i u Dalmaciji (Zadar 18, Šibenik 16, Split 7 mm). Lokalno je bilo i obilnijih pljuskova (Mlina na Braču 32 mm, Podstrana 30, Žrnovnica 22..). Kiša je pomogla u gašenju požara koji je u noći na 8. rujna planuo od Krila Jesenica i brzo se širio nošen jakim jugom do Podstrane.

Prolom oblaka na mosorskom području donio je probleme stanovnicima Žrnovnice. Rijeka Žrnovnica od Dvora do ušća postala crna od mulja, blata i pepela koje je kiša saprala s opožarenog područja. Blato i mulj su ponegdje presjekli prometnice u naselju Privor, a dubina blata je bila do pola metra!

Pocrnila rijeka Žrnovnica, 8.9.2017. – video: Rade Popadić



Nove ekstremne kišne epizode, praćene bujičnim poplavama donijela je ciklona Gracija na prijelazu iz prve u drugu dekadu rujna. Ispred ciklone i fronte u noći na nedjelju 9. rujna u jugozapadnoj struji je pritjecao vlažan i nestabilan zrak. Izražena oborinska zona se zadržavala na potezu od središnje Istre prema obroncima Učke i riječkom zaleđu. Do jutra je pala ekstremna količina kiše.

U Pazinu su na meteorološkoj postaji DHMZ-a tog nedjeljnog jutra izmjereno čak 142 litara kiše, do kraja dana i 162 litre kiše. To je bilo znatno više od mjesečnog prosjeka za rujan koji iznosi 109.9 litara kiše. Te 142 litre u 24 sata kiše su nova rekordna dnevna količina kiše za rujan.

Količina kiše koja je te noći pala u Pazinu je bila gotovo u litru jednaka mjesečnom prosjeku za studeni (142.9) mm, a on je klimatološki najkišovitiji mjesec u Pazinu. U Pargu je te nedjelje palo 143 mm kiše.

I meteorološke postaje mreže pljusak.com bilježile su troznamenkaste količine kiše koje su pale tijekom noći i u jutarnjim satima nedjelje 10. rujna: Poljane 179 mm, Marčelji 162, Jurdani 150, Žminj 127, Rijeka Pehlin 109, Preluk 104… U Istri je zbog obilne kiše bilo problema s nabujalom rijekom Rašom.

Zanimljivo je da je dok je na zapadnim dijelom Rijeke palo i više od 100 litara kiše, na službenoj ,eteo postaji iznad centra grada i na istoku kiše gotovo i nije bilo.

U kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima te nedjelje obilniji pljuskovi su zahvatili i sjevernu i srednju Dalmaciju. U Rogoznici je večernji pljusak donio čak 80 litara kiše.

U večernjim satima neverini su zahvatili Dalmaciju. Prvo sjevernu, a zatim i srednju. Ranovečernji olujni oblak najviše se “istresao” na području Rogoznice. Na tamošnjoj mjernoj postaji palo je čak 80 litara kiše, što premašuje mjesečni prosjek! Zbog bujica pod vodom su se našli podrumi, apartmani, restorani, kafići. U Žirju je u kratko vrijeme palo 40 litara kiše po kvadratnom metru, a slično je bilo u Drnišu i Žaboriću. U Primoštenu je olujno jugo čupalo stabla. U Gornjem Selu na otoku Šolti za vrijeme nevremena zabilježena je pijavica koja je čupala stabla, a oštetila je i nekoliko kuća. Na jednoj od njih digla je stolove u zrak, razbijala prozore, vrata…

Nevrijeme je oko 21 sati te nedjelje zahvatilo i omiško područje. Na Crometeo postaji Borak u svega sat vremena palo je 50 litara kiše po kvadratnom metru. U susjednim Kučićima palo je ekstremnih 82 litre kiše po kvadratno metru u svega sat i pol vremena. Obilna kiše je te večeri poplavila i ulice u Makarskoj.


Ponedjeljak 11. rujna 2017. je na širem zadarskom području donio rekordne količine kiše koje su poplavile Zadar, Nin te mnoga mjesta u zaleđu kao i na otocima zadarskog arhipelaga.

U prijepodnevnim je satima šire područje Zadra zahvatilo olujno grmljavinsko nevrijeme koje je najintenzivnije bilo u jutarnjim satima. Prema analizi DHMZ-a konvektivni sustav koji je uzrokovao nevrijeme pripada grupi mezoskalnih konvektivnih sustava (tzv. MCS) čije su horizontalne dimenzije veće od 100 km. U ovom slučaju sustav se protezao od srednjeg Jadrana prema sjeveru, a najveća horizontalna dimenzija dosegnula je i više od 400 km. Površinom je porastao na oko 15 000 km2 pa je obilnu kišu i grmljavinu uzrokovao i u gorskoj Hrvatskoj i na dijelu sjevernog Jadrana, a i iz istog sustava povremeno jaka kiša praćena grmljavinom padala je i u središnjoj Hrvatskoj. Sustav se počeo razvijati na otvorenom moru južnije od Zadra u području konvergencije jakog i olujnog juga i jugozapadnjaka, koja je pospješila uzlazno gibanje vlažnog zraka i nastanak hladnih i visokih olujnih oblaka. Temperatura najviših vrhova tog oblačnog sustava, koji su na zadarskom području dosezali 12 km visine, bila je oko -65 °C. Na širem području Zadra detektirano je više od 25 000 munja.

EUMETSAT satelitska slika u vidljivom dijelu spektra visoke prostorne rezolucije od 1 km (SEVIRI HRV) 11. rujna 2017. u 9:30 (7:30 UTC). (izvor: DHMZ)

slika

U Zadru (Puntamika) je već u ponedjeljak 11. rujna u 8 sati ujutro izmjerena količina kiše od 91.6 mm. Slijedećeg dana, 12. rujna u 8 sati ujutro je izmjereno novih 213.4 mm kiše. Od toga je u razdoblju od 8 do 14 sati (11. rujna 2017) palo čak 188 litara kiše na kvadratni metar. Za usporedbu rujanski je prosjek 105.5 litara. Tako je ukupno u dva dana u Zadru palo 305 mm kiše. Dosadašnji rekord u 24-satnoj količini oborine u rujnu nije nadmašen – i dalje su to 352 litre koje su izmjerene ujutro 11. rujna 1986. godine.

Na meteorološkoj postaji u zadarskoj zračnoj luci u Zemuniku je u 24 satnom razdoblju (do ponedjeljka 11. rujna u 14 sati) pala 341 litra kiše po četvornome metru. Od toga je samo u 6 sati (od 8 do 14 sati, 11.9.2017) palo čak 265 litara kiše. To je bilo više od do tada rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan – 229 litara, izmjerene 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Inače, prosječna rujanska količina je oko 89 litara. Ukupno je ciklona na Zemuniku ispustila 366 litara kiše.

Obilna kiša u Zadru poplavila je prometnice, kuće i podrume, a zadarski Županijski centar 112 je bio zatrpan je pozivima građana. Zbog jakog nevremena neke su škole otkazale nastavu, a dijelovi grada su bili bez struje. Katastrofalne poplave su pogodile i Dugi otok, Pašman i Ugljan.

Obilnije kiše bilo je i tog ponedjeljka u drugim krajevima, primjerice, prema mjerenjima na postajama DHMZ-a do 14 sati (11. rujna) : u Gospiću 128 mm24h (91 mm/6h, Rovinj 87 mm/24h, Poreč 86 mm/24h, Zavižan 81 mm/24h (56 mm/6h), Hvar 73 mm/24h (30 mm/6h), Rab 71 mm/24h (32 mm/6h), Ogulin 61 mm/24h (56 mm/5h)

11.9.2017. potop u Zadru 11.9.2017. – foto: Aleksandar Gospić

slika

Poljica kraj Zadra, 11.9.2017. - Foto: Šime Ćurko

slika





Nova ciklona je sredinom rujna donijela nove oborinske ekstreme. U noći od četvrtka 14. na petak 15. rujna u Gorskom kotaru te dijelu Kvarnera pala obilnija kiša, najviše u Crnom Lugu 63 mm. Nakon prolaznog smirivanja tijekom petka, krajem dana i u noći na subotu 16. rujna novi izraženiji oborinski val je zahvatio sjeverni Jadran i zaleđe, Gorski kotar te zapadne krajeve unutrašnjost

Najekstremniji oborinski podatak su bile 184 litre kiše na kvadratni metar koje su, pale između 1 i 6 sati na automatskoj postaji DHMZ-a u Crikvenici. I podatak s meteorološke postaje u Crikvenici s mreže pljusak.com je bio ekstreman. U istom je razdoblju palo 169 litara kiše, a do kraja subote je palo ukupno 199 litara kiše.. Središte Crikvenice je bilo pod vodom uz veliku materijalnu štetu.

U Rabu je ujutro izmjerena količina od 117 litara kiše. Time je već na polovici mjeseca Rab „osigurao“ najkišovitiji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja.

Tog središnjeg rujanskog vikenda, u nedjelju 17. rujna jako grmljavinsko nevrijeme s tučom je zahvatilo Split, a obilnih pljuskova je bilo i na području Knina, Drniša i Sinja. Obilne oborine su zahvatile i Ogulin koji se zbog izlijevanja rijeke Dobre našao pod vodom uz veliku materijalnu štetu.

Olujno nevrijeme s tučom u Splitu, 17.9.2017. – video: Rade Popadić



Ogulin, 17.9.2017. – foto: OGPortal

slika

Ciklona Hrvoje je u tri dana (14.-17.9.2017) najviše kiše, 207 mm donijela Rabu. Slijede Delnice 202 mm, Crni Lug 200, Rijeka Omišalj 190, Zavižan 171, Krk 170…

Intenzivan promet ciklona koji je počeo početkom rujna nastavio se i na prijelazu u kalendarsku jesen. Kalendarsko ljeto ispratila je ciklona (Iskra) donijevši nove, vrlo obilne oborine i pravi jesenski ugođaj osobito u zapadnim krajevima unutrašnjosti i u gorju.
U Varaždinu je u utorak 19. rujna u 20 sati navečer izmjerena količina kiše (za zadnja 24 sata) od 101 litre, što je bilo više od mjesečnog prosjeka za rujan (89 litara). Istog dana je olujno nevrijeme s tučom zahvatilo Trogir i okolicu. Na području Čiova formirala se pijavica koja je s mora stigla nad kopno i donijela velike probleme. Pijavica je srušila brojna stabla na prometnice, a stradali su i električni stupovi. Vrtlog je srušio dio krovišta brodogradilišta i oštetio brojne parkirane automobile.

Nevrijeme je zahvatilo i dijelove otoka Brača. U Milni je u samo dva sata palo 40 litara kiše i tuče po kvadratnom metru. Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je i područje između Drniša i Hrvaca.

