Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJ 2009. GODINE

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJ 2009. GODINE

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:15

U razdoblju od 3.-15. siječnja 2010. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u 2009. godini.
U konkurenciji su bila 22 događaja, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:17

#1 - PROSINAČKA ZIMA: CIKLONE DOLORES, EDO I FILOMENA

Posljednjih desetak dana kalendarske jeseni u Hrvatskoj, a i u većem dijelu Europe donijeli su pravi zimski ugođaj. U tom razdoblju na vrijeme su djelovale tei ciklone, Dolores, Edo i Filomena. Prije dolaska ciklone Dolores (14. prosinca), u dane vikenda, 12. i 13. prosinca je u naše krajeve prodro hladan zrak sa sjeveroistoka kontinenta. Malo snijega bilo je u unutrašnjosti, dok je ponegdje u Lici palo i više snijega. U Korenici je u ta dva dana palo 20 cm novog snijega.
Ciklona Dolores je zimsku promjenu vremena donijela u ponedjeljak 14. prosinca. Malo snijega je u prijepodnevnim satima palo u središnjoj Istri. U cijeloj unutrašnjosti je pao snijeg, najviše na Velebitu i u Lici. Te je večeri Zavižan mjerio 40 cm snijega. U Karlovcu je palo 10 cm snijega. Na jugu Jadrana je bilo obilne kiše, pa je tako u Komiži tog dana palo čak 98 mm kiše. Velike probleme je stvarala i bura, pa su autocesta kod Maslenice i magistrala od Senja do Karlobaga bile zatvorene za sav promet. Ciklona se još više intenzivirala sljedeći dan, u utorak 15. prosinca. Snijeg ja nastavio padati u unutrašnjosti, a u Lici je uz buru vladala snježna mećava.
Dalmacija je tog dana bila odsječena od kontinentalne Hrvatske. Tog je dana HAK javljao : „Zimski uvjeti, snijeg ili poledica te olujni udari bure odcijepili su, u prometnom smislu, sjever od juga Hrvatske jer su za sav promet zatvorene dionica autoceste A 1 između čvorova Gospić i Posedarje, Jadranska magistrala od Novog Vinodolskog do Svete Marije Magdalene i državne ceste Gračac-Knin, Gračac-Zaton Obrovački-Maslenica,“. Državna uprava za zaštitu i spašavanje tog je poslijepodneva uputila apel građanima da ako je moguće odgode planirana putovanja.
U cijeloj su zemlji maksimalne dnevne temperature bile ispod 0 °C. Na jugu Jadrana se nastavila obilna kiša. U Pločama je palo 75 mm kiše. Tog je utorka raspon temperature između najhladnijeg Zavižana (-13.4 °C) i najtoplijeg Dubrovnika (13.6 °C) bila čak 27 stupnjeva.
Tog dana su u podvelebitskom primorju članovi Crometeo tima izmjerili udar bure od 191 km/h.

Ciklona Dolores: Foto Aleksandar Gospić
slika

Na novu ciklonu nije trebalo dugo čekati. Tijekom četvrtka 17.12.2009. iz Italije se preko srednjeg i južnog Jadrana brzo premještala ciklona Edo. Jutro je, osobito u unutrašnjosti osvanulo vrlo hladno. Od postaja na mreži pljusak.com najhladnije je bilo u Ivanja Reci gdje se u 7:44 sati temperatura spustila do -12.1 °C. Jastrebarsko se smrzavao na -11.8 °C, a Karlovac na -11.3 °C. Od DHMZ postaja Zavižan je mjerio -13 °C, Zagreb/Pleso -11.8 °C, a Daruvar -11.5 °C. Minimalne temperature su u unutrašnjosti bile posvuda ispod -5 °C, a ni najviše dnevne nisu prelazile 0 °C. Na Jadranu su se najviše dnevne temperature kretale od 0 °C na sjeveru, do 5 ili 6 °C u Dalmaciji, a samo na krajnjem jugu Jadrana su temperature dostizale 8 ili 9 °C. Zanimljivo je da se u Senju temperatura cijeli dan nije dizala iznad 0 °C.
Ciklona Edo je najviše djelovala na vrijeme u Dalmaciji i Lici. Tog četvrtka poslijepodne nekoliko centimetara snijega zabijelilo je Zadar i Šibenik. Sredinom dana snijeg je nakratko zabijelio i Pulu. U Kninu je palo 13 cm novog snijega. Bura je i dalje držala zatvorenom autocestu kod Maslenice.
Ciklona Edo je veće količine snijega donijela i u susjednim zemljama, osobito Srbiji. Snijeg je zatrpao Beograd. U pojedinim višim dijelovima grada visina snijega je dostizala i pola metra, a u centru je mjereno 39 cm.

slika
Ciklona Edo je 17.12.2009. zabijelila Zadar
Kratkotrajni predah nastupio je u petak 18.12.2009. Taj je dan u mnogim mjestima Hrvatske bio „ledeni dan“. Dan s minimalnom temperaturom ispod -10 °C, klimatolozi nazivaju ledenim danom. Najhladniji je bio Zavižan sa minimalnom temperaturom od -15 °C. U vedrom Gospiću se tog jutra temperatura spustila do -14,4 °C, a na Sljemenu na -12.3 °C. U zadnjim satima dana u mnogim se krajevima unutrašnjosti temperatura spustila ispod -10 °C.
Subota, 19. prosinca bila je vrlo uzbudljiv meteorološki dan zbog utjecaja genovske ciklone Filomena.
Nedugo nakon ponoći, na prijelazu iz petka u subotu, prve snježne pahulje su počele lepršati nad Istrom. Do zore se zabijelio cijeli poluotok, a najviše je snijega palo na jugu Istre, odnosno na pulskom području. Njegova službena visina u gradu je već ujutro bila 15 cm, ali ga je mjestimice napadalo i do 30 cm. U Poreču je palo 11 cm snijega, u Labinu 10 cm, a najmanje snijega je palo na sjeveru Istre.
Zabijelio se i Kvarner. Jutarnja visina snijega u Rijeci od 9 cm, te večernja od 13 cm je i nova najveća visina snježnog pokrivača za taj grad za mjesec prosinac. Dosadašnja najveća visina snježnog pokrivača za Rijeku u prosincu je iznosila 5 cm. Zabijelili su se i Kvarnerski otoci, pa je Krk mjerio 12 cm snijega.
Subotnje jutro je bilo izuzetno hladno, osobito na istoku Slavonije i u Lici. U Gradištu se temperatura spustila do -18.3 °C, u Osijeku/Čepin i Slavonskom Brodu do -17.5 °C, na Zavižanu do -17 °C, a u Gospiću do -16.4 °C. Ne treba ni spominjati da je u cijeloj unutrašnjosti, ali i na većem dijelu sjevernog Jadrana najviša dnevna temperatura ostala ispod nule. U unutrašnjosti i ispod -5 °C. U Rijeci se temperatura spustila do -4,8 °C, a ona najviša dnevna nije prelazila -2,1 °C. U Dalmaciji, osobito južnoj, gdje je dan obilježilo jako jugo i kiša temperature su ponegdje dostizale i 11 °C (Komiža, Hvar).
Već prije svitanja snijeg je počeo zatrpavati i Liku, Gorski kotar, unutrašnjost Dalmacije, te središnje i sjeverne krajeve unutrašnjosti. U Istri je snijeg posustao već prijepodne, na Kvarneru ga je bilo i tijekom poslijepodneva, a u unutrašnjosti je nastavio cijeli dan, te se proširio i na Slavoniju. U unutrašnjosti je snijeg padao uz vrlo nisku temperaturu. Dojave o vrlo gustom snijegu bile su te subote česte. Problemi u prometu bili su brojni. U većem dijelu zemlje se prometovalo otežano zbog snijega i poledice, posebice na mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima. Državna cesta D 25 Gospić-Karlobag i dionica Jadranske magistrale (D 8) između Senja i Karlobaga bile su zatvorene su za sav promet.

Prije svitanja, uz jako i olujno jugo snijeg je padao i u Zadru, a poslijepodne je ponovno kratkotrajno zabijelio i Šibenik. Prolazak ciklone bio je popraćen i jakom grmljavinom, koje je bilo na Jadranu i u Lici. Tako je u Gospiću u 9 sati uz temperaturu od -10 °C padao jak snijeg uz grmljavinu.
U nedjelju ujutro, 20. prosinca najviše snijega je izmjereno na Plitvicama, 81 cm. Zavižanu je mjerio 80 cm snijega, Gospić 63 cm, Sljeme 62, Delnice 61 cm, a Ogulin 60 cm. Od 20 do 25 cm snijega mjerilo se u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti,a na istoku Slavonije oko 10 cm.

Snježni pokrivač na tlu, vedra noć bez vjetra, hladnoća u višim slojevima atmosfere i kratki dan pogodovali su brzom padu temperature zraka. Tako je u nedjeljno jutro, 20. prosinca u nizinskim predjelima središnje Hrvatske temperatura ponegdje pala i ispod -20 Celzijevih stupnjeva. Najhladnije je bilo u Čakovcu gdje su izmjerena -22 Celzijeva stupnja. Isto toliko izmjereno je i u Gornjoj Stubici u Hrvatskom zagorju. U Varaždinu je bilo -21°C, u Ludbregu -20°C, a na području Jastrebarskog -19 Celzijevaca. Ledenih -19 mjerili smo i u Obedišću pokraj Križa. U Križevcima je temperatura pala na -18°C, a čak smo i u Zagrebu izmjerili vrlo niskih -17 Celzijevih stupnjeva! Temperatura se i na Jadranu spustila ispod nule, na sjevernom dijelu ponegdje i do -8 Celzijevih stupnjeva.
Još je hladnije bilo jutro u ponedjeljak, 21.12. na prvi dan kalendarske zime. Tog dana su se temperature u gotovo cijeloj zemlji spustile ispod nule, a u unutrašnjosti i ispod -20 °C. U Hrvatskoj je najhladnije bilo Brinje sa -23.1 °C koliko je mjereno 25 minuta iza ponoći. U Gospiću je mjereno -22 °C.
Na mreži pljusak.com sve su postaje osim jedne (Trogir sa 1.1 °C) imale minimalnu temperaturu ispod nule. U Hrvatskoj je najhladnije bilo Brinje sa -23.1 °C koliko je mjereno 25 minuta iza ponoći. Hladniji je bio samo Donji Lug (BiH) sa -23.6 °C. U Zagrebu je mjereno -18 °C, a hladnije je u prosincu bilo samo još dva puta u šezdesetim godinama. I Gospić je sa -22 °C tog jutra izmjerio treću najnižu prosinačku temperaturu. Snijega je tog jutra još bilo u izobilju : Zavižan 80, Korenica i Plitvička jezera 70, Delnice i Gospić 58, Sljeme 56, Ogulin 43, Slunj 40. Ipak, dan koji je započeo s „debelim“ zimskim minusima završio je s pozitivnim temperaturama u gotovo cijeloj zemlji zbog južine koja je postajala sve izraženija.
slika
Minimalne temperature prvog dana kalendarske zime
Rijeka – gradska web kamera
slika
Zagreb foto Zvonimir Katančić
slika
slika
Pula - foto Nino Rašić
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:22

#2 - CIKLONA TARA 17.-19.2.2009. – DALMACIJA POD SNIJEGOM

Ciklona Tara donijela je početkom druge polovice veljače kratkotrajnu, ali izraženiju zimsku promjenu vremena, a najviše je snijega palo u Dalmaciji. Tara je bila najjača zimska oluja od 2006. godine, koja je pogodila čitavu Dalmaciju. Ciklona je stigla sa sjevera, pa je izostalo uobičajeno značajnije puhanje juga prije dolaska ciklone.
U utorak, 17. veljače ujutro prve su oborine počele u Dalmaciji. Uz kišu, bilo je i snijega (Imotski, Omiš, zaleđe Splita i Dubrovnika). Ipak te su oborine bile slabe i samo uvod u burna zbivanja koja će uslijediti u noći od 17. na 18. veljače. Hladna fronta je u kasno poslijepodne tog utorka sa sjevera stigla nad sjeverne krajeve unutrašnjosti. Uz jak sjeverni vjetar mnoge krajeve središnje i sjeverne Hrvatske, kao i Slavonije je do večeri zahvatila i prava mećava.


