Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:34

U razdoblju od 1.-12. siječnja 2014. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2013. godinu. Glasalo je 85 članova foruma.
U konkurenciji je bilo 25 događaja, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:37

#1. - Ciklona Ceres: Rekordni zagrebački snijeg

Prva polovica siječnja nije donijela veća meteorološka uzbuđenja. Drugog dana mjeseca na vrijeme je utjecala sredozemna ciklona Antun. Malo oborina (do desetak mm) je bilo mjestimice na sjevernom i srednjem Jadranu, te zapadnim krajevima unutrašnjosti. Uglavnom je padala kiša, koja se u unutrašnjosti zbog niskih temperatura kiša ponegdje smrzavala na tlu, a samo je mjestimice zalepršala pokoja snježna pahulja.
Na početku 2013. godine snijega je bilo samo u najvišem gorju. Zavižan je mjerio 62 cm, a Begovo Razdolje tek 4 cm.

U nastavku prve dekade nad našim se krajevima nalazilo anticiklonalno polje, ali je povremeno je sa sjevera dolazilo do prodora vlažnijeg zraka. Mjestimice je bilo i oborina, ali bez značajnijih količina. Uz kišu, u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, te u Slavoniji je povremeno bilo i snijega, ali uglavnom bez stvaranja snježnog pokrivača. 11. siječnja na vrijeme je utjecala još jedna jednodnevna ciklona Bojana. Najviše kiše (29 mm) je palo u Pločama.

Prava uzbuđenja je od 13.-15. siječnja donijela sredozemna ciklona Ceres koja je donijela obilniji snijeg u gorju, te središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Malo ili nimalo snijega je s tom ciklonom palo u Lici te Slavoniji.

U subota 12. siječnja je snijega bilo samo u najvišem gorju. Na meteorološkoj postaji Zavižan je mjereno 64 cm snijega. Središnji dio siječnja, ujedno i sredina klimatološke zime je donijela dvije snježne ciklone (Ceres i Dorotea), pa je nakon njih, tjedan dana kasnije popis postaja s snježnim pokrivačem bio dugačak.
Snijeg je u gorju i zapadnim krajevima unutrašnjosti počeo padati u noći od subote 12. na nedjelju 13. siječnja. Već je do te nedjeljne večeri na Zavižanu napadalo novih 32 cm snijega. U drugim je krajevima palo do 19 cm snijega. Obilnija je kiša pala na dijelu sjevernog Jadrana (Rab 60 mm).
Ponedjeljak 14. siječnja je Zagrebu donio novi snježni rekord. Nakon cjelodnevnog gustog snijega, tog je ponedjeljka u 19 sati na postaji Maksimir visina snježnog pokrivača iznosila 68 cm, dok je na Griču izmjereno 57 cm snijega. Tih 68 cm u Maksimiru je rekordna visina snijega od 1949., od kad postoje službena mjerenja u Maksimiru. Do tada je apsolutni rekord u Maksimiru bio 63 cm iz ožujka 1963., dok je siječanjski rekord bio 49 cm od 10. siječnja 2003.

Što se Griča tiče, nije postavljen apsolutni rekord koji i dalje iznosi 84 cm izmjerenih 28. veljače 1895., ali je postavljen novi rekord za siječanj koji je do sada iznosio 49 cm izmjerenih 24. siječnja 1940. Veći snijeg na Griču je zadnji put zabilježen u ranije spomenutom ožujku 1955.
Ipak, prema meteorološkim standardima visina snježnog pokrivača mjeri se snjegomjerom jednom dnevno i to u 7 sati po lokalnom vremenu, tako da je novi službeni rekord u visini snijega na postaji Zagreb Maksimir 67 cm, koliko je mjereno dan kasnije, tj. 15. siječnja 2013. godine (7 sati ujutro). Rekord je tog jutra zabilježila i postaja Zagreb Pleso sa 56 cm.


