Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:16

U razdoblju od 5.-15. siječnja 2013. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2013. godinu. Glasalo je 111 članova foruma.
U konkurenciji je bilo 18 događaja, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:17

#1 - POLARNI UDAR U PRVOJ POLOVICI VELJAČE : KVARTET ZIMSKIH CIKLONA

Početkom treće dekade siječnja na prognostičkim kartama se uočavalo jačanje sibirske anticiklone i njeno širenje iz Rusije prema Europi. U drugoj polovici siječnja se istok Europe smrzavao, a vijesti o brutalnoj zimi i njenim posljedicama stizale su iz dana u dan. Istovremeno je, s približavanjem veljače postajalo sve sigurnije da će i reakcija toplog Sredozemnog mora na dotok vrlo hladnog kontinentalnog zraka biti burna. U prvih dvanaest dana veljače Hrvatsku, ali i cijeli jugoistok Europe , odnosno veći dio kontinenta zahvatio je izraženi zimski udar. Preko naših krajeva su prošle 4 ciklone koje su donijele snijeg gotovo svim krajevima, hladnoća je bila vrlo izražena, a mnogo je problema stvarala i olujna i orkanska bura.
Prva ciklona nastala je u Tirenskom moru prvog dana veljače. Nazvali smo je Flora, a najviše je djelovala na vrijeme u Dalmaciji. Ciklona se preko Italije premještala prema jugu Jadrana i dalje na jugoistok Europe. Snijeg je u noći od 31. siječnja na 1. veljače uz Gorski kotar i Liku zabijelio i kvarnerske otoke (Krk, Mali Lošinj, Pag, Rab), istok Istre, podvelebitsko primorje, Zadar, Šibenik, okolicu Splita, Ploče, Vid i Metković, te unutrašnjosti Dalmacije. Snježnih je pahulja bilo i u Dubrovniku. Probleme u prometu je na sjevernom i srednjem Jadranu stvarala olujna bura , dok je na jugu Jadrana puhalo olujno, prema otvorenom moru i orkansko jugo. Na Palagruži su uz orkansko jugo koje je puhalo i do 150 km/h valovi dostizali i visinu do 9 metara. Temperaturni raspon prvog dana veljače bio je od najnižih -18.4 °C na Zavižanu do najviših 9.2 °C u Makarskoj. Uz jugu na jugu Jadrana je pala i obilnija kiša. Komiža je mjerila 100.4 mm kiše. Drugog dana veljače Vrgorac je mjerio 21 cm snijega, Imotski 20 cm, Metković 10 cm, Ploče, 3 cm, a Šibenik, Sinj i Biograd 2cm snijega. Na Zavižanu se tog jutra temperatura već spustila do -20 °C.

Četvrtak, 2. veljače je donio samo prolazno smirivanje vremena, jer su već krajem dana i u noći u Dalmaciji počele nove oborine, zbog dolaska nove ciklone nazvane Gabor. Ciklona Gabor je donijela sjevernoj i većem dijelu srednje Dalmacije obilan snijeg (nije padao samo u Makarskoj i bližoj okolici), a posebno je teško stanje bilo u unutrašnjosti Dalmacije. Već ujutro, 3. veljače Metković je mjerio 27 cm snijega, Ploče 14 cm, Šibenik 10 cm, i Split 8 cm. Uz snježnu mećavu u Splitu se ujutro mjerilo -5 °C, a u Šibeniku -6 °C. Snijeg je nastavio padati tijekom cijelog dana pa je u 19 sati Šibenik mjerio 20 cm snijega, Split i Ploče 14 cm, Zadar 7 cm. Tijekom dana je od 10 do 18 cm snijega palo i u Slavoniji, a padao je i Lici, Gorskom kotaru i središnjim krajevima unutrašnjosti.
U konzultaciji sa Stožerom zaštite i spašavanja, a radi ugrožene sigurnosti pješaka i vozača uslijed zimskih uvjeta, gradonačelnik Splita Željko Kerum proglasio je već ujutro neradni dan ("snježni dan") za splitske vrtiće i škole te za djelatnike gradske uprave i gradskih tvrtki, osim onih službi koje su potrebne za nužno održavanje i servisiranje uklanjanja posljedica zimskih uvjeta.

Nakon snijega, u noći od 3. na 4. 2. i tijekom 4. veljače je u srednjoj Dalmaciji padala i ledena kiša koja je donijela dodatne probleme. Do kraja subote, 4 . veljače kiša je opet prešla u snijeg pa je Split uvečer mjerio povijesnih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. godine. U Šibeniku je izjednačen dosadašnji rekord iz 1956. godine, 35 centimetara. Oko metar snijeg zatrpalo je Imotski i cijelu okolicu, a najviše snijega palo je u Vrgorcu, čak 112 cm. Mnoga sela u okolici Vrgorca i Imotskog su bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Snježni nanosi su prelazili i 2 metra, a većina stanovništva je ostala i bez struje. Snijeg je pao i na Braču, Ugljanu, Pašmanu. Na Dugom Otoku je palo 7 cm snijega. Zbog vremenskih neprilika župan Ante Sanader proglasio je 4. veljače izvanredno stanje na području Splitsko-dalmatinske županije, a u Šibensko-kninskoj županiji je proglašeno stanje elementarne nepogode. Od 3. na 4. veljače ledena kiša je padala i na Pelješscu. Gotovo 1000 ljudi je ostalo bez struje, vode i telefonskih veza, a počinjena je i velika šteta.
Snijeg je do večeri 4. veljače prekrio veći dio Hrvatske. U Osijeku je mjereno 38 cm snijega, što je bila najveća visina još od 6. siječnja 1971. godine kada ga je bilo 44 cm. Nije ga bilo samo na jugu Jadrana, na većem dijelu sjevernog Jadrana, a vrlo malo ga je palo i na krajnjem sjeverozapadu unutrašnjosti
Niti na jugu Jadrana nije nedostajalo meteoroloških uzbuđenja. Šire područje Dubrovnika je u petak 3. veljače navečer i u noći na subotu zahvatila snažna grmljavinska oluja praćena olujnim jugom.
Podaci o količini oborine su bili impresivni. Na postaji Gruda (mreža pljusak.com) je u 24 sata palo čak 203 mm kiše, od čega većina do ponoći na prijelazu iz petka na subotu. U Dubrovniku je u zadnjih 30 sati palo 87 mm kiše. Za usporedbu, mjesečni prosjek za veljaču iznosi 109 mm . Na aerodromu Ćilipi je do 13 sati 4. veljače palo 144 mm oborine. U Konavlima tijekom te noći palo oko 160 litara padalina po metru četvornom, i kiše i tuče. Mjerilo se i do 30 cm leda. Vatrogasci su imali pune ruke posla oko ispumpavanja poplavljenih kuća. Zbog obilnih kiša došlo je do zamućenja vode na izvoru Omble i Vrela u Šumetu.
Snježni udar ciklone Gabor je bio praćen i jakom hladnoćom koja je pojačavala iz dana u dan. Na Zavižanu je u petak 3. veljače u 21 sat uz temperaturu zraka od -22 °C i olujni istočni vjetar od 22 m/s (79.2 km/h) osjet hladnoće iznosio -41 °C. Dan kasnije je na Zavižanu najviša dnevna temperatura iznosila -20.8 °C. U povijesti meteoroloških mjerenja na Zavižanu (od 1954. godine) samo su u dva dana izmjerene niže vrijednosti najviše dnevne temperature.
Ledeno je tog prvog vikenda u veljači bilo i u većem dijelu Hrvatske. Najviše dnevne temperature su u većem dijelu zemlje bile negativne. U unutrašnjosti se 3. veljače mjerilo od -6 do -8 °C, u gorju i do -15 °C. I na većem dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana je 3. veljače bio studeni dan (najviša dnevna temperatura je ispod 0 °C). Dan kasnije, 4. veljače se u unutrašnjosti mjerilo od -8 do -10 °C, u gorju i do -20 °C, a impresivnih je minusa bilo i na Jadranu (Senj je mjerio maksimalnu temperaturu od -5.9 °C, Šibenik -4.8 °C, a Rijeka -4 °C).

Bura je stvarala velike probleme u prometu, a u podvelebitskom primorju je na području Senja i Karlobaga bez struje ostalo više od 3000 ljudi. Nekima struja nije došla ni u sljedećih deset dana.
Ciklona Gabor je donijela obilan snijeg i u dijelu Bosne i Hercegovine, te u Srbiji i Crnoj Gori. u BiH je osobito teško bilo na području Mostara i Sarajeva. Ta je dva grada pogodila prava snježna apokalipsa. U sarajevu je tog vikenda mjereno 107 cm snijega, a Mostaru 87 cm. Za Mostar je proglašena elementarna nepogoda, a teško stanje je bilo u cijeloj hercegovačkoj županiji. Srbijanska vlada je u nedjelju 5. veljače zbog jake hladnoće i obilnog snijega proglasila izvanrednu situaciju na području cijele zemlje. Do tog dana je od hladnoće smrtno stradalo devet osoba a oko 70.000 je bilo blokirano u seoskim i planinskim područjima.



Tek kraći predah od zimskih nevolja je nastupio u nedjelju 5. veljače. Nova ciklona (Hera) se 6. veljače produbljivala nad Jonskim morem i donijela novi snijeg koji je bio obilniji u kopnenim krajevima, osobito u Slavoniji. U utorak, 7.veljače je mnogim mjestima u nizinama unutrašnjosti visina snijega prešla 30 cm, a često se mjerilo i više od 40 cm. U Vinkovcima je tog jutra mjereno 51 cm snijega što je bila najveća visina u zadnjih najmanje četrdesetak godina Neke visine snijega tog jutra su bile: Osijek aerodrom 46 cm, Virovitica 45 cm, Đakovo 42 cm, Gradište Županja 40 cm, Osijek i Vukovar 39 cm, Slavonski Brod 37 cm, Daruvar 36 cm, Kutina 34 cm, Karlovac 31 cm, Zagreb Maksimir i 18 cm snijega, Varaždin 14 cm, Čakovec 6 cm. Obilniji snijeg je pao i u dijelu Gorskog kotara i Like ( Crni Lug Risnjak 42 cm, Plitvička jezera 55 cm snijega). Snijega je tog jutra (od prethodne ciklone) bilo i u Dalmaciji (Zadar 5cm, Split 15 cm, Šibenik i Ploče 14 cm, te Metkoviću 38 cm.)
Na Jadranu je ponovno jačala bura. O hladnoći i jakoj buri govori i podatak o uvjetima na Zavižanu. 7. veljače u 9 sati uz temperaturu od -22 °C puhala bura prosječnom brzinom od 108 km/h. Ovakva kombinacija je stvarala osjet hladnoće od -43 °C. Bura je u unutrašnjosti Dalmacije stvarala nanose i zapuhe koji su stvarali velike probleme u prometu. Hladnoća je nastavljena i sljedećih dana. Prva dekada veljače 2012. je na Zavižanu bila rekordno hladna. Srednja dnevna temperatura za prvih deset dana veljače iznosi -19.3 °C. U čak šest dana je srednja dnevna temperatura bila manja od -20 °C. Najniža temperatura u tom razdoblju je iznosila -22.6 °C, a mjerena je 7. veljače. Dosad najhladnija dekada je bila prva dekada veljače 1956. godine, sa srednjom temperaturom od -19.15 °C.
Nevjerojatne slike zaleđene senjske rive tih su dana bile jedna od glavnih atrakcija u našim, ali i svjetskim medijima koji su izvještavali o zimskom udaru u našim krajevima. Senj je od 1. do 13. veljače nanizao 13 studenih dana, a to su dani u kojima najviša dnevna temperatura nije prelazila 0 °C. 7. veljače je najviša dnevna temperatura iznosila -6.7 °C, a 11. i 12. veljače se minimalna temperatura spustila do -9.6 °C. Sve to uz olujnu buru koja je u 15 uzastopnih dana (od 30. siječnja do 13. veljače) imala udare preko 100 km/h, a u deset dana u tom razdoblju i orkanske udare preko 119 km/h. Tek je u utorak 14. veljače je najviša dnevna temperatura konačno prešla 0 °C (1.4 °C).

Iza orkanske bure koja je od utorka 7. veljače ujutro do srijede 7. veljače ujutro puhala na južnom dijelu otoka Krka ostali su pravi arktički prizori. Najgore je prošla Baška sa 5 potopljenih i desetak oštećenih barki, na desetine oštećenih krovova, slomljenih stabala, polomljenih prometnih znakova, prozora, ograda, tendi i cerada. Baška riva se zabijelila sa „slanim ledom“. Još od zadnjeg dana siječnja maksimalne temperature nisu prelazile ništici. Valovi su cijelo vrijeme zapljuskivali rivu i tako stvorili fascinantne ledene okove.
Olujna bura koja je tih dana puhala na području Posedarja na obalu je izbacila velike količine sipe i ribe.
9. veljače je nastupio kratkotrajni predah, ali samo od snježnih oborina, dok se polarna zima nastavila. Čitava unutrašnjost je tog jutra osvanula pod dvoznamenkastim minusima, a najviše je bilo temperatura i ispod -20 °C. Popis postaja sa minimalnim temperaturama ispod -20 °C je bio dugačak. Od postaja na mreži pljusak.com najniža temperatura od -26.0 °C mjerena je na postaji Osijek Biljska Cesta. Po podacima DHMZ-a najhladniji je bio Slavonski Brod sa -25.5 °C. „Najtopliji“ je u unutrašnjosti bio Zagreb Grič sa minimalnom temperaturom od -11.6 °C. Pazin je mjerio minimum od -10 °C. I veći dio Jadrana je tog jutra bio u negativi. Mjerilo se od -6.4 °C u Senju do 0 °C u Malom Lošinju, a do 1 ili 2 °C na jugu Jadrana. U poslijepodnevnim satima temperaturni minusi su u unutrašnjosti bili uglavnom jednoznamenkasti, ali se na istoku Slavonije mjerilo i ispod -10 °C. Osijek je tako u 14 sati mjerio samo -13 °C.