Oko 21 sat snijeg nošen burom koja je sve više jačala, počeo je padati i na sjevernom Jadranu. Padao je u Rijeci i okolici, kao i na kvarnerskim otocima, Krku i Cresu. Na Krku je bilo i grmljavine. Na postaji Mali Treskavac zabilježen je udar bure od 21,7 m/s. Oko ponoći je fronta stigla i do Zadra. Još u 23.30 sati temperatura na postaji Zadar poluotok bila je 9,8 °C, a već oko ponoći je počeo padati i snijeg uz temperaturu od 2 °C. Velika snježna mećava je grad Zadar, nakon nekoliko godina pauze, zabijelila s čak 10cm snijega. Zbog olujne bure, dionica autoceste A 1 Maslenica-Sv.Rok i Jadranska magistrala od Senja do Svete Marije Magdalene bila je ubrzo zatvorena za sav promet.


Olujna bura i snježna mećava s velikim zahlađenjem oko 1h, u srijedu 18.2.2009. stigli su i do šibenskog područja. U Šibeniku je palo 6cm snijega uz temperaturu zraka od čak -4°C. U 2h iza ponoći kiša je naglo prešla u snijeg u gradu Splitu. Više snijega palo je na istočnom dijelu grada, i preko 5cm, a manje u zapadnom dijelu, oko 2cm. Temperatura su u Splitu spustila za vrijeme mećave na -3°C. Prvi je to snijeg u Splitu nakon 2006. godine. Do jutra snijeg je zabijelio i preostale dijelove srednje Dalmacije, uključujući srednjodalmatinske otoke. U Zagori je snijeg počeo padati još tijekom utorka , 17. veljače, tako da mu je visina na brojnim lokacijama prešla visokih 20cm, na zapuhe i preko pola metra. Iznenađeni Dalmatinci nisu se najbolje snašli u pravim zimskim uvjetima. Diljem dalmatinskih gradova zavladao je prometni kolaps, a zaleđene ceste i putovi bili su kobni i za pješake, pa su mnogi građani završili na traumatologijama lokalnih bolnica zbog padova i ozljeda.
Snijeg je te srijede padao i u područjima južnije od Omiša. Sasvim netipično za Makarsku, u popodnevnim satima taj je podbiokovski grad zahvatila velika snježna mećava uz temperaturu zraka ispod 0°C. Vrlo obilan snijeg pao je i u dolini Neretve. U Metkoviću mu je visina navečer prešla 20cm, na vrgoračkom području dosegao je 25cm.

Snijeg na našoj obali najrjeđe pada na dubrovačkom području, a upravo je Dubrovnik i okolica bio centar zimskog zbivanja u Dalmaciji. Jedna od najvećih snježnih oluja u znanoj povijesti pogodila je ovaj grad tijekom srijede, 18. veljače. U početku je bilo jačih grmljavinskih pljuskova kiše i susnježice, a s jačanjem bure temperatura je pala na -1°C pa je gotovo cijeli drugi dio dana na dubrovačkom području padao gust snijeg. Snijeg je zabijelio grad s više od 10cm te je izazvao potpuni prometni kolaps. Zbog obilnog snijega i olujnog vjetra dijelovi Dubrovika bili su bez električne energije. Osim snijega, Dalmaciji je puhala i bura koja je mjestimično dosegla olujni prosjek uz orkanske udare.

slika
Zadarski pozdrav snijegu - foto: Ivan Toman

slika
Foto: Cropix
slika
Veličanstveni prizori iz Dubrovnika (Foto: Daniel Pavlinović)

Ciklona Tara navečer naglašeno je djelovala i na vrijeme u zemljama jugoistočne Europe.

Snijeg je dva dana bez prestanka padao u gotovo cijeloj Bosni i Hercegovini, te je prouzročio znatne poteškoće u cestovnom prometu, a u nekim dijelovima zemlje naselja su ostala bez električne energije. Znatne količine snijega zabilježene su i u Mostaru što je krajnje rijetka pojava u tom dijelu BiH. U susjednoj Crnog Gori snijeg je padao u područjima gdje je izrazito rijedak, kao u gradu Baru. Središnji i južni dio Srbije bio je pod snijegom debljine i do pola metra. Autocesta Beograd-Niš bila je zatvorena, a mnoga su vozila ostala zatrpana u dubokom snijegu. Osobito je teško stanje bilo na sjeveru Albanije. Oko 10 tisuća ljudi na sjeveru je bilo potpuno odsječeno od ostatka zemlje. Mnoge je vozače snježna oluja blokirala na cestama . Izvještaji su govorili da je palo i do tri metra snijega. Snježna oluja zahvatila je i zapadnu Bugarsku te jugozapadnu Rumunjsku.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:23

#3. - (PRED)BOŽIĆNI TEMPERATURNI ŠOKOVI

Sve je počelo još prvog dana kalendarske zime. Tog ponedjeljka ujutro temperature su se u gotovo cijeloj zemlji spustile ispod nule, a u unutrašnjosti i ispod -20 °C. Na mreži pljusak.com sve su postaje osim jedne (Trogir sa 1.1 °C) imale minimalnu temperaturu ispod nule. U Hrvatskoj je najhladnije bilo Brinje sa -23.1 °C koliko je mjereno 25 minuta iza ponoći. Hladniji je bio samo Donji Lug (BiH) sa -23.6 °C. U Zagrebu je mjereno -18 °C, a hladnije je u prosincu bilo samo još dva puta u šezdesetim godinama. I Gospić je sa -22 °C tog jutra izmjerio treću najnižu prosinačku temperaturu. Snijega je tog jutra još bilo u izobilju : Zavižan 80, Korenica i Plitvička jezera 70, Delnice i Gospić 58, Sljeme 56, Ogulin 43, Slunj 40. Ipak, dan koji je započeo s „debelim“ zimskim minusima završio je s pozitivnim temperaturama u gotovo cijeloj zemlji zbog južine koja je postajala sve izraženija.
slika
Minimalne temperature prvog dana kalendarske zime
Južina je na karakterističnim lokacijama zavladala već od jutra. Daruvar je u 5 sati mjerio -18 °C, u 7 sati već -5 °C, a u 10 sati i 0 °C. Ogulin je u „pozitivu“ prešao već u 7 sati ujutro. Još pokoji dvoznamenkasti minus bio je u 11 sati, a u 12 sati je samo Gospić imao -10 °C. U 14 sati samo su Zavižan i Križevci mjerili ispod -5 °C (bilo je -6 °C), a u 21 sat temperature su koji stupanj ispod nule uglavnom na istoku Slavonije i u višem gorju. U mnogim je krajevima unutrašnjosti nakon čitavog tjedna pod neprestanim minusima , temperatura do kraja prvog dana kalendarske zime dobila pozitivan predznak.
Koliko je bilo impresivno zatopljenje uz južinu govorili su i podaci o kretanju temperature na postaji Brinje. Od već spomenutih -23.1 °C u 0:25 sati, temperatura je u 22:38 porasla do 5.6 °C. To daje amplitudu od rijetko viđenih 28.7 °C u manje od 24 sata. Osobito je nagli skok temperature zabilježen između 10 i 12 sati, kada je temperatura „skočila“ sa -14 °C na + 1 °C. Na postaji Gornja Stubica razlika između minimalne (-21.2 °C) i maksimalne (5.4 °C) temperature tog dana je iznosila 26.6 °C. Počelo je i topljenje snijega, koji će do Božića gotovo potpuno nestati s svih mjerenih postaja. Do 19 sati u Ogulinu je „otišlo“ već 13 cm snijega, pa ga je bilo 30 cm.

Temperature su nastavile rasti i sljedećeg dana. Južinu, a na sjeveru Jadrana i Gorskom kotaru i vrlo obilnu kišu donijela je nova ciklona Grgo, koja je ekspresno otpuhala hladnoću s naših prostora. Tako su ujutro u 7 sati samo su dvije postaje DHMZ-a mjerile negativnu temperaturu (Križevci i Zagreb aerodrom -1 °C), a već sredinom prijepodneva su sve postaje imale pozitivnu temperaturu. U Rijeci je tog utorka, 22.12. palo 110 mm kiše po četvornome metru, što je novi dnevni rekord za prosinac. Dijelovi grada oko tržnice bili su poplavljeni. Na postaji Čavle palo je čak 180 mm u 24 sata. Postaja Poljane mjerila je 164 mm, Opatija 137 mm, Rijeka Pehlin 134 mm, a Klana 116 mm.

Obilna kiša uz jugo i dvoznamenkaste temperature „uništila“ je sav snijeg na sjevernom Jadranu, a snijeg se brzo se topio i u unutrašnjosti. U Gospiću je 21.12. ujutro visina snježnog pokrivača bila je 58 cm (uz -22 °C). Dan poslije u 7 sati ujutro mjerilo se 30 cm uz temperaturu od 5 °C, a navečer u 19 sati ostalo je samo 13 cm snijega, a temperatura je porasla do 9 °C. Najtopliji je tog dana bio Senj sa 17 °C, a toplo je bilo i u Ogulinu (12.5 °C) i Daruvaru koji je u 21 sat mjerio čak 14 °C, uz bok Dubrovniku, Hvaru, Komiži, Makarskoj i Pločama.
Porast temperatura nastavio se i u srijedu 23.12. Najtopliji je bio Sisak sa 19,6 °C, a najviše dnevne temperature su u gotovo cijeloj zemlji prelazile 14 °C. Tog dana su na nekim postajama mjerene temperature koje su bile i do 38 stupnjeva Celzija više u odnosu na one mjerene dva dana ranije. Rekorder po porastu je bila Gornja Stubica sa temperaturnom razlikom od 38.4 °C. Temperatura je od -21.6 °C koliko je mjereno 21.12. porasla na 16.8 °C 23.12. Dan poslije na toj je postaji mjereno 18,6 °C, što je točno 40 °C više nego četiri dana ranije, a u Brinju je tog četvrtka temperatura bila 41 °C više nego u ponedjeljak.
slika
Tako visoke temperature uz jake južne vjetrove, a u Gorskom kotaru i uz pomoć obilne kiše koja je pala, drastično su smanjile visinu snježnog pokrivača. Tako je Gospić tog jutra mjerio samo 2 cm snijega (dva dana ranije bilo ga je 58 cm). Zavižan je sa 80 cm od dan ranije došao na 40 cm ujutro, da bi ga navečer ostalo još 30 cm. Snijeg koji je dva dana ranije prekrivao cijelu unutrašnjost i sjeverni Jadran otišao je za samo dva dana.