Ciklona Ceres je utjecala na vrijeme i 15. siječnja. Neke visine snježnog pokrivača mjerene tog dana su bile: Zavižan 135 cm, Begovo Razdolje 92, Slunj 73, Sljeme 69, Zagreb Maksimir 67, Ogulin 64, Delnice 61, Karlovac 58. Na sjeveru Jadrana je bilo i grmljavine, a u zaobalju i tuče i snijega.









slika

slika

slika

slika

slika

slika


Nakon Ceresa, već 16. siječnja stigla je nova sredozemna ciklona, Dorotea. Ciklona se u srijedu 16. siječnja produbljivala nad sjevernim Jadranom. Oborinski val koji je u prvom dijelu dana najprije zahvatio Istru, donio je sjevernom Jadranu kišu, a u zaobalju i snijeg. U dijelovima središnje Istre stvorio se tanak snježni pokrivač, a temperatura se snizila na 0°C. Uz obalu je padala kiša, ali se snijeg mjestimice u Rijeci i na Kvarneru spustio i do mora. U mjestu Punat na otoku Krku je palo 126 litara kiše. U četvrtak 17. siječnja u Pazinu je mjereno 7 cm snijega.
Novi snijeg je pao i u gorju. Na Zavižanu je od subote 12. siječnja do petka 18. siječnja palo čak 166 mm oborine, što je sve bilo u obliku snijega. Za usporedbu prosjek za siječanj je 149.7 mm oborine. Visina snježnog pokrivača se povećala od 64 cm (12. 1. u 8 h) , do 178 cm (19.1. u 8 h). Tako je već sredinom siječnja bila premašena maksimalna visina snijega u sezoni 2011./12. koja je na Zavižanu iznosila 120 cm.
U petak 18. siječnja konačno je snijeg zabijelio i dio Slavonije. Najviše ga je bilo u zapadnim dijelovima Slavonije, oko 5 centimetara. Na krajnjem istoku Slavonije bilo je kiše.

Na jugu Jadrana ciklona je uz jugo donijela kišu uz temperature do 13 °C. U petak 18. siječnja ispred Dubrovnika je zabilježena i pijavica.
Nakon odlaska ciklone Dorotea, jutro 19. siječnja je u cijeloj zemlji donijelo niske temperature. Najhladnije je bilo u Lici, gdje su se temperature spuštale do -14 °C. U nizinama unutrašnjosti se mjerilo od -6 do -2 °C, a slabog mraza bilo je ponegdje i uz obalu.
Nakon dvije snježne ciklone, popis visina snijega u subotu 19. siječnja 2013. je bio dugačak.

Visina snijega 19.1.2013. nakon snježnih ciklona Ceres i Dorotea

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:38

#2. - Ciklona Teodor: (Rekordna) Orkanska bura, poplave


Nakon ciklone Špela koja je 5.11.2013. donijela u mnogim krajevima i obilniju kišu, uslijedila su tri stabilnija dana, a onda je započela nova promjena vremena koja je označila kraj neobično dugog niza iznadprosječno toplih dana koji su obilježili središnji dio klimatološke jeseni.

Posljednji jesenski dan koji je u Slavoniji donio gotovo ljetne temperature bila je subota 9. studenog. Tog dana se nad sjevernom Italijom formirala ciklona koja je djelovala na vrijeme na sjevernom Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti. Obilnija kiša je pala u gorju (Parg 67 litara, Platak 46 litara). Ispred ciklone pritjecao je iznimno topao zrak za taj dio godine. Najtoplije je tijekom te subote bilo u Slavoniji. Čak 24,8°C izmjereno je u najtoplijem dijelu dana u Slavonskom Brodu. Tako nije puno nedostajalo da se sruši apsolutni rekord za studeni koji iznosi 25,6°C. U Gradištu je najviše dnevna temperatura iznosila 24,2, a u Osijeku 23,1°C. Na Jadranu je bila najtoplija Makarska s izmjerenih 23°C. Da je natprosječno toplo bilo i na Jadranu svjedoči i izmjerenih 20,4°C na postaji Split Marjan, čine je izjednačen dnevni temperaturni maksimum za datum 09.11.

U nedjelju 10.studenog je započela najjača promjena vremena u dotadašnjem dijelu jeseni, a donijela ju je ciklona Teodor. Duboka ciklona sa sjevera Europe pružala je dolinu prema srednjem Sredozemlju, a iznad sjeverne Italije i sjevernog Jadrana formirao se sekundarnog ciklonalni centar.