Iznimno je hladno bilo i u susjednim zemljama. U Bosni i Hercegovini je u Donjem Lugu mjerena temperatura od -28.4 °C. Novi Sad je imao minimum od -28.7 °C
Već u četvrtak, 9. veljače navečer je na vrijeme počela djelovati nova sredozemna ciklona, nazvana Ismet. Uslijedile su nove nevolje sa snijegom i orkanskom burom. Nakon što je povijesni snijeg u Dalmaciji zaobišao grad Dubrovnik, nova ciklona odlučila je to "ispraviti": Snijeg je prvo počeo padati u Konavlima, a onda se proširio i na grad pod Srđem. U večernjim satima petka, 10. veljače snijeg je ponovno počeo padati u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji. Snijeg je u noći od 10. na 11. veljače i tijekom subote, 11. veljače padao u mnogim krajevima zemlje, uključujući i dijelove Jadrana.
Tijekom te noći je najviše novog snijega je palo u Metkoviću i Vrgorcu. Metković je s 20 cm novog snijega ujutro 11. veljače mjerio 44 cm, a Vrgorac 60 cm. Novih 10 cm snijega je do jutra palo i u Šibeniku, pa ga je bilo 17 cm, a u 19 sati navečer je mjereno 25 cm. Split je također dobio novih 5 cm snijega, pa ga je ujutro bilo 15 cm,a tijekom dana je palo novih 8 cm. Zabijelio se i jug Istre, pa je Pula tog subotnjeg osvanula pod snježnim pokrivačem, a na gradskoj meteorološkoj postaji je mjereno 5 cm snijega. I Mali Lošinj je osvanuo pod snijegom, a padao je i tijekom dana pa ga je navečer bilo 8 cm. Na Zavižanu je uvečer mjereno 104 cm snijega, čime je prvi puta u aktualnoj zime premašena visina od 1 metra.
Snijeg u našoj i susjednim zemljama nastavio padati i u noći od subote 11. na nedjelu 12. veljače, pa je nedjeljni jutarnji popis visina snježnog pokrivača bio dugačak, a na nekim lokacijama u Srbiji i Crnoj Gori se tog jutra mjerene i rekordne visine snijega.

U Hrvatskoj najviše snijega u 7 sati u nedjelju 12. veljače mjerio Zavižan, 115 cm. Na kraju siječnja, prije početka novih snježnih padalina Zavižan je mjerio 46 cm snijega. Dosta snijega je palo i u Gorskom kotaru i Lici. Neke visine su bile: Begovo Razdolje 73 cm, Crni Lug Risnjak i Delnice 70 cm, Udbina 67 cm, Ogulin 60 cm. Metković je tog jutra mjerio čak 53 cm snijega, dok je Šibenik nakon novog snijega koji je padao u noći od subote na nedjelju mjerio impresivnih 32 cm snijega. To je bila ista visina kao i Sisku, a više od Zagreba u kojem se (Maksimir) tog jutra mjerilo 24 cm snijega.
Split je brojao već deseti dan s snježnim pokrivačem, a tog jutra je mjereno 10 cm.
Snijeg je nastavio padati i tijekom dana te nedjelje pa su navečer u mnogim krajevima unutrašnjosti mjerene visine veće od 30, a često i od 40 cm. Na području Zagreba je mjereno od 30 do 39 cm snijega, u Karlovcu 44 cm, Sisku 41 cm. Posljednji puta je u Zagrebu više snijega bilo u prosincu 2005. godine kada je mjereno od 33 do 37 cm snijega. U veljači je više snijega bilo davne 1986. godine (Zagreb Grič je 10. veljače 1986. mjerio 39 cm snijega).

Na Jadranu je i za vrijeme ciklone Ismet bilo velikih problema s olujnom i orkanskom burom. Orkanska bura je na riječkom je području 11. veljače uzrokovala brojne štete i probleme u prometu. Udari vjetra u samom gradu, na zaobilaznici, dostizali su brzinu od gotovo 150 kilometara na sat, pri čemu su stradali brojni krovovi zgrada, stabla, antene, a velike su štete zabilježene i na parkiranim automobilima na koje su se obrušavale krovne konstrukcije i sve ostalo što je bura polomila. Bura je poharala i područje Industrijske zone na Kukuljanovu, gdje je oštetila hale, skladišta, reklamne panoe i pročelja zgrada. Orkanski vjetar rušio je i kontejnere na lučkom terminalu Škrljevo, a stradalo je i nekoliko prikolica tegljača na području Industrijske zone.
Jaka bura je stvarala velike probleme i na otoku Rabu gdje je čupala stabla borova i rušila ih na okolne kuće i prolaze.
U Srbiji i Crnoj Gori su obarani i snježni rekordi. Sjenica je, prvi puta u povijesti mjerenja zabilježila troznamenkastu visinu snijega (105 cm). Na Zlatiboru je sa 97 cm izjednačen rekord od prije nekoliko dana, dok je stari rekord od 93 cm postavljen još 1956. godine. U Crnoj Gori rekordne visine snijega bilježili Plav sa 165 cm (stari rekord je 1 bio 36 cm), Kolašin sa 168 cm (stari rekord je 156 cm iz 2005.g.) i Šavnik sa 165 cm (stari rekord je 156 cm iz 1954. g). U Beogradu je mjereno čak 53cm, što je bila najveća visina još od 1962.godine i treća najveća u povijesti mjerenja.

U Bosni i Hercegovini je tijekom noći od subote 11. na nedjelju 12. veljače pao novi obilniji snijeg . Ponovno je bio zatrpan i Mostar, pa se u 13 sati te nedjelje mjerilo čak 81 cm snijega.


S odlaskom ciklone Ismet, prema sredini veljače vrijeme se postupno stabiliziralo. Jutra su još bila vrlo hladna. 14. veljače se u gotovo čitavoj unutrašnjosti mjerilo ispod -10 °C. Najhladnije je tog jutra bilo u Gospiću s temperaturom od -23 °C. Otočac i Sinj su mjerili -21 °C, Karlovac -18 °C, Zavižan i Varaždin -17 °C, Delnice, Ogulin -16 °C, a Zagreb Maksimir i Krapina -15 °C. U Vrgorcu je mjereno -16 °C što je bila najniža temperatura u posljednjih 26 godina. Ipak, prvi znaci zatopljenja su bili vidljivi već tog dana. U unutrašnjosti su u mnogim mjestima, osobito u središnjim i sjevernim krajevima temperature prvi puta te veljače dosegnule pozitivni predznak. Mjerilo se tek stupanj ili dva iznad nule, u Sisku i do 3 °C. Na Zavižanu je tog utorka maksimalna dnevna temperatura, prvi puta nakon 15 dana porasla ispod -10 °C. Zagreb (Maksimir) je nakon 14 studenih dana u nizu mjerio pozitivnu najvišu dnevnu temperaturu, od 1 °C. Zadnji puta je najviša dnevna temperatura bila veća od nule 30.siječnja. Na postaji Zagreb Maksimir je do sredine veljače zabilježeno 13 studenih dana u nizu , a prosječna veljača donese tek 4 takva dana. U prvih 14 dana veljače bilo je i 9 ledenih dana (T min niža od -10 °C), a prosjek za veljaču je dva takva dana.

Zimski udar je polako prolazio, ali su i dalje stizale vijesti o njegovim posljedicama. 14. veljače je na cijelom području općine Karlobaga od Barić Drage do Ribarice i Cesarice, te od Jablanca do Sv. Jurja i naseljima u zaleđu Senja ponovno nakon deset dana, uspostavljena opskrba električnom strujom. Orkanska bura i hladnoća bili su uzrok velikih kvarova na dalekovodima i mreži . Jaka bura u Velebitskom kanalu odnijela je ili oštetila krovove i fasade na više desetaka vikend kuća u kojima su zbog niskih temperatura smrznuli vodomjeri i vodovodne instalacije.
Zbog velike količine snijega 14. veljače se urušio dio krova valjaonice limova i traka u šibenskom TLM-u. Nitko nije bio ozlijeđen. Čisteći snijeg na krovu benzinske postaje u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića u Osijeku nešto poslije 10 sati tog utorka je poginuo 60-godišnji radnik. Tijekom čišćenja snijega pukla je krovna ploča benzinske postaje, a 60-godišnji radnik zagrebačke tvrtke je pao i umro od ozljeda.
Prva polovica veljače završila je brzim prolazom fronte sa sjeverozapada. Zanimljivo je da je tog dana u Makarskoj (koja je za vrijeme zimskih ciklona zajedno sa najbližom okolicom bila pošteđena snijega), 15, veljače kratkotrajno padao snijeg. Dan prije iz Makarske su stigle slike procvjetalih badema. Za vrijeme zimskog udara u prvoj polovici veljače, Makarska nije zabilježila niti jedan dan s negativnom temperaturom.


slika

Senjska riva, veljača 2012. godine (foto Aleksandar Gospić)

slika

Baška, 8. veljače 2012 (foto Miro Svetec)


slika

Meteorološki portal wunderground.com 6. veljače 2012. je u svojoj redovitoj rubrici „World view“ u kojoj objavljuje najbolje meteorološke fotografije pristigle iz cijelog svijeta, kao najbolju proglasio fotografiju snježne mećave na trogirskoj rivi snimljenu 3. veljače za vrijeme ciklone Gabor. Fotografiju je poslao član Crometeo tima Antonio Miše.


slika

Split, 3.2.2012. - foto RoR


slika

Vrgorac, 6.2.2012. – foto: Aleksandar Gospić

slika

Zadar, 4.2.2012. – foto: Aleksandar Gospić

slika

Slavonski Brod – foto tomcatf14

slika

Imotski

slika



Izvanredne vijesti HRT-a 4.2.2012.

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:18

#2 - PROSINAČKA CIKLONA SAMUEL: REKORDNI ZAGREBAČKI SNIJEG

Ciklona Samuel je većem dijelu zemlje od 7.-9. prosinca donijela zimu, uz obilan snijeg u unutrašnjosti, a zabijelio se i sjever Jadrana. Ciklona i fronta su se tijekom petka, 7.12. brzo sa sjeverozapada Europe, preko Francuske spuštale prema Sredozemlju, a nad Genovskim zaljevom se počela stvarati ciklona koja će u noći od petka 7.12. na subotu 8.12. i tijekom te subote donijeti obilniji snijeg.
U Gorskom kotaru i zapadnim krajevima unutrašnjosti snijeg je počeo padati 7.12. poslijepodne, a bilo ga je i u unutrašnjosti Istre, te na riječkom području. Tijekom tog poslijepodneva snijeg je padao i na planinama u okolici Splita.
Ciklona Samuel tijekom te noći i subotnjeg jutra zatrpala velikim količinama snijega dijelove naše zemlje. Do jutra 8.12. najviše je snijega palo u gorskim krajevima, središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, a snijeg je pao i u Istri, te na dijelu sjevernog Jadrana.

Najobilniji snijeg je pao u Gorskom kotaru. Begovo Razdolje je mjerilo 86 cm, Sljeme 60 cm (27 cm novog), Parg Čabar 58 cm (42 cm novog), Crni Lug 53 cm (42 cm novog), a Delnice mjere 52 cm. Vrlo obilan snijeg je do jutra pao i u Zagrebu. Postaja Zagreb Grič mjeri 38 cm, Maksimir 22 cm, a Pleso 19 cm. Snijeg je zabijelio i veći dio Istre i sjevernog Jadrana. Pazin je mjerio 13 cm, Rijeka 6 cm, Bakar 5, a Senj 2 cm.
Na postaji Zagreb Grič je postavljen i novi snježni rekord. 38 cm snijega, koliko je napadalo do jutra, predstavlja najveće povećanje visine snježnog pokrivača u jednom danu u dugoj povijesti meteoroloških mjerenja na Griču (podaci o snijegu postoje od 1895. godine). Dosad je rekordna jednodnevna količina snijega pala 7. ožujka 1955. godine, 34 cm. Uključujući i tu snježnu subotu, u proteklih je 118 godina na Griču samo u deset dana u jednom danu palo više od 25 cm snijega.

U dijelovima Zagreba je palo i više od pola metra snijega. Zatrpavanje Zagreba zabilježila je i web kamera meteorološke postaje na Mlinovima („Pahuljica“). Time lapse video je slijedećih dana postao pravi hit i na američkim meteorološkim portalima



Snijeg je u unutrašnjosti nastavio padati i tijekom cijele subote. U 19 sati navečer je na Griču mjereno 45 cm snijega, u Maksimiru 41 cm, a na Plesu 40 cm. Na Sljemenu je mjereno 70 cm snijega. Obilan snijeg je cijelog dana zatrpavao i Gorski kotar. U Pargu je palo novih 26 cm, pa je navečer mjereno 84 cm.

U Dalmaciji, koja se nalazila u toplom sektoru ciklone, je pala obilnija kiša (do 66 litara u Staševici kod Vrgorca). U Dalmaciji je tijekom noći bilo olujnih udara juga, a ujutro lebića i tramontane. Navečer je u Pločama mjereno 65 litara kiše. Obilnije kiše bilo je i na jugu Istre (gdje nije bilo snijega) te na vanjskim otocima Sjevernog Jadrana.