Neobična božićna toplina nastavila se i na Badnjak. Mjerene su temperature i do 20 °C.
Po podacima sa mreže pljusak.com najtoplija je tog dana bila Velika Lešnica kod Broda na Kupi sa proljetnih 20.1 °C. Od DHMZ postaja drugi je dan zaredom najtopliji Sisak sa 20 °C, točnije 19.9 °C. Daruvar je mjerio 19.7 °C, Komiža 18.9 °C, a Knin 18.8 °C. Neobično je bila topla i badnja noć. Temperature su gotovo posvuda bile dvoznamenkaste, često i preko 15 °C, a u Sisku i Daruvaru je i u 20 sati toplih 18 °C. Još je toplije bilo u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Banja Luka je mjerila 20.1 °C, a Valjevo čak 21.7 °C.

Nakon toplog Badnjaka uslijedio je još topliji Božić koji je donio vrhunac toplog vala. Ovogodišnji Božić zasigurno će zapamtiti stanovnici Gradišta pored Županje, Siska i Slavonskog Broda jer je tamo temperatura zraka dosegle rekordno visokih 22°C. U Novoj Gradišci se temperatura u 14 sati popela do 23 °C. Samo je malo nedostajalo da bude izmjerena i najviša prosinačka temperatura u Hrvatskoj otkad postoje meteorološka mjerenja. Naime, 23 °C u Novoj Gradišci je samo za 0.7 °C manje od apsolutnog maksimuma za prosinac. Sredinom prosinca 1989. godine je u Sisku izmjereno 23.7 °C. U Osijeku je ipak srušen prosinački rekord. Današnjih 21.3 °C je za 1.3 °C više od dosadašnjeg rekorda iz 1989. godine.
Prema podacima mreže automatskih meteoroloških postaja Pljusak.com, +22°C je izmjereno u Slatini i Gornjim Bogićevcima pored Nove Gradiške. Toplina nije zaobišla ni Jadran pa je proljetnih 20°C na Božić izmjereno u Šibeniku i Solinu pored Splita. Još više temperature zraka su mjerene u nama susjednim zemljama. Tako je u Doboju u BiH izmjereno nevjerojatnih 24°C!
Kiša, južina i toplina otopili su i zadnje ostatke snijega u čitavoj zemlji, a jedina mjerna postaja na kojoj se danas u Hrvatskoj mjerio snježni pokrivač je ona na Zavižanu gdje je izmjereno preostalih 8cm snijega.
Na sjevernom Jadranu je i dalje padala kiša, najobilnija na širem riječkom području. U četiri dana, od 7 sati ,21.12. do 7. sati 25.12. u Rijeci je palo 225 mm kiše (mjesečni prosjek za prosinac je 155 mm). Rječina je nabujala i poplavila dio okolnih ulica, a pod vodom je bio i stadion Kantrida. Nabujale su i ostale rijeke u zapadnim krajevima unutrašnjosti, osobito Kupa i njene pritoke te Sava. Na nekoliko mjesta na karlovačkom području rijeke su se izlile i zatvorile prometnice, a Sava je na Božić probila nasip kod Zaprešića i poplavila nekoliko kuća.

Neobična božićna meteorološka priča nastavila se i u večernjim satima. Tijekom poslijepodneva i osobito večeri sa sjeverozapada je počeo pritjecati hladniji zrak, te su bile česti grmljavinski pljuskovi, navečer praćeni i tučom u središnjim krajevima, uključujući i Zagreb. S dolaskom hladnijeg zraka kasno poslijepodne i navečer počeo je izraziti pad temperature, najprije na sjeverozapadu unutrašnjosti. Na postaji Slatina temperatura je te večeri u samo jedan sat pala za gotovo 10 °C, od 18 na 9 °C. Rekordno topli Osijek je navečer uz pljusak i grmljavinu mjeri 8 °C. Na Sljemenu je u zadnjim satima božićnog dana padao i slab snijeg na 0 °C pa je tako "Božićni Mix" kompletiran.

slika
Maksimalne temperature zraka na Božić

slika
Nabujala Rječina na Božić (foto VlatkoC)
slika
Neobični božićni ukras nad Zagrebom (foto Zvone)
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:38

#4. – DUGOVJEČNA CIKLONA KAMILA (20.6.-6.7.2009).

Čitavih sedamnaest dana, od kraja kalendarskog na vrijeme je utjecala ciklona Kamila. Riječ je o najdugotrajnijoj cikloni u povijesti Crometeo projekta. U tih 17 dana bili su česti obilni grmljavinski pljuskovi, i u unutrašnjosti i na Jadranu, koji su u kratko vrijeme donosili vrlo velike količine kiše. Rekorder je svakako Kaštela sa 100 mm kiše samo u jednom poslijepodnevnom pljusku početkom srpnja .


slika

Zadnjih nekoliko dana kalendarskog proljeća bilo je u našoj zemlji vruće. Vrhunac vrućina je bio petak, 19. lipnja, pretposljednji dan kalendarskog proljeća. Najviše dnevne temperature zraka bile su gotovo posvuda veće od 30 °C. Po podacima DHMZ-a najtoplije je bilo na zagrebačkom području. Na postaji Zagreb Grič je mjereno 34 °C, dok je na Crometeo postaji Zagreb Mlinovi izmjeren maksimum od 35.8 °C, dvadesetak minuta poslije 16 sati. Temperature mora bile su ugodne za kupanje, na većini postaja je, po podacima DHMZ-a, mjereno 23 ili 24 °C, dok je na Lastovu mjereno 25 °C, a u Zadru i 26 °C.

Ciklona je burno počela u subotu 20. lipnja kada se od sjevera prema jugu Jadrana premještala izražena hladna fronta. Nakon njenog prolaska stvorila se najprije prizemna ciklona nad Jadranom, a zatim i dugotrajna visinska ciklona, koja je puna dva tjedna podržavala kruženje vrlo nestabilnog zraka nad našim krajevima.


Posljednji dan kalendarskog proljeća, subota 20. lipnja bila je meteorološki jedan od najuzbudljivijih dana u prvoj polovici godine. Ciklona Kamila sve naglašenije je djelovala na vrijeme u Hrvatskoj. Na njenom 'udaru' prvo se ujutro našao sjeverni Jadran. Prava poplava dogodila se u Bujama gdje je u samo nekoliko sati na tamošnjoj Crometeo postaji do 13h izmjereno čak 90 litara oborine po metru kvadratnome. Slijedili su Pazin s 58mm i Malinska na Krku s 39mm.

Prolaskom hladne fronte na tom je području zapuhala jaka, škura bura, a temperature u 13h su se kretale od jesenskih 12 do 19°C. Diljem Istre su zabilježene i pijavice. Dvije koje nisu ušle na kopno viđene su na moru ispred Vrsara. Pijavica koja se oko 11h pojavila u Medulinu, prešla je preko tamošnjeg kampa Kažela. Ozlijeđeno je bilo 7 ljudi, a materijalna šteta je bila velika. Pijavica je pomaknula s mjesta šest velikih metalnih bungalova, odnijela mnogo krovova, te oštetila 30 do 40 prikolica.
slika
Pijavica je 20.6.2009. poharala autokamp Kažela kod Medulina
Pijavica je tog jutra „spustila“ i na ulicu Montiron u Šišanu kraj Pule. Pijavica koja se digla u deset ujutro u par sekundi je poharala dvorišta, razbacala klupe, srušila dimnjake, iščupala portune i za sobom ostavila "poslijeratno stanje". Jedan portun nije izdržao snažan vjetar te je iščupan preletio nekoliko metara preko ceste skroz na suprotnu stranu od kuće. Na sreću, tada se nijedno vozilo nije zateklo na prometnici. Nevrijeme je uništilo kuće i krovove, no na sreću ljudskih žrtava i ozljeda nije bilo, javljao je Glas Istre.
Tijekom dana se ciklona i njena pripadna fronta premještala sa sjevernog jadrana prema Dalmaciji. Najprije je nevrijeme zahvatilo zadarsko područje. Po podacima DHMZ-a na postaji Zadar Zemunik palo je 67 litara kiše. Zbog jakog nevremena cijeli je Zadar desetak minuta bio bez struje. Vatrogasci su u nekoliko slučajeva u Pakoštanima, Biogradu i u samom Zadru crpili vodu iz poplavljenih podruma i garaža.
slika
Pakoštane, 20.6.2009.
Olujno nevrijeme s obilnom kišom oko 18 sati pogodilo je i šire splitsko područje. U kratkom vremenu pale su mjestimice vrlo velike količine kiše. Na Crometeo postaji Vela Luka (Korčula) pala je u kratkom vremenu 71 litra kiše, u Žrnovnici 60, Šibenik Vidici 52.3, te u Splitu (Visoka) 50.5 litara. Na trenutke je u Splitu i okolici dolazilo do prekida električne energije, a gromovi su na području grada i okolice izazvali nekoliko manjih požara s materijalnom štetom. Bilo je i nekoliko dramatičnih akcija spašavanja na moru koje su sve završile uspješno. Tragalo se za jednim daskašem i jedrilicom koji su bili nestali za vrijeme nevremena. Uspješno je u luku vraćen i brod sa 70 putnika koji je isplovio sa Brača.
Kasno navečer je i Dubrovnik i okolicu zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme. U sat vremena je palo šezdesetak mm kiše.

slika
Zadar, 20.6.2009. foto: Aleksandar Gospić

Više kiše bilo je i u Gorskom kotaru i Lici. Tako je u Gospiću palo 35 litara, a u Pargu 32 litre. Na Zavižanu je palo 37 litara. U središnjim krajevima unutrašnjosti palo je znatno manje kiše, uglavnom od 5 do 10 litara.
S prolazom fronte temperatura je naglo padala i za deset do petnaest stupnjeva. U 5 sati ujutro, prije fronte Rijeka je imala toplih 23 °C, a u 12 sati samo 15 °C. Šibenik je od 29 °C u 12 sati, došao do 15 °C u 20 sati. U 14 sati Varaždin je mjerio 13 °C, a aerodrom Osijek 27 °C. U 22 sata Dubrovnik je mjerio još visokih 25 °C. U isto vrijeme na Zavižanu se temperatura spustila na samo 3 °C uz slabu kišu. Kasno navečer je dionica autoceste A 1, između čvorova Sveti Rok i Maslenica, zatvorena za sav promet, zbog olujne bure.
Prvog dana kalendarskog ljeta, u nedjelju 21.lipnja 2009. nije bilo puno ljetnog ugođaja. U najvišem gorju su vladali uvjeti nimalo slični ljetnima. Na Zavižanu se tako minimalna temperatura te nedjelje spustila na 1.4 °C, najviša dnevna je dosegnula tek 4.2 °C.