Ciklona se nad Jadranom vrlo brzo produbila i tlak joj je na razini mora pao ispod 995hPa. Dotok hladnog zraka sa sjeverozapada nad toplo Jadransko more, čija je površinska temperatura i dalje mjestimično prelazila 20°C, intenzivirao je burne atmosferske procese nad našim dijelom Europe.

Produbljivanjem ciklone i pomicanjem njenoga centra nad srednju Italiju, sa sjevera je počeo jačati polje visokog tlaka zraka, a izražen barički gradijent donio je najvjetrovitiji dan (ponedjeljak 11. studenog) u Hrvatskoj u dotadašnjem tijeku godine.

Jak i olujan sjeverni vjetar u unutrašnjosti te olujna i orkanska bura na sjevernom i srednjem Jadranu su počinili mnogo štete, uz prekid prometa na mnogim dionicama.

Na nekim lokacijama su mjereni rekordni udari vjetra. Najjači udar bure u Hrvatskoj toga dana je izmjeren na Krčkom mostu, čak 65,7m/s ili 236,52km/h, što je ujedno rekordna brzina vjetra za tu lokaciju. Stari je rekord iznosio 220.7 km/h od 4. veljače 2012. godine.

U ranim poslijepodnevnim satima na DHMZ postaji Rijeka Kozala je izmjeren udar bure od 126 km/h, što je novi rekordni udar vjetra za tu postaju. Udar bure od 148 km7h je mjeren i u Opatiji.

Ciklona Teodor je uzela i jedan život. U Varaždinskoj županiji 46-godišnji je muškarac poginuo u olujnom nevremenu. Prijepodne je na farmi pokraj Novog Marofa vjetar na njega srušio stablo. Zbog teških ozljeda umro na mjestu nesreće,

U Rijeci su tri osobe teško ozlijeđene. Dva radnika su zbog bure pala s visine od osam metara na gradilištu u Marčeljevoj Dragi i zadobila su teške ozljede. Teške ozljede je zadobio i umirovljenik kojeg je bura srušila na tlo. Zbog ozljeda prouzročenih orkanskim nevremenom u riječku bolnicu je tog ponedjeljka zaprimljena 41 osoba. a 13-ero građana zadobilo je teže ozljede.

U Rijeci je oštećeno više od 200 automobila, najviše zbog srušenih stabala. Velika je šteta počinjena na mnogim objektima u gradu i okolici. Gradske vlasti su tjedan dana kasnije (19.11.2013.) objavile podatak o šteti od najmanje 5 milijuna kuna i to bez troškova sanacije šteta, ali unatoč tomu nisu ispunjeni elementi za proglašenje elementarne nepogode, koja se proglašava kad je šteta veća od 20 posto izvornog gradskog proračuna.

Istarski župan proglasio je 18.11.2013. elementarnu nepogodu za područje grada Buzeta u kojem je orkansko nevrijeme učinilo štetu oko 10,8 milijuna te za općinu Cerovlje u kojoj je orkanska bura na poljoprivrednim kulturama prouzročila štetu oko milijun kuna.

Jak i olujan sjeverni vjetar je počinio mnogo štete i u unutrašnjosti. U Zagrebu je samo na području Maksimira srušeno oko 1000 stabala. U središnjem dijelu Medvednice je olujni vjetar porušio više od 5000 stabala.

Crometeo tim je tog ponedjeljka 11. studenog 2013. organizirao „lov na buru“ (bura chase). U lov na buru su krenuli članovi iz Dubrovnika, Makarske, Splita, Zadra, Starigrad Paklenice, a priključio se i legendarni chaser iz Slovenije, Marko Korošec, kojega šira javnost zna po lovu na tornada u SAD-u. Sredinom dana chaseri su se našli u zadarskom zaleđu, a prvo odredište bio je Ražanac. Iako sam Ražanac nije na udaru najjače bure, iz ovog mjesta pruža se fascinantan pogled na valove orkanske bure koja se slijeva niz padine južnog Velebita.

Nakon Ražanca uslijedio je odlazak na Paški most. Bio je to najuzbudljiviji dio chasea. Uvjeti su na samom zatvorenom mostu bili takvi da nisu omogućavali boravak na njemu. Zbog toga su se chaseri koncentrirali na fotografiranje i mjerenje vjetra neposredno uz most. Sa 2 ručna anemometra marke windmaster, konstantno su mjereni udari vjetra do 200km/h, no najpreciznije mjerenje izvršio je Marko Korošec sa svojim profesionalnim anemometrom. Iz samo jednog pokušaja Marko je izmjerio 218km/h.

