Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:25

U razdoblju od 4. do 13. siječnja 2019. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2017. godinu. Glasala su 44 člana foruma.

U konkurenciji je bilo 19 događaja , a rezultati glasanja su:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:49

# 1 - Polarni udar na kraju veljače i početku ožujka: rekordne visine snijega u Gorskom kotaru


Najjači udar zime 2017./18 zabilježen je na kraju veljače. Nakon snježne prve polovice mjeseca, novi obilniji snijeg donijela je ciklona (Celesta) na kraju druge i u prvih nekoliko dana treće dekade veljače. Visina snježnog pokrivača se, osobito u gorju brzo povećavala pa se zabilježene i prve rekordne visine snijega.

Na nekoliko službenih DHMZ postaja u subotnje jutro 24. veljače je izmjerena debljina snježnog pokrivača od najmanje 1 metar. Prednjačio je Zavižan s 231 cm, ali je to uglavnom bio akumulirani snijegu od ranije, a u zadnjih tjedan dana se visina snježnog pokrivača povećala za četrdesetak centimetara.
U Delnicama je u 7 sati ujutro te subote izmjerena visina snježnog pokrivača od 153 cm, što je bila rekordna visina snijega za mjesec veljaču od početka službenih mjerenja (od 1981. godine). U Crnom Lugu (Risnjak) je izmjereno 120 cm snježnog pokrivača, a na Plitvičkim jezerima 116 cm snježnog pokrivača.
Na meteorološkoj postaji Puntijarka je tog subotnjeg jutra izmjereno točno 1 metar snježnog pokrivača. U Ogulinu je bilo izmjereno 95 cm snijega, u Pargu kraj Čabra 89 cm snijega, Gospiću i Slunju 85 cm, a u Otočcu 51 cm snijega.

Od nizinskih područja najviše snijega je izmjereno u Bednji 46 cm. Slijedili su: Hrvatska Kostajnica s 45 cm, Karlovac 44 cm, Varaždin 29 cm, Koprivnica 23 cm, Sisak 22 cm, Zagreb Maksimir i Križevci 19 cm..

Raspodjela najviših dnevnih temperatura zraka je te posljednje subote u veljači bila slična onoj iz prethodnih dana. U gorju i s cjelodnevnim minusima. U središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti najviša dnevna temperatura se kretala od -1°C do 1°C, a u Slavoniji i do 2 ili 3°C. Na Jadranu je, uz buru i najhladniji bio Senj s najviših 3.3°C. Drugdje na sjeveru Jadrana najviše dnevne temperature su se kretale oko 10°C, a u Dalmaciji su uglavnom bile više od 13°C, na jugu i od 15°C. Najtopliji je, po podacima DHMZ-a bio Dubrovnik s čak 17.3°C.

Prodor vrlo hladnog zraka s sjeveroistoka kontinenta u noći od subote 24. na nedjelju 25. veljače je stigao i do naših krajeva, te je tako započelo najhladnije razdoblje aktualne zime.

Karlovac pod četrdesetak centimetara snijega, 23.2.2018. – foto: Filip Trezner

slika

Hladni polarni zrak pritjecao je nad naše krajeve sa sjeveroistoka kontinenta na rubu prostrane i jake anticiklone sa središtem na sjeveru Skandinavije. Istovremeno je nad južnim Sredozemljem ojačala nova ciklona koja najviše utječe na vrijeme u Dalmaciji, pa je meteorološka vijest dana posljednje nedjelje u veljači bio snijeg koji je padao u mnogim dijelovima Dalmacije.

Tako je u Šibeniku u 7 sati uz temperaturu od -1°C na meteorološkoj postaji DHMZ-a službeno izmjeren 1 cm snježnog pokrivača. Snijeg je ujutro i prijepodne padao duž većeg dijela obale srednjeg i južnog Jadrana, a u neposrednom zaleđu se stvorio i tanji snježni pokrivač. U Splitu je padao prvi snijeg u zadnjih 6 godina, odnosno nakon legendarnog snijega početkom veljače 2012. godine.

Snijeg je povremeno nakon subotnjeg predaha, opet padao i u gorskim krajevima, a malo snijega je ujutro i prijepodne bilo mjestimice i u nizinama.
Temperature zraka su brzo padale pa su tijekom poslijepodneva tek ponegdje uz obalu bile koji stupanj iznad nule. Na Zavižanu je u 14 sati izmjereno -17°C uz olujnu buru koja puše brzinom od 97 km/h. Ta kombinacija vjetra i temperature davala je osjet hladnoće od -35°C.
Jaka i olujna, na udare i orkanska bura puhala je duž Jadrana. Prema podacima DHMZ-a u nedjelju prijepodne najjači udar bure od 152 km/h je izmjeren na mostu Krk.

Delnice, 25.2.2018. – foto: Zvonimir Katančić

slika

slika

Begovo Razdolje, 25.2.2018. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Dan kasnije, u ponedjeljak 26. veljače 2018. hladnoća se još intenzivirala. Dan su osim hladnoće obilježili i snijeg koji je zabijelio mnoga mjesta u Dalmaciji te olujna i orkanska bura na Jadranu.

U mnogim mjestima Dalmacije tog ponedjeljka je prvi puta u zadnjih šest godina (od legendarnog polarnog prodora početkom veljače 2012. godine) padao snijeg uz stvaranje snježnog pokrivača. Prema podacima DHMZ-a (19 sati) najviše snijega u Dalmaciji je izmjereno u Šibeniku, 5 cm. Dovoljno da se poslijepodne otkaže nastava u šibenskim školama. Zanimljivo je da je te večeri više snijega bilo u Šibeniku nego u Osijeku (4 cm). I u Pločama je te večeri izmjereno 5 cm snježnog pokrivača. U Hvaru, Lastovu i na Komiži su izmjerena 3 cm snijega. U Komiži je to bio prvi snježni pokrivač od 1991. godine. U Splitu, na aerodromu Split i Makarskoj je u 19 sati izmjeren 1 cm snijega. Od mjesta na obali i Senj ima 1 cm snijega.
Povećavao se i snježni pokrivač u unutrašnjosti te osobito u gorskim krajevima. U Delnicama je u 7 sati ujutro izmjereno 162 cm snježnog pokrivača, čime je još „popravljen“ snježni rekord za veljaču.

Hladni val je već u nedjelju 25. veljače u nizinama donio prve studene dane te zime. Tako je u Zagrebu (Maksimir) maksimalna dnevna temperatura iznosila -2.2°C. To je bio prvi studeni dan u aktualnoj klimatološkoj zimi.

Minimalna temperatura zraka se tog ponedjeljka na Zavižanu spustila do -22.0°C, a maksimalna dnevna je dosegnula -18.2°C. Uz olujnu buru prosječne brzine oko 100 km/h osjet hladnoće je iznosio -43°C.

Najviše dnevne temperature i danju su ostale negativne u mnogim mjestima na Jadranu pa je prvi studeni dan ove zime zabilježen i u mnogim mjestima i uz obalu. Na većem dijelu Jadrana prosječna zima prođe bez takvih dana.
Na Jadranu je najhladniji bio Senj s najvišom dnevno temperaturom od -4.1°C, a minimalna temperatura je iznosila -8.0°C . U Rijeci je taj raspon bio od -6.3°C do -3.8°C, u Šibeniku od -4.8°C do -1.5°C, Splitu od -3.5°C do -3.2°C.

Niske temperature su bile praćene i jakim sjevernim vjetrom u unutrašnjosti te jakom i olujnom burom na Jadranu. Nisu bili rijetki ni orkanski udari. U prijepodnevnim je satima na mostu Krk izmjeren udar bure od 180 km/h. Zbog bure i snijega i u večernjim su satima za sav promet zatvorene mnoge ceste.

Šibenik, 26.2.2018. foto: Antonio Papić Photography

slika

Vela Luka, Korčula, 26.2.2018. – foto: snježni čovjek/Crometeo forum

slika

Nakon novih snježnih oborina tijekom ponedjeljka 26. veljače, u Delnicama je u 7 sati ujutro 27. veljače izmjerena visina snježnog pokrivača od 182 cm. Riječ je o novoj rekordnoj visini snijega od 1981. godine od kada traju kontinuirana meteorološka mjerenja. Dosadašnji je rekord iznosio 175 cm iz ožujka 1984. godine.

Krajem lipnja je u središtu Delnica postavljena i skulptura s zabilježenim snježnim rekordom.

slika

U Ogulinu je 27.2.2018. izmjerena visina snijega od 118 cm. Time je izjednačen apsolutni rekord u visini snježnog pokrivača. Isto toliko snijega je bilo izmjereno i 8. ožujka 1955. godine, a meteorološki podaci se bilježe od 1949. godine. Tih 118 cm je postao i novi rekord za mjesec veljaču. Stari je iznosio 103 cm od 24. veljače 2013. godine.

Na zagrebačkoj gori, meteorološka postaja Puntijarka tog jutra je izmjerila 130 cm snježnog pokrivača. To je druga najveća visina u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1981. godine). Rekordna visina od 140 cm je izmjerena posljednjeg dana veljače 2013. godine.

Na Plitvičkim jezerima je izmjereno 147 cm, što je nova rekordna visina. Dosad je rekordna bila veljača 1999. godine s 199 cm snijega.

Više od 1 metra snijega tog jutra je izmjereno i na Zavižanu (238 cm), u Crnom Lugu Risnjak (145 cm) i Slunju (103 cm).
Od nižih predjela izdvajamo Hrvatsku Kostajnicu s 76 cm snježnog pokrivača (čak 33 cm novog), Bednju s 48 cm i Karlovac s 46 cm.

Tanji snježni pokrivač je tog jutra izmjeren i na nekoliko lokacija na Jadranu: Ploče 5 cm, Šibenik i Lastovo 4 cm, Hvar. Makarska i Metković 2 cm, Senj i Split 1 cm.

Snježni Šibenik iz zraka, 27.2.2018. - Foto: Toni Filipović Photography

slika

Posljednjeg dana veljače su snježni rekordi još malo popravljeni. U Ogulinu je u 7 sati ujutro izmjereno 120 cm snježnog pokrivača, što je novi rekord, ne samo za mjesec veljaču nego i apsolutni rekord u visini snijega. Stari rekord od 118 cm od 8. ožujka 1955. godine je bio izjednačen dan ranije.
U Crnom Lugu Risnjak je tog jutra izmjereno 155 cm snježnog pokrivača, što je također novi rekord za tu postaju (2013. je bilo izmjereno 145 cm snijega).
U Delnicama je izmjereno 180 cm snježnog pokrivača. Iako za 2 cm manje od jučerašnjeg apsolutnog rekorda, i dalje je to bile više od starog apsolutnog rekorda (175 cm iz ožujka 1974. godine).

Rekord od 147 cm snijega na Plitvičkim jezerima je zadnjeg dana veljače još „popravljen“ za 2 cm pa sad iznosi 149 cm.
Na zagrebačkoj gori apsolutni rekord u visini snijega je „izmaknuo“ samo za 2 cm. Izmjereno je 138 cm, pa zasad i dalje ostaje rekord od 140 cm (28.2.2013. godine).

Posljednji dan klimatološke zime je bio i njen najhladniji dan u čitavoj zemlji. Minimalne temperature zraka posvuda su imale negativni predznak. Samo je na Palagruži minimalna temperatura zraka dosegnula 0°C i to točno u decimalu, dakle izmjereno je 0.0°C.

