Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJ 2010. GODINE U HRVATSKOJ

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJ 2010. GODINE U HRVATSKOJ

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:15

U razdoblju od 3.-15. siječnja 2011. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2010. godinu.
U konkurenciji su bila 22 događaja, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:18

#1 - PROSINAČKA ZIMA: CIKLONE JASMINA I LADA

Veći dio prosinca su obilježila razdoblja s izraženijim snježnim oborinama i vrlo hladnim jutrima (i u dijelu unutrašnjosti i na Jadranu, posebno sjevernom). Te su zimske epizode pratila razdoblja jače južine u kojima je brzo nestajao snijeg. Središnji događaj bila je ciklona Lada koja je 17. i 18. prosinca donijela dijelu unutrašnjosti i sjevernog Jadrana obilniji snijeg, Zadru snijeg i jako grmljavinsko nevrijeme s tučom, a dijelu Dalmacije olujno jugo, visoke valove i plimu.

Hladnoća s početka prosinca nije dugo potrajala. Na vrijeme je 6.12. počela utjecati nova ciklona, Iko koja je donijela tri dana s izraženijom južinom , a obilnija kiša je pala na riječkom području. Na DHMZ postaji Rijeka Kozala je u 24 sata 7.12.2010. palo 109.5 mm kiše čime je izjednačen dnevni rekord za prosinac od 23.12.2010. Obilna kiša pala je i u Gorskom kotaru (Crni Lug ). Vrhunac prvog prosinačkog vala zatopljenja bio je 8.12. kada su maksimalne temperature zraka dostizale i proljetne vrijednosti od 20 °C. U cijeloj zemlji su se najviše dnevne temperature kretale od 15 do 19 °C, a samo se u višem gorju mjerilo do 10 °C .
Neprimjerena prosinačka toplina brzo je nestala 9. prosinca kada je preko nas prešla izraženija hladna fronta (Jasmina). Jutro je tog četvrtka osvanulo s visokim temperaturama zraka koje su gotovo posvuda bile dvoznamenkaste. U 7 sati se mjerilo uglavnom od 10 do 15 ili 16 °C, a u Petrinji i 17 °C. Fronta se od prijepodnevnih do kasnih večernjih sati brzo sa sjeverozapada širila prema istoku i jugu zemlje, donijevši izraženu promjenu vremena. Kiša je u unutrašnjosti okrenula na snijeg koji je padao i uz grmljavinu, a bilo je i tuče. Temperatura je naglo padala, i za desetak stupnjeva u pola sata. Grmljavine i leda te mjestimice snijega bilo je i uz obalu gdje je zapuhala je jaka i olujna bura. Najviše snijega je palo u Ogulinu 15 cm, u Pargu je palo 9 cm novog snijega, dok se u ostalim krajevima unutrašnjosti mjerilo do 7 cm snijega. Sljedećeg dana 10. prosinca su jutarnje temperature bile i do dvadesetak stupnjeva niže od prethodnog dana.
12. prosinca se preko Dalmacije premještala još jedna ciklona (Kastor), a ponegdje su pale i obilnije količine oborina, do 30 mm u dolini Neretve. Tijekom te nedjelje je snijega bilo mjestimično u zaleđu Dalmacije i na obalnim planinama, u navečer se snijeg se u južnoj Dalmaciji lokalno spustio sve do mora! Tako je prvi snijeg sezone pao na području Ploča. U Vrgorcu je visina snježnog pokrivača u 22h iznosila 5cm, čak do 20cm ga je bilo u zaleđu grada. Jak snijeg s grmljavinom zabilježen je i na krajnjem jugu Dalmacije, a snijeg je iznenadio i stanovnike Pelješca i Korčule. U Orebiću ga je bilo više od 10cm, a padao je i u Trpnju. Padanje snijega zabilježeno je i na Mljetu što se ne događa svake godine.

Uslijedilo je sredinom prosinca nekoliko suhih dana, ali s vrlo hladnim jutrima. U Lici se temperatura spuštala i ispod -20 °C, a i duž obale je gotovo posvuda bilo negativnih temperatura. 17. Prosinca stigla je nova ciklona Lada, a prije nje je osvanulo još jedno hladno jutro. U Gorskom kotaru i Lici se mjerilo od -15 do -17 °C, a u ostatku unutrašnjosti od -5 do -10 °C. Vrlo hladno je bilo i na Jadranu: Rijeka i Pula -6.8 °C, Zadar (Puntamika ) -4.8 °C, Šibenik -5.5 °C, Split -2.8 °C. Zabilježimo i podatak o temperaturi od -24 °C tog jutra u Starom Lazu u Gorskom kotaru, kojeg je objavila Radio Rijeka.
Gust snijeg je ujutro padao u Konavlima, a lepršao je i u Dubrovniku. Sredinom dana jače se naoblačilo na sjevernom Jadranu pa je snijeg zabijelio čitavu Istru i veći dio Kvarnera. Možda i najveća meteorološka zanimljivost dana stigla je s isturenog otoka - Palagruže. U ranim popodnevnim satima djelatnici tamošnjeg svjetionika zabilježili su snježne pahulje. Na Palagruži nikad službeno nije zabilježeno postojanje snježnog pokrivača, a i samo padanje snijega iznimno je rijetka meteorološka pojava.

U poslijepodnevnim i večernjim satima ciklona Lada je donijela dijelu sjevernog Jadrana obilniji snijeg. Rijeka je te večeri bila snježna metropola u zemlji. Tijekom poslijepodneva je, do 19 sati , po podacima DHMZ-a palo 13 cm snijega. Time je izjednačena maksimalna visina snijega u Rijeci za prosinac. Naime, 19.12.2009. je u 19 sati u Rijeci također mjereno 13 cm snijega. Rijetko se desi da Rijeka ima više snijega nego Parg Čabar, gdje je do 19 sati pao samo 1 cm novog, pa ga je bilo tek 10 cm. Sljedećeg jutra je Rijeka mjerila 14 cm snijega. U neposrednoj okolici Rijeke snijega bilo ga je i duplo više, pa je Kukuljanovo mjerilo 30 cm. Toliko je tog jutra mjerio i Zavižan, ali samo 4 cm novog snijega U gradu i okolici je bilo velikih problema u prometu na riječkom području. Obilniji snijeg je pao i u središnjoj (Pazin 8 cm) i istočnoj Istri (Labin 15 cm). Pod težinom snijega i uz jak vjetar u Labinu su srušena mnoga stabla. Snijeg je padao i na kvarnerskim otocima, pa i Mali Lošinj te večeri mjerio 5 cm snijega.
U večernjim satima tog petka snijega je zabijelio i Zadar, a u prvim satima subote grad je zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme s tučom.
U Dalmaciji je probleme stvaralo i umjereno do jako, ponegdje i olujno s udarima preko 100km/h na moru. Uz obalu je bilo i izražene plime. U Kaštelima su more i vrlo visoki valovi mjestimično potpuno poplavili rivu, a more je dosezalo ugostiteljske objekte.
Snijeg se tijekom noći proširio i na dio unutrašnjosti, a nastavio je padati i sljedećeg dana. Neobična je bila raspodjela snijega uz vrlo velike razlike u količini. Najviše snijega je do jutra 18. prosinca palo u Međimurju i sjevernim krajevima unutrašnjosti. Koprivnica i Čakovec su mjerili 32 cm novog snijega. Samo je Begovo Razdolje sa 43 cm, ali zahvaljujući „staroj“ zalihi od 23 cm imalo više snijega od Koprivnice gdje se mjerilo 35 cm.
Obilniji snijeg je pao i u unutrašnjosti Dalmacije, pa je Imotski mjerio 20 cm. Najmanje snijega je palo u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. U Gorskom kotaru i Lici palo je oko dvadesetak centimetara novog snijega, jedino su Delnice mjerile 25 cm novog snježnog pokrivača.

Ciklona Lada je brzo prošla pa je nakon vedre noći, uz snježni pokrivač na tlu osvanulo još ledeno jutro, osobito u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature su se 19.12. spuštale i ispod -20 °C. Na mreži automatskih postaja pljusak.com najnižu temperaturu od -22.6 °C izmjerila je postaja Bjelolasica Zrnići u 5:55 sati. Istaknimo i nekoliko sljedećih minusa: Platak -20.6 °C, Josipdol -20.3°C, Gornja Stubica -19 °C, Sveti Đurđ -18.3 °C, Stajnica -18.2 °C, Gračac -16.9 °C, Požega i Karlovac -16.8 °C. Impresivan je podatak i o -16.7 °C koliko je mjereno tog jutra na postaji Čavle, u zaleđu Rijeke, samo oko 5 kilometara zračne udaljenosti od mora. Čavle su imale i 30 cm snijega. Od DHMZ postaja najhladniji je bio Čakovec sa -21 °C. Minimalne temperature su u unutrašnjosti uglavnom bile niže od -10 °C, a i veći dio obale Jadrana je mjerio negativne vrijednosti .
Ipak, već se tog jutra osjetila južina i zatopljenje koja će obilježiti sljedeće dan. Čakovec je u 6 sati mjerio -21 °C, a u Varaždinu je bilo -7 °C. Već je sljedećeg jutra, 20. prosinca temperatura posvuda porasla iznad nule. U Josipdolu je za tridesetak sati temperatura porasla čak za 31 °C. Toplina i južina, uz kišu osobito na Jadranu se nastavila i do Božića. Sav snijeg se otopio, pa je Božićno jutro osvanulo bez snijega, čak i u najvišem gorju.