Bura chase 11.11.2013.



Uz velike štete od vjetra, ciklona Teodor je donijela i velike količine kiše, a u unutrašnjosti je bilo i problema s poplavama. U tri dana (od 9.11. 2013 u 7 h do 12.11.u 7h) na 16 DHMZ postaja je palo više od 50 litara kiše, od čega na njih 4 i više od 100 litara kiše. Najviše oborine je palo u Pargu 168 litara, Krapini 145 litara, Ogulinu 141, Bednji 133, Varaždinu i Dubrovniku 95. Slijede: Puntijarka 92, Rijeka 78, ,Dubrovnik aerodrom 77, Bilogora 76, Karlovac 69, ZG Maksimir 62, ZG aerodrom 57, ZG Grič, Senj 55, Sisak 54, Križevci 53, Zavižan 51

Obilna kiša je na sjeveru Hrvatske uzrokovala izlijevanje rijeka Bednje, Lonje i Plitvice. Hrvatske su vode proglasile izvanredne mjere obrane od poplave za slijev tih rijeka. U Brezničkom Humu vatrogasci su ispumpavali podrume. Poplavljeno je bilo i mjesto Lončarevo u Međimurju. U Krapinsko-zagorskoj županiji zbog obilnih oborina poplavljen je velik broj obiteljskih kuća, najviše u Zlataru te na području općine Lobor.

Iako je snijeg kratkotrajno padao i u nižim predjelima Gorskog kotara zabijelio je samo najviše gorje. U ponedjeljak 11. studenog su na postajama DHMZ-a zabilježene prve visine aktualne jeseni. Na Zavižanu je mjereno 8 cm, a u Begovu Razdolju 5 cm. U 19 sati je Zavižan mjerio 12 cm, a na Sljemenu 3 cm. U Begovu Razdolju je u utorak 12. studenog u 7 sati mjereno 18 cm snijega, što je bilo 6 cm više od Zavižana.

Na Zavižanu je prvi snijeg mjeren gotovo mjesec dana kasnije od srednjeg datuma (14. listopad). Bio je to šesti najkasniji datum prvog snijega na Zavižanu (zajedno sa sezonom 1957/58).

Foto reportaža ciklone Teodor

http://www.crometeo.hr/fotoreportaza-bura-chase-ciklone-teodor-koji-ce-se-dugo-pamtiti/

Video reportaža ciklone Teodor

http://www.crometeo.hr/moc-ciklone-teodor-od-rijeke-do-maslenice-video-reportaza/

Ciklona Teodor se vrti na jugu Italijeslika

Ražanac: foto Srećko Jubić

slika

foto: Daniel Pavlinović

slika

foto: Zvonimir Barišin

slika

foto: Marin Pitton

slika

foto: Boris Bašić

slika

foto: Rade Popadić

slika

foto: Marko Katić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:39

#3. - Zavižan: Godina meteoroloških rekorda

Meteorološka mjerenja na Zavižanu, najvišoj meteorološkoj postaji DHMZ-a počela su 1. listopada 1953. godine. U 2013. godini, u kojoj je obilježena šezdeseta godišnjica rada meteorološke postaje, bilježi se niz meteoroloških rekorda. Srušena su tri dugovječna meteorološka rekorda. Rekord za najveću visinu snježnog pokrivača je postavljen je još prije 29 godina, onaj za najvišu temperaturu prije 30 godina, a rekord za najveću godišnju količinu oborina je postavljen prije 63 godine.

Uz to je postavljen i novi rekord u visini snijega za veljaču, a siječanj i ožujak su bili pojedinačno rekordni i po ukupnoj količini oborina. Rekordna po količini oborina su bila i prva tri mjeseca ove godine ukupno.