U jutarnjim satima tog utorka jako nevrijeme zahvatilo je dio otoka Hvara. U Starom Gradu u kratko vrijeme palo je 47 litara kiše po kvadratnom metru. Bilo je mjestimičnih bujičnih poplava. Tijekom srijede 20. rujna kiše je još bilo uglavnom u Slavoniji, gdje je palo do 30 mm.
I u zadnjoj dekadi rujna vrijeme se nije stabiliziralo. Sredinom dekade je visinska ciklona na dijelu Jadrana donijela nove oborine. U nedjelju 24. rujna vrlo je nestabilno s lokalno obilnom kišom bilo na dijelu sjevernog Jadrana. Ispred zapadnih i južnih obala Istre, kao i na jugu Kvarnera formirale su se i pijavice. Nije bilo dojava o njihovu ulasku na kopno.

Pijavice kod Lošinja, 24.9.2017. – foto: Sandro Puncet Photos

slika

Jak pljusak kise iza pijavice …24.9.2017. Lošinj foto: Sandro Puncet Photos

slika

4 pijavice blizu Kamenjaka 24.9.2017. - Foto: Elvis Malagić / North Adriatic Storm Chasers

slika

Spektakularan shelf cloud ispred Umaga, 24.9.2017.
Foto: Maja Kraljik

slika

U ponedjeljak 25. rujna Dubrovnik je zahvatilo kišno nevrijeme. U kratko vrijeme je pala velika količina kiše koja je poplavila gradske ulice. Prema podacima mreže automatskih postaja pljusak.com na meteorološkoj postaji Gruž u samo dva sata je palo 69 litara kiše na kvadratni metar, od čega je čak 50 litara palo u sat vremena. U Mokošici je palo 60 litara kiše, a na postaji Petka 25.2 mm.
Na meteorološkoj postaji DHMZ-a (Dubrovnik Gorica) tog dana je palo 55 litara kiše na kvadratni metar, što je više od polovice mjesečnog prosjeka za rujan (94.3 mm).

Posljednji dani rujna su prošli u znaku stabilnijeg i sunčanijeg vremena u cijeloj zemlji.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:32

#4 - Rekordna suša i ekstremna požarna sezona u Dalmaciji

Vrućine, suša i bura su tijekom srpnja pomogli širenju brojnih požara u Dalmaciji. Najkritičnije je sredinom mjeseca srpnja bilo na splitskom području kada je veliki požar ušao i u dijelove grada.

Državni hidrometeorološki zavod je objavio Meteorološku analizu požarne sezone za 2017. godinu.

Iz te analize izdvajamo: „Požarna ugroženost uslijed meteoroloških prilika ovoga ljeta na Jadranu i priobalju, a posebice u Dalmaciji bila izuzetno velika.

Uspoređujući u meteorološkom smislu požarnu ugroženost s godinama 2003., 2012. i 2015. u kojima je također zabilježen veliki broj požara, pa i ekstremnih ovogodišnje je ljeto u Dalmaciji bilo najekstremnije


Ljeto je u većem dijelu Dalmacije bilo ekstremno sušno, a u Splitu i Dubrovniku i rekordno sušno. U Dubrovniku je u tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) palo tek 2.7 litara kiše na kvadratni metar. To je tek 1.7% od prosječne ljetne količine (meteorološki podaci postoje od 1961. godine). Do ove godine najsušnije ljeto u Dubrovniku je zabilježeno 2007. godine. Tada je u tri ljetna mjeseca palo 14.7 mm kiše. U zadnjih 9 mjeseci u Dubrovniku, dva su bila potpuno suha s 0 mm oborine (kolovoz 2017. i prosinac 2016).

U Splitu (meteorološki podaci se vode od 1948. godine) je u ovogodišnjem ljetu palo tek 7.6 mm kiše. To je samo 6.3% od prosječnih 119.8 mm za tri ljetna mjeseca. Do ove godine rekordno sušno ljeto u Splitu je zabilježeno još 1950. godine kada je u tri ljetna mjeseca palo 9.3 mm kiše. Tog ljeta je u Splitu izmjerena i rekordno visoka temperatura od 38.6°C (5. srpnja 1950.) godine. Taj rekord vrijedi i dalje. Ove godine je najviša temperatura u Splitu iznosila 37.9°C (9. kolovoza 2017).

Ljeto je bilo sušno i u drugim mjestima Dalmacije. U Kninu je palo 16% prosjeka, Šibeniku 14% Hvaru 16%, Lastovu 11%. Od većih gradova najbolje je „prošao“ Zadar s 24% oborina.

slika

Zemljovid s mjestima požara u srpnju na koje su izašle zračne snage i Državne vatrogasne intervencijske postrojbe (isključivo prema evidenciji Vatrogasnog operativnog središta u Divuljama). Grafikon s lijeve strane pokazuje dane naleta po županijama i vrstama zrakoplova, a grafikon s desne strane ukupnu opožarenu površinu. – Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje

slika

U Centru za koordinaciju, vođenje i gašenje požara na priobalju u Divuljama, 9. listopada 2017., održana je plenarna sjednica pod nazivom „Raščlamba požarne sezone 2017.“ Na toj su konferenciji izneseni podaci o ovogodišnjoj požarnoj sezoni.

„Na području cijele Republike Hrvatske od 1. siječnja do 30. rujna 2017. g. zabilježeno je 6.230 požara raslinja, što je povećanje za 54,44% u odnosu na cjelogodišnji prosjek (4.034) zadnjih 11 godina. Opožareno je 100.767 ha, što je povećanje za 277,54 % u odnosu na cjelogodišnji višegodišnji prosjek (26.690). Od toga su na priobalju izbila 3.802 požara raslinja – povećanje za 51,47% (u odnosu na prosjek).

Uz to, neki od najzahtjevnijih požara koji su nastali u priobalnim županijama, po svojim su karakteristikama (blizina naselja, vrsta gorive tvari, teško pristupačan, a ponegdje i minski sumnjiv teren) bili vrlo zahtjevni za gašenje, posebice za vjetrovitog vremena kada se požar iznimno brzo širio, a pomoć protupožarnih zračnih snaga bila je ograničena ili potpuno onemogućena. Jedan od uzroka ovako zahtjevne sezone svakako je i izrazito dugo sušno razdoblje u kategorijama vrlo sušno i ekstremno sušno, s visokim temperaturama i s dosta vjetrovitih dana (najčešće umjerena i jaka bura).“

Najveći požar sezone se razbuktao sredinom srpnja u neposrednoj okolici Splita.

Središnji vikend srpnja (15.-16. srpnja 2017) obilježila je bura duž Jadrana. U unutrašnjosti su u subotu 15. srpnja 2017. vrućine izostale. Uz pritjecanje hladnijeg zraka sa sjevera bilo je mjestimične slabe kiše. Nedjeljno jutro (16.7) donijelo ponegdje i jednoznamenkaste minimalne temperature, ne samo u gorju. U Daruvaru i Ogulinu je izmjereno 9°C, a u većini ostalih krajeva od 10 do 15°C. Najhladnije je bilo u najvišem gorju. Tako se na velebitskom Zavižanu temperatura spustila na samo 4.0°C, kao da je sredina svibnja.
Bura je stvarala probleme u prometu, a pomogla je i u širenju brojnih požara koji su tih dana buknuli u Dalmaciji.
Bura je zapuhala tijekom poslijepodneva i večeri u subotu 15. srpnja. Tijekom noći na nedjelju već je bilo i olujnih udara (Makarska 112 km/h, Šibenik i Senj 79 km/h, Split Marjan i Dubrovnik 72 km/h..)

Mnogo problema bura je stvarala gasiteljima brojnih požara na Jadranu. Tijekom noći na nedjelju 16. srpnja i u nedjelju prijepodne požari su se rasplamsali na Pagu, Viru, kod Šestanovca, u okolici Šibenika, te u peroju kod Pule.

U noći od nedjelje na ponedjeljak 17. srpnja 2017. požari su se razbuktali u široj okolici Splita.

Nezapamćena vatrena stihija, koju su piloti kanadera nazali “majkom svih požara“, poharala je tijekom ponedjeljka 17. i prvog dijela utorka 18. srpnja šire splitsko područje i došla nadomak grada. Sve je krenulo nešto prije 1 sat iza ponoći u Tugarama, a vatra je zatim prodirala na zapad i brzo “osvajala” naselje po naselje. Redom su gorjeli: Srinjine, Gornje Sitno, Donje Sitno, Žrnovnica, Kučine, Mravince, Solin, nekoliko istočnih splitskih predgrađa te Stražanac (Podstrana).

Sljedećih 30-ak sati u ovom požaru će izgorjeti 4400 hektara površine, 30 objekata, od čega 3 stambena, nekoliko desetaka automobila. Na području Splita stradalo je gotovo 200 hektara maslinika te 40-ak hektara vinograda i voćnjaka. Šteta je veća od 42 milijuna kuna.
Dva meteorološka faktora su znatno pomogla širenju požara velikom brzinom. Prvi je bila suša. U Splitu je od početka godine do polovice srpnja (kada je buknuo veliki požar) palo oko 66 posto uobičajene količine oborina. Svi su mjeseci do tada bili sušniji od prosjeka, osim veljače koja je bila u prosjeku, a najsušniji mjesec bio je lipanj gdje su pale tek simbolične količine oborina. Ovogodišnji je lipanj u Splitu bio rekordno sušan šesti mjesec u kojem je palo (i to u tri navrata) ukupno samo 4.4 mm kiše. To je manje od rekorda koji je do ove godine držao lipanj 1950. sa 4.5 mm kiše. U srpnju je palo tek 3.2 mm kiše, što ga čini jednim od najsušnijih srpanja u povijesti mjerenja.
Drugi element bila je bura. Bura je tog dana bila najjača bila na makarskom području gdje je imala udare i preko 120 km/h. U Splitu je bura dan uoči požara imala najjače udare od 72 km/h, a u ponedjeljak 17. srpnja do 50 km/h. Radi se o službeno izmjerenim podacima na Marjanu, u mosorskim klancima sigurno je brzina vjetra bila veća.



Požar oko Splita, 17.7.2017. – video. Damir Jerkov



Okolica Splita nakon požara 17.7.2017. – foto: Zvonimir Barišić

slika

Satelitska snimka ESA – požar oko Splita 17.7.2017.

slika

slika

Dim požara na satelitskoj snimci, 17.7.2017.

slika

Pogled na požar iz Solina, 17.7.2017. foto: Rebeka Milanovich

slika

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:33

#5 - Zimski udar u travnju: Velike štete od mraza


Nakon preuranjene topline koja s kraja ožujka i u prvoj polovici travnja, treći je travanjski tjedan donio povratak zime. Sve je počelo za uskršnji vikend (15.-16. travnja 2017) kada je ciklona donijela mjestimične obilne oborine u gorskim krajevima i Dalmaciji. U Zadru je u dva dana tijekom uskršnjeg vikenda palo 67 mm kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za travanj (62.5 mm). U nizinama unutrašnjosti kiše je bilo manje (do 15 mm, Sisak), a u Slavoniji i Podravini kiše je bilo tek malo, litra do dvije ili je i izostala.

Na Zavižanu je, nakon dva tjedna bez snježnog pokrivača ponovno pao snijeg. U tom prvom travanjskom snježnom valu je palo 18 cm novog snijega.