Poslijepodne i navečer je Dalmaciju, osobito šire splitsko područje zahvatilo novo grmljavinsko kišno nevrijeme, praćeno vrlo jakom burom. Temperatura zraka brzo je padala. U 16 sati je u Splitu mjereno 21 °C, a u 20 sati uz i dalje jaku kišu 15 °C. Split je u 21 sat sa 14 °C bio, izuzev gorja najhladniji u zemlji. U Gospiću je tada mjereno 13 °C. Jako grmljavinsko nevrijeme i obilna kiša zahvatila je i Korčulu. Kiše i jake bure bilo je i u dalmatinskoj Zagori, na području Knina, te na makarskom i dubrovačkom području. Slabe kiše bilo je i u Slavoniji, dok je tog dana kiša izostala u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, kao i na sjevernom Jadranu.
Na Jadranu je i ponedjeljak 22. lipnja, nastavila puhati bura koja je na području Maslenice bila jaka i olujna, a nekoliko vozila i kamp kućica je i prevrnula. U prekidu je bio i trajektni promet s Pagom. Veći dio dana uporna jesenska kiša padala je i u sjeverozapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti, ali nisu pale veće količine (uglavnom od 9 mm (Zagreb Mlinovi) do 20 mm (Sveti Đurđ). Temperature zraka nisu odgovarale datumu na kalendaru. U rano poslijepodne duž Jadrana temperature su se kretale uglavnom od 19 do 21 °C, tek ponegdje stupanj ili dva više. Istovremeno je u unutrašnjosti bilo svježih 13 do 15 °C, u Lici i Gorskom kotaru oko 10 °C, a u višem gorju još niže. Sljeme je tako u 15 sati mjerilo 7 °C, a Zavižan zimskih 2 °C.
slika
Oblačni sustav sredozemne ciklone Kamila dominirao je na satelitskoj slici Europe u ponedjeljak 22. lipnja

slika
Zagreb, 1.7..2009. foto: Zvonimir Katančić


I sljedeći su dani donijeli vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme. I u unutrašnjosti i na Jadranu je uz sunčana razdoblja bilo pljuskova i grmljavine. Ipak, od 22. do 25. lipnja nije bilo obilnijih oborina i nevremena. Tih dana je obilnih kiša i poplava bilo u zemljama sjevernije od nas, Austriji, Češkoj , kao i na sjeveroistoku Slovenije. Tako su zbog porasta vodostaja rijeke Mure u Međimurskoj su županiji u četvrtak 25. lipnja navečer proglašene izvanredne mjere obrane od poplava, a u petak 25. lipnja je oko 6 sati privremeno zatvoren granični prijelaz Sveti Martin na Muri, nakon što se izlila rijeka Mura.
Petak, 26. lipnja (sedmi dan ciklone Kamila) donio je nova izraženija nevremena, kojih je bilo širom zemlje. Nevrijeme je u okolici Rijeke uzelo i jedan život. Muškarac (53) iz Viškova umro je nakon udara groma u petak oko 12.15 sati na mjesnom groblju u Zlobinu, kraj Rijeke. Radio je u poduzeću KGM iz Viškova. On je s kolegama obavljao radove na groblju. Za vrijeme grmljavinskog nevremena sklonio se ispod stabla bora. Iznenada je udario grom i muškarac se srušio na tlo.
Oko 15:30 kiša i olujno nevrijeme zahvatili su baranjsku općinu Kneževi Vinogradi. U samo 45 minuta palo je više od 50 litara kiše na četvorni metar, koja se slijevala s Baranjske planine. Voda je prodrla u 8 obiteljskih kuća i 20 okućnica. Materijalna šteta je velika. Bujica je odnijela i dio državne ceste D 212 Kneževi Vinogradi - Suza. Led je u olujnom nevremenu oštetio i voćnjake na području Kneževih Vinograda.
U popodnevnim satima jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je Kaštela, a u sat vremena palo je oko 35 litara kiše po metru kvadratnome. Obilan pljusak poplavio je kaštelanske ulice jer odvodni kanali nisu mogli primiti toliku količinu kiše u kratkom vremenu.

slika
Satelitska snimka s grmljavinom u 14:00 i poplavljena Kaštela (Foto: Zvonimir Barišin)
Grad Zagreb i okolicu zahvatilo je oko 18 sati nevrijeme s jakom kišom, tučom i grmljavinom. U vrlo kratkom vremenu u nekim je dijelovima grada palo više od 40 litara kiše po metru kvadratnom što je uzrokovalo zadržavanje vode po gradskim ulicama. U manje od pola sata, grad je ostao paraliziran; semafori su iskočili iz strujne mreže, podvožnjaci se napunili vodom, a stotine podrumskih prostora bili su poplavljeni. Poplavljena je i zgrada knjižnice grada Zagreba u kojoj je uništeno na stotine knjiga.
Kamila u Zagrebu - viewtopic.php?f=5&t=5651&start=15
slika
Foto Večernji list
U nedjelju 28. lipnja Split i okolicu zahvatilo je novo snažno grmljavinsko nevrijeme u kojem u samo sat vremena palo od 20 do 40 litara kiše. Istog dana je na moru oko Šolte viđeno i nekoliko pijavica. Obilnijih pljuskova bilo je ponegdje i u unutrašnjosti. Tako je u Sisku palo čak 55 mm kiše. U Bjelovaru je u sat vremena palo 25 litara kiše po četvornom metru. Velike količine oborina, osim što su za sobom ostavile bujice, uzrokovale su i poplave u podrumskim prostorijama u samom središtu grada. I zadnja dva lipanjska dana bila su nestabilna s lokalnim pljuskovima i grmljavinom i na Jadranu, a osobito u unutrašnjosti.
Prvi srpanjski tjedan donio je nastavak vrlo promjenjivog i nestabilnog vremena zbog utjecaja ciklone Kamila (koji je počeo još 20. lipnja). S prvim danom srpnja Kamila je ušla u svoj dvanaesti dan. I u unutrašnjosti i na Jadranu, bilo je čestih lokalnih grmljavinskih pljuskova, a ponegdje je bilo i malo tuče. Najviše kiše palo je u Karlovcu. Na Crometeo postaji je palo 38 mm kiše, a na DHMZ postaji 36 mm. Najviše dnevne temperature bile su ipak ljetne i kretale su se uglavnom od 28 do 31 °C. Slično je bilo i 2.srpnja. Najviše je kiše palo je u izraženom poslijepodnevnom grmljavinskom pljusku u Kninu. Po podacima DHMZ-a, čak 42.2 mm kiše. Obilnije kiše i pljuskova bilo je i u dijelovima Zagreba. Zagreb Maksimir mjeri 27 mm, a Zagreb Grič tek 7 mm. Na Crometeo postaji Zagreb Mlinovi palo je 22 mm kiše.
Trećeg dana mjeseca Požegu je oko 12 sati zahvatilo jako nevrijeme koje je uzrokovalo bujice na ulicama i prometnicama. Tuča i obilna kiša su znatno otežale promet. Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je između 15 i 16h i područje Kaštela. Na Crometeo postaji Kaštel Gomilica u 60 minuta palo je 50 litara kiše po metru kvadratnome. Stvorile su se bujice po ulicama koje su otežavale normalno odvijanje cestovnog prometa. Temperatura zraka je pala za desetak stupnjeva, sa 30°C na samo 20°C za vrijeme pljuska. U okolici Kaštela zabilježeno je znatno manje kiše. Tako je u Trogiru s ovim pljuskom palo 6mm, a na postaji Split Spinut 4mm. Na postajama Solin, Žrnovnica i Mosor palo je manje od jedne litre oborine po metru kvadratnome.



I dan kasnije je glavna meteorološka vijest stigla iz Kaštela gdje je u jakom poslijepodnevnom grmljavinskom nevremenu palo 100 mm kiše, točnije 100.1 mm kiše. Slično kao i 3. srpnja, u jednom satu je palo 54.6 mm kiše. Poplavljeno je dosta kuća. Od početka srpnja na postaji Kaštel Gomilica palo je 153.7 mm kiše. Obilnije kiše bilo je i na području Splita. Na postaji Split Spinut palo je 35 mm kiše, a na Marjanu 33 mm kiše , što je više od prosječne mjesečne količina kiše za srpanj koja iznosi 26.2 mm. Koliko su ti dvodnevni monsuni nad Kaštelima bili lokalnog karaktera govori i podatak da u Solinu i Trogiru u ta dva dana nije pala na kap kiše. Na postaji Lovreć je palo 45.6 mm kiše. Jače grmljavinsko nevrijeme sa tučom zahvatilo je tog dana i područje Dugopolja. Osim Dalmacije obilnije kiše bilo je i u dijelovima Zagreba. Na Griču je palo 17 mm kiše, a istovremeno na Maksimiru nije pala ni kap kiše. U poslijepodnevnim satima je jak grmljavinski pljusak zahvatio i istok Istre, osobito područje Labina, dijelove Kvarnera, osobito područje Novog Vinodolskog.
Rijeka Drava izlila se 4. srpnja, iz korita u središtu Osijeka. Na nekoliko stotina metara na lijevoj obali voda je prekrila šetnicu. U Osijeku, cijeloj Baranji i u Vukovaru na snazi su bile redovite mjere obrane od poplave. Dan kasnije je Dunav poplavio Zeleni otok na Batini.
5. srpnja je Slavonski Brod u rano poslijepodne pogodilo olujno nevrijeme praćeno jakom kišom i tučom. Ozlijeđenih nije bilo, no poplavljeno je dvadesetak obiteljskih kuća. Te je nedjelje lokalnih pljuskova i grmljavine bilo u mnogim krajevima unutrašnjosti, te mjestimice na Jadranu. Ponedjeljak, 6. srpnja bio je posljednji, sedamnaesti dan utjecaja ciklone Kamila. Kiša i lokalni pljuskovi bili su rjeđi nego prethodnih dana, a izostala su i jača nevremena.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:39

#5 - ZIMA U PRVOJ POLOVICI SIJEČNJA

Prva polovica siječnja donijela je u unutrašnjosti zemlje pravi zimski ugođaj uz vrlo hladno vrijeme. Istovremeno je Jadran bio pošteđen zime i niskih temperatura. Vrlo hladna jutra unutrašnjosti je osigurala je snažna anticiklona, koja je u tri navrata bila kratkotrajno narušena s ciklonama. Najprije je u novogodišnjoj noći i na Novu godinu ciklona Jadranko donijela zimski ugođaj u unutrašnjosti. Malo više snijega je donijela tjedan dana kasnije ciklona Klara, a najviše nevolje stiglo je krajem prve polovice mjeseca s ciklonom Leon. Ona je u unutrašnjosti donijela ledenu kišu, koja osobito mnogo problema donijela u Lici. Obilniji snijeg pao je u središnjoj Hrvatskoj, a kiša u Dalmaciji. U tom su razdoblju u unutrašnjosti prevladavala vrlo hladna jutra, a temperature su se često spuštale i ispod -15 °C. Istaknimo minimalnu temperaturu od -24 °C, kolika je izmjerena 10. siječnja u Crnom Lugu Risnjak.