Nakon što je 6. ožujka 1984. godine izmjereno dotad najviših 320 cm snijega, taj se rekord održao sve do ove godine. Do ove godine je probijanje granice od tri metra snijega bilo rijetko. Zabilježeno je tek 15 dana s snježnim pokrivačem jednakim ili višim od tri metra, a javili su se samo u tri godine (1981. – 6 dana, 1984. – 2 dana i 2006 – 7.dana). A onda je 2013. godine granica od tri metra dosegnuta i prijeđena u čak 21 dan. Pri tom je 27. veljače 2013. mjereno 311 cm snijega, što je novi rekord za veljaču, čak za 24 cm snijega veći od starog rekorda. Rekord za ožujak, ujedno i novi apsolutni rekord najveće visine snježnog pokrivača konačno je, nakon 29 godina „pao“ 21. ožujka 2013. kada je mjereno 322 cm snijega.

Rekord za najvišu temperaturu mjerenu na Zavižanu postavljen je pak prije trideset godina, 27. srpnja 1983. godine, kada je mjereno 27.6 °C. Koliko su temperature iznad 27 °C vrlo rijetke na Zavižanu govori i podatak da ih je do ove godine, znači u proteklih 60 godina, bilo samo u pet dana. Osim već spomenutog dana 27. srpnja 1983. tu su i 2. kolovoz 1988. i 22. kolovoz 2011. sa 27.2 °C (stari rekord za kolovoz), zatim 3. kolovoz 1998. sa 27.0 °C, te 17. rujan 1975. godine sa 27.2 °C (aktualni rujanski rekord). Ove godine su zabilježena čak tri takva dana. Najprije je 3. kolovoza dosegnut maksimum od 27.1 °C, a potom 4. kolovoza i 28.2 °C, što je novi apsolutni rekord. Osmog dana kolovoza je mjereno najviših 27.1 °C.

U posljednjih deset godina na Zavižanu je zabilježeno čak 6 mjesečnih temperaturnih rekorda za najvišu dnevnu temperaturu (za veljaču, travanj, svibanj, lipanj, kolovoz i studeni). Istovremeno je u istom razdoblju „pao“ samo jedan mjesečni rekord za najnižu mjesečnu temperaturu (-14.5 °C od 7. ožujka 2003. godine). Apsolutni rekord za najnižu dnevnu temperaturu je nepromijenjen već 57 godina (-28.6 °C od 10. veljače 1956. godine). To je i dalje „najstariji“ zavižanski temperaturni rekord.

Ukupna količina oborine u 2013. godini je na Zavižanu bila rekordna u povijesti mjerenja. Do 2013. rekordna količina oborine je na Zavižanu pala 1960. godine. Tada je izmjereno ukupno 2474.2 mm oborine. Na drugom je mjestu bila 1984. godina (iz koje potječe i do ove godine rekordna visina snijega) sa 2457.4 mm oborine.

Najprije je u siječnju 2013. palo 462.9 mm, što je nov siječanjski rekord u količini oborina. Dosad je najviše oborina palo u siječnju bilo 2010. godine, 329 mm. U siječnju 2013. je palo 3 puta više od prosjeka za prvi mjesec u godini koji iznosi 149.7 mm oborine. U dva dana, 14. siječnja (90.2 mm) i 22. siječnja (89.5 mm) je palo više oborine od prethodnog dnevnog rekorda za siječanj koji je iznosio 87.4 mm, od 19.1.1956. godine.

U ožujku 2013. godine na Zavižanu je palo 295.3 mm oborine, što je novi rekord za mjesec ožujak. Do 2013. godine je najviše oborina palo u ožujku 1955. godine, 292.5 mm. U ožujku 2013. godine je količina oborina (u odnosu na cijeli period mjerenja 1954.-2013.) gotovo dvostruko (190%) veća od prosjeka za ožujak.

I u prvom tromjesečju 2013. godine na Zavižanu je pala rekordna količina oborine za taj period. Uz ožujak i siječanj je bio rekordan po količini oborine (303% od prosjeka), dok je veljača je bila treća po količini oborina (189%). Ukupno je u prva tri mjeseca ove godine na Zavižanu palo 1040.3 mm oborine. Ta je količina čak za 33% veća od dosadašnjeg rekordna za to razdoblje koji je iznosio 781.6 mm iz 2001. godine.
Iznadprosječnu količinu oborina donijeli su još i svibanj, rujan, listopad i studeni. Manje od prosjeka je palo u travnju, lipnju, srpnju i kolovozu. Ukupno je do kraja studenog palo 2425.5 mm oborine.