Nakon kraćeg smirivanja vremena na Uskrsni ponedjeljak, izraženi frontalni poremećaj i sredozemna ciklona (Vladimir) tijekom utorka 18. travnja 2017. donijeli su jaču promjenu vremena.

Uz osjetno zahlađenje u gorskim je krajevima i u planinama uz obalu pao obilniji snijeg, a u slijedeća dva dana snijeg se u unutrašnjosti spustio i do nizina.

Oborine su najprije tijekom jutra zahvatile zapadne krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran, a tijekom poslijepodneva i večeri su se proširile i na Dalmaciju, gdje je bilo i izraženijih grmljavinskih pljuskova.

Najviše kiše je palo u dolini Neretve. Prema podacima DHMZ-a, u Pločama je u 24 sata (do 8 sati ujutro, srijeda 19. travnja) palo točno 100 litara kiše na četvorni metar. Kiša je u Pločama počela u utorak nakon 14 sati i već je do 20 sati bilo izmjereno 66 litara. Ukupno je ciklona Pločama donijela 119 litara kiše. U Metkoviću je u 24 sata palo 76 litara kiše. Obilnija kiša je pala i u Hvaru, 43.7 litara. Drugdje na Jadranu je kiše bilo manje (Božava 24 mm, Makarska 20. Komiža 18…). Po podacima sa mreže pljusak.com najviše kiše je palo na Hvaru (Dol 55 mm, Stari grad 50 mm), Vidu 47 mm i Grudi 39 mm.


Na sjeveru Jadrana je kiše bilo manje, samo u Malom Lošinju (14.9) i Pagu (11) je izmjereno iznad 10 mm kiše.
U nizinama unutrašnjosti je uglavnom palo od 20 do 40 litara kiše, najviše na istoku Slavonije. Najmanje kiše je bilo na sjeverozapadu. Tako je u Varaždinu ciklona donijela tek 4.4 litre kiše, a Krapini 9.8 mm

U gorskim krajevima je padao snijeg. Na Zavižanu je u tijekom tog utorka, u 24 sata palo 54.5 mm oborine odnosno snijega, glavnina tijekom utorka do 20 sati. U 24 sata se visina snježnog pokrivača povećala za 32 cm, pa je tako u srijedu 19. travnja u 8 sati izmjerena visina snijega od 42 cm, a do četvrtka navečer visina se još malo povećala, na 45 cm.

Ostale visine snijega u 8 sati te srijede su bile: Parg Čabar 10 cm, Delnice 9 cm, Crni Lug Risnjak i Plitvička jezera 5 cm i Gospić 4 cm.
Snijeg je tijekom tog utorka prekrio i Učku i Ćićariju, na visinama iznad 800 do 900 metara. Tijekom noći na srijedu padao je i na dalmatinskim planinama.

Nakon fronte i ciklone koja je tijekom utorka 18. travnja donijela izraženu promjenu vremena, nad našim je krajevima po visini i dalje kružio vlažan, hladan i nestabilan zrak. Tijekom srijede je povremenih oborina bilo uglavnom u kopnenim krajevima. Uz kišu i susnježicu, snijeg je povremeno padao i u nižim područjima.
Ipak, samo su dvije meteorološke postaje u nizinama izmjerile snježni pokrivač (u Kutjevu i Lipiku je u četvrtak 20. travnja izmjereno 2 cm snijega).

Osjetno je zahladilo. Maksimalne dnevne temperature su u utorak 18. travnja u nizinama unutrašnjosti imale vrijednosti od 9 do 10°C, a u Karlovcu je izmjereno samo 6.5°C. Na Jadranu su u utorak izmjerene najviše temperature od 12°C na sjeveru do 18°C na jugu. Za vrijeme najjačih oborina u rano poslijepodne u središnjoj Istri se temperatura spustila na samo 3°C. Na Zavižanu je taj utorak bio tzv. studeni dan, s najvišom dnevnom temperaturom ispod 0°C (-0.3°C). Minimalna temperatura se na Zavižanu spustila na -7.3°C. Negativne vrijednosti su izmjerene i na Puntijarci (-3.1°C), Pargu (-2.5°C). U Gospiću se temperatura spustila do 0.4°C.

U unutrašnjosti je osjetu hladnoće doprinosio jak sjeverni vjetar. Mjestimice je u unutrašnjosti vjetar rušio stabla. Tako je u Varaždinu kod zgrade HNK-a vjetar srušio veliko stablo, a tijekom utorka vjetar je rušio stabla i u drugim dijelovima varaždinske županije i nanosio štetu kućama.

Na Jadranu je puhala jaka i olujna bura zbog koje je bilo ograničenja u prometu na karakterističnim dionicama, a u Lici i zatvorenih cesta zbog snježne vijavice.

Nakon što je ciklona odmaknula na jugoistok, a sjeverni vjetar i bura oslabili u petak 21. i subotu 22. travnja su se u većini krajeva unutrašnjosti, kao i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije minimalne temperature spustile ispod 0°C. Mraz je počinio dosta štete u voćnjacima u vinogradima. Sličan scenarij se dogodio i 2016. godine sredinom zadnje dekade travnja.

Po podacima s DHMZ postaja minimalne temperature su tih dana u nizinama unutrašnjosti spuštale i do -5°C, koliko je 21. travnja ujutro izmjereno u Bednji. U većini mjesta su izmjerene najniže temperature od -1 ili -2°C. U Slavonskom Brodu je izmjereno -2.8°C, a u Karlovcu -2.3°C. U gorskim krajevima su se temperature spuštale do -10.3°C (Zavižan). U Pargu Čabar je izmjerena temperatura od -4.6°C, a u Gospiću -4.5°C. Mraza je bilo i u unutrašnjosti Istre (Pazin – 1.6°C) i Dalmacije (Knin -2.4°C).

Naravno, sve navedene temperature su izmjerene na 2 metra visine, a pri tlu, na visini od 5 cm su temperature bile osjetno niže. U nizinama su na toj visini izmjerene najniže temperature od -3 do -6°C (u Zagrebu Maksimir i -6.6°C). U Pazinu se temperatura na 5 cm spustila do -6.1°C. Negativnih vrijednosti je bilo i na moru (Rijeka -3.1°C, Poreč -2.7°C, Ploče -2°C).
Najviše dnevne su u nizinama unutrašnjosti gotovo posvuda bile jednoznamenkaste. Kretale su se od 4 do 9°C, te 10°C u Karlovcu. Na Jadranu su se najviše dnevne temperature kretale od 10 do 13 ili 14°C.

Proljetni snijeg je počinio dosta štete i u Bosni i Hercegovini. U 3 dana padanja je na području Žepča unatoč toplom tlu palo više od 30cm. 41cm izmjereno je 20.04.2017. Štete su bile velike, puno stabala je polomljeno, a električne energije nije bilo 24 sata.


Iz Biltena DHMZ-a za travanj 2017: Izvještaj o posljedicama mraza od 18.-23.4.2017.

"U Imotskom polju mraz je uništio oko 70% vinograda, tj. listovi i plodovi su se posušili. I za ovu godinu na tim lozama se ne očekuje urod. Štete na usjevima su nastale i u Vrgoračkom kraju, te u Cetinskoj krajini. Stradala je i povrtlarska proizvodnja, gotovo u cijelosti, štete su velike.

Velike štete na vinovoj lozi zbog mraza nastale su u Dubrovačko neretvanskoj županiji, u Konavlima, na Pelješcu, na Korčuli, Lastovu. U Konavlima se temperatura u sat vremena sa +3, spustila do -5°C, a sve se to dogodilo dva sata pred zoru. Vinogradari spominju hladni zrak sa planine Snježnice koji se brzo spustio u Konavle. Paljenje starih guma nije pomoglo. Štete su višemilijunske, mjestimice i 100%. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. U Petrovom polju mraz je trajao od dva sata po ponoći do 7 ujutro. Sve zeleno je ostalo potom kao sprženo. Temperature prije zahlađenja su bile i do 25°C, pa su gotovo sve biljke krenule s razvojem. Temperatura se u Vrgorcu spuštala i do – 6°C, u plastenicima do – 2°C. Temperature ispod 0°C trajale su šest sati. Krumpiri, jagode, voće i povrće, vinova loza, sve je stradalo. Voda se u biljkama smrznula, od toga su popucale stijenke stanica lista ili ploda. Stanje elementarne nepogode proglašeno je i za pogođene dijelove Šibensko kninske županije.

Velike štete od mraza nastale su na zadarskom području. Najviše su stradali vinogradi u Nadinskom blatu. Štete se kreću po procjeni od 50 do 100%. Ovo je druga godina za redom sa jakim mrazom koji uništava poljoprivrednu proizvodnju, pa je situacija za poljoprivrednike tim teža. Pored mraza, vinogradi su stradali i od posolice, koja je nastala zbog prethodnog puhanja jake bure. Vinogradari i voćari su po noći palili stare gume i drugi gorivi materijal, no, upitna je korist od takvih aktivnosti na većim područjima pod nasadima. Temperatura se spuštala do -5°C.

Štete u zaleđu Zadra cijene se na oko 50 milijuna kuna. Krumpiru je donekle pomoglo prekrivanje agril tkaninom. Za pogođena područja Zadarske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. U Vinodolskoj dolini temperatura se spustila ispod – 2°C. Nastale su velike štete na vinogradima. Štete na vinogradima Pavlomir i u Vrbniku procjenjuju se na oko 2 milijuna kuna, stradalo je više od 70% nasada vinove loze. Vinarija će morati kupovati grožđe da bi ispunila svoje ugovorne obaveze. U Vrbniku na otoku Krku temperatura se spustila na – 1.4°C, tamo su štete nešto manje.

Štete su nastale i u Istri, najviše u sjevernom dijelu. Štete na vinovoj lozi kreću se od 50 do 80%. Vinogradi na pozicijama iznad 100 m nadmorske visine znatno su manje oštećeni mrazom.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj su temperature na dva metra bile i do – 3°C, dok je na 5 cm od tla zabilježena u Maksimiru temperatura – 7°C. Najviše su stradale voćke, koje su pune vode i koje su u fazi formiranja plodova. Za pogođena područja Zagrebačke županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. U okolici Ludbrega nastale su manje štete na jagodama. Voćari osnivaju krizni stožer zbog šteta od mraza. U općini Vinica u Varaždinskoj županiji mraz je mjestimice oštetio vinovu lozu 50 do 100%, a stradali su i ostali nasadi. Temperature su se spuštale do -4°C. Za pogođena područja Varaždinske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Na povrtlarskim i ratarskim kulturama štete su od 40 do 70%, a ukupna šteta se cijeni na oko 35 milijuna kuna. Slično je bilo i u dijelovima Međimurja. Voće i krumpir stradali su sa procjenom od 40 milijuna kuna štete. Stoga je za Međimurje proglašeno stanje elementarne nepogode. Voćnjaci su mjestimice stradali 100%. Šteta od mraza bilo je i u Hrvatskom Zagorju. Loženje vatri slabo je pomoglo. Ipak, nije bila zahvaćena cijela Krapinsko zagorska županija. Vinogradari su lozu prekrivali dekama, stolnjacima i plahtama, nastojeći spasiti biljke od mraza. Na dva metra visine, na meteo postaji Krapina mjereno je -2.2°C, dok je na 5 cm od tla mjereno -5.6°C. Negativne temperature trajale su od ponoći do 6 sati ujutro. Za Pregradu je proglašeno stanje elementarne nepogode. Mladi nasadi vinograda oštećeni su do 80%.