Snijeg je padao praćen jakim sjevernim vjetrom, pa su česte bile i vijavice i zapusi. Jaka i olujna bura, sa orkanskim udarima se sa sjevera Jadrana širila prema Dalmaciji. Bura i snijeg stvarali su velike probleme u prometu,
Najjači udar bure je 8.12. izmjeren na Krčkom mostu, 212 km/h. Na Paškom mostu je izmjeren udar bure od 184 km/h. U Dalmaciji Brela mjere udar bure od 133 km/h.

ZAGREB, 8.12.2012. - foto: Zvonimir Katančić

slika
slika
slika

Ciklona Samuel je tijekom nedjelje 9.12. brzo napustila naše krajeve. Tog nedjeljnog jutra je velik dio Hrvatske osvanuo pod snježnim pokrivačem, Pod snijegom je, osim gorja i nizina unutrašnjosti i većii dio Istre, te viši dijelovi Cresa i Krka.
Najviše snijega je ciklona donijela Gorskom kotaru, gdje su se u to nedjeljno jutro 9.12. mjerile od 54 do 68 cm veće visine snježnog pokrivača od onih zabilježenih prije ciklone,početkom vikenda. Begovo Razdolje je mjerilo čak 118 cm. Time je ciklona Samuel Begovom Razdolju donijela 63 cm novog snijega, budući je u petak ujutro mjereno 55 cm. Zavižan je mjeri 100 cm snijega (20 cm više nego u petak), Delnice 89 cm (66), Crni Lug Risnjak 81 cm (68), Parg Čabar 77 cm (54 cm ). Na Sljemenu je mjereno 70 cm snijega, što je 35 cm više nego u petak ujutro.

Mnoga su mjesta u unutrašnjosti jutros osvanula pod debelim snježnim pokrivačem, koji je često veći od 30 cm, a u Vinkovcima, Virovitici i Zagrebu (Maksimir) je mjereno i 40 cm. Najmanje snijega u unutrašnjosti je palo na sjeverozapadu, pa je Varaždin mjerio 16 cm snijega. Statistički centimetar snijega su još mjerili Rijeka i Senj, dok je Pazin mjerio 11 cm.

U Dalmaciji, uz obalu i u njenoj unutrašnjosti Samuel nije donio snježni pokrivač, iako su u noći od 8./9.12. snježne pahulje lepršale u Makarskoj. Nedjelju, 9.12. je u Dalmaciji obilježila olujna bura s čestim orkanskim udarima, koja je osim problema u prometu počinila i dosta štete. Udar bure u Makarskoj je iznosio 155 km/h. Bura je do večeri oslabila, a jaka je još samo na području Dubrovnika.
Visine snijega 9.12.2012. u 7 sati (DHMZ)

slika

Bijela Hrvatska – Satelitski snimak NASA-e (9.12.2012.)

slika

Nakon odlaska ciklone Samuel, noć od nedjelje 9.12. na ponedjeljak 10.12. je u većem dijelu zemlje donijela vedrinu. Uz snijeg na tlu, u unutrašnjosti su mjerene vrlo niske jutarnje temperature. Po kotlinama gorske Hrvatske temperatura se mjestimice spustila i ispod -20 °C. Po podacima sa mreže pljusak.com najniža temperatura je tog jutra mjerena u Jelvici u Lici, čak -20.6 °C. Brinje je imalo -19.6 °C, Bjelolasica Zrnići -18.2 °C, Stajnica -17.1 °C, Krasno -16.4 °C. Od ostalih postaja u unutrašnjosti Pleso je imalo -18 °C, Požega -17.7 °C, Slavonski Brod -17 °C, a Osijek Klisa -16 °C. Po podacima DHMZ-a najhladniji su sa -18 °C bili Slavonski Brod i Zagreb Pleso, Osijek Klisa i Gospić su imali -17 °C, a Karlovac -15 °C. U unutrašnjosti Istre Pazin je mjerio -9 °C, a slabog mraza je bilo i uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana.

Još jedna brza ciklona, Šimenka, utjecala je na vrijeme od 11.-12. prosinca, najviše u Dalmaciji i Lici. Snijeg se ponegdje, osobito u Dubrovačko-neretvanskoj županiji spustio do mora. Tako je 11. prosinca Metković osvanuo s 8 cm snijega, dok su Imotski i Sinj mjerili 3 cm. Tog jutra je i u Kninu (kojemu ciklona Samuel nije donijela snijeg) mjereno 6 cm snijega. Obilnija kiša je pala u Komiži, do jutros u 7 sati 40.5 mm. Ploče (gdje je također kratkotrajno padao snijeg) su mjerile 24.8 mm.
Ciklona Šimenka je brzo otišla, a iza nje su uslijedila još dva hladna dana, s ekstremno hladnim jutrima. Vrhunac hladnoće je bio u noći od 12./13. prosinca, pa je jutro 13. prosinca, osobito u unutrašnjosti osvanulo iznimno hladno. Minimalne temperature su u gotovo čitavoj unutrašnjosti bile ispod -10 °C, nerijetko i ispod -15 °C, a u Lici i i ispod -20 °C. Najniže temperature na mreži automatskih postaja pljusak.com mjerene su na postajama u Lici. Na postaji Jelvica (Križpolje) u 6.45 sati temperatura se spustila do -24.0 °C. Brinje je mjerilo -22.3 °C, Stajnica -21.7 °C, Krasno -19.6 °C, Josipdol -19.5 °C. I po podacima DHMZ-a najhladnije je bilo u Gorskom kotaru Lici. Temperatura se u Crnom Lugu Risnjak spustila na -21 °C, u Otočcu -20 °C. Slatina i Slavonski Brod su mjerili -19 °C, Čakovec, Brestovac, Gospić i Varaždin -18 °C, Bednja i Daruvar -17 °C, Kopači Rit, Karlovac i Zagreb Maksimir -16 °C. Jutros su u unutrašnjosti „najtopliji“ bili Puntijarka sa -10 °C i Bilogora sa -9 °C. Vrlo hladno je bilo u unutrašnjosti Istre (Pazin -8 °C) i Dalmacije (Hrvace -10 °C, Knin -9 °C). Duž obale se mjerilo od -2 do 2 °C.


To ledeno jutro je bilo i vrhunac hladnog vala koji je trajao od početka prosinca. Prostrana ciklona s Atlantika će sve više je djelovala na vrijeme, a uz južne vjetrove pritjecao je sve topliji zrak, U jutarnjim se satima na sjevernom Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti već naoblačilo, a bilo je i oborina. Na jugu i istoku Istre jutros je padao i snijeg koji je nakratko zabijelio Pulu. Pokoja snježna pahulja je zalepršala i na Kvarneru. Ipak, južina je već bila tu. U Varaždinu je nakon jutarnjeg minimuma od -18 °C, temperatura u samo jednom satu, od 10 do 11 sati porasla za 8 °C, od -12 °C na -4 °C.

Ekstremno niske temperature tog su jutra mjerene i u Sloveniji. Na poznatom mrazištu Babno Polje temperatura se spustila do -27 °C. Ostale temperature ispod -20 °C u Sloveniji su bile: Zadlog, Velike Bloke -26 °C, Topol na Blokah -24 °C, Plama -23 °C, Iskrba -21 °C, Črnomelj -20 °C.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:18

#3 - DVA KOLOVOŠKA VALA VRUĆINA S TEMPERATURNIM REKORDIMA

Kolovoz je u cijeloj zemlji bio ekstremno topao. Sredinom prve dekade i u prvoj polovici treće dekade postavljani su na nekim postajama novi temperaturni rekordi. Neka mjesta su po drugi puta tog ljeta ili kolovoza obarala temperaturne rekorde (i apsolutne i mjesečne).

Posljednjih nekoliko dana srpnja i početak kolovoza obilježio je još jedan val vrućina koji je u nekim krajevima zemlje donio najviše temperature ikad izmjerene. Apsolutni temperaturni rekordi su oboreni u Gradištu, Slavonskom Brodu i Dubrovniku.
Nakon što je početkom treće dekade srpnja ciklona Ada prekinula dugotrajni niz vrućih dana koji je u većem dijelu zemlje trajao od polovice lipnja, vruće se vrijeme vratilo na kraju srpnja. Tako su posljednja četiri srpanjska dana nerijetko mjerene temperature iznad 35 °C. Tek je mjestimice u unutrašnjosti bilo lokalnih nevremena zbog prodora manje količine vlažnog zraka sa sjeverozapada.
Temperature su na početku kolovoza rasle iz dana u dan i polako su se približavale vrijednosti od 40 °C. U nedjelju 5. kolovoza su najtopliji bili Knin. Slavonski Brod, Đakovo i Požega najvišom dnevnom temperaturom od 39 °C. Beli Manastir, Koprivnica, Gradište i Bilogora su mjerili 38 °C. Zagreb, Bjelovar, Daruvar, Nova Gradiška, Križevci, Osijek, Sisak i Šibenik mjerili su 37 °C. U većini ostalih mjesta se mjerilo do 33 do 36 °C.

Ponedjeljak, 6. kolovoza je bio najtopliji dan u dotadašnjem dijelu godine, s temperaturama koje su u Slavoniji bile i najviše ikad izmjerene.

U Gradištu se temperatura popela do 40.8 °C što je najviša temperatura u povijesti mjerenja. Temperaturni podaci postoje od 1971. godine i dosadašnji apsolutni maksimum je iznosio 40.2 °C (6.srpnja 1988. i 22.srpnja 2007.) O ekstremnoj vrućini govori i podatak da je temperatura tog dana bila čak 11.3 °C veća od prosjeka.

Na aerodromskoj postaji Osijek Klisa je mjereno 40.5 °C, što je bilo samo za 0.1 °C manje od apsolutnog rekorda od 40.6 °C koji je postavljen 24. srpnja 2007. U Osijeku (Čepin) danas je mjereno 40.1 °C što je novi temperaturni rekord za kolovoz (podaci se vode od 1899. godine). Dosadašnji maksimum za kolovoz je iznosio 38.9 °C (15. kolovoz 1952.). Apsolutni maksimum za Osijek je samo 0.2 C veći od današnjeg maksimuma i iznosi 40.3 °C (1. srpnja 1950. godine).

I u Slavonskom Brodu je mjerena najviša temperatura u povijesti mjerenja. Novi rekord je 40.5 °C. Stari rekord u Slavonskom Brodu je iznosio 40.2 °C (5. i 6. srpnja 1950.)

Kolovoški rekordi su još zabilježeni i na postaji Gorice 39,0°C, Bilogora i Križevci 38,5°C, te Daruvar 37,6°C.

Još neke temperature mjerene 6. kolovoza su bile : Knin 39.0 °C, Sisak 39.3 °C, Bjelovar 38.0 °C, Zagreb Maksimir 37.5 °C. Duž obale se najčešće mjerilo od 33 do 36 °C. Vrlo toplo, gotovo vruće je bilo i u višem gorju: Puntijarka (29.6 °C), Parg (29.3 °C), Biokovo – Sveti Jure 28.3 °C, Zavižan 25.0 °C.

I u cijeloj jugoistočnoj Europi je tog dana bilo ekstremno vruće. Najviša temperatura u Europi je mjerena u Italiji (Catania/Sigonella) 42.4 °C. Slijedi Demir Kapija u Makedoniji sa 41.8 °C, Rousse u Bugarskoj sa 41.3 °C, a u Turskoj je mjereno do 40.9 °C. U Bosni i Hercegovini su najtopliji bili Zenica sa 40.9 °C, Banja Luka sa 40.6 °C, Mostar sa 40.3 C i Tuzla sa 40.0 °C. U Srbiji je Sombor mjerio 39.7 °C, a u Crnoj Gori Podgorica 39.1 °C. U Sloveniji je najviša temperatura od 36.4 °C mjerila u Cerklju ob Krki.

Ovakve ekstremne vrućine su bile posljedica pritjecanja vrućeg zraka sa sjevera Afrike u jugozapadnoj struji, ispred frontalnog poremećaja koji se zadržavao zapadnije od naših krajeva.
Sljedećeg dana, 7. kolovoza je „red“ došao na Dalmaciju. U Dubrovniku je poslijepodne izmjerena temperatura od 38.4°C što je najviša temperatura u povijesti mjerenja, a naravno i najviša temperatura mjerena u kolovozu. Dosadašnji rekord postavljen je točno prije devet godina, 7. kolovoza 2003. godine i iznosio je 37.0 °C. Dva tjedna ranije (23. srpnja) Dubrovnik je oborio i temperaturni rekord za srpanj koji sad iznosi 36.1 °C.

Iznimno vruće je bilo i na splitskom području te u okolici Vrgorca i dolini Neretve. U popodnevnim satima u Kaštel Gomilici izmjerena je temperatura zraka od 39,5°C (zaokruženo 40°C). Samo stupanj manje, 38.9°C, izmjereno je u nekoliko kilometara zapadnijem Resniku, splitskoj zračnoj luci. Staševica pored Vrgorca imala je maksimalnu temperaturu od 41,4°C, a Vid pored Metkovića 40,7°C. U susjednom Kominu izmjereno je 40,2°C.

U unutrašnjosti se, nakon ekstremnih vrućina od dana prije, tog utorka malo lakše disalo. Najviše dnevne temperature su bile i do desetak stupnjeva niže od jučerašnjih, a kretale su se oko 30 °C ili malo više.