17.-18.12.2010.
Matulji – foto Sanjin Jamnikar
slika
Zadar – foto: Aleksandar Gospić
slika
Kaštela – foto: Zvonimir Barišin
slika
Koprivnica
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:21

#2 – SNJEŽNA CIKLONA VATROSLAV (9.-11.3.2010.)

Nakon što je prijelaz iz klimatološke zime u proljeće obilježilo natprosječno toplo, ali i ne posve stabilno vrijeme, zimski se ugođaj ipak brzo vratio u prvoj dekadi ožujka. Najprije je od 4. do 6. ožujka zimu vratila ciklona Ursula, a onda znatno spektakularnije ciklona Vatroslav na prijelazu iz prve u drugu dekadu mjeseca.
Sredozemna ciklona Ursula je 4. ožujka ponovno vratila zimski ugođaj, a to znači snijeg, osobito u gorju, niske temperature u unutrašnjosti i buru na Jadranu. Snijeg je nakon stanke od desetak dana ponovno zabijelio Gorski kotar i Liku, gdje se stvorio novi, odnosno povećao stari snježni pokrivač. Palo je 20 do 36 centimetara novog snijega. U nizinama unutrašnjosti je palo tek do 5 cm snijega. Na Jadranu je bilo kiše, na jugu i obilnije. Zapuhala je i prva ožujska bura.

Ciklona Vatroslav je krajem prve dekade ožujka donijela izraženiju promjenu vremena u cijeloj zemlji. U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu Vatroslav je bila posljednja zimska ciklona na kraju zime u kojoj ih nije manjkalo. Vatroslav je donio obilje meteoroloških uzbuđenja: orkansku buru na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, olujno jugo na južnom, obilan snijeg u unutrašnjosti, a snijeg je još jednom te zime zabijelio i mnoge krajeve na sjeveru Jadrana; tu je zatim bila cjelodnevna ledena kiša u Kninu, te vrlo velike količine kiše u Dalmaciji koje su izazvale poplave Vrgoračkog i Imotskog polja. Ciklona je izazvala i veliki medijski interes. Uz naše ime Vatroslav, mediji su koristili i ime Andrea, kako je ciklonu nazvao berlinski Institut za meteorologiju.
Vatroslav se formirao u zapadnom Sredozemlju, ispred obala Španjolske u ponedjeljak 8. ožujka. Sjeveroistoku Španjolske i jugu Francuske donijela je obilnije snježne oborine uz prometni snježni kaos. Tada se zabijelila i Barcelona, kao i francuska Azurna obala. Ciklona se brzo preko Italije brzo približavala i našim krajevima.
Snježne oborine su u Gorskom kotaru i Lici počele već u ponedjeljak 8. ožujka, a do kraja utorka 9. ožujka snijeg je počeo padati i u Lici i unutrašnjosti Dalmacije, te na sjevernom Jadranu,a u srijedu su se proširile i na čitavu unutrašnjost. Istovremeno je na sjevernoj polovici Jadrana jačala bura koja je imala i orkanske udare, Orkanska bura i snježno nevrijeme gotovo su paralizirali promet podno Velebita, ali i normalno odvijanje života. Dionica autoceste kod Maslenice kao i Jadranska magistrala od Senja prema jugu bile su zatvorene za sav promet. U noći od utorka, 9. ožujka na srijedu 10. ožujka orkanska bura stvarala je velike probleme i štete na sjevernom Jadranu. U Istri je bura prevrtala automobile, rušila prometne znakove, nosila kontejnere. U Rijeci je bura podignula krov na jednoj osnovnoj školi u centru grada. Ozlijeđenih bije bilo. N krčkom mostu je te srijede izmjere udar bure od preko 200 km/h, pa je nekoliko sati most bio zatvoren za sav promet, a to se događa vrlo rijetko, tek jednom svake dvije godine.
U susjednoj Sloveniji bura je bila jedna od najjačih zadnjih godina. Veliku štetu napravila je u slovenskom primorju gdje su udari vjetra bili iznad 150km/h.
Vatroslav je donio i jedan od obilnijih ožujskih snjegova u našim krajevima. Najviše snijega je palo u Gorskom kotaru i Lici, u pravilu i više od pola metra novog. Na Zavižanu je visina snježnog pokrivača, nakon 46 cm novog snijega prvi i jedini puta te zime prešla 2 metra. 11. Ožujka ujutro mjerilo se 202 cm, što je bila i najveća visina zime 2009./2010. Na Plitvicama je palo 53 cm novog snijega, pa je visina dosegnula 96 cm. Delnice i Parg Čabar mjerili su 70 cm, Crni Lug Risnjak 67 cm,a u Gospić 62 cm. Obilniji snijeg pao je i u nizinama unutrašnjosti. Najviše 30 cm palo je u Čakovcu, a samo centimetar manje u Bjelovaru, Hrvatskoj Kostajnici i Kutini. U Zagrebu je palo 20 cm snijega. Snijeg je zabijelio i obale sjevernog Jadrana i unutrašnjost i zapadnu obalu Istre. Karlobag je mjerio 10 cm, koliko i Pazin i Labin. 5 cm snijega palo je u Poreču, 3 u Bakru i 1 cm u Rijeci.

Snijeg i bura donijeli su i niske temperature zraka. Deset dana nakon dolaska klimatološkog proljeća u većem dijelu zemlje temperature zraka su prave zimske. U čitavoj unutrašnjosti temperatura je bila ispod 0°C, a u naseljenim dijelovima Gorskog kotara temperatura oko -5°C. Vrlo hladno je bilo i na sjevernom Jadranu pa je tako, primjerice, u Rijeci, 10. ožujka u 13 i 14h temperatura zraka bila nešto niža od -1°C! Granica topline i hladnoće zadržavala se nad Dalmacijom. Tako je temperatura zraka u Kninu cijelog dana bila oko 0°C, uz obalu sjeverne Dalmacije od 3 do 6°C, a drugdje se živa popela i do relativno toplih 12°C na jugu. Tih
Osim vjetra i snijega ova ciklona je donijela sa sobom i opasnu pojavu kiše koja se smrzava u dodiru s tlom. Na kninskom području tijekom cijelog dana padala ledena kiša, a grad je bio okovan slojem leda debljine i do nekoliko centimetara.
Dalmaciji je ciklona Vatroslav donijela i obilnu kišu. Na postaji Staševica je u 24 sata palo 137 mm kiše. Stotinjak litara kiše palo je i na Visu. Dvadesetak sati je jaka kiša padala na području Vrgorca, pa su u podrume mnogih kuća prodrle podzemne vode koje su mirovale barem dvadesetak godina. Mnogi su voćnjaci i vinogradi poplavljeni. Pod vodom je bilo 200 tisuća trsova vinove loze. Slična je situacija bila i na Imotskom polju.

Velebitski kanal
slika
Koprivnica
slika
Gospić
slika
Poplavljeno Vrgoračko polje
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:23

#3 - VELIKE RIJEČNE POPLAVE

U 2010. godini bilo je nekoliko velikih riječnih poplava koje su u raznim dijelovima Hrvatske počinile velike štete. U siječnju te ponovno krajem studenog i početkom prosinca poplava je bilo u Lici i dolini Neretve, krajem svibnja i početkom lipnja poplavio je dio Slavonije, a u rujnu središnja Hrvatska.

U Lici je 2.1.2010. došlo do izlijevanja rijeka iz korita i velikih poplava. Poplavljena su polja i ceste pa se do nekih naselja dolazi otežano. Rijeka Gacka izlila se iz korita i poplavila čitavu dolinu. Najteža situacija je bila na području Kosinja u čijoj dolini su zbog poplave bile zatvorene neke lokalne ceste. Stanovništvo je veći dio mjeseca bilo odsječeno od svijeta, a jedino prijevozno sredstvo bio je čamac. Voda se počela povlačiti oko polovice mjeseca, a iz kuća i gospodarskih objekata se povukla oko 25. siječnja, dok je dio prometnica i dalje bio pod vodom.

Kosinjsko područje ponovno je bilo poplavljeno krajem studenog i početkom prosinca nakon obilnih kiša i naglog topljenja snijega.

Most u Kosinju , 3.1.2010. – foto Aleksandar Gospić

slika

Obilne oborine dodatno su krajem prve dekade siječnja povisile razine rijeka pa su zabilježena plavljenja u dolini Neretve. U Metkoviću je na desnoj obali Neretve (Jerkovac) u 70 posto kuća ušla voda. 11. siječnja je vodostaj Neretve prestao rasti, a za pogođeno područje je proglašena elementarna nepogoda.

Kraj svibnja i početak lipnja obilježile su velike poplave koje su, nakon obilnih kiša zahvatile veći dio Slavonije. U Slavonskom Brodu je od 29. svibnja do 5. lipnja palo čak 170 mm kiše. Od toga je 150 mm palo u tri dana, od 30.5. do 2.6. 2010. Stanje u Slavoniji zbog poplava je 1. lipnja postalo alarmantno. Poplavljena su polja te lokalne i županijske prometnice, kao i brojne kuća. Lokalno stanovništvo u potpunom očaju nemoćno je promatralo kako im nezaustavljiva voda uništava usjeve, potapa kuće i gospodarske zgrade. Ništa nije moglo zaustaviti vodu koja nadire. Iz mnogih poplavljenih sela stanovništvo se evakuiralo čamcima. Izlili su se brojni potoci i rijeke. Rijeka Bosut se izlila na rubnim dijelovima Vinkovaca. Nakon što je u dva dana palo 125 litara kiše po kvadratnom metru (dvostruko više nego što inače padne u cijelom svibnju), vodostaj Bosuta dosegao je rekordnu razinu. U pomoć ugroženom stanovništvu poslana je i vojska.