Slične vremenske neprilike vladale su i u Slavoniji. Stradale su voćke i vinova loza, najviše u okolici Požege. Temperature su se spuštale do -6°C, a na Krndiji, Papuku i u potpapučkom prostoru bila je i snježna mećava. U Požeško slavonskoj županiji proglašeno je stanje elementarne nepogode za cijelu županiju. Štete su nastale i na kukuruzu i krumpiru. Štete se mjestimice cijene na 90% proizvodnje. U državnim fondovima za elementarne nepogode nema novaca, pa se ne mogu očekivati isplate za nastale štete. U Daruvarskom kraju procjenjuje se da su štete od mraza oko 20%. Temperatura se tamo spustila do – 3°C. Štete na voćnjacima, vinogradima i na povrtlarskim kulturama nastale su i u Bjelovarsko bilogorskoj županiji. Za područja pogođena mrazom proglašeno je stanje elementarne nepogode. U Virovitičko podravskoj županiji proglašeno je stanje elementarne nepogode za područja pogođena mrazom, Pitomači, Suhopolju. Osobito su stradali nasadi jagoda."


Zalazak iz Omišlja, bijela Učka u "plamenu" - 18.4.2017. Foto: Dalibor Jud

slika

Istok Like nakon prvog snježnog vala za vrijeme uskršnjeg vikenda, 16.4.2017. – foto: Silvio Milanko

slika

Prijevoj Poklon (900 m) ispod Učke, 18.4.2017. – foto: Nedeljko Mandić

slika

Najviše dnevne temperature 20.4.2017. (http://www.pljusak.com)

slika

Proljetni snijeg na Medvednici. Foto: Krešimir Lovrić Photography

slika

Štete od mraza na trešnji – Kupinečki Kraljevec, 21.4.2017. – foto: Vilim Crnić

slika

Žepče (BiH), nadmorska visina oko 350 metara , 20.4.2017. – foto: Goran Slišković

slika

Zadnje zrake Sunca na snježnom Sv.Juri, 20.4.2017. Slikano s Pelješca iz uvale Bezdija. – foto: Papillon/Crometeo forum

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:35

#6 - Ekstremna tuča na istoku Istre (Plomin), 26.7.2017.


U srijedu, 26. srpnja 2017. u rano poslijepodne nad istokom Istre razvila se snažna oluja. Oluja je bila stacionarna i zahvatila je vrlo usko područje oko Plomina. Već je prema radarskim snimkama, na kojima se dugo obnavljao najjači odraz moglo zaključiti da je riječ o jakom nevremenu s tučom. To su ubrzo potvrdile i snimke i video zapisi s terena. Jaka tuča je zahvatila područja Plomina, Plomin Luke i okolice. Plominska gora, odnosno najjužniji obronci Učke su se zabijelili kao da je pao snijeg.

Promet kroz Plomin te na cesti na izlazu iz Plomin Luke je zbog velikih količina leda bio onemogućen, sve dok ralice nisu očistile led s ceste. I dan nakon, kraj ceste prema Plomin Luci, vidjeli su se nanosi tuče viši od metar i pol, koji se usprkos temperaturi od skoro 30 °C još nisu pretvorili u vodu.

Nevrijeme je počinilo veliku štetu. U selu Stepčići, koje se nalazi na cesti Labin-Plomin, samo nekoliko kilometara od Labina, potpuno je uništen urod na OPG-u Brala Denis. Na površini većoj od hektara i pol, stradalo im je više od 1.300 stabljika vinove loze, skoro 200 stabala masline, hektari zasađeni paprikom, rajčicom i ostalim usjevima.

Radarski prikaz oborina za vrijeme najjačeg nevremena od 12:20 do 13.50 (ARSO)

slika

Tuča u Plominu 26.7.2017. – video: labinstina.info





Plomin za vrijeme oluje – foto: restoran Dorina

slika

Plominska gora prekrivena ledom, 26.7.2017. – foto: Nedeljko Mandić

slika

Ralice čiste led s ceste u Plominu

slika

slika

Nanosi tuče kod Plomina, dan nakon oluje 27.7.2017.

slika

Plominska gora sedam dana nakon tuče, - foto: Nedeljko Mandić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:36

#7 - Ekstremna toplina u zadnjoj dekadi ožujka

Prvi dan astronomskog (kalendarskog) proljeća koje je nastupilo u ponedjeljak 20. ožujka 2017. obilježila je, osobito u unutrašnjosti toplina primjerenija mjesecu svibnju. Danju su, uz djelomice ili pretežno sunčano vrijeme najviše dnevne temperature koje su se u nizinama unutrašnjosti kretale od 21 do 23°C. Najtopliji u bili Karlovac sa 24.2°C i Sisak sa 23.5°C.

Duž Jadrana su izmjerene najviše dnevne temperature od 17 do 20°C. Još toplije je tog dana bilo u Bosni i Hercegovini. U Zenici je izmjerena maksimalna temperatura zraka od 27.4°C, a u Bihaću 25.1°C.

Maksimalna temperatura na postaji Zagreb Grič od 22.0°C je bila rekordno visoka za datum 20. ožujka u povijesti meteoroloških mjerenja. Dosad je najtopliji 20. ožujak na postaji Zagreb Grič bio onaj iz 1957. godine kada je izmjereno najviših 21.7°C.
Srednja dnevna temperatura u Zagrebu je prvog dana kalendarskog proljeća iznosila gotovo 17°C, što je desetak stupnjeva Celzija više od prosjeka za početak treće dekade ožujka. Tako visoka srednja dnevna temperatura se u Zagrebu može očekivati u drugom dijelu mjeseca svibnja.

Dva dana kasnije, u srijedu 22. ožujka 2017. u Zagrebu (Grič) je izmjerena maksimalna temperatura od 22.5°C. Pojava tako visoke maksimalne temperature je u odnosu na povijest mjerenja „uranila“ oko mjesec dana. Naime, prema meteorološkim podacima za čitavu povijest mjerenja (tj. za razdoblje od 1881.-2014.) srednji datum pojave prve temperature na Griču od 23°C je 21. travanj.
Uz obilje sunčanog vremena te srijede su, prvi puta u 2017. godini u Slavoniji temperature ponegdje prešle toplih 25°C. U Slavonskom Brodu je izmjereno 25.4°C (Apsolutni temperaturni maksimum za mjesec ožujak u Slavonskom Brodu je točno za 2°C viši i iznosi 27.4°C (23. ožujak 1977). Toplih 25°C je danas prijeđeno i u Gradištu gdje je izmjerena maksimalna temperatura od 25.2°C, a blizu je bio i Osijek sa 24.6°C.

Niz iznadprosječno toplih ožujskih dana samo je kratkotrajno je prekinut posljednje nedjelje mjeseca, 26. ožujka. Frontalni poremećaj sa sjevera brzo se tijekom dana premještao preko naših krajeva, donijevši mjestimice tek malo kiše, na jugu Jadrana i uz grmljavinu. Fronta je donijela i zahlađenje, odnosno temperature primjerenije dobu godine. U najvišem gorju i mjestimice u Gorskom kotaru je samo kratkotrajno zalepršao snijeg. Bura koja je zapuhala na Jadranu bila je kratkotrajna.
Do kraja mjeseca je prevladavalo stabilno i pretežno sunčano, a u nekim mjestima Jadrana i ekstremno toplo vrijeme, uz nove temperaturne rekorde za mjesec ožujak.

Rekordna toplina za ožujak je u srijedu 29. ožujka zabilježena na dijelu sjevernog Jadrana.

Najviša dnevna temperatura u Senju je 29.3.2017. porasla do 25.9°C što je novi temperaturni rekord za mjesec ožujak. Stari rekord od 25.4°C je popravljen za 0.5°C. I u Rijeci je maksimalna temperatura od 25.0°C također najviša u povijesti mjerenja za mjesec ožujak. Stari rekord od 24.0°C je tako popravljen čak za 1°C. Dosadašnji temperaturni rekordi za mjesec ožujak u Rijeci i Senju su bili postavljeni istog dana, 21. ožujka 1990. godine. U oba grada se meteorološka mjerenja kontinuirano vrše od 1948. godine.

Srednja dnevna temperatura u Rijeci od 18°C odgovara kraju svibnja, a ne ožujka. U Senju je srednja dnevna temperatura te srijede iznosila 20°C, što je prosječna vrijednost koja se klimatološki javlja oko polovice lipnja.

Nakon što su u srijedu 29. ožujka u Rijeci i Senju izmjerene rekordno visoke temperature za mjesec ožujak, i četvrtak 30. ožujka 2017. je u mnogim mjestima na Jadranu donio nove temperaturne rekorde.

Najimpresivniji je temperaturni podatak iz Dubrovnika. Maksimalna temperatura je porasla čak do 26.8°C, što je novi temperaturni rekord za mjesec ožujak. Do danas je najviša ožujska temperatura u Dubrovniku (kontinuirana meteorološka mjerenja se vrše od 1961. godine) iznosila 23.0°C (26. ožujak 1977. godine). To znači da je temperaturni rekord nadmašen za impresivnih 3.8°C. Zanimljiv je podatak da u Dubrovniku (od 1961. godine) nikad ni u mjesecu travnju nije bilo toplije od danas. Apsolutni temperaturni rekord za mjesec travanj iznosi 26.3°C (22. travnja 2000. godine).

Novi temperaturni rekord za mjesec ožujak je postavljen i u Splitu. Na meteorološkoj postaji Split Marjan izmjerena je najviša dnevna temperatura od 24.3°C, što je za 1.1°C više od starog temperaturnog rekorda za ožujak (23.2°C od 23. ožujka 1977. godine). Meteorološki podaci se bilježe od 1948. godine.

I Hvar bilježi novi temperaturni rekord za mjesec ožujak. Izmjerena je najviša dnevna temperatura od 24.5°C, što je za 0.5°C više od starog rekorda (24.0°C od 26. ožujka 2012). Meteorološki podaci se vode od 1858. godine.
I Mali Lošinj bilježi novi temperaturni rekord za ožujak koji iznosi 23.5°C. To je za 0.2°C više od starog rekorda od 31. ožujka 1981. godine. Meteorološki podaci postoje od 1961 godine.

U Poreču je 23.5°C novi apsolutni temperaturni rekord za ožujak. Stari je rekord iznosio 21.6°C od 31.3.1981. (mjerenja od 1981. godine).
Za ožujak rekordnih 22.5°C je izmjereno i u Lastovu. Dosad je rekord iznosio 22.0°C od 30.3.1952. godine. Mjerenja se vrše od 1948. godine.
Najviše dnevne temperature u Pločama (25.0°C), na splitskom aerodromu (Resnik) (25.3°C), zračnoj luci Pula (23.5°C), Rabu (24.°C), Puli (24.9°C), Ćilipima (25.3°C) su također rekordne za mjesec ožujak.