Ekstremno vruće je bilo i drugdje na Balkanu. Po službenim podacima najtopliji u Europi su bili Demir Kapija u Makedoniji i Podgorica u Crnoj Gori s najvišom dnevnom temperaturom od 43.9 °C. U Gevgeliji je mjereno 43.8 °C. U Mostaru je maksimum danas iznosio 41.8 °C. Iz Crne Gore stiže i podatak da je u Danilovgradu danas mjereno 44.8 °C

I 8. kolovoza je najtopliji bilo u Dalmaciji, ali službeni temperaturni rekordi nisu padali. Najtoplije je bilo na splitskom području. Meteorološka postaja na Marjanu je mjerila maksimalnu temperaturu od 37.8 °C. Samo su 0.4 °C nedostajala da bude postavljen novi temperaturni rekord za kolovoz, a manje od 1°C je nedostajalo i da bude oboren apsolutni temperaturni rekord. Temperatura od 38.1 °C koja je na Marjanu mjerena 8. kolovoza 1971. godine tako i dalje ostaje zapisana kao temperaturni rekord za Split. Najviša temperatura na Marjanu je 38.6 °C, koliko je mjereno 5. srpnja 1950. godine.


I dalje se na jugoistoku Europe mjeri iznad 40 °C. U Albaniji mjereno do 42-0 °C, u Grčkoj 41.9 °C, Italiji 41.2 °C, Malti 40.8 °C, u Bugarskoj i Makedoniji 40.7 °C. U Bosni i Hercegovini je najtopliji bio Mostar sa 40.4 °C. To je bio treći uzastopni dan u Mostaru s temperaturom višom od 40 °C.
U danima do sredine kolovoza vrućine su posvuda popustile. U unutrašnjosti su jutra bila svježa. Uz povremene prodore manjih količina vlažnog zraka, mjestimice je bilo tek manjih količina kiše, pa je suša nastavljena.

slika

Svitanje uz Dravu na početku vrućeg kolovoškog dana 5.8.2012. – foto: Marko Posavec

slika
Suša u Gradištu – foto: Ivan Baboselac



slika

Maksimalne temperature u Europi 7.8.2012.


Kraj druge i početak treće dekade kolovoza donio je još jedan val vrućina s novim temperaturnim rekordima. Temperature su iz dana u dan rasle i na sve više postaja prelazile vrlo vrućih 35 °C. U tom vrućem valu prvi temperaturni rekord je pao 21. kolovoza. U Pazinu je najviša dnevna temperatura iznosila 38.7 °C, što je nova najviša temperatura ikad mjerena u Pazinu. To je bilo več drugi puta u godini da Pazin bilježi novu najvišu temperaturu. 1. srpnja 2012. u Pazinu mjereno 38.6 °C, čime je tada bio izjednačen dotadašnji temperaturni rekord. Ista vrijednost je mjerena i 19. srpnja 2007. godine.

Malo je nedostajalo da i na našoj najvišoj meteorološkoj postaji na Zavižanu budu oboreni temperaturni rekordi . 21. kolovoza je najviša dnevna temperatura porasla do 26.8 °C. To je šesta najviša temperatura u povijesti mjerenja na Zavižanu (od 1954. g). Tako je nedostajalo samo 0.5 °C do rušenja temperaturnog rekorda za kolovoz (iznosi 27.2 °C od 2. kolovoza 1998. i 22. kolovoza 2011.). Do rušenja apsolutnog temperaturnog rekorda za Zavižan (27.6 °C od 27. srpnja 1983.) nedostajalo je samo 0.9 °C.
U mnogim su krajevima, osobito u unutrašnjosti tog dana mjerene temperature iznad vrlo vrućih 35 °C. Knin i Slavonski Brod su mjerili 38 °C. Daruvar, Nova Gradiška, Županja, Beli Manastir, Imotski, Koprivnica, Požega 37 °C. Mjereno je i vrlo vrućih 36.1 °C u Ogulinu i 35.5 °C u Gospiću, a rijetko se viđa i podatak o temperaturi od 31.9 °C u Pargu Čabar.
Duže noći ipak su donijele svježija jutra u unutrašnjosti, pa su zabilježene i vrlo velike dnevne temperaturne amplitude. Tako je tog jutra minimalna temperatura u Crnom Lugu Risnjak iznosila 7 °C, a u Otočcu 9 °C. U 14 sati Crni Lug je mjerio 34 °C, a Otočac čak 36 °C.

U Bosni i Hercegovini je u Zenici mjereno 40.1 °C, a u Mostaru 39.9 °C. U Mostaru je 21. kolovoz 2012. bio pedeseti dan u godini sa temperaturom od najmanje 35 °C, a čak 84.-ti dan sa temperaturom od najmanje 30 °C. Vrlo je vruće bilo i u Sloveniji. Ljubljana, Nova Gorica i Cerklje ob krki mjerili su čak 36,0 °C.

Žarko ljeto se nastavilo i sljedećih dana, u kojima se gotovo čitava unutrašnjost pržila na temperaturama iznad 35 °C, a nisu bile rijetke ni vrijednosti od 38 ili 39 °C. Na postaji Osijek Klisa je 22. kolovoza mjereno najviših 39.7 °C, a u Slavonskom Brodu 39.6 °C. Brojna su mjesta 22. 8. mjerila 39 °C: Daruvar, Nova Gradiška, Osijek, Gradište, Sisak. Ta je vrijednost u 14 sati izmjerena i u Belom Manastiru, Brestovcu i Slunju. Vruće je bilo i na Jadranu s najvišim dnevnim temperaturama do 35.5 °C, koliko je mjereno u Pločama.
U Europi je i tog dana (22.8.2012.) najtoplija bila Cordoba u Španjolskoj sa 41.5 °C. Odmah iza nje (po podacima sa 2882 meteorološke postaje u Europi) su bila tri mjesta iz Bosne i Hercegovine: Zenica (41.2 °C) , Banja Luka (40.9 °C) i Bihać (40.0 °C). Mostar je mjerio 39.8 °C. U Srbiji su najtopliji bili Kruševac i Leskovac sa 39. 7°C. U Sloveniji je Cerklje ob Krki mjerilo 38.4 °C, a Novo Mesto 37.8 °C.

Vrhunac vrućina stigao je u petak 24. kolovoza. Bio je to jedan od najtoplijih, a mogli bi reći i najtopliji dan ljeta 2012. po „količini“ temperatura od 40°C i 39 °C.
Na postaji Osijek (Čepin) je tog vrlo vrućeg petka mjeren maksimum temperature od 40.3 °C, što je novi rekord za kolovoz. To je bilo već drugi puta u kolovozu da se obara temperaturni rekord za taj mjesec. Početkom mjeseca (6. kolovoza) je mjereno 40.1 °C. Ujedno je izjednačen i apsolutni temperaturni rekord. Naime, ista temperatura od 40.3 °C mjerena je 1. srpnja 1950. godine. Još malo toplije, sa 40.4 °C je bilo na aerodromskoj postaji Osijek Klisa (6. kolovoza je mjereno 40.5 °C). Uz ove dvije osječke postaje taj petak je donio još tri temperature od najmanje 40 °C: Gradište i Slavonski Brod (40.2 °C), te Sisak (40.0 °C). Temperaturni rekord za kolovoz za Sisak od 39.4 °C postavljen 6. kolovoza ove godine tako je bio nadmašen. 40.0 °C u Sisku je i novi apsolutni temperaturni rekord (stari iznosi 39.4 C). Vrlo blizu „četrdesetici“ je bila i Bilogora gdje je mjereno 39.8 °C, što je također novi rekord za kolovoz (stari je iznosio 38.5 °C od 6. kolovoza 2012). I Daruvar je danas postavio novi rekord za kolovoz (39.0 °C), što je za 1.4 °C veće od dosadašnjeg rekorda, također postavljenog prije 18 dana. Najtoplije je tog dana bilo u Đakovu s temperaturom od 41 °C (riječ je o zaokruženoj vrijednosti).

Temperature su u gotovo čitavoj unutrašnjosti tog dana dostizale ili prelazile 38 °C. Vrlo toplo, pa i vruće je bilo i u višem gorju. Na Sljemenu je mjerena druga najviša temperatura u povijesti mjerenja, od 31.1 °C. Toplije je bilo samo 20.7.2007. kada je mjereno 32.1 °C. Dva dana ranije (22.8.2012) na Sljemenu je mjereno 30.5 °C, što je četvrta najviša temperatura u povijesti mjerenja. Na Jadranu je najtoplija bila Makarska sa 37.5 °C, a „najsvježiji“ su bili Dubrovnik sa 32.7 °C i Palagruža sa 31.1 °C.
Vrućine su potrajale i 25. kolovoza, a onda je dan kasnije preko naše zemlje prošao frontalni poremećaj i ciklona (Blaž) koja je donijela kišu i osvježenje. Najobilnije oborine zabilježene su na dijelu sjevernog Jadrana (od 25 do 52 mm) i u gorju (do 40 mm). U Rijeci je Blaž donio 43 mm kiše, što je 42% mjesečnog prosjeka za kolovoz. Umag je u večernjim satima zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom, orkanskom tramontanom i pijavicom. Počinjena je velika materijalna šteta (30 milijuna kuna). 30.8.2012. je zbog nevremena proglašena i elementarna nepogoda. U središnjim krajevima unutrašnjosti je palo od 10 do 20 mm kiše, a najmanje (do 6 mm) ponegdje u Slavoniji. U Dalmaciji je kiša izostala, ali je jaka tramontana samo pomogla širenju brojnih požara.
Ekstremne vrućine su bile praćene i brojnim požarima duž čitave obale. U istri je gorjelo je na nekoliko lokacija 25. kolovoza. Više dana je gorilo i pokraj Kosinja na Velebitu, a osobito su posljednjih dana kolovoza brojni bili požari u Dalmaciji. Još gore je bilo u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Tek su prvog dana rujna, nakon kiše koja je pala i u dijelu Dalmacije (ciklona) Cipora ugašeni svi požari u Dalmaciji.

slika

Lokacije požara 25. kolovoza 2012.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:19


#4 - LIPANJSKO-SRPANJSKI VAL VRUĆINA: REKORDNO TOPLI SRPANJ DILJEM HRVATSKE

U drugoj polovici lipnja, nekoliko dana prije početka kalendarskog ljeta počeo je val vrućina koji će potrajati više od mjesec dana, sve do početka treće dekade srpnja. U tom smo razdoblju ispratili samo jednu (jednodnevnu) imenovanu ciklonu (Zoro) koja je krajem lipnja donijela kratkotrajno osvježenje u unutrašnjosti.
16. lipnja je u Splitu započeo niz vrućih dana (najviša dnevna temperatura jednaka ili veća od 30 °C), a zaustavio se na broju 38, 24. srpnja.
17. lipnja su najviše dnevne temperature su u gotovo cijeloj zemlji porasle iznad vrućih 30 °C, a takvih je dana u nastavku ljeta bilo još mnogo. Najtopliji je tog dana bio Knin sa 35 °C. Dva dana kasnije, Zavižan je mjerio 24.4 °C., čime je izjednačen apsolutni temperaturni rekord za lipanj koji je postavljen 26. lipnja 2008. godine.
I posljednji dan kalendarskog proljeća, 20. lipnja donio je pravi ljetni ugođaj koji odgovara kraju srpnja ili početku kolovoza. U četvrtak, 21. lipnja, na prvi dan i kalendarskog ljeta temperaturni rekorder je bio Knin s temperaturom od 38 °C. Vruće je bilo u cijeloj zemlji s najvišim dnevnim temperaturama od 32 do 36 °C.
Kratki predah od vrućina u unutrašnjosti je 25. lipnja donijela ciklona Zoro i pripadni frontalni poremećaj. Na đirem karlovačkom području je bilo izraženijih nevremena s obilnom kišom i tučom. Tako je u Ozlju palo 48.7 mm kiše, od čega u jednom satu čak 38.3 mm. Obilnija kiša je pala na i širem zagrebačkom području. Postaja Brezovica je mjeri la43 mm, Samobor 40.6 mm., 39.4 mm je mjereno na postaji Dugave, a 56 mm u Zagrebu Pleso. Kao što je to često slučaj s ljetnim frontama i ciklonama i Zoro je preskočila Dalmaciju, u kojoj su nastavljene ljetne vrućine.
Nakon nekoliko dana kada se u unutrašnjosti mjerilo ispod 30 °C, 28. lipnja je ponovno u većem dijelu zemlje zabilježen vrući dan. Najtopliji je bio Knin sa 34 °C, a u ostalim se krajevima mjerilo od 30 do 32 °C. Posljednji lipanjski dan donio je žarko ljeto s vrućinama u cijeloj zemlji. Najviše dnevne temperature su u cijeloj zemlji, osim u najvišem gorju bile iznad 30 °C, a u unutrašnjosti su česte bile i temperature iznad 35 °C. Tog dana je najtopliji bio Imotski sa 38 °C. Beli Manastir, Đakovo, Knin, Sisak i Osijek Klisa su mjerili 37 °C, a Županja, Karlovac, Osijek Čepin, Slavonski Brod, Pazin , Zagreb Grič i Bilogora 36 °C. Srednja dnevna temperatura u Zagrebu (Grič) je iznosila 29.2 °C, dok je prosječna srednja dnevna temperatura na kraju lipnja oko 22 °C. U Bosni i Hercegovini je bilo još toplije. Zenica je mjerila 38.6 °C, Mostar 38.5 °C, a Banja Luka 37.5 °C.
I srpanj je počeo u znaku jakih vrućina. Najtopliji je u prva dva dana srpnja bio Knin sa gotovo 40 °C. Točnije, 1. srpnja je mjereno 39.6 °C (najviša temperatura i u Europi), a 2. srpnja je mjereno 39.8 °C. Niz od 16 rekordnih uzastopnih kninskih vrlo vrućih dana (maksimalna temperatura iznad 35 °C), koji je započeo 29. lipnja potrajao je sve do 14. srpnja, kada je mjereno najviših 34 °C. Prije toga, od 15. do 29. lipnja temperatura nije padala ispod 30 stupnjeva od čega je osam dana bila veća od 35 stupnjeva. Niz kninskih vrućih dana je samo nakratko prekinut u ponedjeljak 16. srpnja kada je najviša dnevna temperatura iznosila 28 °C.