Borba s vodenom stihijom vodila se na području cijele Slavonije. Ugrožene su bile Brodsko-posavska ,Osječko-baranjska , Požeško-slavonska,Virovitičko-podravska i i Vukovarsko-srijemska županija. U brojnim je mjestima proglašeno izvanredno stanje i stanje elementarne nepogode. Trećeg dana lipnja kiša je posustala i stanje se, ali vrlo polako počelo stabilizirati. Slavonski poljoprivrednici počeli su zbrajati štetu na svojim poljima, koja je često bila i potpuna. Petog lipnja odahnuli su i stanovnici Baranje koji su bili spremni na evakuaciju. Istovremeno sa zbrajanjem šteta i povlačenjem vode, počeo se pratiti veliki vodeni val na Dunavu, visok oko dva metra, koji se formirao u Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj. Val je stigao do Baranje 11. lipnja, te je u sljedeća dva dana, zbog dobre pripreme nasipa bez većih posljedica prošao Vukovar i 13. lipnja napustio Hrvatsku.
Nakon prestanka kiša i postupnog povlačenja voda Slavoniju su zahvatile velike vrućine s temperaturama i do 35 °C.

slika

slika

Gradište, foto: Ivan Baboselac

Vremenske su nepogode uzele i jednu žrtvu. Zbog obilne kiše u mjestu Batina u okolici Osijeka odronilo se brdo i poklopilo jednu kuću u kojoj je bila starica. Ozlijede koje je pretrpjela, bile su teške te je nakon dva dana nesretna žena preminula u osječkoj bolnici.


Posljednji vikend kalendarskog ljeta donio je u zapadnim krajevima Hrvatske, kao i u Sloveniji vrlo velike količine kiše, u Gorskom kotaru i do 324 mm, a u Sloveniji je agrometeorološkoj stanici Zadlog kod Idrije tog vikenda ukupno palo 645.4 mm kiše. Velikih problema s poplavama bilo je i širom Slovenije, a vodeni val je ušao i u Hrvatsku. U subotu ujutro, 18. rujna razina Save u Zagrebu , je u odnosu na stanje od dana prije narasla za 6 metara. Vodostaj Save je bio najviši u zadnjih 50 godina. U Zagrebu se Sava izlila iz korita i došla do nasipa. Sava se izlila u blizini Zaprešića i Samobora i poplavila nekoliko mjesta u općinama Brdovec i Strmec. U mjestu Vrbine bilo je poplavljeno i odsječeno desetak kuća, a rijeka Krapina izlila se kod Javorja. Evakuirano je 15 osoba iz 8 kuća. Bile su se izlile i rijeke Mura, Lonja i Sutla. Problema s poplavama bilo je i u Krapinsko zagorskoj i Koprivničko križevačkoj županiji. U nedjelju 20. rujna je vodeni val na rijeci Savi stigao u sisačku Posavinu, pa je u sljedeća dva dana bilo velikih problema s poplavama i na tom području, osobito na širem području Velike Gorice. Pod vodom je bilo Šćitarjevo i još šest sela u okolici. U općini Rugvica izmjeren je najviši vodostaj Save otkada se mjeri - oko 980 centimetara. Poplave su uzele i jedan život. Jedna starija osoba poginula je kad je pala pod kamion koji je dovozio pijesak za gradnju nasipa u poplavama pogođenom mjestu Donjem Črnkovcu pokraj Velike Gorice. U utorak 22. i srijedu 23. rujna voda se počela povlačiti iz poplavljenih područja, evakuirano stanovništvo se počelo vraćati kućama, a normalizirana je opskrba strujom.
Nedjelja 19.9.2010. – Zagreb - Sava s nasipa sredinom dana (foto Zvonimir Katančić)
slika
Fotografije iz zraka
Foto: Davor Pongračić/Cropix
slika
slika
Dolinu Neretve su početkom prosinca, po drugi puta u godini zahvatile poplave. Nakon čestih i obilnih kiša u dolini Neretve, i kod nas i u susjednoj BiH, iz Metkovića su 25.11. stigle prve slike poplavljenih dijelova grada, osobito na desnoj strani Neretve. Neke kuće su već bile okružene vodom, a pod vodom su bile i neke ceste, uključujući i onu od Vida prema Metkoviću. To je bio uvod u velike poplave na kraju mjeseca, a stanje je bilo najdramatičnije na početku prosinca. .
U Metkoviću je zadnjih dana studenog bila poplavljena desna strana Neretve. Dva vodena vala su stigla u noći od 1. na 2. prosinca. Desni dio grada je tada gotovo bio skroz poplavljen. Izvanredno stanje je uspostavljeno u Metkoviću, Opuzenu, Pločama i općini Kula Norinska. Vodostaj je porastao na 405 centimetara što je bio najveći zabilježeni vodostaj u posljednjih 50 godina.
Poplavljena je bila i lijeva strana koja je inače zaštićena te je vrlo rijetko pod vodom.
U Kominu je bilo poplavljeno 60-ak objekata. U naselju Šarić Struga voda je ušla u dvadesetak
Navečer je vodostaj dosegnuo 413 cm. Promet je bio paraliziran, obje škole su bile zatvorene, a većina ljudi nije mogla na posao.
3.12. je vodostaj Neretve bio u padu i u 22 sata je iznosio je 378 cm. U Vidu je bilo poplavljeno 4-5 kuća koje su blizu Norinu. U Metkoviću je u ulicama Put Vida, Neretvanskih gusara, i Zagrebačkoj ulici vodostaj bio u daljnjem porastu te je bilo preko 1 metar vode na cesti, a gotovo da i nije bilo kuće u koju nije ušla voda.
4.12. je vodostaj Neretve i dalje padao i u 6 sati ujutro je iznosio 371 cm. Izvanredno stanje obrane od poplava i dalje je bilo na snazi za Ploče, Metković, Opuzen i Kulu Norinsku.
Stanje se polako počelo smirivati u sljedećim danima, ali se voda još nije danima povukla. 5.12. je objavljen podatak da je Neretva poplavila 1000 objekata kod Metkovića, 200 objekata na području Komina te pet objekata na području Kule Norinske.
Nakon povlačenja vode stanovnici poplavljenih područja se, osim s nastalim štetama, suočavali su se i s rizicima zaraze. Voda je ušla u sve prostore, onečistila je bunare i dovela do izlijevanja septičkih jama.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić odlučio je zbog poplave 13.12.2010. proglasiti elementarnu nepogodu za gradove Metković, Opuzen i Ploče te općinu Kulu Norinsku. Tog dana je iz županijskog ureda za odnose s javnošću priopćeno:“ Zbog višetjednih oborina i visokih podzemnih voda od 1. do 5. prosinca rijeka Neretva je dosegnula najviši vodostaj u povijesti i poplavila stambene i gospodarske zgrade, usjeve i višegodišnje nasade, komunalnu infrastrukturu, prometnice, imovinu građana i ostalih gospodarskih subjekata, izazvavši na njima veliku izravnu štetu.
Metković, Opuzen i Kula Norinska su u prethodnim izvješćima procijenili štete na 245 milijuna kuna, a konačna izvješća o štetama moraju biti gotova do 25. siječnja 2011.“. Vlada RH je najavila gtradnju nasipa u prvoj polovici 2011. godine. Stanje se u drugoj polovicom prosinca postupno počelo normalizirati.
slika
slika
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:27

#4 - LEDENA KIŠA U SJEVERNOJ DALMACIJI (27.1.2010. - CIKLONA MARIN)

Ciklona Marin je u zadnjem tjednu siječnja donijela ledenu kišu sjevernoj Dalmaciji, a obilniji je snijeg pao u Lici i unutrašnjosti Dalmacije.
Ciklona Marin je prve oborine donijela 26.1.2010. Uz kišu, snijega je bilo na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Tijekom dana je u Kninu palo 12 cm snijega. U srijedu 27. siječnja na području sjeverne Dalmacije, od Zadra do Šibenika, padala je kiša koja se smrzavala u dodiru s tlom. Zbog poledice i niskih temperatura tog dana je u šibenskim školama otkazana nastava. Zbog padova i prijeloma kostiju posla je imala i hitna pomoć, a led na cestama je uzrokovao i brojne prometne nesreće. U zadarskom zaleđu led je pričinio veliku štetu.
Sveti Filip i Jakov (27.1.2010.) foto: karlo0306
slika
Šibenik (foto faul)
slika

Snijeg je te srijede padao u Lici, unutrašnjosti Dalmacije, Posavini i na istoku Slavonije. Oborine su uz najviše sunčanog vremena, izostale na sjevernom Jadranu i u sjeverozapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti. U Kninu je snijeg praćen burom padao više od tridesetak sati. Ukupno je u Kninu s ciklonom Marin palo 22 cm novog snijega. Osim snijega koji se u Dalmaciji ponegdje približio i blizu obale, bilo je i kiše. U Solinu je palo 27 mm kiše, u Splitu (Resnik) 25 mm, a u Komiži 23 mm. Temperatura u Šibeniku se tog dana nije penjala iznad 1.3 °C, a sredinom dana je u Splitu mjereno tek 2 °C.
Najviše je snijega palo u Lici i unutrašnjosti Dalmacije. Najviše snijega, 28 cm novog je palo u Korenici, koja je nakon ciklone Marin mjerila 36 cm snijega. U Vrgorcu je palo 20 cm snijega, isto kao i u Gospiću. U Metkoviću je palo 9 cm snijega.