U Šibeniku je 30.3.2017. izmjerena najviša dnevna temperatura od 25.7°C. Do novog temperaturnog rekorda za mjesec ožujak tako je nedostajalo samo 0.6°C. Rekord ostaje 26.2°C od 23. ožujka 1977. godine. I Zadar je bio blizu novog temperaturnog rekorda za ožujak. Izmjerena je maksimalna dnevna temperatura od 21.8°C, dok je rekord 22.5°C od 26. ožujka 2012. godine.

Maksimalna temperatura u Senju je tog četvrtka iznosila 25.8°C, što je samo za 0.1°C manje od, dan ranije postavljenog temperaturnog rekorda za mjesec ožujak. Tako su srijeda 29. i četvrtak 30. ožujka dva najtoplija ožujska dana u Senju.

Da će dan, osobito u Dalmaciji biti iznimno topao moglo se vidjeti već po vrlo visokim jutarnjim temperaturama zraka. Fenska bura koja je zapuhala u noći od srijede na četvrtak je spriječila noćno ohlađivanje. Tako se u Dubrovniku minimalna temperatura nije spuštala ispod 14.7°C, u Splitu ispod 14.5°C, a u Senju ispod 14.1°C. U 7 sati ujutro u Splitu je već izmjereno 18°C, a u Dubrovniku 19°C. U 22 sata temperatura u Dubrovniku je čak 21.9°C.

Pretposljednji dan ožujka je uz obilje sunca u gotovo cijeloj zemlji donio najviše dnevne temperature iznad 20°C. Uz spomenuta mjesta 25°C je dosegnuto i u Makarskoj, Rabu, Kninu, Zemuniku i na aerodromu Ćilipi.

Iznadprosječna (a u mnogim mjestima Jadrana i rekordna) toplina kojom je završio ožujak, nastavila se i u prva dva dana travnja. Najviše dnevne temperature su u većini mjesta i na moru i na kopnu bile više od 20°C. U nizinama unutrašnjosti su dosezale i prelazile toplih 25°C. U subotu, 1. travnja na Zavižanu u večernjem mjerenju od 19 sati više nije bilo snježnog pokrivača (ujutro u 7 sati je bilo izmjereno još 7 cm snijega)

Proljeće u okolici Koprivnice, 21.3.2017. – foto: Marko Posavec

slika

Orebić u oblaku peluda bora nakon prvih refula bure, 26.3.2017. – foto: Ivica Trojanović

slika

Temperaturni rekordi postignuti u ožujku 2017 (izvor: HRT)

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:38

#8 - Vrućine i olujna nevremena na početku kalendarskog ljeta


Nakon nestabilna prva dva dana lipnja, veći dio prve dekade je protekao uz stabilno i toplo vrijeme.
Desetak dana prije početka i kalendarskog ljeta, prave ljetne temperature stigle su i u naše krajeve. U ponedjeljak 12. lipnja je vrućih 30°C dostignuto u mnogim mjestima na kopnu, te ponegdje na Jadranu. Najtopliji su bili Karlovac s 32.3°C i Krapina s 31.7°C. Na Jadranu je najtopliji bio Hvar s 30.1°C, a prvi ovogodišnji vrući dan je zabilježen i u Splitu i Malom Lošinju s najvišom dnevnom temperaturom od 30.0°C.

Vrlo toplo i vruće, ali i dalje promjenjivo i nestabilno vrijeme nastavilo se i posljednjih dana kalendarskog proljeća. Uz pojačani razvoj oblaka mjestimice je bilo grmljavinskih pljuskova uz lokalno izraženija nevremena, i na kopnu i na Jadranu. U Malom Lošinju je oluja u večernjim satima srijede 14. lipnja donijela 35.8 litara kiše, što je više od polovice mjesečnog prosjeka za lipanj (57.8 mm).

Električni “špageti” iznad Hvara, 14.6.2017. Foto: Jakša Kuzmičić

slika

Munja nad Murterom snimljene iz Draga, 14.06.2017. - Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

slika


U rano poslijepodne petka 16. lipnja, oko jako grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom zahvatilo je Ogulin i okolicu. U kratko vrijeme je palo čak 49 litara kiše na kvadratni metar.
Prvi požari su se pojavili krajem kalendarskog proljeća. 18. lipnja 2017. kod Podgore u požaru su izgorjele masline, borova šuma i nisko raslinje na površini od oko 250 hektara.

Prvi dan kalendarskog ljeta, srijeda 21. lipnja 2107. obilježile su vrućine u gotovo svim mjestima, ali i lokalna olujna nevremena u zapadnim krajevima unutrašnjosti. U Gradištu i Bilogori se temperatura popela do 34.0°C.

Najzanimljiviji meteorološki podatak dana stigao je iz Gorskog kotara. U Pargu kraj Čabra je tijekom poslijepodnevne oluje palo čak 81 mm kiše na kvadratni metar. To je više od polovice prosječne lipanjske količine kiše koja iznosi 149.2 mm. Jaka oluja se nad tim područjem počela razvijati oko 14 sati i potrajala je slijedeća dva sata. Temperatura se u 2 sata spustila za deset stupnjeva, pa je u 15 sati izmjereno 18°C. Grmljavinskih pljuskova s tučom je bilo i u zapadnim krajevima unutrašnjosti, osobito uz granicu sa Slovenijom (Bednja, Jaska, okolica Zagreba).

Poslijepodnevni pljusak nad Zagrebom, 21.6.2017. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Prvi dani kalendarskog ljeta donijeli su u mnogim mjestima i prve temperature iznad vrlo vrućih 35°C. Ta je granica u četvrtak 22. lipnja dosegnuta ili prijeđena u Varaždinu i Sisku (35.0°C), Krapini (35.1°C) te Karlovcu (35.5°C). U subotu 26. lipnja u Kninu je izmjereno vrlo vrućih 36.0°C. Ubrzano se grijalo i more pa je u nedjelju, 25. lipnja ujutro u Crikvenici i Malinskoj izmjerena temperatura mora od 26°C, a u Puli čak 27°C.

I dok je duž Jadrana vrijeme tih dana bilo pretežno sunčano i stabilno, u unutrašnjosti su grmljavinska olujna nevremena bila česta.
U petak 23. lipnja 2017. oko 14 sati je jači olujni sustav iz Slovenije zahvatio Međimurje te se dalje premještao Podravinom. Uz tuču bilo je i olujnih udara vjetra koji su rušili stabla. Oko 15.40 na cesti D2 između Trnovca i Bartolovca došlo je udara groma u biciklistu. Biciklist u dobi od 63 godine zadobio je opekline te je prevezen u opću bolnicu Varaždin.

U večernjim satima je Međimurje zahvatila još jedna oluja uz pojačan vjetar. Oluja se kasno navečer intenzivirala nad Slavonijom. Oko 23 sata, u petak 23.6.2017. snažno nevrijeme zahvatilo je dijelove Brodsko-posavske županije. Mjestimice je bilo jake kiše, olujnog vjetra pa i tuče, a najteže je bila pogođena Babina Greda.

23.6.2017. - eTV: Trenutak udara munje u biciklistu na cesti kod Trnovca (Varaždin)



Posljedice nevremena na jezeru Šoderica, 23.6.207. – foto: DravaInfo

slika


Oluja nad Koprivnicom 23.6.2017. – foto: Marko Posavec

slika

Olujna je bila i posljednja lipanjska nedjelja (25. lipnja 2017), i na moru i na kopnu. Preko naših se krajeva premještao frontalni poremećaj.
Uz veliku materijalnu štetu koju je olujno nevrijeme prouzročilo u mnogim mjestima, oluja je uzela i jedan ljudski život. U moru ispred krčkog kampa Pušća kod Omišlja u prevrtanju manjeg plovila smrtno je stradao 65-godišnji muškarac sa šireg riječkog područja, dok se drugi član posade uspio spasiti. Nesreća se dogodila u 18.45 sati, uslijed jakih naleta vjetra kada su valovi zapljusnuli i prevrnuli barku s kabinom kojom je upravljao muškarac koji se potom utopio u olujnom moru.

Jaki olujni sustav je tijekom prijepodneva zahvatio sjever Italije i Sloveniju, a do zapadnih krajeva naše zemlje stigao je u ranim poslijepodnevnim satima. Oko 14 sati je oluja zahvatila Hrvatsko Zagorje. Uz jače grmljavinske pljuskove ponegdje je bilo i tuče. Istovremeno se jači olujni sustav približavao zapadnoj obali Istre. Nevrijeme je bilo najizraženije na području Poreča i okolice, gdje je vjetar iščupao na desetine velikih stabala. U Červar Portu je stablo palo na automobil u kojem se nalazila obitelj s malom djecom. Ozlijeđenih nije bilo. Vjetar je rušio stabla i nosio krovove i na području Buzeštine.

U kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima fronta je zahvatila i središnje krajeve unutrašnjosti, Slavoniju te sjevernu Dalmaciju. Mnoga su mjesta zahvatile jake grmljavinske oluje uz tuču i olujni vjetar.

Grmljavinsko nevrijeme praćeno jakim naletima kiše zahvatilo je i Osijek. Vatrogasne službe primile su mnoštvo dojava o poplavljenim podrumima i drveću na cestama. Dio grada ostao je bez struje.

Kao što je to čest slučaj s ljetnim frontama količine kiše koje su pale su bile vrlo različite. Po podacima DHMZ-a tijekom te nedjelje najviše je kiše palo u Slavoniji te u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti. Količine veće od 20 mm su bile: Vukovar 62.0, Brestovac 57.0, Đakovo 40.0, Zagreb 39.7, Vinkovci 39.0, Kopački rit 39.0, Kutjevo 33.0, Lipik 28.0, Koprivnica 25.0, Poreč 24.0, Kutina i Hrvatska Kostajnica 22.0, Bakar, Požega i Bednja 21.0, Zagreb Grič 20.6… Vrlo malo kiše je palo npr. u Karlovcu (0.4 mm) i Ogulinu (0.6 mm).

Fronta je na prijelazu iz nedjelje na ponedjeljak 26. lipnja zahvatila i Dalmaciju, ali jačih nevremena, ni većih količina kiše nije bilo. Prema podacima DHMZ-a, dvoznamenkastu količinu kiše u Dalmaciji bilježe samo Makarska (11.1 mm), Zadar aerodrom (12.2 mm) i Zadar (10.2 mm). Jug Jadrana je najmanje osjetio utjecaj fronte i tamo kiše i nije bilo.

Posljedice nevremena u Poreču, 25.6.2017. – foto: parentium.com

slika

„Napad“ na Krapinu . 25.6.2017. – foto: Marin Bratičević

slika

Spektakularan shelf cloud iznad Paga, 25.6.2017. – Foto: Danijel Palčić

slika

Vukovar, 25.6.2017. – Foto: Marko Balaži

slika

Nakon kraćeg smirivanja vremena, zadnje dane lipnja na vrijeme je djelovala nova fronta i ciklona (Bruno). Vrućina, jako jugo, lokalna nevremena obilježila su srijedu 28. lipnja 2017. Frontalni poremećaj, u sklopu prostrane europske ciklone se približavao našim krajevima, a ispred njega je u jugozapadnoj struji pritjecao vlažan i nestabilan zrak.