Prvi dani Nove godine donijeli su nastavak hladnog vremena, koje je započelo još u zadnjem tjednu 2008. godine. Već u novogodišnjoj noći pohodila nas je prva ciklona, Jadranko. Unatoč prizemnoj anticikloni, ta je ciklona donijela zimski novogodišnji ugođaj u unutrašnjosti, iako snijega nije palo puno. U novogodišnjoj je noći obilnija kiša pala na sjevernom Jadranu (Cres 58 mm). 3. Siječnja je snijeg nakratko zabijelio i vrhove Brača i pelješca. Nakon ciklone Jadranko opet je ojačala anticiklona, koja je donijela sve hladnija jutra. Prvi izvještaji o vrlo niskim temperaturama stigli su 4. siječnja. Tog jutra je u Daruvaru izmjereno -16 °C. Ispod -10 °C bilo je i u Gorskom kotaru, Lici te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sljedećih dana nizale su se vrlo niske temperature. 5. siječnja je u Starom Lazu u Gorskom kotaru izmjereno -20 °C, a u Korenici i Otočcu -18 °C.
Nova siječanjska ciklona, Klara donijela je 7. i 8. siječnja i novi snijeg u unutrašnjosti, a bilo ga je i u Dalmatinskoj zagori. Na području Karlovca i Siska palo je oko 20 cm novog snijega, a u Gorskom kotaru i Lici je palo od 10 do 15 cm snijega. Nekoliko centimetara snijega zabijelilo je i Slavoniju, dok su sjeverni krajevi unutrašnjosti ostali bez snijega. Nakon Klare, nastavilo se vrlo hladno vrijeme. Jutro, 9. siječnja donijelo je u Slavonskom Brodu, Gradištu i zagrebačkom aerodromu Pleso, - 18°C. Daruvar je mjerio -17°C, a Gospić -16°C. Drugdje je u unutrašnjosti bilo od -15 do -10°C. Zbog iznimno niskih dolazilo je i do poremećaja u željezničkom prometu zbog pucanja tračnica, zaleđivanja skretnica, povećanog broja kvarova vučnih vozila i signala.

Subota, 10. siječnja donijela je još niže temperature. U Crnom Lugu - Risnjak minimalna temperatura je iznosila čak -24°C. U Otočcu je izmjereno -19°C. Vrlo hladno bilo je i u nizinama unutrašnjosti zemlje, Slavonski Brod je drugi dan zaredom imao minimum od -18°C. Drugdje su minimalne temperature zraka u unutrašnjosti zemlje bile od -17 do -9°C, u zaleđu obale od -7 do 1°C, a uz obalu i na otocima od 1 do najtoplijih 10°C, koliko je bilo izmjereno na Palagruži. Razlika između najviše i najniže minimalne temperature zraka u Hrvatskoj je iznosila nevjerojatnih 34°C!

slika

Minimalne temperature 10.1.2009.

Početkom druge dekade siječnja u Hrvatskoj su Jadran i unutrašnjost bili dva različita svijeta. Jaka anticiklona ( s tlakom koji je u unutrašnjosti prelazio i 1040 hPa). Nizine unutrašnjosti prekrivala je magla i niski oblačni sloj iz kojeg je mjestimično padao zrnat snijeg. U Gospiću se temperatura zraka ujutro 12. siječnja spustila na -18°C. Najviše dnevne temperature bile su u unutrašnjosti od -7 do -4°C, a na Jadranu su se penjale i do 16°C, koliko je mjestimično izmjereno u Dalmaciji. U višem gorju i na Jadranu je bilo pretežno sunčano. Na obali je mraz zabilježen samo u Senju gdje je izmjereno čak -5°C.

Sredina siječnja donijela je utjecaj nove ciklone, Leon. Ciklona se sa sjevera Afrike, preko Italije premjestila nad naše krajeve. Donijela je po visini topli sredozemni zrak, koji je u kombinaciji sa vrlo hladnim zrakom u nižim slojevima atmosfere doveo do padanja ledene kiše, koja je stvorila mnogo problema, osobito u Lici. Ledena kiša je oštetila dalekovode, pa u mnogim mjestima Like (osobito općina Gračac) nije bilo struje i vode. Za područje Lovinca proglašena je elementarna nepogoda.
Ledena kiša je u srijedu 14. siječnja zahvatila unutrašnjost zemlje, donoseći brojne probleme u prometu. Mnogi građani su zbog padova i prijeloma završili u bolnicama.

U noći od 14. na 15. siječnja je u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj Hrvatskoj i samo ponegdje na zapadu Slavonije padao snijeg. Najviše snijega palo je u središnjoj Hrvatskoj, mjestimično i 20cm novog snijega. Tako je 15. siječnja u Karlovcu izmjereno 29 cm snijega. Snježna mećava zahvatila je te noći i Zagreb.

U Dalmaciji je ciklona Leon donijela obilnu kišu, ponegdje je na širem području Splita (Kaštel Gomilica) palo i preko 100 mm kiše. Ponegdje je palo kiše i više od mjesečnog prosjeka. Najmanje je oborina s ciklonom Leon bilo na sjevernom Jadranu. Nakon ciklone Leon, opet je kratkotrajno ojačala anticiklona. Jutra su u unutrašnjosti bila i dalje hladna, ali se vrijednosti ispod -12 °C nisu ponovile. Hladnoća koja je, u unutrašnjosti potrajala više od tri tjedna je, od 19. siječnja ustupila mjesto južini i zatopljenju.

slika
Snijeg je u noći od 14. na 15. zabijelio veći dio središnje Hrvatske


slika

slika
Zaleđena Lika sredinom siječnja (foto Ivan Toman)
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:42

#6. – SVIBANJSKE VRUĆINE I NEVREMENA

Veći dio svibnja su obilježile dugotrajne vrućine, a već drugu godinu zaredom su ponegdje obarani i apsolutni temperaturni rekordi. Novi temperaturni rekordi za najvišu svibanjsku temperaturu izmjereni su na Zavižanu (23,1 °C), u Rijeci (33,7 °C). Split – Resniku (34.7 °C), Malom Lošinju ( 34,5 °C) , Kninu (34.2 °C) i Pazinu (33.7 °C). Od 17. svibnja je započeo niz od 12 dana u kojima je u našoj zemlji mjerena temperatura veća od 30 °C. Bilo je i neobično toplih noći. Tako se u prvom satu nakon ponoći, 26. svibnja temperatura na postaji Starigrad Paklenica podignula do čak 30,7 °C. Pored vrućina, svibanj je bio obilježen i brojnim grmljavinskim nevremenima, često praćenih i s tučom, a bilo je i dosta šteta. Na kraju svibnja došlo je do zahlađenja, a na Zavižanu je krajem mjeseca palo i malo snijega, samo par dana nakon što je tamo mjerena dosad najviša svibanjska temperatura.

slika</div>
Vrućine, suša i česta nevremena obilježila su svibanj

Nakon utjecaja ciklone Gara, koji se prvih dana svibnja nastavio iz travnja, a u planinama je palo i malo snijega, stabilnije i sve toplije razdoblje počelo je 6. svibnja. Krajem prve dekade temperature su se već približile brojci od 30 °C. Tako je 9. svibnja najtoplije bilo u Gradištu (27,3°C) i Osijeku (28,1°C). Na Crometeo postajama na lokacijama Žminj,Zagreb Ferenščica, Makarska Zelenka, Vodice i Osijek Retfala izmjereno je čak 29°C. Prvi puta u godini je i temperatura mora dosegnula 20 °C, koliko je izmjereno u Zadru. Dan poslije, 10. svibnja temperature su se još više približile brojci od 30 °C, a na nekim Crometeo postajama su je i premašile. Tako su dana postaje Vodice i Velika Gorica imale maksimum od 30,9 °C, a Osijek (Retfala) i Zagreb (Lošinjska) 30,2 °C. Od DHMZ postaja najtoplije je bilo u Karlovcu sa 29,4 °C i Osijek (Klisa) sa 29,3 °C. 11. svibnja je prvi puta u godini na nekoj postaji DHMZ-a izmjerena je temperatura od 30 °C (Osijek –Klisa) . Na postaji Osijek-Čepin mjereno je 29,7 °C, a u Gradištu 29 °C. Na Crometeo postaji Osijek – Retfala izmjeren je maksimum od 31 °C, minutu prije 14 sati.
U nastavku mjeseca, sljedećih desetak dana nastavilo se vrlo toplo, pa i vruće vrijeme. Česti su bili i prolasci fronti, osobito u unutrašnjosti, uz olujna nevremena. Prva jača fronta prelazila je preko naših krajeva 12. svibnja. Te je večeri oluja praćena grmljavinom i tučom veličine lješnjaka ušla u zapadno Međimurje iz pravca Slovenije oko 19.30 sati. Prva ovogodišnja tuča u Međimurju pogodila je općinu Nedelišće. Fronta se dalje premještala preko Brodsko-Posavske i Požeške županije, gdje je česta bila tuča. U samom središtu Slavonskoga Broda zapuhao je olujni vjetar od oko 70 kilometara na sat. Kratko je padao led veličine većeg lješnjaka. Nakon prolaska fronte, 13. svibnja je nastupio kratkotrajni predah od ljetnih temperatura u unutrašnjosti, pa su se one te srijede kretale od 15 °C na istoku Slavonije (što je i dvostruko manje od maksimalnih temperatura dva dana ranije) do 20 °C u središnjim krajevima unutrašnjosti. Sljedeći dani donijeli su ponovno više temperature, koje su od 17. svibnja bile često i preko 30 °C. Uz vrućine (18. svibnja Knin je mjerio 32,1 °C) bilo je i pljuskova, pa i tuče, osobito u unutrašnjosti Dalmacije. Slično je bilo i 19. svibnja. U dalmatinskoj Zagori je ponovno bilo pljuskova s grmljavinom i tučom, a mjestimice su pale i veće količine kiše (Sutina 29 mm, Hrvace 22 mm). Pljuskova i grmljavine bilo je i oko Nove Gradiške i Požege. Tuča je zahvatila područje Novske. U noći od utorka 19. na srijedu 20. svibnja izraženije nevrijeme se iz Slovenije premjestilo u Hrvatsko zagorje i na zagrebačko područje. U Krapini je u nepuna dva sata palo 29,7 mm kiše, a obilnije kiše je bilo i u istočnim dijelovima Zagreba. Zagreb-Maksimir je dobio 20,9 mm kiše, dok je na postaji Zagreb Grič ostalo suho.

slika
Ponoćno nevrijeme u Krapini (19./20. svibnja) - foto: matija2304

Nakon noćnog nevremena srijeda, 20. svibnja je donijela nastavak vrućeg vremena. Na Crometeo postaji Makarska (Zelenka) temperatura se popela do 34,1 °C, a na Hvaru (Dol) do 33,8 °C. Noć je, osobito u Dalmaciji, uz fensku buru bila neugodno topla. U 22 sata, 20. svibnja temperatura u Dubrovniku je iznosila čak 29 °C. Temperatura mora u Zadru je dosegnula 23 °C, a tri dana kasnije i 26 °C.

slika
Zadar: galeb i sunce – foto Aleksandar Gospić

Nova pošiljka nevremena stigla je dva dana kasnije. U petak 22. svibnja je oko 19 sati grmljavinsko nevrijeme, s olujnim vjetrom i jakom kišom zahvatilo najprije Međimurje. U okolici Male Subotice bilo je i tuče. U kratkom vremenu je na Crometeo postaji Sveti Đurđ palo 13 mm kiše. Temperatura, koja je u 16:24 sati iznosila 29 °C, brzo se spustila za desetak stupnjeva. Olujni sustav se zatim sljedećih sati premještao blizu granice sa Hrvatskom, glavninom preko juga Mađarske, a zatim je poslije 21 sat zahvatio područje osječko-baranjske županije, odnosno gradove Donji Miholjac , Valpovo, Beli Manastir i Osijek. Najveća šteta nastala je u Valpovu u ulici Hrvatskih branitelja gdje su se sa stambenih zgrada urušili krovovi i na parkiralištu oštetili 10 parkiranih automobila. U Osijeku je zbog olujnog nevremena i stabala koja su popadala po cestama i tramvajskim prugama promet je bio zaustavljen dijelovima Strossmayerove i ulice Europske Avenije, a umalo se urušio i toranj koji se nalazio na poznatoj osječkoj Kući Karlović i kojeg su vatrogasci skinuli s kuće.
Nedjelja , 24. svibnja donijela je i prvi temperaturni rekord. Na Zavižanu je izmjereno 22,2 °C, što je za desetinku stupnja više od dotadašnjeg apsolutnog maksimuma za svibanj koji je postavljen prije godinu dana, točnije 28. svibnja 2008. i iznosio je 22,1 °C. Ali i taj novi rekord će se zadržati samo jedan dan.
Olujna je bila i noć od 24. na 25. svibnja. Najprije je te nedjelje, 24. svibnja u kasnim večernjim satima područje Karlovca zahvatilo izraženije nevrijeme, mjestimice praćeno i s tučom. Drugi oblačni sustav je zahvatio sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti, te se preko Slavonije premještao u Bosnu i Hercegovinu.
Ta je noć donijela i jedan rijetko viđeni temperaturni podatak. Na Crometeo postaji Starigrad Paklenica , pri kraju prvog sata ponedjeljka, 25. svibnja pojačani sjeveroistočni vjetar podignuo je ionako vrlo visoku temperaturu. U ponoć je bilo vrlo toplih 26 °C, da bi se u 00:55 sati temperatura podignula do čak 30,7 °C. Minimalna temperatura se u čitavoj Dalmaciji nije spuštala ispod 21 °C.