U Pazinu je maksimalna temperatura prvog dana srpnja iznosila 38.6 °C, čime je izjednačen apsolutni temperaturni rekord za Pazin. Ista vrijednost je mjerena i 19. srpnja 2007. godine. Najveći dio zemlje je mjerio temperature preko 33 °C , u većini mjesta i iznad 35 °C. U Belom Manastiru se temperatura prvog dana srpnja popela do 38 °C. Vrućih 32.6 °C mjereno u Pargu. Samo u najvišem gorju je mjereno ispod 30 °C, ali je i tamo bilo vrlo toplo. Puntijarka je mjerila maksimum od 28.1 °C, a Zavižan čak 26.4 °C. Ta je vrijednost samo za 1.2 °C manja od dosad najviše mjerene temperature na Zavižanu (27.6 °C od 27. srpnja 1983. godine). Drugog dana srpnja Zavižan je mjerio maksimum od 25.4 °C.

Vrlo je vruće bilo i u nama susjednim zemljama. Mostar je 1. srpnja mjerio maksimalnu temperaturu od 39.3 °C, a Zenica 38.8 °C. U Mađarskoj je Baja Mjerila 38.2 °C, a u Crnoj Gori Podgorica 38.1 °C. U Sloveniji je Ljubljana mjerila 36.0 °C, a u Srbiji Sombor 37.1 °C.

Treći dan srpnja donio je u unutrašnjosti rijetke nestabilnosti, ali vrućine nisu popuštale. Tijekom noći u većem dijelu zemlje temperatura se nije spuštala ispod 20 °C, a u Splitu ni ispod 27.8 °C. I sljedeći dani su donijeli nastavak vrućina, ali je u unutrašnjosti i dijelom na sjevernom Jadranu bilo nestabilnije uz lokalne grmljavinske pljuskove i tuču. Temperature mora su tih srpanjskih dana bile prave tropske, često i 27 ili 28 °C. Malinska je 3. srpnja mjerila i temperaturu mora od 29 °C, što se ponovilo i sljedećih dana. 10. srpnja je u Malom jezeru na otoku Mljetu mjerena temperatura mora od 30.1 °C.
Srednja temperatura prve dekada srpnja na postaji Zagreb Grič je iznosila 28,4°C i time je to najtoplija od svih dekada na Griču od početka mjerenja. A meteorološka mjerenja se na toj postaji vrše od 1861. godine. Sve noći prve srpanjske dekade su bile tropske, s najnižom temperaturom većom od 20 °C. Najniža temperatura je u prvih deset dana srpnja bila 20,9°C a najviša 35,9°C. Do sada je najtoplija bila prva dekada srpnja 1957. kada je prosječna temperatura bila 27,9°C. Prosječna vrijednost srednje dnevne temperature zraka (1901.-2000. g) za prvu dekadu srpnja na postaji Grič je 21.4 °C. Dakle, prvih deset srpanjskih dana su bili čak za 7.4 °C topliji od prosjeka u Zagrebu. Srednja dnevna na postaji zagreb Maksimir je u prvih deset dana srpnja bila 27,9°C. Koliko je bilo toplo govori podatak da je srednja dnevna na Sljemenu bila 22,0°C što je gotovo 2°C toplije od srpanjskog prosjeka za Maksimir.

I u Splitu (Marjan) je prva dekada srpnja sa srednjom temperaturom od 30.8 °C najtoplija prva dekada srpnja, a ujedno je izjednačena i najtoplija dekada uzimajući u obzir sve mjesece. Dosada je najtoplija prva dekada srpnja bila 1950. sa srednjom temperaturom od 30.2°,a 30.8° izmjerena je prosječna vrijednost u trećoj dekadi srpnja 1945.
Split je u tom valu vrućina izjednačio i jedan rekord. Riječ je o uzastopnom broju tzv. toplih noći (minimalna temperatura je najmanje 25.0 °C). U razdoblju od 30. lipnja do 13. srpnja nanizalo se 14 takvih dana. Time je izjednačen rekord iz 2003. godine kada je od 3.-16. kolovoza također zabilježen niz od 14 dana s toplim noćima.
Dvotjedni niz vrućih dana je u unutrašnjosti prekinut 12. srpnja. Fronta koja se premještala preko središnjih i sjevernih krajeva unutrašnjosti i manjim dijelom preko sjevernog Jadrana. donijela je malo kiše, ali je temperature u unutrašnjosti spustila ispod 30 °C. Još jedna fronta je 15. srpnja ohladila unutrašnjost i dijelom sjeverni Jadran, dok su se u Dalmaciji nastavile vrućine s temperaturama i do 35 ili 36°C. Kiše je u našim krajevima bilo vrlo malo, ali je zato u dijelu Slovenije, posebno području Julijskih Alpi fronta je donijela veću količina kiše. Na postaji Rateče je palo čak 85.2 mm kiše, Slovenj Gradec je mjerio 63.9 mm, a Kredarica 63.2 mm. Na Kredarici je 15. srpnja palo i malo snijega.

U Bosni i Hercegovini, te osobito Srbiji tog dana je bilo ekstremno vruće. U Srbiji nisu bile rijetke ni temperature iznad 40 °C. Ćuprija je mjerila 41.5 °C, Kraljevo 41.2 °C, Kikinda i Niš 40.1 °C, Leskovac 39.9 °C, a Kruševac 39.6 °C. U Crnoj Gori je Podgorica mjerila 39.0 °C.

Nakon dugotrajnih vrućina 17. srpnja su u mnogim mjestima unutrašnjosti mjerene jednoznamenkaste minimalne temperature. Na postaji Bjelolasica Zrnići na 620 metara nadmorske visine (pljusak.com) se temperatura spustila na samo 4 °C. Ličke postaje su također tog jutra bile hladne: Stajnica i Otočac 6 °C, Jospidol i Krasno 7 ˘C. U Gospiću, Križevcima i na Zavižanu je mjereno 8 °C , Daruvar, Gornja Stubica, Đurđevac, Puntijarka , Slavonski Brod, Varaždin, Zagreb Pleso su mjerili 9 °C. Na Biokovu se temperatura spustila do 6.1 °C. U ostalim mjestima unutrašnjosti se tog jutra mjerilo od 10 do 12 °C.
Na prijelazu iz druge u treću dekadu srpnja vrućine su se nakratko vratile. 19. srpnja je opet posvuda bilo vruće, u središnjim krajevima unutrašnjosti često i preko 35 °C. Sisak je tog dana mjerio 37.4 °C.
Početkom druge dekade srpnja pao je i jedan temperaturni rekord za srpanj. U Dubrovniku je najviša dnevna temperature zraka 23. srpnja iznosila je 36,1°C što je najviša srpanjska temperatura zraka ikad izmjerena od početka službenih meteoroloških mjerenja u Dubrovniku. Do tog dana je najviša temperatura zraka izmjerena u Dubrovniku iznosila je 35,4°C, a izmjerena je 24. srpnja 2007. godine. Toga istog dana u Ćilipima je izmjereno čak 39,4°C (decimala stupnja je nedostajala za 40°C!). Sinoptička situacija tada je bila vrlo povoljna za ovako visoke temperature zraka; južni se Jadran se nalazio u toplom sektoru ciklone uz E i NE vjetar koji imaju izražen fenski učinak.
Vrući srpanjski dani su, osobito u drugoj dekadi mjeseca donijeli niz požara duž cijelog Jadrana.
Ovaj dugotrajni vrući period nakratko je u trećoj dekadi srpnja prekinula ciklona Ada, ali su se vrućine zadnjih nekoliko dana srpnja opet vratile. Tako je srpanj u mnogim krajevima bio i rekordno topao i izrazito suh.
Iz analize DHMZ-a:
„ Srednja mjesečna temperatura u mnogim je mjestima bila kao nikada do sada u povijesti mjerenja.
Na Hvaru primjerice, gdje postoje podaci još od 1858. godine, postavljen je novi rekord – 28,1°C, ispred starog 27,6°C iz 1928. Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič izjednačen je rekord iz 1928. godine – 25,0°C, a rekordi iz iste godine održali su se u Gospiću (22,7°C, a ove godine «samo» 21,9°C) i Osijeku (25,2°C, a ove godine «samo» 24,7°C).

Na meteorološkim postajama s kraćim nizom mjerenja ovogodišnji je srpanj rekordan u (po abecednom redu): Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Goricama, Gradištu, Komiži, Križevcima, Makarskoj, Malom Lošinju, Pazinu, Pločama, Poreču, Sisku, Slavonskome Brodu, Splitu (Marjan), Zadru, Zagrebu (Maksimir) i Zavižanu, a izjednačen je rekordno topao srpanj u Krapini i Rabu.

Višemjesečna suša nastavila se u većini Hrvatske, pri čemu je količina oborina bila nejednoliko raspoređena, kako i priliči ljetnom mjesecu sa sporadičnim pljuskovima. Izraženiji manjak oborine od uobičajenih srpanjskih količina zabilježen je primjerice na postajama Gospić, Split Marjan i Zagreb Grič te posebice u Rijeci gdje su pale rekordne 2 litre kiše po četvornome metru te u Bjelovaru gdje je s 12 litara ovo također najsuši srpanj u povijesti mjerenja. Manje od 10 litara zabilježeno je i u Hvaru, Komiži, Makarskoj, Malom Lošinju, Pločama, Poreču i Splitu.“

Prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka od 29.1 °C (3.7 °C više od dugogodišnjeg prosjeka), Split (Marjan) je bio najtopliji u Hrvatskoj. Riječ je i o rekordno toplom srpnju u povijesti mjerenja u Splitu. Dosad je rekordno topao bio srpanj 1950. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 28.8 °C.

Maksimalna temperatura u srpnju je iznosila 37.0 °C i mjerena je 9. srpnja. U srpnju se samo u dva dana (25.i 26. ) najviša dnevna temperatura u Splitu nije uspjela popeti iznad 30 °C. Time je prekinut niz od 38 uzastopnih vrućih dana koji je počeo još sredinom lipnja. Minimalna temperatura se samo jednom (23.srpnja – 19.1 °C) spustila ispod 20 °C. Ekstremnu toplinu u Splitu je pratila i izrazita suša. Palo je tek 5.7 mm kiše, što je samo petina prosjeka za srpanj.

Ovogodišnji srpanj u Splitu je i drugi najtopliji mjesec u povijesti mjerenja. Tek za nijansu topliji od njega (za 0.1 °C) bio je kolovoz iz ekstremno tople 2003. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 29.2 °C.

slika

Oluja nad Koprivnicom (4./5- srpnja 2012.) foto: Marko Posavec
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:19

#5 - ZIMSKI KRAJ LISTOPADA: OD URAGANA RAFAEL DO GENOVSKE CIKLONE KJARA

U petak 26. listopada na vrijeme je počela djelovati nova ciklona Kjara, koja je na kraju listopada donijela zimski ugođaj.
Uz nju je vezana zanimljiva meteorološka priča koja je počela još 5. listopada na zapadnoj obali Afrike. Tog dana je sa obala zapadne Afrike nad Atlantik ušao sustav grmljavinskih oluja (tzv. tropski val) i krenuo, kako je to uobičajeno prema zapadu, tj. Karibima. Nakon sedmodnevnog putovanja Atlantikom, 12. listopada je nad istočnim dijelom Karipskog mora taj sistem postao tropska oluja nazvana Rafael. Istočnim Karibima je Rafael donio obilniju kišu,a zatim se uputio prema Bermudi . 15. listopada je postao i uragan prve kategorije. Nad sjevernim Atlantikom Rafael je slijedećih dana brzo izgubio tropska obilježja i postao snažna izvantropska oluja koja se početkom treće dekade listopada sa sjeverozapadnog Atlantika polako spuštala prema Azorima. Tako da je Rafael napravio gotovo puni krug oko sjeverne polovice Atlantskog oceana. Ex-Rafael se sporo kretao preko Portugala, Španjolske i zapadnog Sredozemlja prema Italiji i Jadranu. Ciklona Kjara se tijekom petka 26. listopada produbljivala nad sjevernim Sredozemljem, te je u kombinaciji sa dotokom hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka kontinenta našim i susjednim zemljama donijeti burna meteorološka zbivanja.
Uz jako jugo obilna kiša je u noći od 26. na 27. listopada pala na riječkom području i u Gorskom kotaru. Na Platku je palo oko 300 litara kiše. Meteorološke postaje na riječkom području su mjerile preko 100, a neke i preko 200 litara kiše te noći. Na postaji Rijeka Kozala palo je 159 litara Obilna kiša je stvorila dosta problema, osobito u središtu Rijeke, gdje su opet poplavljeni brojni poslovni i stambeni prostori. Poplavljeni su bili i dijelovi Opatije. Dan kasnije je plimni val poplavio i dijelove Trogira i Kaštela u Dalmaciji.
Prelazak na zimsko računanje vremena u noći od subote 27. na nedjelju 28. listopada se poklopio s zimskim ugođajem u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, te u gorju. Hladni zrak je najprije zahvatio sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti gdje je najprije počeo snijeg. Snijeg se do jutra proširio na cijelo Hrvatsko Zagorje, Gorski kotar, a padao je i u Zagrebu i Karlovcu. Ujutro je najviše snijega, 14 cm mjerila Bednja. U Varaždinu je tog nedjeljnog jutra mjereno 3 cm snijega, što je rekordna listopadska visina snijega u Varaždinu. Dosadašnji je rekord iznosio 2 cm. Snijeg je padao i tijekom nedjelje 28. listopada, te u noći na ponedjeljak. Snijeg se u zaleđu Rijeke spustio na oko 300 metara nadmorske visine, a uz jaku buru pokoja snježna pahulja je zalepršala i u Rijeci. U ponedjeljak, 29. listopada, najviše snijega je mjereno u Delnicama, 30 cm. Parg Čabar je mjerio 26 cm, Begovo Razdolje 21 cm, Sljeme 14 cm, Bednja 11 cm, Zavižan i Ogulin 8 cm, Ogulin 7 cm, Gospić 4 cm, Varaždin 3 cm, Udbina i Krapina 2 cm, a 1 cm snijega je zabijelio i Koprivnicu.