Slika čitave Hrvatska, uključujući i jadranske otoke, u temperaturnom minusu je rijetka i usred klimatološke zime, a kamoli na njenom samom kraju.
Najhladnije je bilo na velebitskom Zavižanu gdje se minimalna temperatura spustila do -22°C. Blizu je bila i Bednja s najnižom temperaturom od -20°C. Slijedili su Puntijarka s -18°C, Parg Čabar s -17°C, Delnice, Gospić i Lipik s -165C. U nizinama su također izmjereni dvoznamenkasti minusi, od -10°C (Vinkovci) do -14°C (Zagreb, Krapina, Varaždin). Vrlo hladno je bilo i u unutrašnjosti Istre (Pazin -11°C) i Dalmacije (Imotski, Knin, Sinj -9°C). U zadarskom zaleđu, u zračnoj luci Zemunik temperatura se spustila na -11.9°C.

Vrlo niske temperature tog su jutra izmjerene i duž Jadrana, te na otocima. U Rijeci je izmjerena minimalna temperatura od -8.5°C. Ovako niska temperatura u ovo doba godine (na kraju veljače) u Rijeci još nije izmjerena u povijesti meteoroloških mjerenja. Naime, ožujski temperaturni rekord za najnižu temperaturu u Rijeci iznosi -7.7°C (5. ožujka 1971. godine), a temperaturni rekord za veljaču je „preživio“ i taj polarni udar te i dalje iznosi -12.8°C od 10. veljače 1956. godine.

U Zadru je posljednjeg dana veljače izjednačen temperaturni rekord za najnižu temperaturu u veljači. Izmjereno je -6.4°C, kao i 5. veljače 2012. godine. Još malo hladnije je bilo 1. ožujka 1963. godine (-6.8°C). U Rabu je izmjereno -6.1°C, u Malom Lošinju -3.5°C, a u Hvaru -2.8°C.

"Ice age", 28.2.2018. Bakarac - Foto: Sandro Puncet Photos

slika

I klimatološko proljeće, koje je službeno nastupilo s prvim danom mjeseca ožujka, započelo je s pravim zimskim vremenom. Uz vrlo niske jutarnje temperature zraka, dan je obilježio i snijeg koji je zabijelio mnoga mjesta duž obale. A sve je, u pravom ožujskom stilu završilo s brzim zatopljenjem, osobito u Dalmaciji.

U Slavonskom Brodu je prvog ožujskog jutra zabilježen novi temperaturni rekord za najnižu temperaturu izmjerenu u mjesecu ožujku, -17.4°C. Stari rekord od -14.6°C (od 7. ožujka 2005. godine) je tako premašen čak za 2.8°C.

I u Daruvaru je prvog ožujskog jutra zabilježen novi temperaturni rekord za najnižu temperaturu izmjerenu u mjesecu ožujku, -19.0°C. Stari je rekord bio -18.7°C od 2. ožujka 2005. godine.

Minimalne temperature prvog dana ožujka su se u na sjeverozapadu i istoku zemlje spuštale i ispod -20°C. Prema podacima DHMZ-a najhladnije je, čak s -23°C jutros bilo u Bednji, Belom Manastiru i Brestovcu.
U Varaždinu se temperatura spustila do -21.4°C, što je za 2°C više od rekordno niske temperature za mjesec ožujak (-23.4°C od 1.3. 1963. godine)
U Osijeku se temperatura spustila do -20.5°C. To je samo za 0.5°C više od apsolutnog temperaturnog minimuma za mjesec ožujak (-21.0°C od 7. ožujka 1987. godine, meteorološki podaci postoje od 1899. godine).

U Križevcima je izmjereno -18.4°C. To je bilo samo za 0.3°C više od rekorda za ožujak (-18.7°C od 2.3.1963). Vrijedi zapamtiti i -19°C izmjerenih u Daruvaru i Koprivnici.

U većini mjesta u kopnenim krajevima minimalne temperature prvog dana ožujka su se kretale od -13 do -18°C.
Jutro je bilo vrlo hladno i u unutrašnjosti Dalmacije (Sinj -9°C, Imotski i Knin -7°C). Negativne jutarnje temperature, od -5 do -1°C su izmjerene i duž većeg dijela obale. U Malom Lošinju i Lastovu je izmjereno 0°C, Dubrovniku 1°C, a na Palagruži 2°C.

Iako su i najviše dnevne temperature u kopnenim krajevima ostale negativne, one su bile osjetno više od jutarnjih. Kretale su se od -7 do -4°C. „Zatopljenje“ se najviše osjetilo u višem gorju. Tako je na Zavižanu, nakon jutarnjih -15.2°C najviša dnevna temperatura porasla do -1.5°C. Na Jadranu su nakon jutarnjih temperaturnih minusa najviše dnevne temperature imale pozitivan predznak i kretale su se od 2°C u Senju do čak 11,5°C u Makarskoj, a na Palagruži je izmjereno i 12.3°C.

Uz ekstremno niske jutarnje temperature prvi dan ožujka je obilježio i snijeg koji je u jutarnjim satima počeo padati u mnogim mjestima duž obale, od Istre pa do juga Jadrana. Uz zatopljenje snijeg je najprije u Dalmaciji prešao u kišu, a u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima kiša je sve češće zamjenjivala snijeg i na sjeveru Jadrana te u unutrašnjosti Istre. Zabilježena je i pojava kiše koja se smrzava u dodiru s hladnim tlom.
U kopnenim krajevima je tijekom dana padao snijeg, a prema podacima DHMZ-a od 19 sati (za mjesta u kojima se mjeri visina snijega i navečer) palo je do nekoliko centimetara novog snijega. U Pazinu je palo 7 cm snijega.

Razlog brzom zatopljenju je pritjecanje toplijeg zraka na prednjoj strani prostrane ciklone čiji se centar nalazi nad Biskajskim zaljevom.

Ledeno svitanje na Šoderici, 1.3.2018. – foto: Miroslav Blažek – Kina

slika

Srijemske Laze, kraj Vinkovaca, pun mjesec i -20°C, 01.03.2018. - Foto: Anton von Papen

slika

Čarobna zaleđena Plitvička jezera, 1.3.2018. - Foto: Dino Čaljukšić

slika

Motiv s Jaruna, 2.3.2018. – foto: Domagoj Sever

slika

Nove probleme tijekom petka 2. ožujka stvarala je kiša koja se smrzavala u dodiru s hladnom podlogom. U višim slojevima atmosfere je došlo do pritjecanja osjetno toplijeg zraka, dok se pri tlu zadržao hladan zrak. U takvim situacijama se kišne kapi zalede u dodiru s smrznutim tlom i hladnim predmetima uz tlo te se stvara opasna poledica.

Takozvane ledene kiše je u noći na petak i tijekom petka bilo u kopnenim krajevima, a zabilježena je i u dijelovima Rijeke i zaleđa, gdje je bilo problema u prometu. U nekoliko škola nije bilo nastave.

Uz obilan snijeg koji je okovao Liku, u noći na petak 2. ožujka na širem području Gospića, Lovinca i Svetog Roka padala je ledena kiša koja je ponovna uzrokovala teškoće u prometu, kao i kvarove na dalekovodima. Ledena kiša uzrokovala je probleme i u zagrebačkom prometu.

Zatopljenje je bilo izraženije u najvišem gorju pa je tog petka na Zavižanu, nakon 12 uzastopnih studenih dana, temperatura porasla do 2°C.
U nizinskim krajevima je zabilježen još jedan studeni dan u nizu. Najviše dnevne temperature su se kretale od -4 do 0°C. U kasnim večernjim satima u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti je ledena kiša ipak počela prelaziti u snijeg.

Županja, 2.3.2018. – foto: Josip Dominiković

slika

Krajem subote 3. i u noći na nedjelju 4. ožujka je još jedan oborinski val donio do nekoliko centimetara novog snijega. Tako je i u to nedjeljno jutro u većini mjesta na kopnu izmjerena dvoznamenkasta visina snježnog pokrivača. Od nižih predjela najviše snijega je izmjereno u Hrvatskoj Kostajnici (66 cm), Bednji (46 cm) i Karlovcu (43 cm). U gorskim se krajevima i dalje mjerilo više od 1 metra snijega (Ogulin 105 cm, Crni Lug 115 cm, Plitvička jezera 116 cm, Puntijarka 136 cm, Delnice 160 cm, Zavižan 235 cm. Na jugu Jadrana je pala obilnija kiša.

Početkom novog ožujskog tjedna na vrijeme je počela djelovati nova ciklona. Još je tijekom ponedjeljka 5. ožujka u unutrašnjosti uz snijeg bilo i kiše koja se smrzava, a u gorju je padao snijeg. U nastavku tog tjedna je postupno bivalo sve toplije uz pojačano topljenje snijega.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:51

#2- Ciklona Mirjana: Orkansko jugo na Jadranu na kraju listopada

Kraj listopada obilježio je utjecaj izražene sredozemne ciklone (Mirjana). Ciklona je imala atipičnu putanju i nije se direktno premještala preko Jadrana i naših krajeva. Centar ciklone se sa zapadnog i srednjeg Sredozemlja preko Ligurskog mora i sjeverozapadnih krajeva Italije premještao dalje na sjever Europe. Naši su se krajevi nalazili na njenoj prednjoj strani te je s juga i jugozapada pritjecao topao, vlažan i vrlo nestabilan zrak. Prve su oborine od ciklone zabilježen već tijekom petka 26. listopada, a najintenzivniji utjecaj je bio tijekom nedjelje 28. i osobito u drugom dijelu ponedjeljka 29. listopada 2018. i noći na utorak 30. listopada, kada se preko naših krajeva premještala hladna fronta.

Vjetar

Na Jadranu je krajem listopada puhalo olujno i orkansko jugo, jedno od najjačih posljednjih godina. Na vjetroelektrani na brdu Orlice (desetak kilometara jugoistočno od Šibenika) je 29. listopada u kasnim poslijepodnevnim satima izmjeren udar juga od 51 m/s odnosno od 183 km/h. Tada je na području Šibenika došlo i do prekida opskrbe električnom energijom. Na Zvjezdanom selu Mosor je izmjeren udar juga od 156 km/h.
Još neki najjači udari juga : Hvar 144.7 km/h, Zavižan 141.1 km/h, Prevlaka 137.5 km/h, Split Marjan 124.6 km/h..
Obilna kiša i olujno jugo uz povišenu razinu mora i visoke valove doveli su do plavljenja mnogih mjesta uz more, a počinjena je i veća materijalna šteta. Zbog jakog vjetra i naglog dizanja mora oštećene su rive, nasukane brodice, poplavljene ulice, a mnogo je mjesta ostalo bez struje. Većina otoka bila je odsječena od kopna jer brodovi, trajekti i katamarani nisu plovili.

Na riječkom području plaža za pse na Kantridi gotovo je nestala, a ona na Preluku potpuno je uništena. Kaos je bio i na šibenskom području. U gradu je vjetar rušio stabla i oštetio automobile. Vatrogasci su gasili devet požara nastalih nakon iskrenja dalekovoda. U Tisnom je oštećena riva, a u najzaštićenijoj zadarskoj gradskoj lučici, Foši, dežuralo se cijelu noć.

Oko ponoći, 29. listopada su dvije djevojke prevezene hitnom pomoći u bolnicu jer ih je vjetar "bacio" u more. Po olujnom nevremenu i valovima višim od 3m Lučka kapetanija prevezla je u zadarsku bolnicu ozlijeđenu turisticu iz Kali na Ugljanu. Tragalo se i za nestalim mještaninom Silbe, a pronađen je pothlađen nakon što je četiri sata bio u moru.