Prva dva dana posljednjeg svibanjskog tjedna donijela su vrhunac vrućina, uz nove temperaturne rekorde. Rekord za najtopliji svibanjski dan na Zavižanu postavljen 24. svibnja, trajao je samo jedan dan. U ponedjeljak, 25. svibnja je izmjeren maksimum od 23,1 °C, što je gotovo 1 stupanj više nego dan prije. U Rijeci je pak svibanjski rekord popravljen za čak 1,5 °C. Maksimalna temperatura iznosila je čak 33,7 °C. Dosadašnji rekord držao je prošlogodišnji 29. svibanj 2008. kada je izmjereno 32,2 °C.

Po podacima DHMZ-tog vrućeg ponedjeljka najtopliji je bio Split – Resnik sa 34.7 °C, zatim Mali Lošinj sa 34,5 °C, Knin sa 34.2 °C i Pazin sa 33.7 °C. Te temperaturne vrijednosti su bile rekordne za svibanj u posljednjih 40-ak godina u ta tri mjesta. U Kninu su 27. svibnja 1958. izmjerena 33,2 Celzijeva stupnja, u Pazinu je lani 29. svibnja izmjeren 31,1 Celzijev stupanj, a Mali Lošinj imao je temperaturu od 30,3 Celzijeva stupnja 30. svibnja 2001.
Vrućine su se nastavile i u utorak, 26. svibnja, ali tog dana nisu bilježeni novi temperaturni rekordi. Kasno navečer je sjeverozapadne krajeve zemlje zahvatio olujni sustav iz Slovenije. Zapuhao je jak vjetar koji je na području Varaždina i okolice stvorio i pješčanu oluju.
Srijeda, 27. svibnja označila je početak kraja vrućina. Promjenu je donijela ciklona Hrvoje. Sa sjeverozapada Europe spustila se hladna fronta, koja je, uz kišu, snizila temperaturu, najprije u sjeverozapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti. Tako je u 21 sat u Zagrebu (Maksimir) mjereno „samo“ 15 °C, a večer prije čak 28 °C. Veći dio srijede, vrućine su se zadržale još u Dalmaciji. Već u kasnim večernjim satima je zapuhala jaka bura koja je zatvorila autocestu kod Maslenice, a Dalmaciju, osobito splitsko područje čekala je burna noć. Grmljavinsko nevrijeme s jakim vjetrom, obilnom kišom i grmljavinom zahvatilo je u prvim satima četvrtka, 28. svibnja veći dio Dalmacije. Najviše kiše palo je na širem splitskom području, preko 30 litara po metru kvadratnom. Po podacima DHMZ-a do 8 sati ujutro je na Komiži palo čak 46 mm kiše, u Gospiću 34 mm, a na Hvaru 32 mm.
slika
Munja snimljena na području Splita 28. svibnja 2009.

Tako je u četvrtak, 28. svibnja prekinut niz od dvanaest uzastopnih dana u kojima su mjerene najviše dnevne temperature veće od 30 °C, a koji je započeo 17. svibnja . Tako su se u rano poslijepodne u unutrašnjosti temperature uglavnom kretale oko 20 °C, a na istoku Slavonije i u Gorskom kotaru i Lici bile su i koji stupanj manje. Na Jadranu su uz dosta sunca, temperature bile uglavnom oko 25 °C. Minimalna temperatura na Zavižanu bila je tek 0,8 °C, a to se desilo samo tri dana nakon što je oboren svibanjski rekord za najvišu temperaturu (23,1 °C). Dan kasnije na Zavižanu je padao i slab snijeg. Naime, kraj svibnja obilježio je utjecaj visinske ciklone koja je nad naše krajeve donijela hladniji i povremeno vlažniji zrak. Pretposljednjeg dana svibnja, temperatura se u Hrvatskoj nakon dužeg vremena spustila ispod nule, naravno na Zavižanu. U unutrašnjosti su se najviše dnevne temperature kretale tek od 12 do 16 °C.


slika
Po analizi DHMZ-a temperaturne prilike u svibnju su svrstane su u kategorije toplo, vrlo toplo, te ekstremno toplo.  
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:43

#7-#8. - MAGLA DUŽ JADRANA U PRVOJ DEKADI TRAVNJA

Prvu dekadu travnja obilježila je neobična, ponegdje i višednevna magla duž Jadrana. Riječ je bilo a advekcijskoj magli koja je nastala kad je topla zračna masa preplavila Jadran, a more je bilo još relativno hladno od zimskih mjeseci. More je ohladilo površinski sloj zraka gdje se vodena para kondenzira u maglu. Magla je tri dana zaredom „posjetila“ Split. Time je u tri travanjska dana Split je dosegnuo dvogodišnji prosjek maglovitih dana (magla se prosječno javlja 1,8 dana u godini u Splitu). Tih travanjskih dana su maglom obavijeni jadranski gradovi bili najhladniji u zemlji.
Trećeg dana travnja u jutarnjim i prijepodnevnim satima gusta magla je u srednjoj Dalmaciji mjestimice spuštala vidljivost i ispod 100 metara na području od Šibenika, preko Kaštela i Splita, do Makarske i Vida. Zbog magle je Dalmacija (osim gorja) bila najhladnija u zemlji. Maksimalna temperatura u Kaštel Gomilici je iznosila samo 14,4 °C, dok je istovremeno na istoku Slavonije bila i desetak stupnjeva viša. Magle je u Splitu bilo i 4. travnja, a 5. travnja je gotovo čitav srednji Jadran bio pod maglom, Tog dana je magloviti Zadar sa 14 °C bio najhladniji, a Zagreb okupan suncem imao je 24,7 °C. 6. travnja magla je okovala i Dubrovnik. Devetog dana travnja se magla gotovo cijeli dan zadržavala na otocima i uz obalu sjevernog Jadrana. Tog je dana „najhladnija“ bila Malinska sa 15,2 °C. Svih tih maglovitih jadranskih dana u unutrašnjosti je bilo pretežno sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme, a temperature su nerijetko dostizale i 25 °C.

slika

3. travnja 2009. Split u magli, foto: Toni Dragičević

slika
Zadar u magli – 5.4.2009.

slika
Magla je 9. travnja „ispunila“ cijeli sjeverni Jadran

slika
Magla u Dubrovniku 6.4.2009. ( Foto: Index.hr / Admir Buljubašić / Cropix)

#7.-#8. - LISTOPAD: LJETO, PA DVIJE ZIMSKE (STJEPAN I TAMARA) I JEDNA JESENSKA (UROŠ) CIKLONA
Događaji u listopadu tekli sljedećim redom: ljeto, zima pa jesen. Nakon kratkotrajne ciklone Romana, kraj prve dekade listopada obilježile su ljetne vrućine s temperaturama i do 30 °C. Obarani su i temperaturni rekordi za najvišu listopadsku temperaturu. U Varaždinu je 6. Listopada mjereno 27.7 °C, što je novi temperaturni maksimum za listopad. Zatim je uslijedio zimski šok kojeg je donijela ciklona Stjepan. U gorju je pao i obilniji snijeg, a ciklona Tamara je krajem druge dekade donijela rijetki listopadski snijeg i na dalmatinske planine. Jesenski ugođaj, uz obilne kiše početkom treće dekade donijela je pak ciklona Uroš.

Na samom početku listopada na vrijeme je utjecala ciklona Romana. Drugog dana mjeseca najobilnija je kiša pala na dubrovačkom području. Postaja Župa Dubrovačka je izmjerila prvih 53.4 mm u listopadu, a postaja Grude 43 mm. Do kraja mjeseca te će brojke popeti do 366 odnosno do 355 mm. Obilnije je kiše bilo i na širem području Karlovca, te dijelovima otoka Krka, gdje je bilo i lokalnih poplava. Nakon prolaska fronte na Jadranu je zapuhala bura, a jutro, 4. listopada donijelo je i prvi, slabi jesenski mraz u Lici i Gorskom kotaru.

Ipak, dani do kraja prve dekade mjeseca donijeli su postupno pravi ljetni ugođaj, a obarani su i temperaturni rekordi za najvišu temperaturu. 6. listopada najtopliji su bili Osijek/Klisa i Varaždin sa 27.7 °C. Osobito je bio zanimljiv podatak za Varaždin, budući da je to i novi temperaturni maksimum za listopad. Prema podatku DHMZ-a dosad je najtopliji listopadski dan u Varaždinu bio 23.10. 1971. godine kada je izmjereno 27.5 °C, dakle 2 desetinke stupnja manje nego tog utorka. Dva dana kasnije, 8. listopada, na istoku Slavonije temperature su se popele i do vrućih 30 °C. U Osijeku/Čepin je najviša dnevna temperatura iznosila 29.6 °C. Ta je vrijednost bila vrlo blizu temperaturnog rekorda za Osijek koji iznosi 30.5 °C, a postavljen je 6. listopada daleke 1935. godine. U unutrašnjosti su najviše dnevne temperature u pravilu bile više od 26 °C. Vrlo toplo je bilo i u Lici i Gorskom kotaru, gdje su se najviše dnevne temperature kretale od 20 do 24 °C. I u najvišem gorju su temperature bile prilično visoke. Zavižan je tog dana mjerio maksimum od 15.2 °C. Uz nešto više oblaka na sjevernom dijelu, topline nije nedostajalo ni duž Jadrana. Najviše dnevne temperature kretale su se od 24 do 27 °C. Uz temperature mora koje su se kretale najčešće od 22 °C (Božava, Dubrovnik), pa 23 °C (Hvar, Komiža) te čak 24 °C (Mljet, Zadar) niti kupanje u moru nije izostalo.