Zahlađenje koje je u nedjelju 28.10. zahvatilo unutrašnjost, te sjeverni i dio srednjeg Jadrana do kraja ponedjeljka 29.10. se proširilo i na srednju i južnu Dalmaciju. Bura, koja se veći dio tog dana zadržavala do područja Šibenika, krajem dana se proširila i na ostatak Dalmacije. Snijeg je zabijelio Dinaru, Kamešnicu i Svilaju, a bilo ga je i na području Knina. Na južnim padinama Velebita snijeg se u okolici Obrovca spustio do visine od 500 metara.
Najviše dnevne temperature su u većem dijelu zemlje 29. listopada bile prave zimske. U višem gorju su cijelog dana bile negativne. Maksimalna temperatura na Zavižanu je iznosila -5.8 °C, a na Sljemenu -2.5 °C. U nizinama unutrašnjosti se mjerilo od 2 do 4 °C, samo ponegdje u Slavoniji do 5 °C. Na sjevernom i srednjem Jadranu je tijekom dana bilo svježe s temperaturama od 7 do 10 °C, a dvoznamenkaste temperature su mjerene samo na jugu Jadrana.
Nakon odlaska ciklone Kjara, jutro 30. listopada osvanulo je s mrazom u unutrašnjosti, a mraza je bilo i na sjevernom Jadranu. Minimalna temperatura na meteorološkoj postaji Rijeka Kozala tog jutra se spustila na -1.2 °C. To je prva negativna temperatura u listopadu u povijesti mjerenja temperatura, tj. od 1948. godine. Dosadašnji listopadski rekord za minimalnu temperaturu je iznosio 0.6 °C, a postavljen je 29. listopada 1997. godine. Time je riječki rekord za najnižu mjesečnu temperaturu nadmašen za čak 1.8 °C.

Nacionalni park Risnjak (nedjelja, 28.10.2012.) – foto: Zoran Stanko

slika

Žumberak 28.10.2012. (foto: Korda)

slika

Okolica Krapine – foto matija2304

slika

Bivši atlantski uragan Rafael na prognostičkim kartama za 27. i 28. 10. 2012.

slika

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:20

#6 - CIKLONA LADISDLAV: BURNI POČETAK STUDENOG

Početak zadnjeg mjeseca klimatološke jeseni, obilježila je ciklona Ladislav. U srijedu 31.10. nad zapadnim sredozemljem jačala je nova ciklona (Ladislav) koja je bila dio prostrane ciklone sa središtem nad Škotskom.
Ciklona Ladislav je u noći na prijelazu iz listopada u studeni dijelu sjevernog Jadrana donijela velike količine kiše. Kiša je osobito obilna bila u središnjoj i istočnoj Istri. U Pazinu je palo 108.2 mm kiše. Aerodrom Pula mjeri je 63.4 mm, Rijeka 57.7 mm. Po podacima sa mreže pljusak.com najviše kiše je palo u Plominu, čak 174 litre, od čega od ponoći do jutra 154 litre. Na širem riječkom području palo je od 60 do 100 litara kiše.
U ranim jutarnjim satima, 1. studenog mjesta Šugari i Filini u općini Barban na istoku Istre poharala je pijavica koja je u tri minute napravila ogromnu materijalnu štetu.
Ladislav je donio i plimni val koji je poplavio mnoga obalna područja duž Jadrana.
U četvrtak 1. studenoga 2012. ujutro visina je morske razine u Bakru nadmašila srednju razinu za 122 centimetara što je najviši vodostaj ikad registriran na Mareografskoj postaji koja je u Bakru utemeljena 1929. godine. Time je za 5 cm nadmašen dosadašnji rekord koji je postavljen 1. prosinca 2008. godine za vrijeme ciklone Eudora. I tada je plimni val poplavio mnoga mjesta uz obalu Jadrana.

Osim Bakra, plimni val je tog jutra poplavio i dijelove Rijeke, Crikvenice, Cresa, Raba. Poplavljeni su bili brojni stambeni i poslovni prostori.

Olujno i orkansko jugo puhalo je u noći na 1. studeni i u Dalmaciji, te je donijelo probleme, osobito na moru gdje je bilo najjače. U Splitu je jugo više sati imali prosječnu olujnu brzinu, a najjači udari su dosezali 112km/h. Jugo je lomilo grane i stabla. Jaka plima, povezana s niskim tlakom ciklone, i visokim valovima juga, poplavila niže dijelove obale pa su se tako pod morem našli splitska Riva i brojni drugi dijelovi grada uz samu obalu. Velika šteta je zbog juga i plimnog vala počinjena i na Pelješcu.
Još vjetrovitije nego u Splitu bilo je dalmatinskim otocima. Na Lastovu je najjači udar juga iznosio 119km/h, na Palagruži 115km/h, Mljetu 116km/h, a na otoku Visu zabilježen je udar vjetra od čak 133km/h.
I slijedeća dva dana je atmosfera nad Dalmacijom bila nestabilna, a uočene su i snimljene brojne pijavice. 2.11.2012. pijavica se formirala iznad Kaštelanskog zaljeva, a ušla je nad kopno kod marine u Kaštel Štafiliću i nakon toga se brzo raspala. Tog dana je pijavica uočena i u zadarskom zaleđu.

Čak 15-ak pijavica i ljevkastih oblaka (funnel cloud) pojavilo se sredinom subote, 3. studenog na dubrovačkom području. Nijedna nije došla do obale niti je zaprijetila brodovima na moru.


Satelitska snimka Ladislava 31.10.2012.

slika

Posljedice pijavice na istoku Istre 1.11.2012. (foto: Glas Istre)

slika

Pijavica kod Kaštela, 2.11.2012.

slika

Dubrovnik, 3.11.2012. (foto: Dubrovnik Storm Chasers)

slika

Smirivanje vremena nakon ciklone Ladislav nije dugo potrajalo. Nova ciklona sa Sredozemlja, koju smo nazvali Marta stigla je na prijelazu od 4./5. studenog . a donijela je i dosta meteoroloških zanimljivosti. Prije prolaska fronte sa hladnijim zrakom uz izraženu južinu 5. 11. je započeo sa vrlo visokim jutarnjim temperaturama, osobito u unutrašnjosti. Tako su već u 6 sati ujutro Daruvar, Sisak, Lipik i Karlovac mjerili čak 21 °C. Najtoplije je tog dana bilo Gradište sa 26.5 °C, što je novi temperaturni rekord za studeni. U najvećem dijelu zemlje najviše temperature su prelazile 20°C i dosegnute su u prijepodnevnim satima, a poslijepodne je brzo zahladilo U Sisku se temperatura u 1 sat sredinom dana spustila za 14 °C. Pala je i obilnija kiša, najviše u Gorskom kotaru (Parg 91 litra)
Uz pojačan jugozapadni vjetar u unutrašnjosti na Jadranu je puhalo jako jugo, a opet je bilo problema s povišenom plimom na sjevernom i srednjem dijelu. Najniži dijelovi Šibenika, Vodica, Zadra i Rijeke su opet bili pod morem.

Ciklona Marta je velike količine kiše donijela i u Sloveniji. U velikom dijelu sjeverozapadne Slovenije tijekom 4. i 5.11. palo je do ekstremnih 400 litara kiše po metru kvadratnome. Gotovo sve rijeke u Sloveniji se izlijevaju, među njima Soča, Sava, Idrijca. Poplave su počinile velike štete. Vodni val iz Slovenije i Austrije je zahvatio i sjeverozapadne dijelove Hrvatske, pa je bilo poplavljenih područja u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Drava se izlila iz korita na području naselja Lovrečan Otok u općini Cestica pa je evakuirano stanovništvo. Dvije su kuće u potpunosti uništene. 7.12. se Drava povukla.




Još jedna u nizu jesenskih ciklona, nazvana Nadan posjetila nas je početkom druge dekade studenog. Najviše je kiše palo na dijelu sjevernog Jadrana (Krk 133 litre, Mali Lošinj 117, Rab 92, Senj 68, Zavižan 63 litre). Ciklona Nadan je Rijeci do jutre 12.11. donijela 47 litara kiše (ukupno 52), ataj je podatak zanimljiv zbog toga što je time jesenska količina kiše u Rijeci dosegnula točno 1000 litara. Do kraja mjeseca je palo još kiše, pa je klimatološka jesen Rijeci donijela 1074 mm oborine, što je druga najveća jesenska količina kiše. Do rekordno kišovite jeseni u Rijeci je nedostajalo samo 8 mm oborine.
Ciklona Nadan je kišu donijela sjevernoj polovici Jadrana, sve do Zadra, u Gorskom kotaru i zapadnim krajevima unutrašnjosti. Suho se zadržalo u Slavoniji, i u Dalmaciji, južno od Zadra.

Sredinom studenog nad našim je krajevima ojačala anticiklona, uz sunčano i toplo vrijeme na Jadranu, dok je unutrašnjost imala dugotrajnu maglu i nisku naoblaku. Krajem druge dekade mjeseca je kratkotrajno na vrijeme u u Dalmaciji i gorju djelovala još jedna ciklona sa sredozemlja (Olga). Nije donijela većih količina kiše, osim na vanjskim otocima. U Komiži je palo 56.5 litara kiše (18.-19.11.).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:21

#7 - RUJANSKE KIŠNE CIKLONE

Dugotrajno sušno razdoblje u mnogim je krajevima prekinuto serijom kišnih rujanskih ciklona. Prva od njih (Cipora) naše je krajeve zahvatila posljednjeg dana klimatološkog ljeta.
Taj dan je donio raznolike meteorološke prilike. Na istoku Slavonije i u Dalmaciji se zadržalo vruće vrijeme, a temperature su dostizale i prelazile i vrlo vrućih 35 °C. U Kninu je u 14 sati mjereno 36 °C (istovremeno je u Pargu bilo tek 15 °C uz grmljavinu i kišu, a u Pazinu i Rijeci 21 °C). Tijekom dana i večeri je nekoliko kišnih valova prešlo preko sjevernog Jadrana i Gorskog kotara. Mjestimice je, osobito na istočnoj polovici Istre i dijelu Kvarnera pala i obilnija kiša, a bilo je i česte grmljavine.

slika

Duga i munja nad Pulom, 31,8,2012. – foto: Nino Rašić

Ciklona Cipora je prvog dana klimatološke jeseni u dijelu zemlje donijela vrlo velike količine kiše. Kiše je bilo u svim krajevima osim na istoku zemlje. Meteorološka vijest dana bio je prijepodnevni prolom oblaka nad Zadrom. Grad je zahvatilo jako nevrijeme s kišom, obilnim pljuskovima i grmljavinom. Na postaji Zadar Puntamika su pale čak 93 litre kiše, u samo nekoliko sati. U mnogim dijelovima grada zabilježeno je plavljenje podruma, a velike količine kiše izbacile su neke šahtove. Promet je bio usporen i otežan zbog bujica. U nekoliko navrata na širem zadarskom području je zabilježena i tuča.
Još neke količine kiše prvog dana klimatološke jeseni bile su: Parg Čabar 68 mm, Karlovac 65 mm, Gospić 62 mm, Zavižan 56 mm, Ogulin 47 mm, Krapina 37 mm. Slavoniju je i ciklona Cipora zaobišla.

slika

Zadar: 1.9.2012. – foto Cropix

Sljedećih dana Cipora se zadržavala nad Sredozemljem i najviše je djelovala na vrijeme u Dalmaciji, gdje su bile prekinute ljetne vrućine. Iako kiše nije bilo posvuda mjestimice su pale i veće količine. U noći od 2. na 3. rujna nad sjevernom i srednjom Dalmacijom zabilježena je izražena grmljavinska aktivnost. Nakon odlaska ciklone Cipora nastupilo je nekoliko stabilnijih i toplijih dana.
Novi „udarac“ ljetu zadala je nova fronta i ciklona Dujomir koja je počela utjecati na vrijeme u srijedu 12. rujna, a naše je krajeve napustila tijekom subote 15. rujna. Nakon dužeg vremena, ciklona Dujomir je donijela kišu cijeloj zemlji, vrlo često i obilnu. I ta je ciklona, najmanje kiše donijela istoku Slavonije.
Već je sredinom dana i u rano poslijepodne, u srijedu 12. rujna na dijelu Istre i Kvarnera bilo izraženijih predfrontalnih nestabilnosti. i obilnijih oborina. Grmljavinsko nevrijeme je oko podneva zahvatilo Poreč i okolicu gdje je bilo i tuče.