Spašena su i dva surfera ispred Umaga. Jedan je u ponedjeljak 29. listopada navečer sam doplivao do obale u Umagu, a drugi je nakon dvadesetak sati provedenih u moru, dan kasnije spas našao na obali Italije, u blizini Trsta.
Olujni južni i jugozapadni vjetar je puhao i u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Olujo jugo u Puli, 28.10.2018. – Foto: Sendi Smoljo Photography

slika

Dubrovnik, 28.10.2018. – foto: Hrvoje Batinić

slika

Olujno jugo i plavljenje rive u Rapcu 29.10.2018. – video: David Faraguna



Orkansko jugo je u Zadru podiglo visoke valove. 29.10.2018 Foto : Marin Pitton Photoart

slika

Kiša

U pet zadnjih dana listopada (26.10.2018. 8 sati do 31. 10.2018. 7 sati) najviše kiše je palo na Jadranu i gorskim krajevima uz Jadran. Glavnina kiše je pala u dva dana tijekom nedjelje 28. i ponedjeljka 29. listopada. U ponedjeljak 29. listopada su na 4 meteorološke postaje izmjerene količine kiše veće od 100 litara na kvadratni metar (kiša u zadnja 24 sata izmjerena u 7 sati ujutro).

U Delnicama je palo čak 156 litara kiše na kvadratni metar. To je najveća dnevna količina oborine izmjerena u Delnicama za bilo koji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja, tj. od 1981. godine.

U Imotskom je palo 113 litara kiše, što je novi listopadski rekord za dnevnu količinu kiše.
Više od 100 litara kiše je tog dana palo i u Senju (124.7) i Crnom Lugu Risnjak (114).

Ukupno je ciklona je (po podacima s DHMZ postaja) najviše kiše donijela u Imotskom, 203.4 litre na kvadratni metar. Tek malo manje, 202 litre su izmjerene u Delnicama. Više od 100 mm ukupno je palo i u Crnom Lugu (177.3), Senju (137.8) i Pargu (132.8). U nizinama unutrašnjosti najviše je kiše palo u Zagrebu (Maksimir), 54.6 mm. Gotovo sva ta količina, 50.3 mm je pala u jednom danu (29.10), tj. u noći od nedjelje 28. na ponedjeljak 29. listopada.
Najmanje je kiše ciklona donijela u Slavoniji. Na desetak DHMZ postaja je izmjereno do 5 litara kiše na kvadratni metar. U Lipiku je pala tek 1 litra kiše na kvadratni metar.

U sjeverozapadnim krajevima je bilo problema s poplavama zbog izlijevanja rijeke Drave. Rijeka Drava se izlila u općini Cestica, uz samu granicu s Slovenijom.

Ukupna količina kiše od 27.-31.10.2018.

slika

Ciklona je donijela još dva meteorološka rekorda.

Rekordna razina mora u Bakru

U ponedjeljak 29. listopada 2018. godine na mareografskoj postaji u Bakru zabilježen je u 21 sat i 25 minuta vodostaj koji za 127 cm premašuje srednju morsku razinu. To je najveći vodostaj zabilježen od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru. Dosadašnja rekordna razina mora u Bakru je izmjerena prije 10 godina, točnije 1. prosinca 2008. Tada je izmjeren vodostaj koji je 117 cm premašio srednju morsku razinu.

Rekordna visina vala kod Dubrovnika

Hrvatski hidrografski institut (HHI) u ponedjeljak 29.listopada 2018. izmjerio je rekordne valove na valografskim postajama u akvatoriju Rovinja, Splita, Ploča i Dubrovnika, a najviši valovi, zabilježeni u Dubrovniku, bili su viši od devet metara.
Najviši val izmjeren je na valografskoj postaji u Dubrovniku pokraj otočića Sv. Andrija, gdje je maksimalni val dosegnuo 9,03 metara.
U akvatoriju Rovinja visina vala iznosila je osam metara, u akvatoriju Splita izmjereno je 3,11 metara, a u akvatoriju grada Ploča maksimalna visina vala bila je 2,52 metra.

Valograf Dubrovnik, izvor: HHI

slika

Ciklona je još izraženije djelovala na vrijeme u krajevima zapadnije od nas. Osobito je teško bilo u Italiji, gdje je poginulo 11 osoba, najviše njih zbog rušenja stabala na automobile i kuće.
Obilna kiša je pala i u većem dijelu Slovenije. Na području Julijskih Alpi je u nekoliko dana palo više od 500 litara kiše na kvadratni metar.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:53

# 3 - Rekordna rujanska hladnoća

Izražena promjena vremena koja je konačno otpuhala rujansko ljeto nastupila je drugog dana kalendarske jeseni. Izražena fronta je u prvim satima ponedjeljka 24. rujna zahvatila sjeverozapadne i središnje krajeve unutrašnjosti, a potom se brzo širila prema istoku i jugu.

Kiša je bila obilnija u Gorskom kotaru (Parg 42 mm), na riječkom području (Rijeka 28.7 mm), te u središnjim kopnenim krajevima (Zagreb aerodrom 32 mm). Područje Primoštena oko 11 sati tog ponedjeljka zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme u kojem je u kratko vrijeme pala velika količina kiše, pa je bilo bujičnih poplava.

Prolaz fronte bio je praćen jakim sjevernim vjetrom u unutrašnjosti te olujnom i orkanskom burom na Jadranu. Na AMP Šubićevac u Šibeniku je u 11:57 izmjeren olujni udar bure od 103 km/h, što je rekord za tu postaju. I na AMP Kaštel Gomilica je tog ponedjeljka u 12:32 zabilježen najjači udar vjetra od početka rada te postaje (2008. godina). Izmjerena je orkanski udar bure od 122.8 km/h.

U Splitu (Marjan) je izmjeren udar bure od 155 km/h. Na ulicama Splita je bilo slomljenih grana, srušenih stabala, oštećenih semafora i prometnih znakova, pomaknutih kontejnera, pa čak i oštećenih krovova autobusnih stanica. Bura je na Peristili srušila dio drvene konstrukcije uz katedralu sv. Duje. Bura je stvarala i velike probleme u cestovnom i pomorskom prometu.
Prolaz fronte je donio i brzi i nagli pad temperature zraka. Tako je u Splitu u samo sat vremena temperatura pala čak za 13.9°C. U 12 h izmjereno je vrlo toplih 26.1°C, a sat vremena kasnije, u 13 sati 12.2°C.

Fronta se brzo premještala preko naših krajeva. Razvedravanje je u najzapadnijim krajevima nastupilo već prijepodne te se brzo širilo prema istoku i jugu. Najviše je zahladilo u višem gorju, pa su tog ponedjeljka navečer planinske postaje bile u temperaturnom minusu: Zavižan -1.0°C, Sveti Jure-Biokovo -0.9°C, Dinara, Velika Duvjakuša -0.1°C.

Tih minimalnih -1°C na Zavižanu je bila prva negativna temperatura na Zavižanu još od sredine svibnja. 15. svibnja je izmjereno -0.9°C.

Bura u Paškom zaljevu oko 15 h, 24.9.2018. Foto: Jasminko Herceg

slika

Nakon što je ponedjeljak obilježio brzi prolazak izražene fronte, u utorak 25. rujna je osvanulo vedro, ali i hladno jutro. Mjestimice je i u nizinama središnje i sjeverozapadne Hrvatske zabilježen i prvi jesenski mraz. U Bednji je u 7 sati izmjerena temperatura od -0.6°C. Najhladnije je bilo u višem gorju. Tako je na Zavižanu izmjerena temperatura od -2.0°C. U Gospiću je minimum temperature tog jutra iznosio točno 0.0°C. Pri tlu, na visini od 5 cm je temperatura bila i niža: -1°C u Zagrebu (Maksimir) i Križevcima, 0°C u Ogulinu, Krapini, Slavonskom Brodu i Osijeku. U Pargu i Gospiću je pri tlu izmjereno -2°C, a na Zavižanu -3°C.
I dalje je puhala bura. Zbog nje je bilo i otežano gašenje velikog požara koji je u ranim jutarnjim satima buknuo na Pelješcu.
Snizila se i temperatura mora. U Šibeniku je izmjerena temperatura mora od 20°C. Drugdje uglavnom 21 do 23°C.

Slijedeće jutro, u srijedu 26. rujna je donijelo još niže temperature zraka. Na nekoliko meteoroloških postaja u Hrvatskoj su izmjerene rekordno niske temperature za mjesec rujan.

Na meteorološkoj postaji Zavižan, na sjevernom Velebitu, minimalna temperatura se spustila do -4.0°C, što je novi temperaturni rekord za najnižu rujansku temperaturu. Stari apsolutni temperaturni minimum za mjesec rujan iznosio -3.8°C, a izmjeren je 17. rujna 1971. godine
.
I na nekoliko nizinskih postaja su te srijede izmjerene nove rekordno niske vrijednosti temperature za mjesec rujan:

Daruvar: -0.4°C, dosadašnji rekord je iznosio +1.7°C od 30.9.1987.

Zagreb aerodrom: 0.4°C, dosadašnji rekord je iznosio +1.1°C od 30.9.1987.

Osijek aerodrom: 0.8°C, dosadašnji rekord je iznosio +2.6°C od 29.9.1990.

Nova Gradiška: 1.2°C, dosadašnji rekord je iznosio +1.4°C od 19.9.2008.

Nadomak temperaturnog rekorda za rujan su bili i Gradište i Karlovac. U Gradištu je izmjereno 2.6°C, što je druga najniža rujanska temperatura otkad postoje mjerenja. Hladnije je (samo za 0.2°C) bilo 29.9.1990. godine (izmjereno je 2.4°C).

U Karlovcu je minimalna temperatura od 0.3°C bila je samo za 0.4°C viša od rekordnog mjesečnog minimuma. Tih, i dalje rekordnih -0.1°C je izmjereno 29. rujna 1977. godine.

Minimalne temperature zraka, 26.9.2018. http://www.pljusak.com

slika

Dan kansije, 27. rujna u Sinju je izmjerena minimalna temperatura od -2.6°C. To je rekord za mjesec rujan, ujedno i prva negativna temperatura izmjerena u povijesti mjerenja u Sinju.

Svježe vrijeme s temperaturama ispod prosjeka za doba godine, uz jaku i olujnu buru na Jadranu je potrajalo i slijedećih nekoliko dana, do kraja rujna.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:54

#4- Ekstremne kišne epizode u prvoj dekadi listopada: 259 litara u Dubrovniku u par sati

Prva dekada središnjeg mjeseca klimatološke jeseni je našim krajevima donijela ekstremne razlike u količini kiše koja je pala. Izrazito je kišovito bilo na nekim područjima Jadrana te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije.

Na početku mjeseca na vrijeme je djelovala fronta vezana uz ciklonu koja se sa Tirenskog mora premještala dalje na istok preko juga Jadrana.
Na području Dubrovnika pala je ekstremna količina kiše. Kišno nevrijeme je u ranim jutarnjim satima 2. listopada zahvatilo Dubrovnik. Tijekom noći i jutra, glavninom između 5 i 8 sati palo je čak 259,2 litre kiše na kvadratni metar. To je bilo dvostruko više kiše od mjesečnog prosjeka za listopad (128.4 litre).
To je nova rekordna dnevna količina oborine, ne samo za mjesec listopad. od 1961. godine, od kada postoje mjerenja. Dosadašnja rekordna dnevna količina oborine bila je “samo” 191 litra, izmjerena 2. rujna 2014. godine, a listopadski je dnevni rekord bio 154.8 litara, izmjeren 13. listopada 2002. godine.

Tog jutra u Dubrovniku je palo više kiše od ukupne količine koja je izmjerena u prethodnih 6 mjeseci, od travnja do rujna 2018. U tih 6 mjeseci u Dubrovniku je ukupno palo 248.9 litara kiše. Još od rujna 2014. godine, ni u jednom mjesecu nije izmjerena veća količina oborine od tih 259.2 litara kiše.