Najviše dnevne temperature 8. listopada su na istoku Slavonije rasle i do 30 °C: - Maksimumi za pamćenje - 8.10.
Dhmz

slika

I petak, 9. listopada se pridružio nizu vrlo toplih dana. Tog je dana toplinski rekorder u zemlji bio Knin, gdje se temperatura sredinom poslijepodneva popela do ljetnih 30.2 °C. Najviše dnevne temperature su se u unutrašnjosti uglavnom kretale od 23 do 27 °C. Toplo je bilo i u višem gorju. Na Zavižanu i Puntijarki se temperatura popela do 16.9 °C. Neobično toplo bilo je i u Lici. Gospić je mjerio maksimum od čak 26.2 °C. Vrlo toplo bilo je i duž Jadrana, s najvišim temperaturama od 24 do 27 °C.
Na prijelazu iz prve u drugu dekadu mjeseca, u subotu i nedjelju 10. I 11. listopada počela je promjena vremena. Prvi val je donio obilniju kišu i samo manji pad temperature. Preko nas je tog vikenda prošla fronta koja je najviše kiše donijela jugu Dalmacije. Na postaji Župa Dubrovačka palo je čak 143 mm kiše. DHMZ postaja Dubrovnik Ćilipi mjerila je 91 mm kiše. Na širem dubrovačkom području je bilo i lokalnih poplava. Obilnije kiše bilo je i na splitskom području te u Lici. U Gospiću je tijekom vikenda palo 58.7 mm kiše.
Osjetna promjena vremena nastupila je u ponedjeljak 12. listopada, kada nas je sa sjeverozapada zahvatila fronta u sklopu ciklone Stjepan. Prolazak fronte bio je vrlo dinamičan, a mjestimično je zabilježena i materijalna šteta. Fronta je između 10 i 11 sati prvo zahvatila Međimurje i Zagorje, a onda se brzo širila prema istoku. Uz jake udare vjetra bilo je i pljuskova i grmljavine. Iza 12h fronta je dosegla Istru, Kvarner i Gorski kotar uz olujne udare bure, obilnu kišu i grmljavinu, ali i tuču. Rijeke je zahvatilo veliko nevrijeme koje je lomilo grane i ograde, a zabilježeni su i oštećeni automobili. Temperatura zraka se naglo spuštala, pa je na brojnim lokacijama sjevernog Jadrana u 13h bilo oko 10°C! Tog je dana u Novalji na otoku Pagu palo čak 127 litara po metru kvadratnome.

slika
Pad temperature zraka na Crometeo postaji Čavle u zaleđu Rijeke između 12 i 13h

Nakon što su kiša, snijeg i zahlađenje 'pokorili' zapad zemlje, u popodnevnim satima prodor je zahvatio Slavoniju, Liku i Dalmaciju. U Gorskom kotaru i Lici temperature su iznad 800m pale ispod 0°C, a snijeg je zabijelio sve planine toga područja. Susnježice je bilo i u nižim dijelovima Like, tako su snježne pahulje s kišom zabilježene u Gospiću uz samo 2°C. Snijeg je padao i u Otočcu. Tog je popodneva na Zavižanu u samo nekoliko sati palo čak 28 cm snijega, što je za listopad poprilična količina. Snijeg se zadržao i slijedećih desetak dana. Samo tri dana ranije Zavižan je mjerio toplih 17 °C.

slika
Prvi jesenski snijeg zabijelio je Gorski kotar 12. listopada.

Iza 15h fronta je prošla preko Knina uzrokujući golem pad temperature zraka koja se spustila na samo 5°C u kasnim popodnevnim satima, uz višesatnu kišu. Na Dinari i Svilaji počeo je padati snijeg. Iza 16h fronta je prošla Šibenik, a iza 17h i Split, gdje se navečer temperatura spustila na samo 8 °C. U Splitu je prolazak fronte bio popraćen olujnom tramontanom čiju su udari prelazili 100km/h. Vjetar je lomio grane i paralizirao promet na moru. Orkanski udari su dosezali 38m/s (preko 135km/h), a još vjetrovitije je bilo u Makarskoj gdje je vladao pravi orkan s udarima preko 150km/h. Vjetar je stvarao velike probleme u električnoj mreži, pa su brojna dalmatinska naselja tijekom noći bila bez redovne opskrbe električnom energijom. Ciklona je donijela probleme i konavoskim naseljima, vatrogasci su cijelo jutro uklanjali zemlji i grane sa cesta, a snijeg je padao po Sniježnici iznad 900m! Najviše oborina je palo u okolici Vrgorca i krajnjem jugu Hrvatske, mjestimično i preko 100 litara po metru kvadratnom. Na Jadranu su tog dana lučka kapetanija i policija spašavali brojne jedriličare, nautičare i ribare koje je nevrijeme zateklo na moru.

slika
Ciklona Stjepan u Dalmaciji

Dalmaciju je tog dana pogodila još jedna nepogoda – pijavice. Sudar iznimno toplog i vlažnog zraka te nadolazećeg polarnog podrijetla prouzročio je divlju atmosferu kakva se odavno ne pamti na ovim prostorima. Nad još toplim morem zabilježeno je nekoliko pijavica. Najviše ih je dojavljeno oko Dubrovnika i između kopna i otoka Brača. Pijavice, inače, nisu rijetkost na Jadranu u tom dijelu godine.

Snijeg nije zaobišao dalmatinske planine; Biokovo, Dinaru, Kamešnicu i Svilaju. Na Biokovu je 13. Listopada ujutro izmjereno samo -3°C uz nekoliko centimetara snijega. Najraniji listopadski snijeg padao je i na Mosoru iznad Splita i to 1000m nadmorske visine, ali se nije zadržao zbog orkanskog vjetra koji je puhao preko 135km/h!

Foto: Nediljko Marušić

U ponedjeljak poslijepodne pijavice su opkolile Brački kanal
slika
Foto: Boris Bašić


Sljedeći dani, oko sredine listopada, donijeli su suho, ali prohladno vrijeme, s temperaturama osjetno nižim od prosječnih za taj dio godine. U unutrašnjosti su se najviše dnevne temperature kretale oko ili tek stupanj ili dva više od 10 °C, a na Jadranu do 15 ili 16°C. 18. i 19. listopada zimski je ugođaj, osobito u Dalmaciji donijela još jedna sredozemna ciklona, nazvana Tamara. Na planinama Dalmacije je 19. listopada padao snijeg, i na visina ispod 1000 metara. Na Biokovu se snježna granica s južne strane planine snježna granica spustila na samo 700 do 800m nad morem. Na sv. Juri (1762m) ujutro je izmjereno 20-ak cm snijega uz temperaturu zraka od -4°C. Osim na Biokovu snijeg je pao u višim predjelima Mosora, Dinare i osobito Kamešnice koja je primila drugi obilniji snijeg tog listopada. Snijeg nije zaobišao ni planine unutrašnjosti zemlje pa su danas zabijelili vrhovi Medvednice i Ivanščice. Tog ponedjeljka je posvuda u zemlji bilo znatno hladnije u odnosu na prosjek za dio godine. U unutrašnjosti zemlje ni najviše dnevne temperature nisu prelazile 10°C, a da je hladno bilo na Jadranu svjedoči podatak da je u Splitu u 14h izmjereno samo 9,6°C! Na jugu Dalmacije je palo i do 30 mm kiše. Dan nakon odlaska ciklone Tamara, 20. listopada donio je mraz u Lici, Gorskom kotaru, u unutrašnjosti Istre i središnjim krajevima.
slika
Snijeg na Biokovu, 19.10.2009. – na južnoj strani spustio se do 700m! (Foto: Toni Katić)

slika

Snježni Velebit 13.10.2009. – foto: Aleksandar Gospić


Prvi znaci zatopljenja nastupili su 21. listopada, kada su jutarnji minusi uglavnom izostali, a Daruvar je ujutro mjerio čak 11 °C. Povratak jeseni, uz osjetno zatopljenje, ali i nove obilnije kiše, uz olujno jugo na Jadranu, donijela je ciklona Uroš. Prvi kišni val zahvatio je naše krajeve u četvrtak 22. listopada. Na postaji Starigrad Paklenica je, u 24 sata palo čak 130 mm kiše. U Imotskom je palo 63 mm, a u Grudi 54 mm. Obilnije kiše bilo je i u Lici ( Gospić 44 mm) i Gorskom kotaru ( Parg 39 mm). Najviše dnevne temperature su u većini krajeva značajno porasle i kretale su se od 18 do 21 °C, a u Daruvaru i do 23 °C. Još jedan, izraženiji kišni val ciklona Uroš donijela je u petak 23. i u noći na subotu 24. listopada. Na postaji Split Resnik pala je čak 131 litra na četvorni metar, u razdoblju od 24 sata, dok je u 12 satnom razdoblju pala 81 litra kiše. Na postaji Mosor palo je 76 mm kiše, u Ogulinu 64 mm, Komiži 63 mm, Zavižanu 62 mm. Kiše je bilo i u središnjim krajevima unutrašnjosti, a najmanje u Slavoniji i na sjevernom Jadranu.

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:47

#9 – SRPANJSKO LJETO: VRUĆINE I NEVREMENA

Nakon dugovječne ciklone Kamila i do kraja srpnja se nastavilo nestabilno ljeto. Nisu izostale vrućine, ali ni izraženija nevremena. U Šibeniku je 16. srpnja nedostajalo samo 0,5 °C da bude dostignut apsolutni temperaturni maksimum za srpanj. Tog se dana temperatura popela do 37.8 °C. Mostar je sredinom mjeseca mjerio najvišu noćnu temperaturu ikad.

slika

Sa sjeverozapada je 7. srpnja naše krajeve zahvatila hladna fronta koja je stvorila novu ciklonu nazvanu Lovro ( 7. - 11. srpnja). U ranim jutarnjim satima, u utorak 7. srpnja jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je najprije sjeverni Jadran. Najviše kiše palo je na aerodromu Krk (46 mm) i aerodromu Pula (35 mm), a u gradu Pula 22 mm. Nevrijeme se potom preko Gorskog kotara premještalo prema središnjim krajevima unutrašnjosti. U kasnim poslijepodnevnim satima se iz Slovenije u središnje krajeve unutrašnjosti premjestilo novo izraženije grmljavinsko nevrijeme, s obilnom kišom, kratkotrajno i olujnim vjetrom,a ponegdje je bilo i malo tuče. Na Crometeo postaji Zagreb Mlinovi u samo 15 minuta palo je čak 22 litre kiše. Jačih pljuskova i grmljavine bilo je i na istoku Slavonije. Na udaru ciklone Lovro se, osobito našao Sisak. Taj grad i okolicu u 24 sata zahvatile su čak četiri oluje, od kojih su dvije bile popraćene tučom. Vjetar je čupao drveće koje je padalo na parkirane automobile,oštećeno je nekoliko krovova i porušeno nekoliko stupova. Na nekoliko automobila u centru grada štetu je nanio led.
slika
Zagreb, 7. Srpnja (foto Zvone)
slika
Sisak , 7. srpnja 2009.