I Rijeku su u ranim poslijepodnevnim satima zahvatila dva izraženija pljuska. Obilnija kiša je pala na istoku grada. Na postaji Rijeka Vežica (pljusak.com) je palo 37 litara kiše. Poplavljena je bila ulica Janka Polića Kamova na Pećinama. Ta je popodnevna kiša bila tek uvod u prolom oblaka koji se nad Rijeku sručio u noći od 12. na 13. rujna. Po podacima sa DHMZ postaje Rijeka Kozala u 24 sata (do 8 sati 13. rujna) palo je 220 litara kiše, od čega u 12 satnom razdoblju (od 20 sati navečer) čak 200 mm. Gotovo sva ta kiša se izlila u posljednja dva sata srijede 12. i prva dva sata četvrtka 13. rujna. Po mjerenjima DHMZ-a u samo jednom, zadnjem satu te srijede je palo 41.2 mm kiše. Ta je količina naravno bila veća od prosjeka za rujana (167 mm), a i znatno više od kiše koja je pala u sva tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz) u kojima je palo 120 mm kiše. Ipak, nije bilo riječ i o rekordnoj količini kiše u jednom danu u Rijeci. 21. kolovoza 1981. palo je čak 325 litara kiše po kvadratnom metru. Zanimljivo je da je po podacima sa stranice ogimet.com koja skuplja meteorološke podatke iz cijelog svijeta Rijeka tog jutra bila i najkišovitije mjesto na svijetu. Od 5654 meteorološke postaje širom svijeta, osim riječkih 220 mm, samo još dva mjesta javljaju više od 100 litara kiše u zadnja 24 sata. Sa Laosa stiže podatak o 117 mm kiše, a iz Sri Lanke 112 mm.

Nevrijeme s jakim vjetrom i kišom u noći na četvrtak na području Rovinja je najviše štete nanijelo autokampu Polari. Do kampe su sa mora u srijedu navečer došle dvije pijavice. Srećom, nitko nije nastradao. Srušeno je četrdesetak stabala, koji su oštetili nekoliko kampera, automobila, prikolica i šatora.
Osim na dijelu sjevernog Jadrana obilnija kiša pala je te noći i u gorju, zapadnim krajevima unutrašnjosti te na dijelu srednjeg i južnog Jadrana. Duž Jadrana kiša je bila praćena i izraženom grmljavinskom aktivnošću. Količine iznad 100 mm su: Kukuljanovo mjeri 179 mm, Crni Lug 146 mm, Delnice 134 mm. 90 mm kiše je palo na Prevlaci i u Zadru. U Zadru su zbog novonapadale kiše ponovno poplavile ulice.

Osim kiše, pljuskova i grmljavine, ciklona je 13. rujna donijela i osjetno zahlađenje. Na Zavižanu je u 12 sati izmjereno 0°C, a kiša koja je padala ujutro prešla je u snijeg, , prvi te klimatološke jeseni. Ipak, na kraju dana snježni pokrivač nije zabilježen. U nizinama sjeverozapadnog dijela zemlje temperature su se čak sredinom dana lokalno spustile na jednoznamenkaste vrijednosti. Tako smo iz ljeta, u samo jednom danu, bili "skočili" u kasnu jesen.

Osjetno je bilo zahladilo je i na Jadranu, osobito na sjevernom Jadranu i sjevernoj Dalmaciji. U 12 sati na Crometeo mjernoj postaji Šibenik Šubićevac izmjereno je samo 11°C što je bila iznimno niska temperatura za ovaj dio godine. To je predstavljalo pad od punih 20°C u odnosu na temperature zraka koje su se mjerile zadnjih dana!



Ciklona Dujomir je na vrijeme utjecala do subote 15. rujna, nakon čega je opet nastupilo nekoliko, suhih i toplijih dana.


slika

slika


Nova ciklona Edita stigla je na samom kraju kalendarskog ljeta. U Rijeci je u noći od 19. na 20. rujna pala nova obilna kiša, 149 litara. Obilnija kiša pala je i na jugu Istre. U Puli je palo 119 litara kiše (37 litara više od rujanskog prosjeka koji iznosi 82 mm). Obilna kiša je poplavila pulske ulice. Edita je veće količine kiše donijela i na dijelu kvarnerskih otoka, u gorju, zapadnim krajevima unutrašnjosti i u dijelu Dalmacije gdje je bilo i dosta grmljavine. Istaknimo neke veće količine po podacima DHMZ-a: Mali Lošinj 82 mm, Ogulin 77, Parg 74 mm, Zavižan 73 mm, Hvar 55 mm, Senj 49 mm, Karlovac 45 mm, Gospić 34 mm, Krapina 32 mm, Pazin 31 mm. I ova ciklona je kao i prethodne dvije rujanske najmanje kiše donijela Slavoniji. Tamošnje postaje do podneva mjere od 8 mm na istoku (Bilje, Osijek) do 15 mm (Gornje Cjepidlake)
Nakon prolaska fronte došlo je do pritjecanja hladnijeg zraka, pa je na najvišim vrhovima kiša palo malo snijega. Zavižan je 20. rujna mjerio prve ovosezonske centimetre snijega (3 cm). Na Jadranu je zapuhala jaka bura. Razvedravanje sa zapada se brzo širilo prema istoku i jugu zemlje, pa je prijepodne oblačnije prevladavalo samo na istoku Slavonije, ponegdje još uz malo kiše.
Nakon odlaska ciklona Edita uslijedila je vedra noć, pa je jutro na posljednji dan kalendarskog ljeta u unutrašnjosti osvanulo hladno, a u gorskim kotlinama je zabilježen i prvi mraz. Slabog mraza bilo je ponegdje i u nizinama unutrašnjosti . Najniže temperature mjerene su u Lici i Gorskom kotaru (o do -1 °C) . Navedene minimalne temperature su mjerene u meteorološkim kućicama na 2 metra visine. Temperature pri tlu su bile niže. Podaci DHMZ-a o temperaturama na 5 cm od tla tog jutra su bile: Gospić -2 °C, Zavižan -1,6 °C, Križevci i Varaždin -1°C, Osijek, Slavonski Brod, Daruvar i Bjelovar 0°C, Zagreb, Krapina, Sisak, Karlovac i Ogulin 1°C.

Posljednji rujanski tjedan je protekao u znaku južine i iznadprosječne topline. Na vrijeme je utjecala ciklona Fabio koja je donijela dva kišna vala (23. rujna i 28. rujna). Većih količina kiše nije bilo. Najviše je palo 28. rujna u Daruvaru (34 mm) i Ogulinu (32 mm). U Dalmaciji i Slavoniji je kiša izostala. Zadnji rujanski dani donijeli su istoku Slavonije i Dalmaciji ljetne vrućine s temperaturama do 33 °C. Split je 29. rujna zabilježio najkasniji vrući dan u godini, s najvišom dnevnom temperaturom od 30.0 °C. Dosad je taj rekord držala 1985. godina, kada je 26. rujna mjereno točno 30.0 °C. Noć od 29. na 30. rujna je u Splitu donijela minimalnu temperaturu od 25.4 °C. Dosad je najkasniji datum s minimalnom temperaturom od najmanje 25.0 °C držala 2008. godina (8. rujan).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:22

#8 - SVIBANJSKI ZIMSKI TJEDAN (13.-18.5.2012.)

Prva dekada svibnja je donijela jednu imenovanu ciklonu (Pandora 7. i 8. svibnja). Najviše kiše je palo na sjevernom Jadranu te u zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, a najmanje u Dalmaciji i na istoku Slavonije. Bilo je i lokalnih olujnih nevremena. U olujnom nevremenu koje je 3. svibnja kasno popodne zahvatilo veći dio Vukovarsko-srijemske županije jedna je osoba poginula. Nesreća se dogodila u Vinkovcima kada je vjetar srušio balon koji natkriva malonogometno igralište.
Sredina mjeseca je donijela veliki temperaturni preokret . U subotu 12. svibnja najviše dnevne temperature su u unutrašnjosti nerijetko prelazile vrućih 30 °C. Najtoplije je bilo na istoku Slavonije. Osijek Klisa je mjerio maksimum od 31.1 °C, Gradište 31.0 °C, Osijek Čepin 30.4 °C, Daruvar 30.3 °C, Slavonski Brod 30.2 °C, Zagreb 30.1 °C, Ogulin 30 °C, Pazin 29.7 °C, Karlovac i Senj 29.5 °C. Vrlo toplo je bilo i u ostatku zemlje, uz temperature od 26 do 29 °C. Samo je na nekim dalmatinskim otocima mjereno najviših 24 ili 25 °C. Toplo je bilo i u višem gorju. Tako je Puntijarka te subote imala maksimum od 24.3 °C, a Zavižan od 21.1 °C.

U noć od 12. na 13. svibnja nastupila je dramatična promjena i skok iz ljeta u zimu. Izražena hladna fronta (ciklona Ranko) je , je te noći doslovno otpuhala ljetno i u većem dijelu zemlje do jutra donijela jesenski, ali i zimski ugođaj. Na prijelazu od subote 12. na nedjelju 13. svibnja u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti zapuhao je jak sjeverni vjetar. Istovremeno se jaka i olujna bura s orkanskim udarima sa sjevernog Jadrana širila dalje prema Dalmaciji. U Istri je bura trgala grane s drveća, a kod Višnjana je stablo palo na teretno vozilo. Štete od vjetra bilo je i u unutrašnjosti. Jak vjetar oštetio je u subotu oko 22 sata krovište Osnovne škole Prelog. Bura je stvarala velike probleme u prometu. Dijelovi autocesta A1 i A6, te krčki most su bili zatvoreni za promet. Na Krčkom mostu su zabilježeni udari bure od 170 km/h.

Tijekom te noći temperature su u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu brzo padale. U gorju, na visinama iznad 600 do 700 metara je počeo padati snijeg. U 8 sati 13. svibnja Zavižan je mjerio 3 cm snijega uz temperaturu od -3 °C. Navečer je na Zavižanu mjereno 19 cm snijega, a u ponedjeljak 14. svibnja navečer mjereno je 24 cm snijega. Izvještaji iz Begova Razdolja govorili su o dvadesetak centimetara snijega i pravoj zimskoj idili.

Temperature su te nedjelje bile znatno niže od ljetnih vrijednosti od dana prije, a u gorju su se spustile i za 25 °C. Na Zavižanu je zabilježen drugi najveći dnevni pad srednje dnevne temperature u povijesti mjerenja (od 1954. godine). U subotu 12. svibnja je mjereno 21.2 °C, Ta temperatura ulazi u deset najviših temperatura mjerenih u svibnju. Apsolutni rekord iznosi 23.1 °C, od 25. svibnja 2009. godine. Tijekom nedjelje 13. svibnja najviša dnevna temperatura je iznosila tek -1.8 °C, te ulazi u deset najnižih maksimalnih vrijednosti za svibanj. Srednja dnevna temperatura na Zavižanu je za 13.5. iznosila -2.9 °C, što je za 17.2 °C manje od srednje dnevne temperature od dana prije koja je iznosila 14.3 °C. U povijesti mjerenja samo se jednom dogodio veći dnevni pad srednje dnevne temperature. Bilo je to 3. ožujka 1987. godine kada je srednja dnevna temperatura bila 17.4 °C niža od one dan prije
Na sjevernom se Jadranu sredinom poslijepodneva mjerilo od 9 do 14 °C, a u nizinama unutrašnjosti uglavnom od 10 do 13 °C. S napredovanjem fronte prema jugu temperature su se počele snižavati i u Dalmaciji. Cijelog se dana vrlo toplo zadržalo na jugu Jadrana, tako da je u Dubrovniku mjereno 29 °C.

Bilo je dosta i podataka o obilnim oborinama. U noći od 12.-13.5. u Pargu je palo 53 mm oborine. U Senju je , uz jaku buru od 8 do 14 sati (13. svibnja) palo čak 43 mm kiše, a u 24 sata ukupno 66 mm.

Hladna fronta i ciklona se tijekom dana polako premještala prema jugu Jadrana. U noći od nedjelje na ponedjeljak fronta je zahvatila i jug Jadrana, odnosno područje Dubrovnika. U 24 sata je u Dubrovniku palo 60 mm kiše, što je količina gotovo jednaka mjesečnom prosjeku za svibanj koji iznosi 65.9 mm. Samo je tijekom noći od 13. na 14,5, palo 38.5 mm.

slika

Zaleđe Novog vinodolskog, 13. svibnja – foto: Goran Gajić

Stabilizacija vremena nakon ciklone Ranko bila je kratkotrajna. Nova, raznolika meteorološka uzbuđenja je u srijedu 16. svibnja , posebno duž Jadrana i u gorju donijela ciklona Sabina.
Već od jutra je na vrijeme u zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu utjecala nova fronta i ciklona , a do večeri je naoblačenje s oborinama zahvatilo cijelu zemlju. Ciklona Sabina je, po podacima do 20 sati te srijede mjestimice donijela i obilnije oborine. Na sjeverozapadu Istre, u Umagu je palo čak 63 mm kiše.
Sa sjevera Europe je nad naše krajeve s frontom došla i nova pošiljka hladnog zraka pa je u gorju iznad 800 metara ponovno počeo padati snijeg. Na Zavižanu je navečer mjereno 30 cm snijega, što je bilo 15 cm više od visine mjerene prethodne večeri. Zabijelila se i Učka, a snijeg se na Ćićariji spustio do oko 1000 metara nadmorske visine. Susnježica je padala i u Gospiću.
U rano poslijepodne temperature su na sjeveru Jadrana bile prave zimske, a osjetu hladnoće je doprinijela i bura koja je zapuhala. U 14 sati Poreč je mjerio samo 7 °C, Rijeka 8 °C, a Senj 9 °C. Istovremeno je u Splitu mjereno 21 °C. Do večeri je zahladilo i u Dalmaciji, pa je Split u 20 sati mjerio10 °C. Posljednji je na red je te večeri došao i Dubrovnik, a dolazak fronte je popraćen pljuskovima, grmljavinom, a na moru ispred grada „ulovljena“ je i pijavica.

slika

Dubrovnik, 16.5.2012. – foto: Daniel Pavlinović


Odmicanje ciklone Sabina nad jugoistok kontinenta i jačanje anticiklone sa zapada Europe je 17. svibnja omogućilo dotok hladnog zraka nad naše krajeve. Zato je četvrtak 17. svibnja, osobito jutro i prijepodne obilježio jak sjeverni vjetar u unutrašnjosti, te olujna bura s orkanskim udarima u Dalmaciji. Bura i njene posljedice su i glavna meteorološka vijest tog dana.