Ipak, ni taj kišni ekstrem nije Dubrovniku donio rekordno kišovit listopad. Ukupna količina kiše se do kraja mjeseca povećala na 300.5 mm. Rekordno kišovit listopad ostaje za Dubrovnik i dalje onaj iz 1961. godine, kada je ukupno palo 373.4 mm.

Obilne kiše bilo je tog jutra i u dubrovačkoj okolici – u Čilipima 99,4 litre, dok su na drugim su meteorološkim postajama DHMZ-a izmjerene zamjetno manje količine.

I na automatskim meteorološkim postajama mreže pljusak.com na širem dubrovačkom području izmjerene su tog listopadskog utorka ekstremno velike količine kiše: Župa dubrovačka (Mandaljena) 195.8 mm, Župa dubrovačka Kupari 185 mm, Orašac 157, Trsteno 117, Gruž 104.6…
Na području Dubrovnika su bile poplavljene brojne prometnice i stambeni i poslovni objekti.

Istog dana navečer, kišno nevrijeme je zahvatilo i Hvar i u kratkom vremenskom intervalu (glavnina oborine je pala od 17 do 20 sati) , pala je gotovo u litru prosječna listopadska količina kiše. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a u 8 sati ujutro, 3. listopada izmjereno je 86.2 litara kiše na kvadratni metar (podaci za zadnja 24 sata). A listopad je u Hvaru, s prosječnih 87.9 litara kiše treći najkišovitiji mjesec.

Velika količina oborina u kratko vrijeme preplavila je ulice Hvara, pa su zabilježene brojne vatrogasne intervencije ispumpavanja vode. Na drugim dijelovima Hvara, osobito istočnim i sjevernim, nije pala ni kap kiše, pa su Jelsa i Stari grad ostali potpuno suhi. U ponedjeljak kasno poslijepodne ispred Hvara se formirala i pijavica.

Nakon kišnog nevremena u Dubrovniku, 2.10.2018. – foto: Dubrovački dnevnik

slika

Pijavica ispred Hvara, 2.10.2018. oko 17:15 . Foto: Zorana Miličić

slika

Nakon nekoliko stabilnijih dana nova je ciklona u drugom dijelu prve dekade mjeseca donijela nove ekstremne kišne epizode.
Tijekom subote 6. listopada i u noći na nedjelju 7. listopada najobilnija je kiša pala u Istri te na dijelu Kvarnera.

Nakon što je tijekom subotnjeg poslijepodneva u Pazinu u samo 6 sati palo 68 litara kiše, jaka kiša je nastavila padati i u noći na nedjelju. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a u 8 sati ujutro su izmjereno 123.5 litre kiše na kvadratni metar. Time je u jednom danu palo više kiše od mjesečnog prosjeka za listopad (112.8 litara kiše). Ipak, nije bilo riječ o rekordnoj dnevnoj količini kiše za mjesec listopad u Pazinu. Najviše, 137.5 litara kiše u jednom listopadskom danu je palo 9. listopada 1964. godine.
Ukupno je u prvoj dekadi listopada u Pazinu palo 132.9 litara kiše. Do kraja mjeseca ta se količina povećala na 234.9 litara kiše.
U Malom Lošinju je te nedjelje ujutro izmjerena količina od 103 litre kiše na kvadratni metar. To je bilo samo za 10 litara manje od listopadskog prosjeka koji iznosi 113 litara kiše na kvadratni metar. U prvoj dekadi u Malom Lošinju je palo 130.9 litara kiše.

Tijekom nedjeljnog prijepodneva izraženo kišno nevrijeme zahvatilo je Split i na postaji Marjan je do 12 sati palo 70 litara kiše na kvadratni metar, a mjesečni prosjek je 79 litara kiše. U prvih deset dana listopada u Splitu je palo 80.5 litara kiše.

Jaka kiša je izazvala brojne probleme diljem Splita. Građani iz raznih dijelova grada javljaju o problemima uzrokovanim kišom. Bili su poplavljeni Dioklecijanovi podrumi, a stanovnici Sućidra su ostali bez električne energije. Istog dana je kišno nevrijeme zahvatilo i Makarsku u kojoj je ukupno palo 88.7 litara kiše.
Od većih količina kiše u krajevima uz Jadran i na Jadranu tijekom prve dekade mjeseca izdvojimo još i : Krk 83 mm, Pula aerodrom 78.8, Imotski 77.8, Pula 76, Rijeka 72, Prag 62.2…

I na Jadranu, gdje je listopad prosječno drugi ili treći najkišovitiji mjesec u godini je bilo mjesta s malo kiše. Najmanje kiše je bilo u Komiži (7.3 mm), Lastovu (10.6) i Šibeniku (10.9 mm).
U nizinama unutrašnjosti prva dekada listopada je donijela znatno manje kiše u odnosu na Jadran. U središnjim krajevima je palo mjestimice do tridesetak litara (Bednja 33.2mm, Zagreb Maksimir 32.6 , Krapina 23.2, Karlovac 22.6…). Ipak uglavnom su nizinski krajevi dobili manje kiše, najčešće tek pokoju litru. Najmanje je palo na istoku Slavonije. U Belom Manastiru i Kopačkom Ritu tek 0.6 litara, a u Vukovaru i Slatini nije pala ni kap kiše tj. 0 litara.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:56

#5 - Travanjsko ljeto – serija apsolutnih temperaturnih rekorda za mjesec travanj

Travanj je započeo uz promjenjivo vrijeme. U noći na prijelazu iz ožujka u travanj, na stražnjoj strani ciklone koja je tijekom subote 31. ožujka donijela obilnije oborine, došlo je do pritjecanja hladnijeg zraka pa je snijeg zabijelio sve planine i brda Dalmatinske zagore, ali i obalne planine Mosor i Biokovo. Na Biokovu se u nedjeljno jutro 1. travnja temperatura spustila na -3°C. Kiša je prvo prešla u tuču, a potom u obilan snijeg. Najviše snijega je u noći od subote na nedjelju palo na Dinari i Kamešnici. Na Dinari je palo više od 20 centimetara novog snijega. Kratkotrajno je u noći na nedjelju 1. travnja snijeg padao i u nižim područjima Zagore.

Prva polovica travnja potom je protekla bez većih meteoroloških uzbuđenja. Preko naših su se krajeva povremeno premještale atmosferske fronte koje su donosile kišu najviše na Jadranu, te krajevima uz Jadran. Ipak, veće količine oborine nisu zabilježene, a u pauzama između fronti česta su bila i sunčana razdoblja. Mraz je u travnju bio rijetka pojava.

Već su krajem prve dekade mjeseca na istoku Slavonije temperature poprimile gotovo ljetne vrijednosti. Tako su 9. travnja u Osijeku i Slavonskom Brodu temperature porasle do 27°C.

Drugu polovicu mjeseca je obilježio toplinski val uz brojne nove apsolutne temperaturne rekorde za mjesec travanj.
Prvi travanjski temperaturni rekord je postavljen 15. travnja 2018.

U Dubrovniku je te nedjelje poslijepodne na meteorološkoj postaji DHMZ-a izmjerena najviša dnevna temperatura od 30.3°C. Riječ je o novom temperaturnom rekordu za mjesec travanj, te o prvom vrućem travanjskom danu u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1961. godine). Dosadašnji travanjski rekord je iznosio 26.3°C od 22. travnja 2000. godine. Dakle, mjesečni temperaturni rekord je popravljen za točno 4°C.

Taj vrući travanjski dan u Dubrovniku je i novi najraniji datum pojave prvog vrućeg dana u godini za Dubrovnik. A taj je datum pomjeren za više od mjesec dana. Do 2018. godine je najraniji datum pojave prvog vrućeg dana u godini bio 20. svibanj 2009. godine. Prosječni datum pojave prvog vrućeg dana u godini u Dubrovniku je 23. lipanj. Dakle, u 2018. godini je prvi vrući dan „uranio“ za više od dva mjeseca. A 1966. godine je do prvog vrućeg dana trebalo čekati čak do 10. kolovoza.

Taj je temperaturni rekord u Dubrovniku bio rezultat kombinacije dvaju faktora. Prvi je dolazak izrazito tople zračne mase koju je potaknula ciklona sa središtem iznad sjeverne Afrike, a drugi je fenski učinak umjerene do pojačane bure koja je puhala upravo u vrijeme ovog trosatnog temperaturnog ekstrema. Oko 16 sati fenska bura je gotovo prestala, pa se temperature zraka brzo spustila za oko 7 stupnjeva. U večernjim je satima opet naglo zatoplilo. U 21 sat je izmjereno visokih 26.9°C. Ovakve temperature bi bile previsoke i za sredinu ljeta, a ne za sredinu travnja.

Maksimalne dnevne temperature na dubrovačkom području, 15.4.2018. – www. pljusak.com

slika

Toplina se nastavila i u drugoj polovici travnja uz nove temperaturne rekorde. U Zadru, Šibeniku, Pločama, Rabi i Zemuniku su 20. travnja 2018. izmjerene nove rekordno visoke temperature za mjesec travanj.

Travanjski temperaturni rekord u Šibeniku je 29.5°C. Stari je rekord iznosio 28.8°C, a toliko je bilo izmjereno 21. travnja 2000. godine.
U Zadru je najviša dnevna temperatura porasla do 26.5°C, što je također novi temperaturni rekord za najvišu temperaturu u mjesecu travnju. Ta je temperatura izmjerena u kasno poslijepodne. Naime, u 17 sati je u Zadru izmjerena temperatura od 21.2°C, a sat vremena kasnije 26.5°C. Stari temperaturni rekord za mjesec travanj u Zadru je iznosio 25.8°C, od 25. travnja 1962. godine. Službena meteorološka mjerenja se vrše od 1961. godine. Zanimljivo je da je to bio i „najstariji“ mjesečni temperaturni rekord u Zadru.

Novi temperaturni rekordi za mjesec travanj su tog dana zabilježeni i u Pločama (29.0°C), Rabu (28.5°C) te Zemuniku (27.9°C).

Na još su nekoliko lokacija tog petka 20. travnja 2018. izmjerene temperature tek malo niže od rekordnih za mjesec travanj.

U Hvaru je izmjerena temperatura od 27.6°C. To je bilo samo za 0.2°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda za travanj. On iznosi 27.8°C, a postavljen je 28. travnja 1952. godine (meteorološki se podaci u Hvaru bilježe od 1858. godine).

U Dubrovniku je izmjereno 29.3°C. Da pet dana ranije (15. travnja 2018) nije bilo izmjereno za travanj rekordnih 30.3°C, bio bi to novi temperaturni rekord. Ovako je ta temperatura u Dubrovniku druga najviša izmjerena u travnju (od 1961) godine. Zabilježimo i da je za puna tri stupnja Celzija viša od starog rekorda (26.3°C, 22. travnja 2000. godine).

U Rijeci je maksimalna dnevna temperatura od 28.2°C bila za 0.7°C niža od apsolutnog travanjskog rekorda (28.9°C, 28. travnja 2012. godine). Nadomak rekorda je bio i Split s 27.1°C (rekord je 27.7°C, 21. travnja 2000.)

U Senju je izmjereno 28.0°C (travanjski rekord je 29.5°C), u Malom Lošinju 25.2°C (rekord je 26.1°C), a u Kninu 27.6°C (rekord je 29.2°C).

Jezero Lajmir, Baranja, -19.4.2018. – foto: Goran Antić

slika

I ponedjeljak, 23. travnja se pridružio nizu iznadprosječno toplih dana, a zabilježen je još jedan apsolutni temperaturni rekord za mjesec travanj.
Najviša dnevna temperatura u Ogulinu je porasla do 28.9°C. Ta je temperatura za 0.8°C viša od starog temperaturnog rekorda za mjesec travanj. On je za Ogulin iznosio 28.1°C, a toliko je bilo izmjereno 30. travnja 2013. godine. Meteorološki podaci se bilježe od 1949. godine.