8. srpnja donio je vrlo raznolike meteorološke prilike u našoj zemlji. Osobito je zanimljiv bio temperaturni raspon sredinom dana. Najsvježije je bilo u Gorskom kotaru. Parg - Čabar uz jaku grmljavinu s oborinom mjerio je samo 10 °C (dok je ujutro bilo 16 °C uz maglu), Delnice tek 13 °C uz slabu rosulju. Hladno je bilo i u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Varaždin i Krapina uz kišu mjerili su tek 15 °C, a temperature od 15 do 17 °C se mjere i na Crometeo postajama na tom području. Sredinom dana se dugačka oborinska pruga protezala se od Kvarnera, preko Gorskog kotara te uz čitavu granicu sa Slovenijom sve do Međimurja i dalje do Balatona. Kiše je bilo ponegdje i u Slavoniji te na sjevernom Jadranu. Dok je u Rijeci u 14 sati kiša i grmljavina uz 22 °C, u Senju je bilo vedro uz 28 °C. Najviše sunca i topline bilo je u Dalmaciji, a temperature su tamo prelazile 30 °C (Solin 32 °C). U 24 sata, od 7. na 8. srpnja pala je, osobito u unutrašnjosti i obilnija kiša. U Ogulinu je palo 48 mm, Sisku 38 mm, Pargu 35 mm, a na Zavižanu 28 mm.

Petak, 10. srpnja donio je nova uzbuđenja. Jak oblak koji je nastao nad područjem Poreča donio je gradu i okolici jaku kišu, a zamijećeno je i nekoliko pijavica koje srećom nisu ušle na kopno. Ciklona Lovro je osim pijavica u Istri Dalmaciji donijela još jednu pošiljku obilnih kiša. Tijekom noći od 10. na 11. srpnja na nekim su postajama mjerene vrlo velike količine kiše. Ponovno je i na području Kaštela pala obilna količina kiše. Na Crometeo postaji Kaštel Gomilica je u noćnoj neveri palo čak 44.7 mm kiše. Time se srpanjska količina kiše na toj postaji gotovo približila brojci od 200 mm, tj. palo je 199.4 m, a to će ostati i ukupna srpanjska količina kiše, budući da do kraja mjeseca više nije pala niti kap. Obilnije kiše bilo je i na širem području Dubrovnika, pa postaja Grude mjeri 38 mm, a na postaji Dubrovnik Ćilipi palo je 64 mm.

slikaPoreč, 10. srpnja 2009. (Foto Nea)

Nakon odlaska ciklone Lovro, nedjeljno jutro, 12. srpnja je u našoj zemlji osvanulo pretežno vedro. U unutrašnjosti, osobito u gorju kao i u unutrašnjosti Istre bilo je i prilično svježe. Najhladnije je bilo u Lici. Na postaji Jelvica temperatura se u 5 sati i 12 minuta spustila na 5.9 °C. Na postaji Stajnica minimalna temperatura bila je 6.1 °C.
Dani koji su uslijedili donijeli su pravi ljetni ugođaj, kojeg je tek nakratko prekinula ciklona Marela od 17. na 18. srpnja. Razdoblje sunčanog i iz dana u dan sve toplijeg vremena počelo je u ponedjeljak 13. srpnja i uz manja i kratkotrajna osvježenja se nastavilo sve do kraja mjeseca. U utorak 14. srpnja temperatura je gotovo u cijeloj zemlji bila viša od 30 °C, a na istoku Slavonije se popela i do 34.2 °C. Dan kasnije Knin i Osijek Klisa su mjerili 35.4 °C. Niti noćni sati nisu donijeli osvježenje. U 22 sata gotovo posvuda su temperature bile veće od 25 °C, a u to vrijeme su Bilogora, Senj i Zagreb Grič mjerili čak 29 °C. U Šibeniku se 16. srpnja temperatura popela do 37.8 °C. To je samo za 0,4 °C bilo manje od apsolutnog srpanjskog maksimuma za Šibenik koji iznosi 38.2 °C, a postavljen je 24.7.1987. godine. Te je večeri u 22 sata u Splitu mjereno čak 31 °C, a u Šibeniku 30 °C. Iste je noći, u ponoć u Mostaru mjereno 29.3 °C, što je najviša noćna temperatura ikad zabilježena u tom gradu.
Subota 18. srpnja, donijela je ipak predah od vrućina i osvježenje. Hladna fronta u sklopu ciklone Marela zahvatila je u jutarnjim satima najprije zapadne krajeve. Najviše kiše palo je na širem riječkom području. Na postaji Čavle je tog prijepodneva palo 44 mm kiše. Jače nevrijeme je zahvatilo i zadarsko područje. Iza fronte pritjecao je osjetno hladniji zrak, pa su temperaturne razlike sredinom dana bile vrlo velike. Tako je u 13 sati na Sljemenu mjereno 13 °C, Pargu Čabar 15 °C, Zagrebu 18 °C, a u Osijeku čak 35 °C, a u Slavonskom Brodu i Gradištu 34 °C. Rijeka u 13 sati mjeri 21 °C, a Split 30 °C. Najviša temperatura u zemlji, 36.8 °C, te je subote izmjerena na postaji Osijek Retfala, minutu prije 15 sati. Nakon toga je temperatura s dolaskom fronte naglo padala, pa se samo u tridesetak minuta spustila za desetak stupnjeva, a u sljedeća tri sata i za petnaestak stupnjeva. Zanimljivo je da pri tome nije pala niti kap kiše, a vjetar je od jugoistočnog smjera naglo okrenuo na pojačani sjeverozapadnjak. U 23 sata mjerilo se 16.3 °C, što je u odnosu na maksimum razlika od 20.5 °C. U 22 sata na Zavižanu je bilo tek 6 °C, dok je dan ranije u isto vrijeme mjereno čak 19 °C
Zbog loših vremenskih uvjeta, prolaznih neverina praćenih udarima jakog vjetra i kišom, na Jadranu je tijekom dana bilo više akcija traganja i spašavanja, a sve su završile uspješno i bez većih posljedica.
Osvježenje koje je donijela ciklona Marela nije dugo potrajalo. Početkom treće dekade srpnja vrijeme se ponovno stabiliziralo, pa je već u srijedu 22. srpnja unutrašnjost Hrvatske bilježila dnevne maksimalne temperature iznad 30°C, a najtoplije je bilo u Slavonskom Brodu sa 35.5 °C. Dan kasnije bilo je još toplije. Posvuda u unutrašnjosti su najviše dnevne temperature bile veće od 33 °C. U Osijeku (Klisa) je mjereno 37.7 °C, u Gradištu 37.2 °C, a u Kninu i Slavonskom Brodu do 37 °C. Na Jadranu je bila najtoplija Komiža sa 36.1 °C, a niti noć nije donijela olakšanje od vrućina. U Komiži su u 22 sata mjeri čak 32 °C, Šibeniku 31 °C, a Splitu 30 °C. Nakon još jednog kraćeg osvježenja koje je donijela oslabljenja fronta u subotu, 24.s rpnja, zadnji srpanjski tjedan je donio svježa jutra u unutrašnjosti, ali i nastavak vrlo toplog i vrućeg vremena. Posljednjih nekoliko dana mjeseca temperature su iz dana u dan opet rasle i srpanj je završio u znaku vrućina.

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2009. GODINE - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2010, 13:49

#10. – OLUJNA KOLOVOŠKA CIKLONA NARCIS

U kolovozu smo ispratili samo jednu imenovanu ciklonu, Narcis (3.-6.8.2009.) Dug niz vrućih i vrlo vrućih dana iz srpnja nastavio se i početkom kolovoza. Temperature zraka u cijeloj su zemlji prelaze 30°C, a mjestimično i vrlo vrućih 35°C. Ciklona je donijela mjestimice obilnu kišu, te lokalna jača nevremena. Osobito je teško stradala dolina Neretve gdje je 4. Kolovoza 20 – minutna oluja nanijela velike štete.
Prve obilnije kolovoške kiše donijela ciklona Narcis. Trećeg dana kolovoza je obilnije kiše bilo na na sjeveru Jadrana , u Gorskom kotaru i Lici, te središnjim krajevima unutrašnjosti, a jača nevremena zahvatila su Dubrovnik i dolinu Neretve.
Najviše je kiše palo na Zavižanu, čak 96 mm. To predstavlja čak 73% prosječne mjesečne količine kiše koja padne u kolovozu (131 mm). Na Sljemenu (Puntijarka) palo je 94 mm kiše. Na zagrebačkom području je palo od 25 mm na aerodromu do 40 mm na Griču. Postaja Samobor (sa mreže pljusak.com) mjeri 60.8 mm kiše od ove ciklone, a Kašina Paruževina 52 mm kiše. U Slavoniji je kiše s ciklonom Narcis bilo malo, uglavnom tek pokoja litra.

I na Jadranu općenito nije bilo previše oborina, iako ima i mjesta s obilnijom kišom. U Dubrovniku je u snažnom nevremenu palo 63 mm. Istovremeno na dubrovačkom aerodromu Ćilipi kiše nije bilo. U Pločama je palo 45 mm kiše, a Makarska je prošla bez kiše. U Opatiji je palo 46 mm, a u obližnjoj Malinskoj 10 mm.
Ciklona je donijela i osvježenje pa su 4. kolovoza sredinom dana na zapadu unutrašnjosti temperature i za desetak stupnjeva niže od od onih dan prije. Najtopliji je 3.8. bio Daruvar sa maksimumom od 36 °C, a dan kasnije se mjerilo 23 °C.
Oko 13 sati, 4. kolovoza nevrijeme s tučom zahvatilo je Dubrovnik. U samo 35 minuta pale su 42 litre kiše po četvornome metru, što je prouzročilo poplave na dubrovačkim ulicama. I temperatura zraka u kratkom je vremenu pala čak 10 stupnjeva.
Tog dana je olujno nevrijeme s tučom u samo 20-tak minuta potpuno poharalo dolinu Neretve. Prema prvim procjenama, šteta u poljoprivredi, od koje mnogi Neretvani i žive, iznosila je više od 70 milijuna kuna. Uništene su mandarine, deseci tisuća trsova, patlidžana. Samo je na području grada Opuzena oštećeno tisuću vozila i stotinjak krovova. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić proglasio je elementarnu nepogodu za područje doline Neretve, i to gradove Opuzen, Ploče i Metković te općine Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

Ciklona Narcis je 3. i 4. kolovoza obilnu kišu donijela i Sloveniji, osobito na sjeverozapadu. Po podacima udruge Zevs (zevs.si) na nekim je meteo postajama u 24 sata palo više od 150 mm kiše. Najveća 24 satna količina kiše izmjerena je za 4. kolovoza na postaji Vitomarci, u blizini Maribora i iznosi čak 171.8 mm. Najviše kiše je u navedena dva dana palo na postaji Pohorski Dvor. Ukupno čak 198.6 mm kiše, od čega 140.6 mm dana 4. kolovoza. Ukupno je na 6 postaja izmjereno više od 160 mm kiše, a na njih 14 više od 110 mm kiše u ta dva dana.
slika
Dubrovnik, 4. Kolovoza (foto Zlatko Barać)
slika
Foto: Daniel Pavlinović

slika

Neretvanski oblak oko 12 sati, 4. kolovoza 2009. (foto Meteofil)

slika

Satelitska animacija nevremena 4. kolovoza
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

ADMINISTRATOR
Avatar
Postovi: 4357
Pridružen/a: 21 pro 2005, 00:01
Lokacija: Split

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJ 2009. GODINE

PostPostao/la Boky » 06 ruj 2011, 22:55

Premješteno iz podforuma VREMEPLOV dana 06.09.2011. godine
:roll: OsloBože bodi! :lol:

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]