Prema podacima DHMZ-a na starom Masleničkom mostu je u jutarnjim satima mjeren udar bure od 180 km/h. U Makarskoj su tog jutra udari bure dosezali 173 km/h. Vjetar je u Makarskoj oštetio manje ugostiteljske i druge objekte i pokidao tende, a potopljene su i dvije brodice u gradskoj luci. Bilo je i manjih oštećenja elektrovodova i nadzemnih telefonskih kabela, štete u park šumama Osejava i Sveti Petar, u maslinicima i vinogradima te na povrtnim kulturama. Na mosorskoj zvjezdarnici je izmjeren udar od 143 km/h. Zbog bure je trajektni promet bio paraliziran.

Biokovo, Kamešnicu, Dinaru, te vrhove Svilaje i Mosora zabijelio je snijeg. Na Biokovu se snijeg spustio do 800 metara visine, a palo ga je do deset centimetara. uz temperaturu od -3 °C. Na Zavižanu palo još 6 cm novog snijega, pa je ujutro u 8 sati mjereno 36 cm. Zanimljivo je da je na Zavižanu u svibnju ukupno palo 52 cm snijega (novonapadali snijeg). To je više nego što ga je ukupno palo u mjesecu siječnju (29 cm novonapadalog snijega).

slika

Makarska, 17.5.2012. – foto Toni Katić

Nakon tjedna sa čestim zimskim vijestima koje su donijele ciklone Ranko i Sabina, jutro 18. svibnja je osvanulo hladno, s mrazom u unutrašnjosti. Najhladniji je sa -3 °C bio Zavižan. U Otočcu je mjereno -2 °C, a -1 °C je mjereno u Bednji i Gospiću. Daruvar i Delnice su imali minimalnu temperaturu od 0 °C, a u većem dijelu nizina unutrašnjosti se mjerilo od 1 do 3 °C. Naravno, riječ je o temperaturama na 2 metra visine, dok su se temperature pri tlu spustile ispod nule, i do -6 °C u Gospiću i Križevcima. Danju je uz pretežno sunčano vrijeme najviša dnevna temperatura u cijeloj zemlji bila uglavnom ujednačena. pa se i na Jadranu i u unutrašnjosti mjerilo od 18 do 20 °C. 
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:22

#9 - SRPANJSKA CIKLONA ADA: ORKANSKA BURA NA JADRANU

Na početku druge dekade srpnja dugotrajni val vrućina je prekinuo frontalni poremećaj sa sjeverozapada Europe i ciklona Ada nad Tirenskim morem. Ciklona je donijela orkansku buru na sjevernom Jadranu, jednu od najjačih ljetnih bura posljednjih godina.
U poslijepodnevnim i osobito večernjim satima subote 21. srpnja stigla je i dugo očekivana fronta sa sjeverozapada . Kiše, pljuskova i grmljavine bilo je mjestimice na sjevernom Jadranu, te u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti. Kiša nije pala posvuda i nije je bilo puno. Do nedjeljnog jutra, 22. srpnja u Daruvaru je palo 23.2 mm kiše, u Gospiću 20.3 mm, dok je Zavižan mjerio 10.4 mm.
Ta je nedjelja donijela vrlo raznolike meteorološke prilike u našim krajevima. U 13 sati je na maglovitom Zavižanu uz buru izmjereno samo 6 °C, a istovremeno je u Hvaru mjereno vrućih 34°C. Na sjevernom Jadranu je zapuhala bura. U crikveničkom akvatoriju je nestao 20-godišnjak iz Svete Nedjelje. S prijateljem je isplovio na gumenjaku iz Selca prema Krku, no zahvatila ih je jaka bura. Drugi se mladić uspio plivajući vratiti na obalu. Gumenjak je pronađen na otoku Krku, a mladić nije pronađen ni sljedećih dana

Treći dan djelovanja ciklone Ada donio je u ponedjeljak 23. srpnja nova meteorološka uzbuđenja, ali i nevolje. U jutarnjim je satima između Selca i Bribira u blizini Novog Vinodolskog buknuo veliki požar koji se potpomognut burom brzo proširio prema obali, pa su i dva turistička kampa u Selcu morala biti djelomice evakuirana. Vatra je zaprijetila i kućama. I u Mošćeničkoj Dragi buknuo požar pri čijem je gašenju smrtno stradao i jedan vatrogasac nakon što mu je pozlilo.

Bura je tokom noći i prijepodneva imala orkanske udare na Sj. Jadranu i pod Velebitom, najjače u zadnjih nekoliko ljeta, što je nastavilo otežavati promet zatvarajući mostove, dionice cesta i prekidajući trajektne i katamaranske linije. Čak je i dio riječke zaobilaznice zbog orkanskih udara bure bio zatvoren za promet, a to se rijetko dešava i zimi. U Rijeci je prosjek bure bio 90km/h, sa najjačim udarom do 119km/h. Omišalj je mjerio udare do 133km/h, dok je na krčkom mostu zabilježeno čak 180km/h.

Noć je također donijela i nove oborine u većem dijelu zemlje osim sjevera Jadrana. Većinom se radilo o količinama manjim od 10 litara, dok su 18.8 zabilježili Ogulin, 13.7 Karlovac, 12.8 Puntijarka i 10.3 litre Sisak. Nešto kiše, doduše skromne je bilo i u Dalmaciji, gdje je bura bila nešto slabija nego na sjeveru. Po prvi puta nakon 40 dana (zadnji put 13. lipnja) Split je zabilježio mjerljive oborine, točnije 2 litre kiše. Također nakon niza od 37 dana i minimalna temperatura na splitskom Marjanu se spustila ispod 20, na 19.1°C uz udare bure do 94km/h. Niz koji se ni taj dan nije uspio prekinuti je onaj sa najvišim dnevnim temperaturama višim od 30, jer je premašena ta vrijednost (31°C u 13h) što je već 38. uzastopni dan. Taj niz je ipak prekinut sljedećeg dana.

I taj je ponedjeljak donio velike temperaturne razlike u zemlji. U 11h je Zavižan mjerio 5°C, dok je istodobno u Dubrovniku bilo čak 35°C. Najviša dnevna temperature zraka toga dana iznosila je 36,1°C što je najviša srpanjska temperatura zraka ikad izmjerena od početka službenih meteoroloških mjerenja u Dubrovniku. Do tog dana je najviša temperatura zraka izmjerena u Dubrovniku iznosila je 35,4°C, a izmjerena je 24. srpnja 2007. godine. Toga istog dana u Ćilipima je izmjereno čak 39,4°C (decimala stupnja je nedostajala za 40°C!). Sinoptička situacija tada je bila vrlo povoljna za ovako visoke temperature zraka; južni se Jadran se nalazio u toplom sektoru ciklone uz E i NE vjetar koji imaju izražen fenski učinak. Dan kasnije, 24. srpnja i u Dubrovnik je stiglo osvježenje, pa se sredinom dana mjerilo 21 °C

Istovremeno su iz Međimurja stizale vijesti o opasnostima od poplava. Porast razine rijeke Mure do 445cm usred velikih oborina sredinom srpnja na području njezinog gornjeg toka u Austriji doveo je do proglašavanja izvanrednih mjera obrane od poplava u Murskom Središću. Ipak, do izlijevanja Mure i poplava nije došlo.
Sljedećih nekoliko dana se ciklona Ada zadržavala nad Tirenskim morem, a iznad naših krajeva je kružio vlažan zrak, pa je vrijeme bilo promjenjivo uz mjestimičnu kišu, koja ipak nije u većini krajeva ublažila i prekinula dugotrajnu sušu. Ipak, jedan je podatak o kiši odskakao. Hrvace, kraj Sinja su 24. srpnja mjerile čak 41 litru kiše. U Dubrovniku i Varaždinu je palo 16mm, Šibeniku i Vodicama 15mm, Cista Velika, Staševica, Starigrad i Zadar poluotok 14 litara. U nizinama unutrašnjosti je najviše palo u najsjevernijim krajevima, Trnovec Bartolovečki 18, a Sveti Đurđ 16 litara.

Noć s utorka 24. na srijedu 25. srpnja je donijela obilnije oborine u nizinama unutrašnjosti. Najviše je palo u Bednji, čak 66 litara, Karlovac 45, Puntijarka 44, Krapina 31, Samobor 29, Parg 26, Zg-Maksimir 22. Većih količina kiše je tokom te noći bilo i na krajnjem jugu gdje je Gruda zabilježila 35, a Ćilipi 27 litara. Ekstremne količine kiše su mjestimice pale u Srbiji, točnije Vojvodini, pa je tako u Vršcu palo nevjerojatnih 180 litara, u Velikom Gradištu 147, Banatskom Karlovcu 86.

U srijedu 25. srpnja Hrvace mjere novih 20 litara. U Kninu je do 14h tog dana palo 34 litre u posljednja 24 sata, Sinju 28. Obilnijih pljuskova bilo je u Istri također. Tako je u Pazinu u svega nekoliko sati palo 20 litra kiše, a u dijelu unutrašnjosti i preko 50 litara. Ipak, oborine ni danas nisu u potrebnoj mjeri došle do većeg dijela sušnog sjevera Jadrana i Istre.

Te srijede 25. srpnja po prvi puta nakon više od mjesec dana, posvuda u Hrvatskoj temperaturni maksimumi bi bili ispod 30 da Mljet nije premašio tu vrijednost. Slavonski Brod i Makarska su dostigli 29,5
Nestabilnije, ali postupno i toplije vrijeme se zadržalo i 26. i 27. srpnja. Tek lokalno je bilo pljuskova. Tako je 26. srpnja u Osijeku palo 16 mm, na aerodromu Pula 14 mm. Posljednji dani srpnja donijeli su stabilnije vrijeme uz povratak vrućina, koje su kulminirale početkom kolovoza.

slika

Dubrovnik, 24. srpnja 2012. – foto: Daniel Pavlinović

slika

slika

požar kod Selca – foto: Ivan Babosleac

slika

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31271
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2012. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 15 sij 2013, 21:23

#10 - ORKANSKA BURA U MAKARSKOJ POČETKOM SIJEČNJA

Prvu polovicu siječnja obilježila je olujna i orkanska bura u Dalmaciji, a na makarskom području je potrajala nekoliko dana. 6. i 7. siječnja na vrijeme u Dalmaciji je djelovala ciklona Cvjetko. Bila je zanimljiva i po tome što je imala najniži tlak u zadnjih godinu dana (985 hPa u Makarskoj i Dubrovniku). Kiše nije bilo mnogo, a snijeg je padao samo na planinama uz obalu iznad 1200 metara visine.
Ipak, ti će dani ostati zapamćeni po olujnoj i orkanskoj buri koja je potrajala nekoliko dana. Vjetrovito vrijeme bilo je posljedica velike razlike u tlaku zraka između polja visokog tlaka zraka koje je jačalo sa zapada (anticiklone) i vrlo duboke ciklone koja u jednom trenutnu nad Grčkom dosegnula u centru vrijednost od niskih 978hPa.
Već je u petak, 6. siječnja u ranim jutarnjim satima u Komiži izmjeren udar vjetra od 151km/h. U Makarskoj je u prijepodnevnim satima izmjeren udar od orkanskih 140km/h, a na dubrovačkom području 111km/h. Bura i tramontana na jugu Dalmacije počinile su i materijalnu štetu lomivši grane stabala, pa i čitava stabla, a nekoliko je brodica potonulo. Bura je u Makarskoj bila najjača u noći od 6./7. siječnja. Članovi Crometeo tima su te večeri izmjerili udar bure od 195 km/h.
Službena meteorološka postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda u Makarskoj cijelog je dana bilježila orkanske udare vjetra. U drugom dijelu tog petka zabilježen je udar od 170km/h nakon čega je anemometar (uređaj za mjerenje smjera i brzine vjetra) puknuo i od tada više nisu vršenja mjerenja. Automatska meteorološka postaja Državne uprave za zaštiti i spašavanje konstantno je dojavljivala udare vjetra u Makarskoj preko 50m/s, no koliko preko nije moguće reći jer program podržava samo brzine vjetra do 50m/s (180km/h).

Bura je u Makarskoj nastavila puhati sve do 9. siječnja. Olujna bura je pričinila veliku štetu i na plastenicima u dolini Neretve, pa je za područje Opuzena proglašena i elementarna nepogoda.

slika
slika
slika

Crometeo tim izmjerio je u petak 6. siječnja 2012. udar bure u Makarskoj od 205km/h 
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]