Vid (foto Vidonjac)
slika
U četvrtak 28. siječnja jutro je osvanulo vrlo hladno. Na postaji Jelvica se temperatura u 4:45 sati spustila na -21.5 °C. U Brinju je izmjereno -19 °C, a u Oštarijama -18.5 °C. U Otočcu se temperatura spustila na -19.7 °C, Gospiću -18 °C, Ogulinu -16.3 °C, Osijeku-Čepin -16.1 °C i Slavonski Brodu -15.2 °C. Minimalne temperature su se u ostalim krajevima unutrašnjosti uglavnom kretale od -9 do -14 °C . Negativne minimalne temperature (od -1 do -4 °C) mjerile su se i na sjevernom Jadranu, i sjeveru Dalmacije, dok su južnije uz obalu bile tek koji stupanj više od nule.

Zadarsko zaleđe (foto Aleksandar Gospić)

slika
Nakon kraćeg smirivanja na samom kraju siječnja ciklona Nera je donijela novu zimsku promjenu vremena. Subota, pretposljednji dan siječnja je u čitavoj zemlji bila oblačna. U noći i ujutro na cijelom Jadranu puhalo je jugo. Jugo je u drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu oslabilo i do večeri okrenulo na umjerenu i jaku buru. U Dalmaciji je jugo okrenulo na lebić. Na Jadranu je tijekom dana bilo kiše koja je najobilnija bila na sjevernom Jadranu gdje je ponegdje palo preko 30 litara u 24 sata. Sjevernu i srednju Dalmaciju navečer su mjestimično zahvatili grmljavinski pljuskovima s kojima je bilo i tuče. U unutrašnjosti zemlje u prvom dijelu dana padala je kiša koja je ponegdje stvarala poledicu. S prodiranjem hladnijeg zraka sa sjevera kiša je prvo u Međimurju i Zagorju okrenula na snijeg,a onda se snijeg popodne postupno širio na središnju Hrvatsku, Gorski kotar i Liku. Navečer je snijeg mjestimično padao i na sjevernom Jadranu. Kasno navečer kiša je okrenula na snijeg i na istoku zemlje
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:28

#5 - SNJEŽNA PRVA POLOVICA VELJAČE (ciklone Ozren i Pamela)

Prvu polovicu veljače obilježile su izraženije snježne oborine u unutrašnjosti, a na Jadranu je bilo i obilnije kiše. Najprije je obilnije oborine donijela ciklona Ozren (6. i 7 veljače), a nakon nje je ciklona Pamela velikim količinama snijega zatrpala unutrašnjost zemlje, od Like i Gorskog Kotara, preko središnjih i sjevernih krajeva sve do istoka Slavonije.
Noć od petka 5. veljače, na subotu 6. veljače bila je osobito kišna duž Jadrana, a u prvim jutarnjim satima kiša je u unutrašnjosti počela prelaziti u snijeg. Mjestimice su pale i veće količine kiše, osobito na jugu Jadrana. Župa dubrovačka mjerila je u 24 sata 65 mm, a Staševica 60 mm. U dva dana je na dubrovačkom aerodromu palo 116 mm kiše. I na srednjem i sjevernom Jadranu je bilo obilnije kiše. U Zadru (poluotok) je palo 55 mm, od čega čak četrdesetak litara u prva četiri sata nakon ponoći. U Kaštel Gomilici palo je 55 mm, a Cres mjeri 43 mm. Na sjeveru Jadrana je zapuhala bura.
Obilnijih oborina bilo je i u Lici i Gorskom kotaru, a tamo je kiša već u prvim satima subote 6. veljače prešla u snijeg. U Slavoniji je još u jutarnjim satima bilo i kiše, ponegdje se i smrzavala na tlu. Najobilniji snijeg je pao u gorskim krajevima, osobito Gorskom kotaru. U Delnicama je palo 37 cm novog snijega pa ga je u ponedjeljak ujutro 8. veljače mjereno 70 cm, što je bilo najviše u zemlji nakon Zavižana. Na toj velebitskoj postaji palo je 27 cm novog snijega, pa je tog jutra njegova visina bila 170 cm, najveća u dotadašnjem dijelu zime. Parg Čabar i Plitvice nakon ciklone Ozren mjere 62 cm, Crni Lug Risnjak 57 cm, a Sljeme 54 cm. Istaknimo još Slunj sa 40 cm, Bilogoru sa 33 cm i Hrvatsku Kostajnicu sa 30 cm. Novu ciklonu, Pamelu, ostala mjesta u unutrašnjosti „čekala “ su sa snježnim pokrivačem od 5 cm (Zagreb Grič, Vukovar) do 20 cm (Virovitica),
Ciklona Pamela počela je djelovati na vrijeme u utorak 9. veljače, a do kraja tog tjedna značajniji snijeg je pao u unutrašnjosti. U jutarnjim satima temperatura se u središnjim i sjevernim kopnenim krajevima često spuštala do -11 ili -12 °C. Najhladnije je bilo na postaji Sv. Đurđ gdje se u prvim satima utorka temperatura spustila na -12.5 °C, a stupanj „toplije“ tj. -11.5 °C bilo je u Daruvaru.

U srijedu, 10. veljače, sredinom dana ciklona Pamela je svojim centrom s središnje Italije ušla u Jadran i u našoj zemlji donijela raznolike i temperaturne i oborinske prilike.
Snijeg i je bio jedna od glavnih vijesti u našim medijima. U unutrašnjosti (Lika, Gorski kotar, središnji i sjeverni krajevi) pada još od prošle noći, a do popodnevnih se sati proširio i na istok Slavonije. Uz kišu, snijega je tijekom dana i večeri bilo i na sjeveru Jadrana. Ponegdje je u riječkoj okolici padala i kiša koja se ledila pri tlu, a kiše koja se smrzava ima bilo je i na području Knina.

Količine novog snijega koje su pale do sljedećeg jutra (četvrtak 11. veljače u 7 sati) mjestimice su bile vrlo velike. Najviše novog snijega palo je u Gospiću. Na tamošnjoj DHMZ postaji tog jutra je izmjerena visina od 62 cm snijega, od čega je 48 cm donijela ciklona Pamela u zadnja dva dana, a samo u 24 satnom razdoblju od srijede ujutro do četvrtka ujutro palo je 40 cm novog snijega. U Gospiću je dva dana kasnije na središnjem gradskom trgu napravljen i veliki snjegović visok 10, a širok čak 12 metara. Tridesetak centimetara novog snijega palo je i u Gorskom kotaru. U Delnicama su tog jutra samo 2 cm nedostajala da službena visina snijega bude 1 metar, odnosno mjereno je 98 cm. Crni Lug Risnjak mjerio je 88 cm, a Parg Čabar, Plitvička jezera te Sljeme mjere 80 cm snijega. U Ogulinu je 58 cm snijega, Slunju 50, a u Udbini 42 cm snijega. Istaknimo još Karlovac sa 36 cm snijega. Pod snijegom je čitava unutrašnjost, a jutarnje visine su se najčešće kretale od 15 do 20 cm.
Još jednom su se te zime zabijelili i dijelovi sjevernog Jadrana pa je Pula mjerila 2 cm snijega kao i Senj, a Karlobag je imao 7 cm.

U Dalmaciji je pak pala veća količina kiše, a bilo je i pljuskova s grmljavinom. U Makarskoj je u 24 sata palo 44 mm kiše, u Kaštel Gomilici i Žrnovnici 40 mm, Vidu 44, Imotskom 47 mm, Solinu 49 mm, Dubravi 54 i Mosoru 58 mm. Zanimljiva je bila i temperaturna raspodjela u zemlji. U unutrašnjosti su temperature bile koji stupanj ispod nule, dok je u gorju bilo vrlo hladno. Na Zavižanu je te večeri mjereno -12 °C, a istovremeno je Makarska uz kišu bila 24 stupnja toplija, tj. mjereno je+12 °C.
Snijeg je u većem dijelu unutrašnjosti nastavio padati i tijekom četvrtka 11. veljače. U petak 12. veljače ujutro u Zagrebu (Maksimir), Križevcima i Bjelovaru se mjerilo 25 cm snijega, u Koprivnici, Kutini, Petrinji, Požegi, Sisku, 26 cm, Varaždinu 28 cm, a u Karlovcu 34 cm. Do sljedećeg jutra (subote 13. veljače) značajnije se povećala i visina snježnog pokrivača u Slavoniji. Još jedan ciklonalni centar se s Italije preko Jadrana premještao dalje na sjeveroistok . Na istoku Slavonije je palo i više od dvadeset centimetara novog snijega. Đakovo je te subote ujutro, nakon 22 cm novog snijega mjerio 30 cm, Vukovar 33 cm (od čega 20 cm novog), a Slavonski Brod 21 cm (10 cm novog). Snijeg je te subote nakratko padao i na području Šibenika, ali nije došlo do formiranja snježnog pokrivača.
Hrvatska gorska služba spašavanja je uspjela spasiti zametene planinare na Papuku i Kamešnici. Na planinama su nanosi snijega bili vrlo veliki. Na Biokovu su na predjelu Troglav i na još nekoliko biokovskih vrhova i većih planinskih strmina zamijećene snježne lavine.


slika
Slavonski Brod
slika
Karlovac
slika
10-metarski snjegović u Gospiću (Foto: Vesna Levar)
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:29

#6 - VELIKA RUJANSKA POPLAVA SAVE - CIKLONA ROZALIJA (17.-19.9.2010.)