U nekoliko gradova je temperatura gotovo dosegnula vrućih 30°C. Maksimalna dnevna temperatura u Karlovcu je iznosila 29.9°C (rekord za travanj je 30.6°C), Sisku 29.6°C (rekord je 31.1°C), a u Slavonskom Brodu 29.5°C (rekord je 31.4°C).


Kraj mjeseca je donio još nekoliko temperaturnih rekorda za travanj.

Novi travanjski temperaturni rekord u Kninu od subote 28. travnja 2018. iznosi 29.6°C, što je za 0.4°C više od starog rekorda. Do tog dana, za travanj rekordnih 29.2°C je u Kninu bilo izmjereno još prije 66 godina, 25. travnja 1952. godine. Meteorološka se mjerenja vrše od 1949. godine. Zanimljivo je da je taj stari travanjski temperaturni rekord za Knin bio i „najstariji“ mjesečni temperaturni rekord.

Rekordna travanjska temperatura je postignuta i u Komiži. Izmjereno je 27.7°C što je bilo za 0.2°C više od starog rekorda zabilježenog prije šest godina (29.4.2012).
I Makarska je s 29.4°C zabilježila novi travanjski temperaturni rekord (stari je iznosio 28.6°C, 30.4.2013.)

Rekordno toplo za travanj je bilo i u Goricama pokraj Nove Gradiške s temperaturom od 30.3°C.

Sunčana, posljednja travanjska subota je gotovo u svim krajevima donijela najviše dnevne temperature iznad 25°C, a dosegnuta je i premašena temperatura od vrućih 30°C.

U Metkoviću je izmjerena temperatura od 31°C. Na osječkim meteorološkim postajama Klisa i Čepin u subotu je maksimalna dnevna temperatura iznosila 30.0°C.
Ljetni ugođaj su te subote „nadopunili“ i lokalni grmljavinski pljuskovi u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.
Te je subote izmjeren i zadnji snježni pokrivač sezone 2017./2018. na Zavižanu. Jutarnjih 8 cm snijega na meteorološkoj postaji se vrlo brzo otopilo tijekom dana. Maksimalna dnevna temperatura na Zavižanu je dosegnula visokih 18.2°C. To i nije bilo daleko od apsolutnog rekorda za travanj koji i dalje iznosi 19.4°C, a postavljen je prije pet godina (28.4.2012).

I nedjelja 29. travnja je donijela nastavak ljetnog ugođaja. U Slavonskom Brodu je izmjereno 30.3°C, Gradištu 30.2°C, Osijeku Čepin 30.1°C, a u Daruvaru i Osijeku Klisa 30.0°C.

Novi travanjski temperaturni rekord od 28.3°C je izmjeren u Lastovu. To je bilo za 1°C više od starog rekorda od 27.3°C izmjerenih 29.4.2012.
I na postaji Zadar Zemunik je temperatura od 28.0°C novi temperaturni rekord za travanj (stari je iznosio 27.4°C od 29.4.2012. i 21.4.2000.)
U Makarskoj je subotnji travanjski rekord „popravljen“ za 0.1°C te sad iznosi 29.5°C.

Maksimalna dnevna temperatura na Bilogori je te nedjelje iznosila 29.8°C. Temperaturni rekord za travanj je viši samo za 0.3°C i iznosi 30.1°C (29.4.2012).
U Osijeku je do novog temperaturnog rekorda za travanj nedostajalo 0.9°C. Nakon 30.1°C, rekord ostaje 30.9°C, od 24. travnja 1968. godine.

Temperaturnom rekordu se približio i Split. Izmjereno je maksimalnih 27.6°C. To je bilo samo za 0.1°C manje od travanjskog rekorda (27.7°C, 21.4.2000. godine).

U Kninu je nedjelja donijela maksimalnu temperaturu od 29.5°C, samo za 0.1°C nižu od subotnjeg rekorda.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:57

# 6 - Serija zimskih ciklona u prvoj polovici veljače

Nakon što je siječanj 2018. završio kao jedan od najtoplijih siječanja u povijesti meteoroloških mjerenja u našim krajevima, uz vrlo malo ili nimalo zimskog ugođaja, veljača je donijela obilje snijega. Na kraju mjeseca u dijelu gorske Hrvatske su izmjerene rekordne visine snijega.

Već je prve dane veljače obilježila je ciklona koja je ipak podsjetila da zima još traje. U prva četiri dana veljače najobilnija oborina je pala u Gorskom kotaru, Lici i na dijelu sjevernog Jadrana. I prije direktnog utjecaja ciklone (petak 2. i subota 3. veljače) uglavnom u gorskim krajevima je palo dosta oborine u obliku kiše. Snijega je prvog dana veljače (u 7 sati ujutro) bilo samo na Zavižanu, 98 cm. Drugi dan veljače njegova visina se neznatno povećala i iznosila je 102 cm. Tog jutra u petak tanji snježni pokrivač je izmjeren i na sjeverozapadu unutrašnjosti (Bednja 2 cm i Varaždin 1 cm). Drugdje u petak. 2. veljače ujutro snijega još nije bilo. A do tada je već u dijelu Gorskog kotara pala obilnija kiša. U Crnom Lugu je palo u dva dana ukupno 76 litara kiše, u Delnicama 59 litara, a u Pargu 37.9 litara.

Kiša je tog petka prijepodne, najprije u gorju prešla u snijeg koji je bio vrlo obilan. Tako je u jednom danu (do subote u 7 sati ujutro) u Delnicama palo 57 litara oborine, uglavnom sve u obliku snijega čija je visina iznosila 62 cm. U Crnom Lugu je u subotu ujutro izmjereno 57 cm snijega, u Pargu 50 cm, na Puntijarci 25 cm, a na Zavižanu 120 cm.

Snijeg je gotovo u svim krajevima unutrašnjosti nastavio padati i tijekom subote. Malo snijega je palo i u unutrašnjosti Istre, a zabijelili su se i dijelovi otoka Krka i Cresa (iznad 100 do 200 mnv), te dio riječkog zaleđa. Dosta snijega je palo i na Ćićariji te obroncima Učke gdje se spustio vrlo nisko.
Tijekom subote 3. veljače snijeg je najobilniji bio na Zavižanu, pa je u nedjelju 4. veljače ujutro njegova visina iznosila 169 cm, odnosno u 24 sata se povećala za 49 cm. U Gorskom kotaru i Lici se njegova visina kretala od 35 do 78 cm. Od nizinskih krajeva najviše je izmjereno u Hrvatskoj Kostajnici (22 cm), te u Lipiku i Karlovcu (16 m). U većini nizinskih krajeva unutrašnjosti palo je barem malo snijega, a najmanje ga je bilo u Zagrebu i Križevcima (1 cm), koliko i u Pazinu.

Ukupna količina oborine koja je pala od početka veljače (do 4.2.2018. u 7 sati) je bila najveća u gorju (Crni Lug Risnjak 176 mm). Mjesečni prosjek je gotovo u litru dosegnut u Pargu Čabar. U prva 4 dana je palo 131.1 mm oborine, a mjesečni prosjek je 132.3 mm. U Ogulinu je palo 104.5 mm što je gotovo jednako mjesečnom prosjeku za veljaču (115 mm).

Mjesečni prosjek za veljaču je već bio premašen u Senju. Ukupno je ciklona donijela 102.7 mm, a prosjek za veljaču je 92.4 mm. I 61.2 mm koja su pala u Karlovcu nisu daleko od prosjeka za cijelu veljaču (69.3 mm).
Najmanje oborine, a i zimskog ugođaja je s tom ciklonom bilo u Dalmaciji gdje je do nedjelje ujutro palo uglavnom manje od 20 mm kiše.

Otok Krk, 3.2.2018. – foto: Miro Svetac

slika

Osijek, 3.2.2018. – foto: Mitko/Crometeo forum

slika

Snježnik, 4.2.2018. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Nakon dva stabilnija dana, nova sredozemna ciklona (Antonela) počela je utjecati na vrijeme u noći od utorka 6. na srijedu 7. veljače. Ciklona je donijela sve vrste oborina: snijeg, susnježicu, kišu koja se smrzava u dodiru s tlom, kišu i tuču. Dalmaciji je česta bila i grmljavina. Uz to je na sjeveru Jadrana puhala bura, a u Dalmaciji jugo.

Do jutarnjih sati te srijede novi obilniji snijeg pao je u Gorskom kotaru i Lici, a konkretniji snijeg je pao i u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Zavižanu je 7. veljače ujutro izmjereno 178 cm snijega. U Gorskom kotaru i Lici je tijekom noći palo od 20 do 30 cm novog snijega i visine izmjerene 7. veljače u 7 sati su bile: Delnice 86 cm, Crni Lug Risnjak 80 cm, Parg Čabar 75 cm, Ogulin 58 cm, Plitvička jezera 57 cm, Otočac 53 cm, Gospić 52 cm, Slunj 47 cm. Na zagrebačkoj gori (Puntijarka) je izmjeren 41 cm snježnog pokrivača.

U nizinskim područjima je najviše snijega izmjereno u Karlovcu, 25 cm. Slijedili su: Hrvatska Kostajnica 21 cm, Bednja 18 cm, Zagreb aerodrom 15 cm, Krapina 12 cm, Zagreb Maksimir 10 cm, Zagreb Grič i Sisak 9 cm, Varaždin 6 cm…
Kiša koja se smrzava u dodiru s tlom je padala u Lici, ali i u riječkom zaleđu (Kukuljanovo, Hreljin). U Slavoniji je palo malo kiše, a više kiše (do 48 mm u Solinu) je palo u Dalmaciji, gdje je tijekom dana bilo i grmljavinskih pljuskova i tuče. Na području Makarske rivijere i Vrgorca obilna kiša 8do 46 mm) je uzrokovala niz odrona.

Zagreb, 7.2.2018. – foto: Mario Sekulić

slika

Na prijelazu iz prve u drugu dekadu veljače vrijeme se kratkotrajno stabiliziralo. Potom je nove snježne oborine donijela je ciklona Benjamin. U ponedjeljak 12. veljače snijeg je osim u zapadnim krajevima unutrašnjosti padao i u unutrašnjosti Istre (u 19 sati je u Pazinu izmjereno 7 cm snijega, a u utorak 13. veljače ujutro ga je bilo 13 cm) i u riječkom zaleđu. Tijekom tog ponedjeljka i u noći na utorak snijeg je stvorio dosta problema u unutrašnjosti Istre, gdje je bilo srušenih stabala, a neka su naselja bila i bez struje. U Dalmaciji je u noći na utorak 13. veljače bilo grmljavinskih pljuskova, mjestimice i tuče. Na obalnim planinama iznad 900 metara je pao i snijeg.

Snijeg je nastavio padati i tijekom utorka 13. veljače, a dan kasnije su u Gorskom kotaru izmjerene i prve visine snijega od 1 metra ili više, u sezoni 2017/18. U Crnom Lugu je u 7 sati ujutro u srijedu 14. veljače izmjereno 100 cm snijega, a u Delnicama 113 cm. Na Zavižanu je tog jutra izmjeren snježni pokrivač visine 192 cm. Više od pola metra snijega je izmjereno još na nekoliko postaja: Parg Čabar 85 cm, Puntijarka 83 cm, Plitvička jezera 77 cm, Ogulin 76 cm, Slunj 62. U Gospiću je izmjereno 48 cm, a u Otočcu 42 cm snijega. Od nižih predjela najviše snijega je bilo izmjereno u Bednji, 30 cm te Karlovcu 21 cm. Uslijedila je tek kratkotrajna stabilizacija vremena uz mraz u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. U Lici se temperatura 16. veljače spuštala i do minimalnih -14°C.