Nakon suhog i djelomice sunčanog prijepodneva, u prvim poslijepodnevnim satima središnje i zapadne krajeve unutrašnjosti zahvatile su prve pred frontalne nestabilnosti. Lokalno je došlo o razvoja superćelija uz grmljavinska nevremena praćena tučom i olujnim vjetrom. Na području Sunje olujni vjetar je čupao stabla. Tuče je bilo na području Velike Gorice.

Izražena fronta je u noći na četvrtak 29. lipnja 2017. zahvatila sjeverni Jadran oko 20 sati te se potom brzo premještala preko Slovenije i Hrvatske i već oko ponoći je stigla i do Mađarske. Izražena linija nestabilnosti se protezala od Kvarnera, preko Gorskog kotara, Slovenije sve do juga Austrije. Prolazak fronte pratili su izraženi grmljavinski pljuskovi, uz jak i olujni vjetar. Vjetar je u rušio i čupao stabla. U kratko vrijeme je pala veća količina kiše (Senj 61.5 mm, za usporedbu prosječna mjesečna količina kiše za lipanj je 84.2 litre; Zavižan 55.5, Parg Čabar 51.6, Otočac 48.0, Rab 37.5, Krk 37.0, Rijeka-aerodrom 35.8, Varaždin 33.1, Karlovac 31.4, Rijeka 28.2, Bednja i Slunj 27.0, Slunj 27.0, Ogulin 26.3, Pazin 25.1, Crni Lug-Risnjak i Delnice 25.0..) Prolazak fronte se najmanje osjetio i Slavoniji i Dalmaciji gdje oborina u većini mjesta nije ni bilo, osobito na krajnjem istoku i jugu.

Nakon dužeg vremena na Jadranu je zabilježeno i plavljenje obale. Te srijede poslijepodne u starogradskoj uvali na otoku Hvaru zabilježena je šćiga, odnosno oscilacija razine mora u kratkom vremenu. U razdoblju od 18 do 19 sati more je nekoliko puta plavilo rivu i niže predjele obale u Starom Gradu i isto se toliko puta povlačilo. More je po sredini uvale bilo oko 15 centimetara iznad rive.

Nekoliko dana kasnije, u noći na prijelazu iz lipnja u srpanj, još jedna, izraženija plima pogodila Stari Grad na otoku Hvaru. Prvi vrhunac plime dogodio se oko 1:30 iz ponoći, a drugi je bio najveći i događao se sat kasnije. More se diglo oko metar iznad razine rive prodirući u ugostiteljske objekte, poplavivši čak i park u gradskoj jezgri. Uslijed nadiranja mora u objekte zabilježena je značajna materijalna šteta, a dio grada je ostao bez električne energije.

Plima u Starom Gradu na Hvaru 1.7.2017. - Foto: DVD Stari Grad

slika

Zbog nevremena na moru, od srijede 28.6. navečer i tijekom četvrtka 29.6. službenici lučkih kapetanija i spasilačke službe intervenirali su u nekoliko nesreća u kojima su tri osobe spašene od utapanja, a dvije su teško ozlijeđene, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Sunja, 28.6.2017. – foto: Josip Hren

slika

Još jedan frontalni poremećaj vezan uz prostranu europsku ciklonu tijekom petka 30. lipnja i u noći na subotu 1. srpnja se premještao preko naših krajeva. Na dijelu sjevernog Jadrana, te osobito u Gorskom kotaru pala je vrlo velika količina kiše (Delnice 78 mm, Crni Lug 73, Senj 59.5, Zavižan 56.4, Bakar 54, Rijeka 40.6…. Iako je ta kiša pala uglavnom tijekom petka, posljednjeg dana lipnja, klimatološka pravila (zbog izvršenog mjerenja 1. srpnja jutros u 8 sati) nalažu da se ta kiša službeno evidentira kao srpanjska kiša. U Slavoniji je najviše kiše palo u Slavonskom Brodu, 10.5 mm. U Dalmaciji je malo kiše palo samo na sjeveru (Zadar 2.9 mm, Knin 2.2, Šibenik 0.8 mm).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:39

#9 – Srpanjske vrućine i lokalne oluje

Nakon što je fronta na prijelazu iz lipnja u srpanj sjevernom Jadranu i Gorskom kotaru donijela i obilniju kišu, uslijedilo je nekoliko stabilnih i suhih dana u cijeloj zemlji. Iz dana u dan je bivalo sve toplije. Prvi srpanjski petak (7. srpnja 2017.) donio je u svim krajevima, osim u najvišem gorju vrućine s najvišim dnevnim temperaturama iznad 30°C. Nerijetko su temperature prelazile i vrlo vrućih 35°C. U 14 sati je u Nacionalnom parku Mljet izmjerena temperatura od 37.1°C, a u Kninu, Gradištu, Karlovcu i Sisku je izmjereno 36°C.

Atmosfera nad našim dijelom Europe je bila nestabilna. Sredinom poslijepodneva tog petka jaka oluja se razvila nad Hrvatskim zagorjem. Najjače navrijeme praćeno tučom zahvatilo je Krapinsko-zagorsku županiju. O intenzitetu nevremena govori i podatak da je u Krapini oluja donijela čak 64 litre kiše na kvadratni metar. Tuče koja je počinila veliku štetu u voćnjacima i vinogradima bilo je na području općine Petrovsko, te na području Krapine, Predrage i Desinića. Olujni sustav se tijekom poslijepodneva i večeri premještao dalje prema istoku, i u kasnim večernjim satima je stigao i do istoka Slavonije. U 21 sat tuče je bilo i na području Osijeka.

Tuča u Zagorju, 7.7.2017. – foto: zagorje.com

slika

Vrućine su se nastavile i slijedećih dana. Na prijelazu iz prve u drugu dekadu srpnja, 10.7.2017 u Kninu je izmjereno 37.7°C, nakon petog uzastopnog vrlo vrućeg dana. U mnogim je mjestima, i na kopnu i na moru tog dana izmjereno više od 35°C.

Početak drug dekade mjeseca obilježile su, uz vrućine i jake ljetne oluje i na kopnu i na moru. U utorak 11. srpnja 2017. u poslijepodnevnim se satima jaka oluja iz Slovenije premjestila nad sjeverozapadni dio Hrvatske. Veliko nevrijeme je pogodilo dijelove Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske županije. Od Murskog Središća preko Ivanca do Bednje – vjetar je čupao stabla, a tuča veličine oraha potukla je već načete poljoprivredne kulture.

Istog dana navečer jako grmljavinsko nevrijeme pogodilo je dijelove sjevernog i srednjeg Jadrana. Nevrijeme se najviše osjetilo na području od Malog Lošinja do Zadra. Grmljavinski sustav stigao je sa sjevera Italije, a brzo je jačao prelazeći preko tople površine Jadranskog mora. Intenzivna grmljavina, jak do olujan vjetar, pad temperature i lokalno obilnije oborine bili su dio meteorološkog scenarija kojeg je donijela ljetna oluja.

Nevrijeme je najviše štete napravilo na Malom Lošinju gdje se dogodila šćiga, odnosno meteorološki tsunami. Tijekom neverina, naglo se podigla razina mora, pa se središte Malog Lošinja brzo našlo pod vodom. Službeno izmjereni podaci na zadarskom mareografu su pokazali gdje se more taj utorak navečer naglo podiglo za više od pola metra.

Shelf cloud na Lošinju, 11.7.2017. - Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Spektakularna munja u Zadru, 11.7.2017. - Foto: Ivan Toman

slika

Zadarski shelf cloud i munja, 11.7.2017. - Foto: @Aleksandar Gospić

slika

Zadar. 11.07.2017. - Foto: Saša Čuka

slika

Dva dana kasnije je zabilježen i jedini temperaturni rekord u mjesecu srpnju u Hrvatskoj. Riječ j o najvišoj srpanjskoj temperaturi u Dubrovniku, a ona je izmjerena 13. srpnja 2017.

Nakon tople noći i jutra, s minimalnom temperaturom koja se nije spuštala ispod 25.6°C, tijekom prijepodneva je puhala do umjerena bura. Zbog njenog fenskog učinka temperatura zraka je u Dubrovniku brzo rasla. U 8 sati je već dosegnula vrućih 30.4°C. U 10 sati je već bilo 34.5°C, a u 11 sati 36.6°C. Već je ta vrijednost bila dovoljna za novi srpanjski temperaturni rekord. Naime, do tog dana je srpanjski temperaturni rekord za Dubrovnik iznosio 36.3°C (od 31. srpnja 2013. godine).

Temperatura je nastavila rasti i u slijedećem satu, pa je u 12 sati izmjereno 37.7°C. Oko podneva je dosegnuta i maksimalna dnevna temperatura od 37.9°C. To je i novi temperaturni rekord za mjesec srpanj. Tako je stari temperaturni srpanjski rekord „popravljen“ za impresivnih 1.6°C. Do novog apsolutnog temperaturnog rekorda nedostajalo je samo 0.5°C. Rast temperature je oko podneva bio zaustavljen prestankom bure, odnosno okretanjem vjetra na maestral. U samo sat vremena temperatura je pala čak za 5.2°C. Tako je u 13 sati izmjereno „samo“ 32.5°C.

U noći od petka 21. na subotu 22. srpnja i tijekom jutarnjih sati subote preko naših se krajeva premještala manja količina vlažnog i nestabilnog zraka. Kiše i grmljavine je osim u unutrašnjosti bilo mjestimice i na Jadranu, ali su uglavnom, tamo gdje je kiše bilo izmjerene količine manje od 1 litre na kvadratni metar. Po podacima DHMZ-a na nekoliko je postaje je izmjereno više od 1 mm kiše: Zavižan 3.6 mm, Zadar Zemunik 3.0 i Split aerodrom 1.5 mm, Rab 1.2 mm, Slunj i Zadar 1 mm.

Stanovnike Splita i okolice tog jutra je iznenadila grmljavina i slaba kiša. Na postaji Split Marjan palo je tek 0.4 mm kiše. Ipak, to je bilo dovoljno da ovogodišnji srpanj ne postane rekordno sušan srpanj. Naime rekord je 0.3 mm iz srpnja 2013. godine.
Dijelove Hrvatskog Zagorja u kasnim poslijepodnevnim satima nedjelje 23. srpnja 2017. zahvatilo je još jedno nevrijeme s tučom. Oko 18 sati jaka tuča praćena olujnim vjetrom pogodila je područje Poznanovca, Zlatar Bistrice, Marije Bistrice, Konjščine, Bedekovčine, Mača i šire područje Sv. Križa Začretja.