Posljednji vikend kalendarskog ljeta donio je u zapadnim krajevima Hrvatske, kao i u Sloveniji vrlo velike količine kiše (ciklona Rozalija).
Kiša koja je na sjevernom Jadranu počela u večernjim satima četvrtka 16. rujna, potrajala je do nedjelje 19. rujna. U tom je razdoblju najviše kiše palo u Gorskom kotaru : - Crni Lug Risnjak čak 324 mm, a Parg čabar 224 mm kiše. Na još dvije postaje je palo više od 200 mm kiše: Čavle 242 mm, Kukuljanovo kod Rijeke 211 mm, a Delnice 208 mm. Na nekim je postajama u ta tri dana palo više kiše nego što je mjesečni prosjek za cijeli rujan: Rijeka Kozala 193 mm (prosjek za rujan je 165 mm), Varaždin 115 mm (85.7 mm) te Zagreb Maksimir 87 mm (85.9 mm). . Obilna je kiša pala i u Sloveniji. Istaknimo podataka da je na agrometeorološkoj stanici Zadlog kod Idrije tog vikenda ukupno palo 645.4 mm kiše. Istovremeno je s tom ciklonom najmanje, a nerijetko i nimalo kiše palo u srednjoj Dalmaciji. Tako Split Marjan mjeri tek simboličkih 2.3 mm, Makarska 1.2 mm, a Hvar samo 0,3 mm.
Vrlo velike količine kiše, i preko 200 mm pale su i na sjeverozapadu Istre. Najviše je problema bilo na području Buja, Umaga i Novigrada. Tijekom tog vikenda, zbog poplava i odrona jedno su vrijeme bili zatvoreni svi granični prijelazi u Istri prema Sloveniji. Velika je šteta počinjena u Umagu koji je bio poplavljen. U Novigradu je voda prodrla i napravila veliku štetu u novosagrađenoj sportskoj dvorani, koja je bila otvorena prije mjesec dana.
Velikih problema s poplavama bilo je i širom Slovenije, a vodeni val je ušao i u Hrvatsku. U subotu ujutro, 18. rujna razina Save u Zagrebu , je u odnosu na stanje od dana prije narasla za 6 metara. Vodostaj Save je bio najviši u zadnjih 50 godina. U Zagrebu se Sava izlila iz korita i došla do nasipa. Sava se izlila u blizini Zaprešića i Samobora i poplavila nekoliko mjesta u općinama Brdovec i Strmec. U mjestu Vrbine bilo je poplavljeno i odsječeno desetak kuća, a rijeka Krapina izlila se kod Javorja. Evakuirano je 15 osoba iz 8 kuća. Bile su se izlile i rijeke Mura, Lonja i Sutla. Problema s poplavama bilo je i u Krapinsko zagorskoj i Koprivničko križevačkoj županiji. U nedjelju 20. rujna je vodeni val na rijeci Savi stigao u sisačku Posavinu, pa je u sljedeća dva dana bilo velikih problema s poplavama i na tom području, osobito na širem području Velike Gorice. Pod vodom je bilo Šćitarjevo i još šest sela u okolici. U općini Rugvica izmjeren je najviši vodostaj Save otkada se mjeri - oko 980 centimetara. Poplave su uzele i jedan život. Jedna starija osoba poginula je kad je pala pod kamion koji je dovozio pijesak za gradnju nasipa u poplavama pogođenom mjestu Donjem Črnkovcu pokraj Velike Gorice.
U utorak 22. i srijedu 23. rujna voda se počela povlačiti iz poplavljenih područja, evakuirano stanovništvo se počelo vraćati kućama, a normalizirana je opskrba strujom.

slika
slika
Nedjelja 19.9.2010. – Zagreb - Sava s nasipa sredinom dana (foto Zvonimir Katančić)
slika
slika
Fotografije iz zraka
Foto: Davor Pongračić/Cropix
slika
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:31

#7 – BURAN KRAJ KALENDARSKOG PROLJEĆA (VRUĆINE PA CIKLONA GERTRUDA)

Nakon ciklone Fabijan u prvim danima lipnja , ljeto je uzimalo sve više maha, a veći dio zemlje su zahvatile vrućine. Drugi dio prve dekade lipnja bio je sve stabilniji i topliji. Tako su 10. lipnja gotovo posvuda temperature porasle iznad 30 °C. Najtoplije je bilo u Osijeku (Klisa) gdje je mjereno 32.9 °C. Na Jadranu su najtoplije bile Ploče sa 32.7 °C. Vrućine nisu popuštale ni u večernjim satima. U 20 sati Osijek (aerodrom) i Slavonski Brod imali su još vrućih 30 °C. U 21 sat Split i Zagreb Maksimir mjere visokih 28 °C. Sunčano i vrlo toplo vrijeme iz dana u dan sve više je grijalo i more. Tog dana je prvi puta mjerena temperatura od 25 °C, i to u Malinskoj.
Dan kasnije na istoku Slavonije temperatura se gotovo približila vrijednosti od 35°C. U Osijeku (Klisa) izmjeren je maksimum od 34.8 °C. Blizu je i Šibenik sa 34.7 °C. Najviše dnevne temperature su se gotovo posvuda kretale od 31 °C do 34 °C. Vrlo toplo bilo je i u gorju. Na Zavižanu se 11. Lipnja temperatura popela do22.4 °C.
Subota, 12. lipnja je donijela vrhunac aktualnog vala vrućina. Maksimalna temperatura u Osijeku (Klisa) i Slavonskom Brodu je iznosila 35.3 °C, a u Šibeniku 35 °C. Tog se dana čitava unutrašnjost grijala na temperaturama od 32 do 34 °C. Gospić je imao maksimalnu temperaturu od 31.4 °C, a Zavižan čak 22.8 °C, što je bilo za 1,6 °C manje od apsolutnog maksimuma za lipanj. Vruće je bilo i duž obale, a tek je ponegdje najviša dnevna temperatura bila malo ispod 30 °C. Užarenoj Slavoniji niti noć nije donijela osvježenje. Osijek je u 22 sata mjerio čak 27 °C uz visokih 82 % vlage, dok je sat kasnije bilo i stupanj više. Vrućine, s temperaturama do 32 °C nastavile su se i do polovice lipnja.
Prijelaz iz kalendarskog proljeća u ljeto, počevši od 16. lipnja donio je burne meteorološke prilike koji su kulminirali ciklonom Gertruda, s kojom je i ispraćeno kalendarsko proljeće. Nakon nekoliko dana preuranjenih ljetnih vrućina zaredala su se olujna nevremena širom zemlje koja su prouzročila mnogo štete. Bilo je i izraženijih kišnih epizoda kao u Daruvaru kojeg je potopilo 71 mm kiše za vrijeme proloma oblaka 16. lipnja. Jako nevrijeme zahvatilo je i Kutinu.
Osobito je bila izražena ciklona Gertruda. Pamtiti ćemo je po olujnom vjetru u Zagrebu, seriji pijavica na moru ispred Dubrovnika, najhladnijem prvom danu kalendarskog ljeta u Zagrebu otkad se vode podaci, rekordnoj dnevnoj količini kiše u Osijeku. Obilna kiša koja je pala tog tjedna u Slavoniji samo donijela je nove poplave i nevolje.

Količina kiše koja je pala u tom razdoblju često je bila vrlo velika. Po podacima DHMZ-a najviše je u razdoblju od 16. do 23. lipnja palo na Zavižanu, čak 156 mm. Za usporedbu mjesečni prosjek je 139.3 mm. Više od 100 litara kiše u tom je razdoblju mjerili si i Daruvar (152 mm), Rijeka Kozala (151 mm), Osijek Čepin (139 mm) , Pula aerodrom (111 mm), Gradište 105 mm, Parg 104 mm i Ogulin 101 mm.

16. i 17. lipnja bili su vrlo nestabilni dani. U ranim jutarnjim satima je veliki požar, koji je uzrokovao udar groma, izbio je na obiteljskoj kući i gospodarskom objektu na području Bjelovara. Oba objekta potpuno su izgorjela. 'U trenutku udara groma, u obiteljskoj kući nalazili su se stariji supružnici, ali su oboje uspjeli izaći van'.
Preko naših krajeva se premještala veća količina vlažnog i nestabilnog zraka. Kiša, pljuskovi i grmljavina bili su česti, osobito na zapadu i sjeverozapadu zemlje, te na sjevernom Jadranu. Mjestimice je pala i vrlo velika količina kiše, a bilo tuče.

Olujno nevrijeme s tučom oko 19 sati 16. lipnja je pogodilo područje Daruvara, Grubišnog Polja i Slavonskog Broda. U Daruvaru je zbog iznimno jake kiše (71 mm) središte grada ostalo pod vodom. Komadi leda padali su u Daruvaru i u Brodu, rušila su se stabla, vjetar je razbijao krovove. Nanosi leda veličine jajeta na mjestima su bili debeli i desetak centimetara. Na području Daruvara led je padao gotovo pola sata. Usjevi i voćnjaci su uništeni, mnogi automobili i krovovi oštećeni. Jako nevrijeme zahvatilo je i šire područje Donjeg Miholjca. Osobito je teško stradalo Viljevo gdje je jak vjetar čupao stabla, nosio krovove kuća, a padala je i tuča.