Satelitska snimka sjevernog Jadrana, Gorskog kotara i Like pokazuje područja pod snijegom

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 19:58

# 7 - Ekstremna toplina u travnju i svibnju

U većem dijelu Hrvatske travanj 2018. je bio rekordno topao travanjski mjesec po srednjoj mjesečnoj temperaturi.

Na meteorološko postaji Zagreb Grič travanj 2018. je postao rekordno topli travanj u povijesti meteoroloških mjerenja, tj. od 1862. godine. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 17.3°C. Do ove godine je najtopliji bio travanj iz 2007. godine kada je srednja mjesečna temperatura iznosila 15.9°C.

Apsolutni travanjski temperaturni rekord od 29.8°C (29.4.2012) nije srušen. U travnju 2018. je najviša izmjerena temperatura iznosila 29.3°C (29.4.2018).

Ponedjeljak 23. travnja je bio rekordno topao travanjski na Griču dan po srednjoj dnevnoj temperaturi. Srednja dnevna temperatura od 22.8°C je najviša ikad zabilježena u mjesecu travnju u povijesti meteoroloških mjerenja na zagrebačkom Griču. Ovako visoka vrijednost srednje dnevne temperature bi bila čak malo viša od prosjeka da je riječ o sredini ljeta, odnosno kraju srpnja i početku kolovoza. A u odnosu na prosjek za doba godine, srednja dnevna temperatura je taj ponedjeljak bila viša za desetak stupnjeva Celzija.

Dosad je rekordna srednja dnevna temperatura iznosila 22.6°C, a zabilježena je u tri dana (28. i 29. travnja 2012. i 30. travnja 2013.) godine. Apsolutni temperaturni maksimum za travanj je izmjeren navedenog 29. travnja 2012. godine i iznosi 29.8°C. Tada je bio srušen rekord za travanj od 28.7°C koji je bio postavljen još 28. travnja 1947. godine.


Uz 23. travnja još su tri travanjska dana bila na Griču bila rekordno topla po srednjoj dnevnoj temperaturi: 20.4. (21.0°C), 24.4. (21.2°C) i 25.4. (21.0°C).
slika

I na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir (mjerenja od 1949. godine) travanj je bio rekordno topao. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 16.1°C. To je za čak 1,6 °C više od prijašnjeg najtoplijeg travnja (2009. - 14,5 °C). To je ujedno i najveća razlika prvog i drugog mjesta od svih mjeseci, do sada je najveća razlika bila u lipnju (23,9 - 22,5 °C).

Srednja mjesečna temperatura u travnju na postaji Zagreb Maksimir je bila za 4.9°C veća od prosjeka za cijeli period mjerenja.
U travnju je na zagrebačkom Maksimiru zabilježeno 8 toplih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25°C). Toliko iznosi prosječan broj takvih dana u svibnju, a prosjek za travanj je 1 topli dan. Rekord po broju toplih travanjskih dana ipak drži travanj iz 1952. godine s 9 toplih dana.
Odstupanje standardnih devijacija je iznosilo +3,19 a prije je rekord držao već navedeni lipanj 2003. s +3,07. Ipak, travanj 2018. nije oborio rekord najekstremnijeg mjeseca, jer je tu i dalje na prvom mjestu veljača 1956. kada je odstupanje standardne devijacije iznosilo -3,35.

slika

Split-Marjan je zabilježio najtopliji travanj od početka mjerenja 1948. Srednja temperatura je iznosila 18.0 C te je za 4.1 C viša od višegodišnjeg prosjeka. Najtopliji travanj do ovogodišnjeg je bio iz 2007. sa srednjakom od 17.4°.


Klimatska ocjena travnja (DHMZ)

„Travanj 2018. godine obilježile su srednje mjesečne temperature zraka više od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 2,9 °C (Komiža) do 5,5 °C (Zagreb-Grič).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za travanj 2018. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).“

slika

I svibanj je donio nastavak ekstremne topline. Iako nije bilo novih apsolutnih mjesečnih temperaturnih rekorda, po srednjoj mjesečnoj temperaturi svibanj je bio rekordno topao u mnogim mjestima: Daruvar, Slavonski Brod, Rijeka, Senj, Rab, Zadar, Hvar, Dubrovnik, Zagreb Maksimir, Osijek, Hvar.

Srednja mjesečna temperatura je na postaji Zagreb Maksimir iznosila 19.5°C. To je za 0.2°C više od prijašnjeg najtoplijeg svibnja (2003. - 19,3 °C). Srednja mjesečna temperatura u svibnju na postaji Zagreb Maksimir je bila za 3.6°C veća od prosjeka za cijeli period mjerenja.

Na postaji Zagreb Maksimir je srednja mjesečna temperatura u travnju 2018. (16.1°C) bila veća od srednje svibanjske temperature (15.9°C). A svibanj 2018. je po srednjoj mjesečnoj temperaturi bio topliji od lipnja. Srednja mjesečna temperatura za lipanj je 19.4°C).

Slično se dogodilo i početku godine. Siječanj 2018. je sa srednjom temperaturom od 5.2°C bio značajno topliji od prosjeka za veljaču koji iznosi 2.1°C. Čak je bio bliže prosjeku za ožujak koji iznosi 6.4°C. Unatoč tome, siječanj je u Maksimiru bio „tek“ drugi najtopliji siječanj, iza siječnja iz 2007. godine. (+6.5°C).
Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič svibanj je bio drugi najtopliji, odmah iza svibnja iz 1868 godine.

slika

Klimatska ocjena svibnja (DHMZ)

„Pozitivne temperaturne anomalije za svibanj 2018. pokazuju da je na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Anomalije srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,9 °C (Knin) do 4,2 °C (Bjelovar i Senj).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2018. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (gotovo cijela Hrvatska) dok se Zavižan te šire područje Gospića, Knina i Daruvara nalazi u kategoriji vrlo toplo.“
slika

I klimatološko proljeće je, unatoč ožujku koji je gotovo posvuda bio malo hladniji od prosjeka, je u većem dijelu zemlje, u klimatskoj analizi DHMZ-a ocijenjeno kao „ekstremno toplo):

„Srednja proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) 2018. je na svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990. Anomalije srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 1.8°C (Daruvar i Knin) do 2.8°C (Bjelovar, Zavižan i Dubrovnik). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2018. opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo, dok se dio istočne Hrvatske te šire područje Ogulina i Knina nalazi u kategoriji vrlo toplo.“ (izvor: DHMZ)


slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 20:00

#8 - Zimski ugođaj na prijelazu iz kalendarske zime u proljeće

Kraj kalendarske zime i početak proljeća je protekao uz ciklonalni utjecaj. Obilnija kiša (do pedesetak mm) je pala u kopnenim krajevima u subotu 18. ožujka. Na Jadranu je najviše kiše palo na zadarskom području, 40 mm. Uslijed novih oborina, opasnost od poplava u pojedinim dijelovima zemlje i dalje je bila velika. Najteže su bila ugrožena područja Like i Posavine gdje su mnoge kuće bile poplavljene.

Tijekom dana, te je subote u gorskim krajevima kiša prešla u snijeg, a snježni pokrivač se povećao do desetak centimetara. Snijeg je padao i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

U Dalmaciji je, već drugi puta u ožujku kiša sadržavala i pustinjski pijesak kojeg su snažni jugozapadni visinski vjetrovi na prednjoj strani ciklone povukli sa sjevera Afrike. Taj je zrak bio i izrazito topao. Na dubrovačkom području temperature su dosezale i 20°C.
Posljednji dan kalendarske zime, ponedjeljak 19. ožujka je u kopnenim krajevima osvanuo pod novim snježnim pokrivačem. U nizinskim krajevima je visina snježnog pokrivača bila jednoznamenkasta. Izmjereno je od 1 cm (Kutina, Lipik, Sisak) do 8 cm ponegdje u Slavoniji (Gradište, Osijek).
Više snijega je bilo u gorskim krajevima. U Pargu i Delnicama je tog jutra izmjereno 29 cm snijega, što je za 11 odnosno 12 cm više od mjerenja u nedjelju ujutro. Najviše snijega je bilo na Zavižanu, 222 cm.

U noći na ponedjeljak 19. ožujka snijeg je osim na Ćićariji i Učki padao i u unutrašnjosti Istre, gdje se u višim predjelima stvorio i tanji snježni pokrivač. Snijeg je padao i u riječkom zaleđu.

Zadnji dan kalendarske zime je donio uz povremen snijeg u kopnenim krajevima i gorju i prave zimske temperature. Najviša dnevna temperatura na Zavižanu je iznosila -6°C, u Pargu i na Puntijarci -5°C. Studeni dan je zabilježen i na Bilogori, Križevcima i u Varaždinu (maksimalna temperatura je bila -2°C), te u Daruvaru, Gradištu, Krapini, Ogulinu (-1°C). U ostalim mjestima unutrašnjosti najviša dnevna temperatura se kretala od 0 do 1°C. Studeni dani u ožujku nisu česti. U Varaždinu se prosječno zabilježi tek jedan takav ožujski dan.

Hladno je bilo i u podvelebitskom primorju. Tako je Senju najviša dnevna temperatura uz buru dosegnula tek 3°C. U većini mjesta na sjeveru Jadrana je izmjereno do 8 do 10°C, a u Dalmaciji od 12°C (Šibenik) do 18°C u Makarskoj.

Posljednje jutro kalendarske zime je osvanulo pod snježnim pokrivačem u čitavoj unutrašnjosti. U nizinama je njegova visina i dalje uglavnom jednoznamenkasta. U Varaždinu je izmjereno 10 cm snijega u 7 sati ujutro. U Gorskom kotaru i Lici ga je bilo do 28 cm, a na Zavižanu 223 cm. Tijekom dana je u unutrašnjosti povremeno padao slab snijeg, a snježnih pahulja je rano ujutro bilo i ponegdje na sjeveru Jadrana. Na sjevernom i srednjem Jadranu bura je pojačala na jaku i vrlo jaku, ponegdje i olujnu s orkanskim udarima.

Tako je kalendarsko proljeće, u utorak 20.3.2018. počelo (u 17:15 sati) u zimskom ugođaju.
Nova zimska ciklona je obilježila i prve dane kalendarskog proljeća. Najzanimljiviji meteorološki podatak drugog dana kalendarskog proljeća (21. ožujka) je bio snijeg koji je zabijelio dijelove Dalmacije. Bilo ga je i u Zagori, ali se spustio i do obale. Tako je tog jutra u Šibeniku službeno izmjeren 1 cm snijega. Snježnih pahulja je bilo i u Splitu i okolici, ali bez stvaranja snježnog pokrivača. Tanji snježni pokrivač se stvorio u Klisu, u gornjim dijelovima Solina, u Gornje Sitnom i Dubravi, a zabijelio se i Mosor. Zabijelilo se i područje Sinja i Imotskog. Na Vidovoj Gori na Braču je ujutro izmjereno 10 cm snijega.
Uz Šibenik, tog jutra je na Jadranu 1 cm snijega izmjeren i u Senju. Snježnih pahulja je rano ujutro bilo i na riječkom području te u Istri, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Snijeg je padao i u kopnenim krajevima, osobito u Slavoniji te Gorskom kotaru i Lici. U Delnicama je ujutro izmjereno 37 cm snijega, u Pargu 28 cm, Gospiću 22 cm, a na Plitvičkim jezerima 20 cm. U nizinama je jutros izmjereno tek do nekoliko centimetara snježnog pokrivača.
Dan je obilježila i bura s olujnim i orkanskim udarima. Na Paškom mostu je ujutro izmjeren udar bure od 157 km/h, a u Prizni od 178 km/h. Zbog bure je bilo i zatvorenih cesta te prekinutih trajektnih linija.