Početak posljednjeg srpanjskog tjedna obilježio je utjecaj ciklone Carmen i frontalnog poremećaja koji se premješta preko naših krajeva. Fronta je zapadne krajeve unutrašnjosti i sjever Jadrana zahvatila kasno poslijepodne u ponedjeljak 24. srpnja 2017. te se potom premještala prema istoku i jugu. U većem dijelu zemlje je palo barem malo kiše, ali su količine bile vrlo raznolike. Premještanje fronte pratila je i intenzivna grmljavinska aktivnost, osobito u unutrašnjosti.
Fronta je stigla nakon još jednog vrućeg i vrlo vrućeg dana s temperaturama do 36°C koliko je izmjereno u Kninu. Na istoku Hrvatske mjestimice je pala vrlo obilna kiša. Najviše kiše, čak 85 litara na kvadratni metar je palo u Slatini.
Snažno grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom i jakim vjetrom zahvatilo je kasno navečer 24. srpnja istočni dio Virovitičko-podravske županije. Najteže je pogodilo Općinu Voćin te šire slatinsko područje gdje je ponegdje padala tuča veličine kokošjeg jajeta, a snažan vjetar nosio je krovove.
Stradale su poljoprivredne kulture ponajviše duhana i kukuruza, kuće, automobili i životinje.

Još neke veće količine kiše su bile Virovitica 53 mm, Daruvar 47.4, Hrvatska Kostajnica 47.0, Lipik i Križevci 46.0, Brestovac 44.0, Bilogora 37.7, Sisak i Kopački Rit 37.0, Slunj 36.0, Zavižan 35.2, Metković 33.0, Kutina 31.0, Osijek 30.0, Zagreb aerodrom 29.4, Beli Manastir i Gorice-Nova Gradiška 28, Varaždin 24.4, Gospić 23.6, Osijek aerodrom 22.8, Koprivnica 22.0, Bjelovar 20.2, Požega 20 mm…

Spomenutih 33 mm kiše u Metkoviću, je najveća količina koja je pala do jutra na Jadranu. Grmljavinsko nevrijeme , praćeno jakim vjetrom, kišom i kratkotrajnom krupom, je u noći na utorak 25. srpnja zahvatilo i Metković te prouzročilo manje štete. Drugdje duž Jadrana je palo manje kiše. Osim Metkovića, više od 10 m je izmjereno u Rabu (19.9), Pločama (16.4) i Rijeci (11.7 mm). U Zadru je palo 8.6 mm, Šibeniku tek 0.9, a u Splitu 2.7 mm kiše. Nedovoljno da se ublaži dugotrajna suša.

U posljednjim satima utorka 25. srpnja zapadne krajeve unutrašnjosti zahvatio je još jedan izraženiji kišni val vezan uz ciklonu Carmen. Oborine su sjeverni Jadran i zapadne krajeve unutrašnjosti zahvatile oko 20 sati navečer te su potrajale otprilike do prvog sata srijede. Najviše kiše je tijekom tih nekoliko sati palo na zagrebačkom području (Puntijarka 44 mm, Maksimir 30 mm, Grič 25 mm).
Do kraja srpnja je prevladavalo uglavnom stabilno vrijeme uz rijetke nestabilnosti u unutrašnjosti ali bez jačih nevremena.

Poznanovec, 23.7.2017. - foto: Zagorje.com

slika

Ogroman shelf napada Pulu, 24.07.2017. - Foto: Sendi Smoljo Photo

slika

Kišni zalazak u Zadru. 24.07.2017. - Foto: Saša Čuka

slika

Zadar, 24.7.2017. –foto Boris Kačan

slika

Panorama Arcus (Shelf) oblaka iznad grada Lošinja ..24.7.2017. M. Lošinj Foto: Sandro Puncet Photos

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 30439
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2017. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2018, 12:40

#10 – Jesensko zimske prosinačke ciklone

Klimatološka zima, koja je počela u petak 1. prosinca, ove nam godine na svom početku je donijela zimski ugođaj. Prvi prosinački vikend je prošao u znaku utjecaja sredozemne ciklone (Pomet) osobito na istoku i jugu zemlje. Najviše kiše je palo na jugu Jadrana (Dubrovnik 32.5 mm, Ćilipi 23.6 mm, Komiža 30.8 mm).

Istok Slavonije i dijelovi Posavine su u nedjeljno jutro 3. prosinca osvanuli pod tanjim snježnim pokrivačem, prvim u aktualnoj jesensko zimskoj sezoni. U 7 sati su 3 cm snijega izmjerena u Novoj Gradiški (RC Gorice), Županji (RC Gradište) i Vinkovcima. U Vukovaru su izmjerena 2 cm snijega, a na aerodromu Osijek 1 cm. Znatno više snijega je bilo u višem gorju (Zavižan 61 cm, Puntijarka i Parg 37 cm). Uglavnom je to bio „stari“ snijeg od ciklone s kraja studenog ili se njegova visina od početka prosinca povećala za par centimetara.
Snijeg je zabijelio dio Dalmatinske zagore, obalno gorje i vrhove nekih otoka. Snježna granica na vrgoračkom i imotskom području bila je oko 400 do 500 metara nadmorske visine. Snijeg je nisko padao i u višim predjelima Cetinske krajine i na dugopoljskom području. Mosor se zabijelio do 800 metara nadmorske visine, a tanak snježni pokrivač je zabijelio i Dubravu. Snijeg je padao čak i u višim predjelima Klisa. Prvi snijeg sezone zabijelio je više dijelove otoka Brača.

U zapadnim krajevima unutrašnjosti ponedjeljak 4. prosinca je donio vrlo niske minimalne jutarnje temperature zraka, kakve u mnogim mjestima nisu izmjerene još od kraja siječnja. Najniže temperature su bile: Crni Lug -13.4°C, Zavižan -11.1°C, Parg -10.2°C, Ogulin -8.1°C, Pazin -7.6°C, Zagreb .7°C. Najviše dnevne su u nizinama bile prave zimske, kretale su se od 1 do 4°C. U Ogulinu i Gospiću je danju temperatura porasla do 5°C, a u Pazinu do 6.8°C. Na Jadranu su izmjerene najviše dnevne temperature od 9 do 12°C.

Snježna idila na Ivanščici, 3.12.2017. - Foto: Zoran Stanko

slika

Prije dolaska nove ciklone brzo je zajužilo. Tako su u petak 8. prosinca najviše dnevne temperature u nizinama unutrašnjosti dosezale i 15°C, a na Jadranu i 17°C. Do večernjih sati već je na dijelu sjevernog Jadrana i u gorju već pala obilnija kiša (i do 82 mm na Ćićariji). U posljednjim satima petka kiša je, najprije u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti prešla u snijeg. Do jutra se snijeg proširio na sve kopnene krajeve, a zabijelio je i unutrašnjost Istre i Dalmacije te više predjele kvarnerskih otoka. Najviše snijega je palo u Gorskom kotaru i dijelu Like gdje je izmjereno i do 30 cm novog snijega.

Najviše snijega je u 7 sati ujutro, u subotu 8. prosinca izmjereno na Zavižanu, 78 cm. To je bilo za 23 cm više nego što ga je bilo u petak ujutro. U Pargu kraj Čabra je izmjereno 40 cm snijega (u petak ujutro ga je bilo 14 cm). Potom slijede Plitvička jezera s 30 cm snijega (u petak ujutro ga nije bilo), Puntijarka na zagrebačkom Sljemenu s 29 cm snijega (18 cm u petak ujutro), Gospić s 23 cm, Delnice s 21, Crni Lug Risnjak s 20 cm snijega, Ogulin s 15cm, Bilogora s 13 cm i Slunj s 11 cm . U nizinama je najviše snijega jutros izmjereno u Varaždinu (14 cm), Hrvatskoj Kostajnici (13 cm), Bednja (12cm) Koprivnici (10 cm), Virovitici i Kutini ( 8 cm), Karlovcu, Daruvaru i Slatini (6 cm). Snijeg je s par centimetara prvi put ove sezone zabijelio i Zagreb, a nešto više (7 cm) je izmjereno na zagrebačkom aerodromu. Snijeg je zabijelio i unutrašnjost Istre i Dalmacije (Pazin i Knin 1cm u 7 sati). Snijeg je zabijelio i više predjele kvarnerskih otoka (Cres, Krk), a snježne su pahulje lepršale jutros i u Puli.

Najviše oborine (i kiše i snijega) ciklona je donijela u Delnicama, 103 mm i Pazinu 62 mm.
Sunja, 9.12.2017. – foto: Mario Sekulić

slika

Labin, 9.12.2017. – foto: Nedeljko Mandić

[img]https://s25.postimg.org/kydvxf9xr/20171209_093404.jpg

Selo Prigorec (Hrvatsko Zagorje), 15ak cm novog snijega 9.12.2017., Foto: Zoran Stanko

slika

Nedjeljno jutro, 10. prosinca je donijelo vrlo niske temperature zraka: Gospić -13.2°C, Bednja i Zavižan -12°C, Otočac -11°C, Parg i Varaždin -10°C….. Mraza je bilo i uz obalu (Pag i Pula -2°C, Krk i Poreč -1°C, Šibenik 0°C).
Od podataka s mreže pljusak.com izdvajamo jutrošnjih -17.1°C na Platku, -17.0 u Jelvici, -15.1°C u Stajnici, -15.0°C u Krasnom….
Temperature izmjerene pri tlu, na 5 cm visine su se, po podacima DHMZ-a, spuštale do -19°C u Gospiću, -18°C u Varaždinu, -17°C u Pargu, -155C u Ogulinu i Krapini….Na Jadranu je u Rijeci pri tlu izmjereno -6°C, u Pločama i Šibeniku -5°C, itd.
U to nedjeljno je jutro najviše snijega izmjereno na Zavižanu, 94 cm.

Početak novog tjedna, nakon zimskog vikenda donio je sasvim drugačije vremenske prilike. Na prednjoj strani duboke ciklone s središtem iznad zapadne Europe, u naše krajeve je krajem nedjelje počeo pritjecati topliji i vlažni zrak. Već je do ponedjeljka ujutro u Gorskom kotaru i dijelu riječkog zaleđa pala vrlo obilna količina oborine. U nedjelju navečer još je u početku u višem gorju padao snijeg, a potom je brzo tijekom noći na ponedjeljak uz jačanje južine prešao u kišu.

Po podacima DHMZ-a (do ponedjeljka ujutro u 7 sati) najviše oborine 93 mm je izmjereno u Crnom Lugu-Risnjak. Slijede: Delnice 79.0 mm, Kukuljanovo 41, Pazin 34, Rijeka 32.7, Bakar 25, Parg Čabar 24.1…
Po podacima s mreže pljusak.com obilne kiše je tijekom ponedjeljka bilo u dijelu riječkog zaleđa: Brešca 112.4 mm, Poljane 109.7 mm, Platak
94, Marčelji 66, Vele Mune 58…
Ponedjeljak 11. i utorak 12. prosinca su bili vrlo vjetroviti dani uz jako i olujno jugo na Jadranu, te jak i olujan jugozapadnjak u unutrašnjosti, osobito u gorju. Jak vjetar stvarao je probleme u prometu.
U Gorskom kotaru je olujno jugo brzine do 90 km/h počinilo veliku štetu, najviše u Vrbovskom, Čabru i Brod Moravicama. Srušeno je drveće, vjetar je s krovova skidao crijepove, a sa škole u Vrbovskom odnio je gotovo pola krova. U područnim školama Gerovo i Brod Moravice nije bilo nastave zbog nestanka struje. Oštećena je i crkva u Lokvama.
Nisu vozili vlakovi, na prometnicama je bilo srušenog drveća, a za sve skupine vozila su tijekom tog utorka prijepodne bile zatvorene su državne, županijske i lokalne ceste kroz Gorski kotar.
Župan Zlatko Komadina proglasio je elementarnu nepogodu za područje Gorskog kotara.