I četvrtak 17. lipnja je donio izraženija grmljavinska nevremena. Na putu olujnih oblaka našli su se najzapadniji krajevi unutrašnjosti, uključujući i šire područje Zagreba. Oko 19 sati nevrijeme se intenziviralo na području od Karlovca prema Zagrebu i okolici. Uz jak vjetar i grmljavinu mjestimice je bilo i tuče. U Velikoj Gorici je desetak minuta padala tuča i do veličine oraha, a počinjena je i velika šteta. U dijelovima Zagreba pala je velika količina kiše. Četiri dana kasnije je župan Zagrebačke županije proglasio elementarnu nepogodu za dio područja Velike Gorice i Jastrebarskog nastalu uslijed jakog olujnog nevremena praćenog tučom.
Zadnja dane kalendarskog proljeća obilježio je utjecaj izražene ciklone Gertuda. Nevrijeme s jakom kišom i mjestimičnom tučom i do veličine lješnjaka zahvatilo je u subotu 20. lipnja poslijepodne iza 17 sati grad Kutinu. Jaka kiša je poplavila dijelove grada. Istog dana je obilnijih pljuskova i grmljavine bilo i na sjevernom Jadranu, gdje je pala veća količina kiše (Krk 95 mm). Grmljavinskih pljuskova bilo je i u Dalmaciji.

slika
foto – Aleksandar Gospić

Sredozemna ciklona Gertruda obilježila je i prvi dan astronomskog ljeta, 21. lipnja . Kiša je nastavila padati u cijeloj zemlji, a iz mnogih krajeva stizale su vijesti o problemima koje donose velike količine oborine i jak vjetar. Problema s bujicama i poplavama bilo je na području Novog Marofa, Dubrovnika i Osijeka.
U Zagrebu je jak vjetar lomio grane zbog kojih je bilo problema u tramvajskom prometu. Na području grada Zagreba zbog kiše i jakog udara vjetra palo je oko 80 stabala, otpadali su žbuka i crijepovi sa zgrada, a pritom su dvojica muškaraca zadobila lakše ozljede, oštećeno je oko 40 osobnih vozila i oko 15-ak električnih i telefonskih vodova

U prijepodnevnim satima je iz Makarske snimljena i pijavica koja se formirala u pravcu otoka Ščedra ispod Hvara.

Obilna kiša je u Dubrovniku poplavila prometnice, a i Stradun te gotovo cijela dubrovačka gradska jezgra bila je pod vodom. Na dubrovačkom je području uočeno i nekoliko pijavica.
Zbog velike količine oborina bile su poplavljene ulice u gradu Osijeku, kao i na mnogim mjestima u županiji te na području Koprivnice.
Na području Osijeka (Čepin) 22. lipnja ujutro je izmjereno 107,2 litara kiše po kvadratnom metru, što je novi rekord za dnevnu količinu oborina. Meteorološka se mjerenja na toj postaji vrše od 1899. godine. Ta količina kiše je veća i od mjesečnog prosjeka za lipanj koji iznosi 82.1 mm. Dosadašnji dnevni rekord za Osijek je izmjeren 9. lipnja 1968. godine kada je pala 101,2 litre kiše. Uz jučerašnji rekord, to je i jedini dnevni rekord veći od 100 litara. Od deset najvećih dnevnih količina kiše čak u pet slučajeva se to dogodilo u lipnju, dvaput u svibnju, te po jednom u travnju, kolovozu i rujnu. Lipanj je klimatološki najkišovitiji mjesec u godini.

slika
Zagreb, 22.6.2010.
slika
Dubrovnik, 21.6.2010.
slika

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:32

#8 - BUJICE I IZNENADNE POPLAVE U 2010. godini

U 2010. godini, koja je u Hrvatskoj bila iznadprosječno kišovita, često i vrlo kišovita, česte su bile epizode s vrlo velikom količinom kiše u kratko vrijeme nakon čega su uslijedile bujice i lokalne poplave. Izdvojili smo 11 takvih slučajeva širom Hrvatske. U gotovo svim navedenim kišnim epizodama (njih deset) je u kratkom vremenu palo najmanje 100 mm kiše. A prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, obilne kiše postaju opasna meteorološka pojava onda kada u 6 sati padne više od 30 litara kiše po četvornom metru.

13 travnja 2010. - Vrgorac

13 travnja je u Vrgorcu u razdoblju od 24 sata palo 164 mm kiše . Na postaji Staševica je u 24 sata pala čak 141 litra kiše. U Pločama je palo 108 mm kiše. Zbog obilne kiše pod vodom su bili brojni vinogradi, voćnjaci i jagode u vrgoračkim poljima.
slika
Vrgorac, 13.4.2010.

16. lipnja 2010. – Daruvar
Olujno nevrijeme s tučom oko 19 sati 16. lipnja je pogodilo područje Daruvara, Grubišnog Polja i Slavonskog Broda. U Daruvaru je zbog iznimno jake kiše (71 mm) središte grada ostalo pod vodom. Na području Daruvara led je padao gotovo pola sata. Usjevi i voćnjaci su uništeni, mnogi automobili i krovovi oštećeni.

22. lipnja 2010. – Osijek

Na području Osijeka (Čepin) 22. lipnja ujutro je izmjereno 107,2 litara kiše po kvadratnom metru, što je novi rekord za dnevnu količinu oborina. Meteorološka se mjerenja na toj postaji vrše od 1899. godine. Ta količina kiše je veća i od mjesečnog prosjeka za lipanj koji iznosi 82.1 mm. Dosadašnji dnevni rekord za Osijek je izmjeren 9. lipnja 1968. godine kada je pala 101,2 litre kiše

29. srpnja 2010. – sjeverozapad Istre (Buje, Umag)

29. srpnja je izraženije kišno nevrijeme zahvatilo sjeverozapad Istre. U nekoliko sati je palo i preko 100 mm kiše (Buje 120 mm). U Umagu je poplavljeni stadion više nalikovao na bazen nego na teniski teren. Umaškim naseljem Komunela prohujala je i pijavica i uništila nekoliko stabala.
slika
Poplavljeni stadion u Umagu za vrijeme održavanja ATP turnira

10. rujna 2010. – Sunja, Hrvatska Kostajnica
Područje Sunje i okolice bilo je djelomično poplavljeno nakon velike količine kiše koja je pala u noći od 9. na 10. rujna. Sunju je oko ponoći zahvatio dvosatni prolom oblaka, a jaka kiša je padala sve do jutarnjih sati. Na području Hrvatske Kostajnice palo je čak 130 mm kiše. Mnoga dvorišta i štale su bila pod vodom. Nekoliko prometnica je bilo zatvoreno za promet.
Poplavljena Sunja, 10. rujna 2010. (foto Mario92)
slika

17./18. rujan 2010. – sjeverozapad Istre
Vrlo velike količine kiše, i preko 200 mm pale su i na sjeverozapadu Istre u noći od 17. na 18. rujna. . Najviše je problema bilo na području Buja, Umaga i Novigrada. Sjeverni dio Istre je bio blokiran. Na mnogim cestama u Istri, na području Buja, Novigrada i Umaga bilo je i nekoliko desetaka centimetara vode na kolniku. Tijekom tog vikenda, zbog poplava i odrona jedno su vrijeme bili zatvoreni svi granični prijelazi u Istri prema Sloveniji. Velika je šteta počinjena u Umagu koji je bio poplavljen. U Novigradu je voda prodrla i napravila veliku štetu u novosagrađenoj sportskoj dvorani, koja je bila otvorena prije mjesec dana.


24./25. rujan 2010. - Pula, Fažana
Tijekom noći i jutra 25. rujna najviše je kiše palo u istri, osobito na jugu poluotoka. Prema podacima Pomorskog meteorološkog ureda Rijeka na postaji Pula (grad) u 24 sata palo je čak 169 mm kiše (do 8 sati subote 25. rujna). Kako je kiša počela u petak, kasno poslijepodne i navečer , ta je ogromna količina pala u razdoblju ne puno većem od 12 sati. Obližnja postaja Pula aerodrom u 24 sata mjeri la je „samo“ 85 mm kiše. U Pazinu je do 8 sati palo 72 mm kiše.

Na postaji Fažana (pljusak.com) u 24 sata palo je 166 mm kiše, od čega je gotovo sva količina (165 mm) pala nakon ponoći subote 25. rujna, ili preciznije u razdoblju od par sati nakon 2 sata ujutro.
Fažana – foto Glas Istre
slika

25. rujna – Župa Dubrovačka, Staševica, Petrčane
Obilnija kiša pala i u dijelu Dalmacije Dalmacije. Postaja Župa Dubrovačka (Mandaljena) mjerila čak 142 mm, Staševica 140 mm, a Gruda 98 mm kiše. U okolici Zadra (Petrčane) je sredinom dana bilo izraženijih pljuskova u kojima je palo do 130 mm kiše.
Uslijed velike količine kiše koja je tijekom dana pala na dubrovačkom području voda je prodrla u više objekata pa su morali intervenirati vatrogasci. Voda je prodrla u Kazalište 'Marina Držića', Hotel Libertas Rixos, trgovački centar Tomy te više stambenih i poslovnih prostora. Također došlo je i do poremećaja u prometu te je na nekim dijelovima promet bio i zatvoren.