Najviše dnevne temperature su u nizinama unutrašnjosti bile zimske i kretale su se od 2 do 6°C. Na Jadranu je njihov raspon bio veći, od 6 do 13°C. U Splitu i Pločama je izmjereno samo 5°C. Tako je tog dana Split bio malo hladniji od Karlovca i Zagreba (Grič) gdje je temperatura dosegnula 6°C. Najtoplijih 13°C je izmjereno u Dubrovniku.
Nasuprot tome, pravi ledeni dan je bio na Zavižanu gdje je i najviša dnevna temperatura bila -10°C, a minimalna se spustila do -12°C. Srednja dnevna temperatura od -10.5°C bi bila znatno ispod prosjeka i da se radi o siječnju ili veljači, a ne o zadnjoj dekadi ožujka kada se prosječna dnevna temperatura približava vrijednosti od 0°C. Ujutro je izmjereno i 231 cm snijega.

Najviše oborina, do 30 mm kiše je palo na jugu Jadrana. U središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti (iako je bilo snježnih pahulja) nije izmjerena oborina, kao i na većem dijelu sjevernog Jadrana.
U noći od četvrtka 22. na petak 23. ožujka ciklona nad južnim Jadranom je srednjoj i južnoj Dalmaciji te Slavoniji donijela nove snježne oborine. Snijeg je u večernjim satima tog četvrtka zahvatio dolinu Neretve, vrgorački kraj, a onda se postupno širio na imotsko područje, gotovo cijelu Makarsku rivijeru, Omiš, Split… Snijeg je padao i na nekim srednjodalmatinskim otocima pa su se zabijelili dijelovi Brača i Korčule. Na dijelovima Pelješca vladao je prometni kolaps zbog napadanog snijega.

U Splitu se temperatura iza 21 sat spustila na nulu stupnjeva, a snijeg se počeo primati na podlogu. Bilo je to već treći put u ožujku da u Splitu pada snijeg što se dugo nije dogodilo. U Gornjem Sitnom i Dubravi je palo nekoliko centimetara snijega, a na Zvjezdanom selu Mosor temperatura je pala na -3°C. Na vrgoračkom području do 22 sata palo je 1 do 5 cm snijega.
Ipak, na službenim meteorološkim postajama DHMZ-a (mjerenje u 7 sati ujutro, 23. ožujka), snježni je pokrivač u Dalmaciji izmjeren samo u Sinju i Imotskom, i to 1 cm.

Više snijega je u noći od četvrtka na petak palo u Slavoniji, osobito na istoku. Na meteorološkoj postaji Gradište (Županja) je u petak 23. ožujka ujutro izmjereno čak 16 cm snježnog pokrivača, što je bila najveća visina u aktualnoj sezoni 2017/18. Ožujak je ove godine u Gradištu donio zanimljive vremenske prilike, odnosno opravdao je naziv „ožujak – luđak“. Prvog dana mjeseca se temperatura spustila do -17°C. Potom je 12. ožujka izmjereno +22°C, a dan kasnije je Gradište zahvatilo snažno grmljavinsko nevrijeme s tučom. A na početku kalendarskog proljeća je pao najobilniji snijeg sezone.
U Vinkovcima je taj petak ujutro izmjereno 11 cm snijega, Vukovaru 8 cm, Slavonskom Brodu 6 cm, Đakovu i Osijeku 5 cm, Požegi 3 cm, Novoj Gradiški i Kopačkom Ritu 2 cm, a u Brestovcu 1 cm.

Probleme je tijekom četvrtka i u noći na petak stvarala i snažna bura koja je uz obalu mjestimice puhala i s olujnim i orkanskim udarima. Podno Velebita, u okolici Senja, izmjereni su udari do čak 170 km/h. U četvrtak navečer je u jednom trenutku Dalmacija bila potpuno odsječena od ostatka zemlje jer su sve ceste zbog olujne bure i snježne vijavice bile zatvorene za promet. Oborina je opet najobilnija bila na jugu Jadrana, gdje je palo do 35 mm kiše.

Bura u Ražancu, 21.03.2018. – Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

slika

Snježne pahulje u Splitu 23.3.2018.

slika

Vinkovci, 23.3.2018. – foto: Anton/Crometeo forum

slika

Posljednji dani ožujka donijeli su više proljetnog vremenskog ugođaja. Uz dosta sunčanog vremena bilo i proljetnih nestabilnosti. Ipak, većih količina oborine u zadnjih tjedan dana ožujka nije bilo, a to je pogodovalo i smirivanju stanja vezanog uz poplave. U većini krajeva su pale tek manje količine oborina, a ponegdje oborina u zadnjih sedam dana (od 23.3.) i nije bilo, kao npr. u Sisku, Šibeniku, Kninu, Splitu, Zavižanu.

Malo više kiše na sjeveru Jadrana (do 18 mm) i u Gorskom kotaru (Crni Lug 44 mm) je donijela fronta koja se premještala tijekom četvrtka 29. ožujka. Iz dana u dan se tijekom posljednjeg ožujskog tjedna visina snježnog pokrivača u gorskim krajevima smanjivala. U Crnom Lugu i Delnicama je u srijedu 28. ožujka izmjereno još 7 odnosno 8 cm snijega, a dan kasnije 29. ožujka više nije bilo snježnog pokrivača.

Tako su Delnice, nakon gotovo dva mjeseca zabilježile prvi dan bez snježnog pokrivača. Nakon prosinca i siječnja s malo ili nimalo snijega, „snježna opsada“ u Delnicama započela je 3. veljače kada je izmjereno 62 cm snijega (sve napadalo u jednom danu). Predzadnjeg dana veljače je izmjereno 182 cm, što je postao novi apsolutni rekord za visinu snježnog pokrivača u Delnicama
U četvrtak 29. ožujka snježni je pokrivač još izmjeren u Pargu (4 cm) i na Sljemenu (7 cm) te na Zavižanu (214 cm). U petak 30. ožujka Parg je zabilježio još 1 cm snijega, a Puntijarka 6 cm. Na Zavižanu je izmjereno 205 cm snijega.

Posljednji dan ožujka, subota 31. ožujka je donio dinamična meteorološka zbivanja pod utjecajem utjecaj ciklone (Ines) i pripadnog frontalnog poremećaja. Zbog obilne kiše u sjeverozapadnim krajevima (područje Ivanca i Novog Marofa) je bilo problema s bujičnim poplavama.
Izražena grmljavinska fronta se tijekom dana sporo premještala prema istoku, a zahvaćala je područje od Jadrana pa do sjevernih krajeva unutrašnjosti. Najviše oborine je palo u gorskim krajevima. Na Zavižanu je palo 86 litara oborine. Uz temperaturu od 0°C i grmljavinu bilo je i tuče. U središnjim krajevima je palo do 40 litara kiše.

Dan je obilježilo i jugo koje je najjače puhalo na splitskom području gdje su izmjereni udari do 108 km/h.
Izražena plima u subotu poslijepodne pogodila je dijelove otoke Hvara, a najgore je bilo u Starom Gradu, Oko 16 sati more se naglo diglo za više od pola metra, a onda se isto tako naglo počelo povlačiti. Za vrijeme plime, more se izlilo na čitavu starogradsku rivu, prodirući u ugostiteljske objekte i skladišta.
Posljednji dan ožujka je donio i vrlo veliki raspon najviših dnevnih temperatura zraka. Izmjereno je od 3°C na Zavižanu do 22°C u Slavonskom Brodu.

Koprivnica, 31.3.2018. – foto: Marko Posavec

slika

Split, 31.3.2018. – foto: Rade Popadić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 20:01

#9 – Zimska ciklona sredinom prosinca: Obilan snijeg u Slavoniji

Prvih sedam dana prosinca prošlo je bez većih meteoroloških uzbuđenja. Zahlađenje s kraja studenog nije dugi potrajalo, pa u prvim danima prosinca jutarnji mraz, iako ga je bilo u kopnenim krajevima nije bio jače izražen. I ono malo snijega što je palo krajem studenog se brzo otopilo već na početku prosinca. Četvrti dan mjeseca nije nigdje donio negativne minimalne temperature. Povremeno je u naše krajeve pritjecao vlažniji zrak, ali uz manje količine kiše.
Drugu subotu mjeseca je obilježio brz prolaz hladne fronte. Fronta je najzapadnije krajeve zahvatila u prvim satima subote 8. prosinca i potom se brzo premještala prema istoku i jugu zemlje. Lokalno je pala veća količine oborine u kratkom vremenu, osobito na Kvarneru. Tako je u Rijeci, u te subote prijepodne od 7 do 10 sati palo tridesetak litara kiše na kvadratni metar. Velika količina vode je stvorila i manje probleme u prometu na par lokacija u gradu. Obilnija kiša je pala i u Senju, ukupno 66.9 litara. Gotovo sva ta količina je pala tijekom nekoliko sati, tog subotnjeg prijepodneva.

S prolaskom fronte došlo je do pritjecanja hladnijeg zraka pa je kiša u gorskim krajevima brzo prešla u snijeg. U nedjeljno jutro (7 sati) najviše snijega je izmjereno na Zavižanu, 14 cm. Slijede: Delnice 12 cm, Parg Čabar 9 cm, Plitvička jezera 4 cm, Gospić 3 cm, Crni Lug Risnjak 2 cm, Ogulin i Otočac 1 cm.
Bura koja je na sjevernom Jadranu zapuhala nakon prolaska fronte brzo je do večeri oslabila, pa većih problema u prometu nije bilo. Tijekom nedjeljnog poslijepodneva (9.12.) i večeri se preko naših krajeva premješta još jedna fronta. Šibenik i okolicu je oko 18 sati pogodilo jako grmljavinsko nevrijeme s tučom.

Munje nad Šibenikom, 9.12.2018. – foto: Darko Begić/Sibenik-meteo.com

slika

Sredinu mjeseca je obilježio utjecaj sredozemne ciklone koja je ponovno donijela zimski ugođaj i obilniji snijeg u Slavoniji. Njen utjecaj je počeo tijekom četvrtka 13.12. kada su oborine prvo zahvatile otvoreno more i vanjske otoke, a potom ih je bilo i uz obalu, te u gorskim krajevima.
Već je u jutarnjim satima u gorskim krajevima počeo padati snijeg, pa se do večeri stvorio novi snježni pokrivač. Prema podacima DHMZ-a u 19 sati u Gospiću je izmjereno 13 cm snijega, na Zavižanu 18 cm (ujutro ga je bilo 9 cm), u Pargu 9 cm (ujutro 3 cm), a u Ogulinu su izmjerena 4 cm snijega.
Snijeg je padao na dalmatinskim planinama uz obalu. Osim Biokova i Mosora sniježilo je i na Kozjaku, Perunu i omiškoj Dinari. Sniježilo je i u mosorskim naseljima Dubrava i Gornje Sitno. Snijeg je padao i u Gornjim Brelima, a susnježice je bilo u Klisu. Snijeg je tog poslijepodneva padao i na Učki i Ćićariji, a snježnih pahulja (ali bez akumulacije) je bilo i u unutrašnjosti Istre.

Vremenske prilike su i tijekom petka 14. prosinca i subote 115. prosinca bile pod utjecajem ciklone s zapadnog Sredozemlja. U unutrašnjosti je padao snijeg uz stvaranje snježnog pokrivača. Snijeg je padao i u unutrašnjosti Dalmacije, a uz buru se zabijelio i Senj. Obilniji je snijeg pao u Slavoniji, gdje ga je palo i više nego u Gorskom Kotaru.