Osjetno je zatoplilo. Najviše dnevne temperature su u nizinama unutrašnjosti imale vrijednosti od 13°C (Varaždin) do 17°C u Ogulinu. Na većem dijelu Jadrana su temperature porasle iznad 15°C, a u Senju je maksimalna dnevna dosegnula 18°C. U 22 sata u većini mjesta i na moru i na kopnu je izmjerena temperatura od 14 ili 155C, a Senju je temperatura popela na 18.6°C.

Južina je brzo otopila i gotovo sav snijeg u unutrašnjosti. Na Pargu je u 19 sati izmjereno još 6 cm snijega (ujutro ga je bilo 28 cm). Na Puntijarci je izmjereno u 19 sati još 12 cm snijega (ujutro 26 cm). Najmanje snijega je „izgubio“ Zavižan. Nakon jutarnjih 70 cm, navečer je izmjereno 65 cm.

Opasne meteorološke prilike su uzele i dva života. U nedjelju 10. prosinca je na moru ispred sjeverozapadnih obala Istre nestao ribar čiju su brodicu potopili veliki valovi. Njegovo tijelo je pronađeno ispred Novigrada.

U ponedjeljak 11. 12.2017. u Belom Selu kod Fužina poginuo je mladić. Nastojeći sanirati već počinjenu štetu pokušao se popeti na krov gdje je bio izložen jakim udarima vjetra koji su ga bacili na tlo pri čemu je pad bio smrtonosan.

Aktualna epizoda južine imala je svoj vrhunac u noći od ponedjeljka 11. na utorak 12. prosinca. Uz jak i olujan jugozapadni vjetar temperature su u većini mjesta i na kopnu i na moru cijele noći bile dvoznamenkaste, nerijetko i više od 15°C.

Navedimo neke temperature izmjerene u 2 sata ujutro, 12. prosinca 2017: Zagreb Maksimir 16.0°C, Daruvar 16.2°C, Sisak i Slavonski Brod 16.6°C, Ogulin 17.0°C… I u ranim jutarnjim satima temperature su u unutrašnjosti imale vrijednosti uglavnom od 14 do 17°C. Tih, za sredinu prosinca neuobičajeno toplih 17°C je u 7 sati izmjereno na zagrebačkom aerodromu (16.6°C), u Slatini (17.4°C), Virovitici (17.0°C), Daruvaru (16.6°C), Sisku (16.8°C), Požegi (16.7°C), Slavonskom Brodu (17.3°C). A u Ogulinu je u to vrijeme izmjerena temperatura od 17.8°C, što je ostala najviša dnevna temperatura.

Na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir temperatura se cijele noći nije spuštala ispod 14.4°C. Rekordna dnevna minimalna temperatura za prosinac u Zagrebu (Maksimir) iznosi 14.2°C iz prosinca 1989. godine. Međutim, zahlađenje koje je nastupilo u utorak kasno poslijepodne i navečer je spustilo temperaturu, pa minimalna temperatura za taj utorak iznosi 8.4°C
Najviša dnevna temperatura je tog dana izmjerena u Senju i iznosila je 19.3°C. Cijele noći na utorak se temperatura u Senju kretala oko 19°C. Za usporedbu, apsolutno najviša temperatura izmjerena u mjesecu prosincu u Senju iznosi 20.9°C, a toliko je izmjereno 13. prosinca 1957. godine (meteorološki podaci se vode od 1948. godine).

U gotovo svim mjestima i na kopnu i na moru, najviše dnevne temperature su tog utorka prešle 15°C. Uz spomenuti Senj, najtopliji su bili Slavonski Brod s 19.0°C, Osijek s 17.9°C, Gradište i Ogulin s 17.8°C, Daruvar s 17.7°C, Ploče s 17.6°C, Karlovac i Komiža s 17.3°C… Dvoznamenkaste temperature zraka danas su izmjerene i u vrlo vjetrovitom Gorskom kotaru (Parg 10.6°C)
Što se tiče oborine, najviše je palo na meteorološkoj postaji Platak (pljusak.com), čak 122 litre i to uglavnom kiše. Tek se u večernjim satima temperatura na Platku spustila na oko 1°C.



Olujno jugo, 11.12.2017. Zadar Foto: Aleksandar Gospić Photography

slika

Gorski kotar, 12.12.2017. – foto: RI Meteo

Brod Moravice, foto: Darko Golik

slika

Auto cesta A6, 12.12.2017. - foto: Sanja Benić Pavešić

slika

Maksimalne temperature zraka 12.12.2017. (pljusak.com)

slika

I sredina prosinca je prošla uz vrlo promjenjive vremenske prilike. Nakon izražene južine, praćene olujnim jugozapadnim vjetrom i jugom koja je obilježila početak druge dekade mjeseca, njegova sredina je donijela tek manje zahlađenje. Tako su u srijedu 13. prosinca najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bile i za desetak stupnjeva niže od onih izmjerenih dan ranije. U gorju je palo samo par centimetara snijega. Potom je opet brzo zajužilo tijekom četvrtka i petka, ispred novog frontalnog poremećaja koji se premještao preko naših krajeva. U Gorskom kotaru je ponovno pala obilnija kiša, najviše 73 mm u Crnom Lugu.

U petak 15. prosinca poslijepodne i navečer nova fronta je zahvatila sjeverni Jadran i zapadne krajeve unutrašnjosti. Uz pritjecanje hladnijeg zraka u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti je kiša mjestimice prešla u snijeg. Na sjevernom Jadranu je bilo i grmljavinskih pljuskova, a u riječkom zaleđu (područje Kukuljanovo) bilo je i tuče. Dan je u Dalmaciji, osobito na splitskom području obilježio i jak i olujan jugozapadni vjetar.

Subotnje jutro, 16. prosinca je, osim u gorskim krajevima, snježni pokrivač donijelo i dijelu nizina unutrašnjosti. Slično je bilo i tjedan dana ranije, ali tada je ipak bilo više snijega. U nizinama unutrašnjosti je izmjereno do 7 cm snijega (Daruvar, Kutina). U Hrvatskoj Kostajnici, Lipiku, Slatini i Virovitici su izmjerena 3 cm. U Koprivnici, Goricama kod Nove Gradiške i Sisku su izmjerena 2 cm, a u Bjelovaru, Križevcima i Osijeku 1 cm.

Od gorskih krajeva najviše snijega je bilo na Zavižanu, točno 1 metar. To je bilo čak za 38 centimetara više od mjerenja u petak ujutro, a tada je samo na toj postaji izmjeren snježni pokrivač. Ostale visine u gorju tog jutra su bile: Puntijarka 21 cm, Plitvička jezera 18 cm, Parg Čabar i Delnice 15 cm, Crni Lug Risnjak 14 cm, RC Bilogora 12 cm, Gospić 10 cm, Otočac 5 cm, Slunj 3 cm i Ogulin 2 cm. Pod snježnim pokrivačem osvanula i Učka te Ćićarija.

Popis količina oborine koje su pale u 24 sata (podaci DHMZ-a, subota do 7 sati) je bio dugačak. Na njemu su bila samo dva mjesta s jednoznamenkastom količinom oborine: Hvar 9.2 mm i Lastovo 2.5 mm. Najviše oborine je palo u Crnom Lugu Risnjak, 66 mm. Time se količina oborine (najvećim dijelom kiša) koja je pala u zadnjih 5 dana povećala na čak 363 mm. Još neke veće količine oborine izmjerene jutros u 7 sati su bile: Zavižan 64.1, Kukuljanovo 60.0, Plitvička jezera 59, Kutina 49, Imotski 48.5, Ogulin 45.3, Delnice 45, Rab 42.2, RC Gorice 42.4, Gospić 42.3, Knin 40.8, Požega 41, Sisak 40.6, Hrvatska Kostajnica 40.0…Velike količine oborine uzrokovale su porast vodostaja rijeka, a bilo je i problema s poplavama. Kod Ogulina se Dobra izlila na državnu cestu 42. Ipak, kuće nisu bile u opasnosti.
Obilne kiše i topljenje snijega izazvale su poplave te potopile Kosinjsku dolinu. Do sela Šušanj, Podjelar i Kosinjski Bakovac se nije moglo. Jedina veza s ostatkom Hrvatske su bili čamci koji su nekoliko dama po potrebi dovozili i odvozili lokalno stanovništvo.

Snježna bajka u Koprivnici 15./16. 12. 2017. – foto: Marko Posavec
slika


Posljednji dani kalendarske jeseni protekli su uz stabilnije vremenske prilike. Na vrijeme je utjecala prostrana europska anticiklona, a ona se nad našim krajevima zadržala sve do kraja božićnih blagdana. Do Božića se, osobito u unutrašnjosti zadržalo hladno vrijeme, a tek povremeno je zalepršala pokoja pahulja snijega. Popis mjesta s snježnim pokrivačem je, na samom pragu kalendarske zime bio kratak. U srijedu, 20. prosinca je snijega osima u Pargu bilo i na Bilogori (2 cm), u Daruvaru (1 cm), Gospiću (4 cm), Sljemenu (19 cm). Najviše snijega je bilo na Zavižanu, točno 1 metar. Tamo su zadnji dani astronomske jeseni bili vrlo hladni. Minimalna temperatura se spuštala do -13°C, a najviša dnevna je bila tek nekoliko stupnjeva „viša“. Tako je 20.12. izmjereno najviših -9.6°C. Srednja dnevna temperatura na Zavižanu je 20. prosinca iznosila -9.6°C, što je bilo za oko 6°C niže od prosjeka za početak zadnje dekade prosinca.
Na prijelazu iz kalendarske jeseni u zimi mraza je osim u kopnenim krajevima bilo i uz obalu.

U danima do Božića u kopnenim krajevima i u gorju je još bilo jutarnjih minusa, ali je danju bivalo sve toplije. Na Badnjak su gotovo posvuda najviše dnevne temperature bile dvoznamenkaste, u većini krajeva od 12 do 15°C. Najtoplije je bilo u Dubrovniku s 15.9°C, a u Daruvaru čak 15.8°C. Neobično je toplo bilo i u Gorskom kotaru, u Pargu se temperatura popela čak do 15.2°C.

Na Božić je snježni pokrivač izmjeren samo u gorju. Na Zavižanu ga je bilo 83 cm, Puntijarci 9 cm, a na Plitvicama 3 cm. U Gospiću i Pargu je izmjereno još 2 cm snijega. Ipak, ujutro je u većini kopnenih krajeva bilo mraza, najjači u Gospiću (-6.4°C). Uz obilje sunca Božić je donio visoke temperature zraka, opet gotovo posvuda iznad 10°C. Najtopliji je na moru bio Dubrovnik s 16.9°C, a na kopnu Slavonski Brod s 15.1°C.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]