16. listopada 2010. - Konavle
U subotu, 16. listopada u jutarnjim je satima jako kišno nevrijeme zahvatilo područje Konavala. U nepuna četiri sata, počevši od 5 sati ujutro na postaji Gruda u Konavlima palo je čak 170 litara kiše. Ovako velika količina kiše uzrokovala je poplave i bujice. Rijeke Ljuta i Kopačica poplavile su konavosko polje.


22. studeni 2010. - Dubrovnik
22. studenog je tijekom prijepodneva na području grada Dubrovnika palo 159 litara kiše na četvorni metar. Od toga je u jednom satu, od 8 do 9 sati palo čak 85 litara kiše. Koliko je to bila velika količina govori i podatak da je prosječna mjesečna količina kiše u Dubrovniku za studeni 148,7 mm. Dakle, u samo nekoliko sati na Dubrovnik se spustilo više kiše nego što bi, po dugogodišnjim statistikama palo u cijelom mjesecu. A studeni je klimatološki i najkišovitiji mjesec u Dubrovniku. Za usporedbu, tog prijepodneva je u Dubrovniku u jednom satu palo više kiše nego što je padne pojedinačno u tri ljetna mjeseca. U lipnju, srpnju i kolovozu zajedno pak padne prosječno 158 mm.

U roku od sat vremena na Jadranskoj magistrali iznad grada doslovno su se stvorili kišni brzaci u kojima su zarobljeni automobili Dubrovčana. Vatrogasci su izašli na oko 150 intervencija u Dubrovniku i okolici. Gradski promet je bio u potpunom kolapsu. Cijeli je Stradun bio potopljen, kao i novouređena zgrada Arhiva te palača Sponza. Potopljen je bio i veliki broj privatnih kuća. Nevrijeme je prouzročilo i prekid u opskrbi električnom energijom, osnovne i srednje škole te dječji vrtići nisu radili.
slika
Dubrovnik 2.11.2010. Foto: Željko Tutnjević / DUBROVACKI VJESNIK / CROPIX

28. studeni 2010. – Gospić
Gospić je u nedjeljnu večer 28.11. zahvatilo izraženo grmljavinsko nevrijeme praćeno olujnim vjetrom i jakom kišom, koja je s naglo otopljenim snijegom u svega pola sata poplavila središte grada. Za manje od tri sata palo je 120 litara kiše po četvornome metru i sustav odvodnje nije mogao primiti obilnu količinu oborina pa je voda ušla u podrume i prizemlja nove zgrade Croatia osiguranja u parku Kolakovac, Zavoda za zapošljavanje, Policijske uprave, Opće bolnice te još nekih objekata. U Državnu službu zaštite i spašavanja 112 u Gospiću dojavljeno je da je poplavljeno više obiteljskih kuća i gospodarskih objekata. Nevrijeme je uzrokovalo kvarove na dalekovodima pa su mnoga kućanstva i danas bila bez električne struje. Poplavljeno je bilo i više gospodarskih objekata i kuća u Ličkom Novom i podvelebitskom naselju Brušane, gdje su bujice iz Velebita mjestimice prekrile državnu cestu Gospić-Baške Oštarije.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:35

#9- POPLAVE U SLAVONIJI NA POČETKU LIPNJA (CIKLONA FABIJAN)

Kraj svibnja i početak lipnja obilježile su velike poplave koje su, nakon obilnih kiša zahvatile veći dio Slavonije. Na samom početku klimatološkog ljeta na vrijeme je više dana djelovala ciklona Fabijan (30.5.-7.6.2010.) Najviše kiše palo je zadnjeg dana svibnja i prvog dana lipnja.
Atmosfera je i nekoliko dana prije djelovanja ciklone Fabijan bila izrazito nestabilna. Već je 27. svibnja jače nevrijeme pogodilo Požeško-slavonsku županiju. Bilo je tuče. Te je večeri prolom oblaka zahvatio i dijelove Vukovarsko-srijemske županije, pa je bilo poplavljenih objekata u Vukovaru i Vinkovcima.
Zatim je 29.svibnja olujno nevrijeme u poslijepodnevnim satima pogodilo dio Slavonskog Broda. Poplavljene su bile mnoge ceste, i podrumi, a voda je iz šahtova izbijala u mlazovima. Kratka i jaka proljetna kiša sat i pol kasnije poplavila je i istočni dio Slatine.
Nova nevremena širom zemlje nastavila su se i 30. svibnja. Te nedjelje je ponovno na udaru bila Slatina te Osijek, na koji se sručio prolom oblaka.
Jača grmljavinska nevremena zahvatila su sredinom dana zapadnu obalu i središnji dio Istre. Na moru kod Poreča oko 13 sati web kamera Marine Poreč je zabilježila pijavicu. U Pazinu je te nedjelje u kratkom vremenu palo čak 46 mm kiše. Prolom oblaka se u poslijepodnevnim satima obrušio i na Rovinj i okolicu.
Posljednji dan klimatološkog proljeća, 31. svibnja obilježila je ciklona Fabijan i njena pripadna, izražena hladna fronta koja se premješta preko naše zemlje. Već u prva 24 sata utjecaja ciklone pale su velike količine kiše. U Ogulinu je palo 137 mm, od čega je u razdoblju od 12 sati u palo čak 96 mm kiše. U Brinju je palo 109 mm, a na postaji Čavle, u neposrednom zaleđu Rijeke 104 mm. U Senju je u razdoblju od 6 sati palo 51 mm kiše. Česta je bila i tuča, osobito na sjevernom jadranu. Na području Buzeta padala je tuča veličine jajeta. Uništeni su poljoprivredni nasadi, oštećeni automobili, srušeni su stupovi dalekovoda i telefona, stabla su „zatvorila“ prometnice. Tuče je bilo i na širem području Poreča.
Tog je ponedjeljka osjetno zahladilo, pa su u rano poslijepodne mjerene temperature u unutrašnjosti od 12 do 14 °C, u Gorskom kotaru i Lici od 5 do 9 °C, a na Jadranu od 14 na sjeveru do 20 °C na krajnjem jugu. Na Zavižanu se temperatura spustila do 0 °C. Nakon što je u 13 sati tamo uz jaku grmljavinu padala tuča, u 14 sati je bilo i slabog snijega. Sljedećeg jutra, prvog dana klimatološkog ljeta, temperatura se na Zavižanu spustila na -0.2 °C, a i na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri temperatura je u sedam sati iznosila nula Celzijevih stupnjeva.

Najobilnija kiša pala je i u Slavoniji. U Slavonskom Brodu je od 29. svibnja do 5. lipnja palo čak 170 mm kiše. Od toga je 150 mm palo u tri dana, od 30.5. do 2.6. Sama ciklona Fabijan (od 30.5 do 6.6.) donijela je Slavonskom Brodu 160 mm kiše.
Količine kiše od ciklone Fabijan, od nedjelje 30.5.(8h) do subote (5.6. 8h)

slika

slika

Dhmz podaci za razdoblje od 30.5. do 6.6. u 7 h



slika

Stanje u Slavoniji zbog poplava je 1. lipnja postalo alarmantno, a kiša i dalje nije prestajala padati.
Poplavljena su polja te lokalne i županijske prometnice, kao i brojne kuća. Lokalno stanovništvo u potpunom očaju nemoćno je promatralo kako im nezaustavljiva voda uništava usjeve, potapa kuće i gospodarske zgrade. Ništa nije moglo zaustaviti vodu koja nadire. Iz mnogih poplavljenih sela stanovništvo se evakuiralo čamcima. Izlili su se brojni potoci i rijeke. Rijeka Bosut se izlila na rubnim dijelovima Vinkovaca. Nakon što je u dva dana palo 125 litara kiše po kvadratnom metru (dvostruko više nego što inače padne u cijelom svibnju), vodostaj Bosuta dosegao je rekordnu razinu. U pomoć ugroženom stanovništvu poslana je i vojska.