U subotnje jutro (15.12.) u Slavonskom Brodu i Vinkovcima je izmjereno 26 cm, u Đakovu, Gradištu i Požegi 23 cm, u Goricama i Vukovaru 22 cm, Osijeku 19 cm, Kutjevu i Brestovcu 16… U Gorskom kotaru je izmjereno od 14 cm (Crni Lug) do 19 cm (Delnice). U središnjim i sjevernim kopnenim krajevima je najveća visina od 18 cm izmjerena u Hrvatskoj Kostajnici. Slijedili su Kutina s 15 cm, Sisak 14, Karlovac 13, Bilogora i Virovitica 12, Daruvar i Slatina 11, Čakovec i Bjelovar 8…Te su visine u nedjeljno jutro uglavnom smanjenje najviše do par centimetara. Snijeg je zabijelio i unutrašnjost Dalmacije, ali bez većih količina. Na dijelu imotskog područja je bilo i ledene kiše.

U nedjeljno jutro, u 7 sati najviša visina snijega od 37 cm je izmjerena na Zavižanu. Potom slijede Slunj s 30 cm i Gospić s 26 cm.
Nedjeljno jutro je u donijelo niske temperature zraka, u Lici i u gorju i uz dvoznamenkaste minuse. U Gospiću se temperatura spustila do -11°C, na Biokovu i Zavižanu je izmjereno -10°C, a u Pargu -9°C. Vrlo je hladno jutro bilo i u unutrašnjosti Istre. U Pazinu je u 8 sati izmjereno -8°C. U ostatku unutrašnjosti su izmjerene minimalne temperature od -1 do -5°C. Na Jadranu su minimalne temperature imale vrijednosti od 0 do 4°C. Najviše dnevne su u nedjelju u gorju ostale negativne. U nizinama unutrašnjosti kretale su se od 0 do 3 °C, a na Jadranu od 6 do 9°C.
Vrlo hladno jutro je osvanulo i u ponedjeljak 17. prosinca, osobito na istoku Slavonije. Na aerodromu Osijek temperatura se spustila do -14.7°C, u Osijeku do -11.5°C, Slavonskom Brodu -10.1°C, a u Gradištu -9.9°C. Tijekom dana je još jedna brza ciklona donijela manje količine oborine.

I posljednji dani kalendarske jeseni su u našim krajevima donijeli dosta oblaka uz uglavnom manje količine oborine. Tijekom četvrtka 20. prosinca je preko naših krajeva prešla još jedna brza fronta. Zbog zatopljenja po visini, u kopnenim je krajevima bilo i kiše koja se ledila u dodiru s hladnim tlom.
Jutarnje minimalne temperature su u unutrašnjosti bile uglavnom negativne (od -5.5°C u Slavonskom Brodu do -0.2°C u Zagrebu Maksimir). Na Jadranu su se kretale od 6°C na sjeveru do 10°C na jugu.

Posljednji dan kalendarske jeseni, petak 21. prosinca je prekinuo i niz od nekoliko uzastopnih studenih dana na istoku Slavonije. Najviše dnevne temperature su, zbog pritjecanja toplijeg zraka i jačanja jugozapadnog vjetra posvuda bile pozitivne i kretale su se od 1.5°C na istoku Slavonije (Osijek) do 9.5°C u Daruvaru. Na Jadranu je izmjereno od 11 do 16°C.

Snijega je tog petka ujutro još bilo na većini postaji u Slavoniji, Moslavini te u gorju. Najviše snijega je izmjereno na Zavižanu, 41 cm. Na Plitvicama je izmjereno 14 cm snijega, u Gradištu i Vukovaru 12 cm, a u Gospiću 11 cm. Na nekoliko lokacija (Đakovo, Hrvatska Kostajnica, Puntijarka, Požega, Vinkovci) je izmjereno 10 cm. Ostale visine snježnog pokrivača su bile jednoznamenkaste.


Snijega je u unutrašnjosti još bilo i prvog jutra kalendarske zime, u subotu 22. prosinca. Visine su posvuda bile jednoznamenkaste (najviše u Đakovu 9 cm). Na Zavižanu je izmjereno 38 cm. Slijedećeg jutra u nedjelju 23. prosinca osim na Zavižanu (32 cm) snijega je bilo još samo u Slavonskom Brodu (4 cm) i Vinkovcima ( 1 cm). Izražena južina je učinila svoje, pa je Badnjak osvanuo bez snježnog pokrivača. Bilo ga je samo na Zavižanu (17 cm), a njegova visina se gotovo prepolovila u odnosu na dan ranije. Božićno jutro je osvanulo s samo 9 cm snijega na Zavižanu.

Brza hladna fronta je preko naših krajeva prešla tijekom Badnjaka, 24. prosinca. Dala je malo oborine, a količine su bile jednoznamenkaste, uglavnom tek pokoja litra ili i manje. Samo je na aerodromu Dubrovnik palo 10.6 mm. Iza fronte je pritjecao hladniji zrak, pa je na Jadranu zapuhala jaka i olujna bura koja je najjača bila u Dalmaciji. Snijeg je padao na planinama Dalmacije (Dinara, Biokovo, Kamešnica, Svilaja).

Zadnji dani 2018. godine protekli su uz stabilno vrijeme, uz hladna jutra s mrazom u unutrašnjosti pod utjecajem snažne anticiklone.

Gradište – 15.12.2018. – foto: Ivan Baboselac

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31252
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI U HRVATSKOJ 2018. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 13 sij 2019, 20:02

#10 - Lipanjske oluje u prve dvije dekade mjeseca

Početak klimatološkog ljeta u našim je krajevima donio nastavak meteoroloških prilika koje su obilježile veći dio svibnja. To znači iznadprosječna toplina i, osobito u kopnenim krajevima i česta grmljavinska nevremena praćena i tučom te većom količinom kiše u kratkom razdoblju.

Utorak 5. lipnja je „obilovao“ jačim grmljavinskim nevremenima, i na Jadranu i u unutrašnjosti. U prijepodnevnim satima je snažno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo Pulu i okolicu. U manje od sat vremena je pala 31 litra kiše na kvadratni metar. Drugi dan zaredom je jače grmljavinsko nevrijeme s tučom zahvatilo središnju Istru. Kod Mljeta se u jutarnjim satima formirala i pijavica.

Jaka kiša pogodila je popodne karlovačko područje. Od velike količine oborina bila su potopljena dva podvožnjaka u gradu i nekoliko podruma. U Karlovcu je oluja donijela čak 55 litara kiše na kvadratni metar. To je više od polovice mjesečnog prosjeka za lipanj koji iznosi 99.5 litara kiše.

U četvrtak 7. lipnja je središnje i sjeverozapadne krajeve Istre zahvatilo još jedno snažno grmljavinsko nevrijeme. Meteorološka postaja Livade je zabilježila 79.3 litara kiše na kvadratni metar. Gotovo sva ta količina, oko 70 litara se izlilo u razdoblju od 12.30 do 14 sati. Slično je bilo i u Višnjanu gdje ja pala 71 litra kiše na kvadratni metar. Velike količine kiše stvorile su bujice koje su poplavile dio Istarskog ipsilona.

Tijekom petka 8. lipnja 2018. se atmosfera nad našim krajevima još više destabilizirala, uz razvoj snažnih grmljavinskih super ćelijskih oluja koje su lokalno donijele veće količine kiše te mjestimičnu tuču. Jedna superćelijska oluja se formirala kod Slunja, prošla je istočno od Karlovca, jugozapadno/zapadno od Zagreba te dalje preko Zaboka na sjever. Proizvela je tuču promjera 7 do 10 cm. Druga superćelija se razvila jugoistočno od Siska Iz nje je formiran i funnel oblak, ali nije došlo do spuštanja tornada do tla.

U Rijeci je poslijepodnevno nevrijeme donijelo čak 30 litara kiše na kvadratni metar.
I noć od petka na subotu 9. lipnja je u mnogim krajevima protekla uz česte grmljavinske pljuskove. Najizraženiji su bili u Dalmaciji, dijelu Hrvatskog Zagorja te u Slavoniji.

Jaka oluja je zahvatila područje Šibenika. U samo nekoliko sati palo čak 76.5 litara kiše na kvadratni metar. To je 1.5 puta više nego što padne prosječno u mjesecu lipnju, te 62% prosječne količine kiše koja padne u klimatološkom ljetu. Tih 76.5 litara kiše (izmjerenih 9. lipnja) je rekordna dnevna količina oborine za postaju Šibenik za mjesec lipanj. Dosad je rekord iznosio 69.2 mm, 2. lipanj 1949.

Količina kiše na meteorološkoj postaji Šibenik Krvavice (http://www.pljusak.com) 8./9. lipnja 2018.

slika

Oko 19 sati je nevrijeme s tučom zahvatilo područje Zaboka. Između 22 i 23 sata prolom oblaka je zahvatio i Lepoglavu. Bujice, nanosi zemlje i šljunka su počinili dosta štete na prometnicama.

Superćelije u središnjoj Hrvatskoj, 8.6.2018. – video: Mario Sekulić



Shelf cloud nad Umagom, 8.6.2018. - foto: Maja Kraljik Photos

slika

Impresivna grmljavinska linija prema Pagu ... (kompozicija više fotografija) - 8.6.2018. V. Lošinj

Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Terminal, Rijeka, 8.6.2018. Foto: Denis Flego - Kvarner Storm Chasers

slika

Tuča u Zaboku, 8.6.2018. – foto: zagorje.com

slika

Nakon kraće stabilizacije vremena početkom druge dekade, sredina lipnja je donijela nova grmljavinska nevremena. Olujna nevremena tijekom srijede 13. lipnja zahvatila su mnoge krajeve.

U jutarnjim se satima pijavica pojavila pred Hvarom, te je ušla na rivu i počinila manju štetu.
Pijavica, Hvar – 13.6.2018.



U sklopu snažne grmljavinske oblačne linije koja se oko podneva premještala preko Kvarnera, kod Novog Vinodolskog zabilježena je ogromna pijavica. Pijavica se zadržavala iznad morske površine te nije prouzročila štete.

Pijavica u Novom Vinodolskom, 13.6.2018. - Foto: Vlasta Toth

slika

Jako nevrijeme praćeno pljuskovima i krupom pogodilo je Trogir i širu okolicu. Sama olujna fronta nastala je nad Trogirskim područjem i jako sporo putovala Bračkim kanalom prema istoku. Čiovo je u samo par sati dobilo 43 litre oborina. Nevremena je bilo i na Hvaru i Braču te na širem imotskom području. Najgore je prošao Proložac, a osobito zaseok Šumet gdje tuča padala čak 90 minuta. Tuča je nanijela veliku štetu na poljoprivrednim kulturama.

Jako nevrijeme praćeno kišom i tučom zahvatilo je istočni dio Zagreba gdje je bilo bujičnih poplava. Na meteorološkoj postaji Puntijarka je palo čak 98 litara kiše na kvadratni metar. Glavnina te količine je pala tijekom poslijepodnevne oluje, u oko sat vremena. Na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir je palo 46.5 litara kiše na kvadratni metar. To je bilo gotovo polovica lipanjskog mjesečnog prosjeka koji iznosi 96.8 litara.

Niti početak druge polovice lipnja nije donio potpunu stabilizaciju vremena u našim krajevima. Nad našim krajevima i dalje je kružio vlažan i nestabilan zrak, pa su lokalni pljuskovi, osobito u kopnenim krajevima bili česti. Tijekom nedjelje 17. lipnja najjače je nevrijeme pogodilo dijelove istočne Slavonije. U poslijepodnevnim satima je prolom oblaka pogodio Gradište. Desetak minuta je padala i tuča veličine oraha. Palo je 57.6 litara kiše.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]