Borba s vodenom stihijom vodila se na području cijele Slavonije. Ugrožene su bile Brodsko-posavska ,Osječko-baranjska , Požeško-slavonska,Virovitičko-podravska i i Vukovarsko-srijemska županija. U brojnim je mjestima proglašeno izvanredno stanje i stanje elementarne nepogode. Trećeg dana lipnja kiša je posustala i stanje se, ali vrlo polako počelo stabilizirati. Slavonski poljoprivrednici počeli su zbrajati štetu na svojim poljima, koja je često bila i potpuna. Petog lipnja odahnuli su i stanovnici Baranje koji su bili spremni na evakuaciju.
I sljedeći dani nisu bili mirni.
Istovremeno sa zbrajanjem šteta i povlačenjem vode, počeo se pratiti veliki vodeni val na Dunavu, visok oko dva metra, koji se formirao u Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj. Val je stigao do Baranje 11. lipnja, te je u sljedeća dva dana, zbog dobre pripreme nasipa bez većih posljedica prošao Vukovar i 13. lipnja napustio Hrvatsku.
Nakon prestanka kiša i postupnog povlačenja voda Slavoniju su zahvatile velike vrućine s temperaturama i do 35 °C.

slika
slika
slika
Gradište, foto: Ivan Baboselac

Vremenske su nepogode uzele i jednu žrtvu. Zbog obilne kiše u mjestu Batina u okolici Osijeka odronilo se brdo i poklopilo jednu kuću u kojoj je bila starica. 70-godišnja Marija Lavrović gotovo dva sata je bila zatrpana u kući pod zemljom. Žena je s ozlijeđenom nogom i okom te u stanju šoka prevezena u bolnicu. Policija je izvijestila kako je klizanje tla i urušavanje na obiteljsku kuću uzrokovano obilnim padalinama. Nažalost, ozlijede koje je pretrpjela, bile su teške te je nakon dva dana nesretna žena preminula u osječkoj bolnici.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2010. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2011, 22:37

#10 – NESTABILNO SRCE LJETA

„Srce“ ili sredina kalendarskog ljeta, odnosno dvotjedno razdoblje koje uključuje posljednji srpanjski i prvi kolovoski tjedan, je prošla uz vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme. U tom smo periodu ispratili 4 ciklone. Gotovo da i nije bilo dijela zemlje kojeg u tom razdoblju nije zahvatilo nevrijeme ili obilnija kiša.
Najprije je ciklona Ida (24.-27.7.) donijela konačni kraj srpanjskih vrućina u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a u Dalmaciji je to učinila ciklona Jerko krajem mjeseca.
Nakon prolaska izraženije fronte u subotu 24.7. i u sljedeća tri dana se zadržalo promjenjivo i osjetno svježije vrijeme. Te je subote bilo obilnijih oborina i jačih nevremena. Izraženije nevrijeme je u jutarnjim satima zahvatilo sjeverni dio Karlovačke županije. Na području Ozlja i Draganića je bilo i velikih šteta uslijed pijavice koja je poharala taj kraj. Poljoprivredne površine u središnjem dijelu općine potpuno su bile opustošene. Jak vjetar, mještani kažu čak i pijavica, prohujao je Starom karlovačkom, počupao dijelom elektro-mrežu, nekoliko stabala prepriječilo je cestu, brojne su obitelji ostale ne samo bez struje, već i bez prozorskih stakala. Oštećeno je i nekoliko krovišta na obiteljskim kućama.

U Zorkovcu nedaleko Ozlja posljedice su bile još strašnije. Dvadeset stabala iščupano je iz korijena, jedno je palo na Centar za rehabilitaciju u kojem je tada bilo 50 korisnika i osoblje. Ozlijeđenih nije bilo.
slika
Nevrijeme je čupalo stabla kod Ozlja
Olujno nevrijeme praćeno tučom zahvatilo je i općinu Lekenik u Sisačko-Moslavačkoj županiji. Veća količina kiše pala je, osobito u unutrašnjosti (Križevci 53 mm, Bjelovar 46 mm, Ogulin 39 mm). Fronta je donijela osjetnije zahlađenje u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U rano poslijepodne te subote temperature su u središnjim krajevima i u Gorskom kotaru bile od 10 do 17 stupnjeva niže nego u petak. Na istoku Slavonije su bile od 8 do 12 °C niže. Na području Istre i Kvarnera mjerilo se od 7 do 13 °C niže. Najmanje je osvježilo u Dalmaciji, gdje je bilo tek malo manje ili jednako vruće kao i u petak.
Nedjelja nakon fronte je u unutrašnjosti bio oblačan, mjestimice uz slabu kišu i sjeverac, dok je duž obale bilo bure ali je prevladavalo uglavnom suho. Pljuskova je rano ujutro bilo na dubrovačkom području, a sredinom dana je manja pijavica lakše ozlijedila nekoliko ljudi u Zadru.
Dan kasnije se prvi se puta u srpnju dogodilo da se najviša dnevna temperatura nigdje u zemlji nije popela iznad 30 °C. Na Jadranu se mjerilo od 26 do 29 °C, u unutrašnjosti od 19 °C u Daruvaru do 24 °C. Snizile su se i temperature mora. Promjenjivo i nestabilno nastavilo se i u utorak 27. srpnja.
Nakon jednodnevnog predaha, zadnja tri dana srpnja je obilježio utjecaj ciklone Jerko. 29. srpnja je obilna kiša pala u Istri i na širem riječkom području. Izraženije nevrijeme zahvatilo je osobito sjeverozapad Istre. U nekoliko sati je palo i preko 100 mm kiše (Buje 120 mm). U Umagu je poplavljeni stadion više nalikovao na bazen nego na teniski teren. Umaškim naseljem Komunela prohujala je i pijavica i uništila nekoliko stabala.
slika
Poplavljeni stadion u Umagu za vrijeme održavanja ATP turnira
Zadnja dva dana srpnja kiše i pljuskova bilo i u unutrašnjosti, uz lokalna jača nevremena. U mjestu Selna kod Slavonskog Broda bilo je tuče uz olujni vjetar. Jako nevrijeme s tučom oko 17 sati istok Vukovarsko- srijemske županije kao i područje Đakova i okolice.
Grmljavinskih pljuskova i nevremena je bilo i u Dalmaciji, od Zadra do Dubrovnika. U poslijepodnevnim je satima 30. srpnja jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo Šibenik. Na tamošnjoj postaji mreže pljusak.com pala je za vrijeme tog nevremena 41 litra kiše. Na zadarskom području je također pala obilnija kiša, do 67 mm. U Gornjoj Murvici grom je udario u kuću i zapalio je. Temperature mora zadnjeg dana srpnja kretale su se od 21 do 23 °C i bile su dosta niže od onih u prve dvije dekade mjeseca za vrijeme vrućina.
slika
Kaštela u noći 30./31.7.2010. – foto: Joško Markov
Razdoblje nestabilnog vremena nastavljeno je i početkom kolovoza. Usred kalendarskog ljeta nije se uspijevalo spojiti nekoliko dana stabilnog vremena u cijeloj zemlji. Prva dva dana kolovoza donijela su stabilno vrijeme, a temperature su brzo prešle 30 °C.
3. kolovoza je u Kninu temperatura zraka porasla do 34 °C, dok se u ostalim krajevima mjerilo od 29 do 32 °C. Poslijepodne su počele nove grmljavinske nestabilnosti u zapadnim krajevima zbog nove fronte (Karmela). Izraženijih je nevremena, ponegdje s tučom bilo i na području srednje Slovenije.
Temperature zraka su brzo osjetno pale. Tako je u Zagrebu nakon 31 °C u 15 sati u 20 sati mjereno desetak stupnjeva manje.
Najviše kiše je u noći od 3. na 4. kolovoza palo na području Osijeka. Na postaji Osijek Retfala u 24 sata palo je čak 59 mm kiše, od čega većina na prijelazu od utorka na srijedu. ( prosječna količina kiše za čitav kolovoz u Osijeku je 59.4 mm). Oluja je zahvatila i Vinkovce, uz jak vjetar, prolom oblaka i tuču veličine graška do lješnjaka.

Olujnom nevrijeme je zahvatilo Bosansku Krupu. Padala je tuča veličine teniske loptice, a jak vjetar je pričinio štetu na krovovima kuća. Nekoliko ljudi je lakše ozlijeđeno. Pričinjena je velika šteta na usjevima i voćnjacima, kao i na stambenim objektima.
slika

Pula, 3. kolovoz 2010. – foto Nino Rašić
Nova ciklona Lucije je od 5. do 7. kolovoza donijela izraženiju promjenu vremena, u cijeloj zemlji.
Olujno nevrijeme pogodilo je u četvrtak 5. kolovoza poslijepodne veći dio Hrvatske. Obilna kiša poplavila je stanove, podrume i ceste u Zagrebu i Samoboru. Probleme je stvarao i jak vjetar koji je u Lekeniku odnio pola krova na školskoj sportskoj dvorani. Oštećeni su i krovovi kuća, a više stabala je iščupano iz korijena. U Ivanić Gradu i Jastrebarskom olujni vjetar izazvao je kvarove na dalekovodu. Zbog poplavljenih kuća i podruma te srušenih stabala ljudi iz Čazme, Bjelovara, Siska i Đurđevca u pomoć su zvali vatrogasce, koji su u četvrtak imali puno posla.
Oluja nije pogodila samo unutrašnjost Hrvatske već i obalu. Na području Istre vjetar je čupao stabla,
Nevrijeme je stvaralo probleme i nautičarima. Širom Jadrana poduzete su brojne akcije spašavanja i traganja na moru i sve su bile uspješne. 6. Kolovoza iznad mora pored Dubrovnika primijećeno je nekoliko tzv. ljevkastih oblaka (funnel cloud), a kraj Cavtata i nekoliko vrlo razvijenih morskih pijavica. Pijavica je 7. kolovoza formirana i kod Skradina na šibenskom području.
7. kolovoza je novo nevrijeme zahvatilo Osijek i Slavonski Brod. Uz veliku količinu oborina i mjestimičan led, štete su bile vrlo velike. Podrumi obiteljskih kuća su poplavljeni, a na prometnicama je vode bilo i do 60 cm.

slika
Cavtat, 6. Kolovoza 2010. – foto Boris Bašić
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

ADMINISTRATOR
Avatar
Postovi: 4357
Pridružen/a: 21 pro 2005, 00:01
Lokacija: Split

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJ 2010. GODINE U HRVATSKOJ

PostPostao/la Boky » 06 ruj 2011, 22:56

Premješteno iz podforuma VREMEPLOV dana 06.09.2011. godine
:roll: OsloBože bodi! :lol:

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]