Nakon toga je uslijedio izrazito sušan prosinac koji je sve do Božića prošao bez oborine. Niz od 25 uzastopnih suhih dana je najduži niz takvih dana za mjesec prosinac. Prosječno u prosincu padne druga najveća mjesečna količina oborine (181.1 mm), odmah nakon studenog koji prosječno donese 221,8 mm oborine.

Niz suhih dana je nakon Božića prekinula ciklona Branka koja je u tri dana (26.-28.12.2013.) ukupno donijela 43 mm oborine. Time se ukupna godišnja količina popela do 2470,7 mm, pa je do rušenja rekorda nedostajalo samo 3.6 mm. Za to se u zadnja dva dana u godini pobrinula ciklona Ciprijan koja je donijela ukupno 15.8 mm oborine tako da ukupna godišnja količina oborine na Zavižanu u 2013. godini iznosi 2484,3 mm, što je za 10,1 mm više od dosadašnjeg godišnjeg rekorda iz 1960. godine.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:41

#4. - Snježni rekordi nakon ciklone Laura na kraju veljače

U posljednjoj dekadi veljače novu zimsku epizodu je donijela višednevna ciklona Laura. Najviše snijega je palo u gorju, pa je krajem veljače cijeli Gorski kotar mjerio iznad 1 metra snijega, a na visinama iznad 1000 metara bilo ga je i više od dva metra. Uz novi snijeg kojeg je donijela ciklona laura, padali su snježni rekordi, ne samo za veljaču, nego i apsolutni. Snježni rekord za veljaču je zabilježila i Rijeka. U Dalmaciji je pak prevladavala južina i toplina, a lokalno je bilo i obilne kiše.

U prvom valu oborina, od 20.-22. veljače novi obilniji snijeg je pao u Gorskom kotaru, Lici, te zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, . Najviše novog snijega, čak 47 cm je palu u Delnicama i Pargu Čabar.

Snijeg je padao i u Istri, Rijeci te na dijelu kvarnerskih otoka. I do dvadesetak centimetara snijega palo je u središnjoj i sjeverozapadnoj Istri, sve do obale. Pazin je 23. veljače ujutro mjerio 24 cm snijega , Krk 12 cm, Pula aerodrom sa 5 cm, Poreč 4 cm te Pula i Senj 1 cm.

23. veljače 2013. je na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Zavižanu mjereno 288 cm snijega, što je bila nova rekordna visina snijega za mjesec veljaču. Meteorološki se podaci mjere od 1954. godine. Dosadašnji rekord je postavljen u veljači 1981. godine, a iznosio je 287 cm (25. i 26. veljače). Do kraja mjeseca rekord je još povećan, pa je 27. veljače mjereno 311 cm snijega.

23. veljače je i Rijeka zabilježila novu rekordnu visinu snježnog pokrivača za veljaču. U Rijeci je mjereno 17 cm snijega, a stari je rekord za veljaču iznosio 10 cm).

Još neke visine snijega mjerene tog jutra: Begovo Razdolje 195 cm, Parg Čabar 115 cm, Crni Lug Risnjak, Delnice i Slunj 110 cm, Ogulin 95 cm, Otočac i Udbina 62 cm, Karlovac 53 cm, Gospić 51 cm, Bednja 45 cm. U nizinama središnje i sjeverozapadne Hrvatske je tijekom noći na 23. veljače palo dvadesetak centimetara novog snijega.

Četvrti dan ciklone Laura (24. veljače 2013.) je donio nove oborine i nove snježne rekorde. Na Sljemenu je nakon novih 14 cm, izmjereno 136 cm snijega. Ta brojka je bila nova apsolutna rekordna visina snježnog pokrivača na postaji Puntijarka, na kojoj se redovita mjerenja vrše od 1981. godine. Dosadašnji rekord je iznosio 127 cm (12. veljače 1986.) U slijedećim danima taj je rekord još malo popravljan, tako da je, nakon posljednjeg dana mjeseca, 28. veljače 2013. mjereno 140 cm.

U Begovom Razdolju je mjereno 218 cm snijega, što je novi rekord za to najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj. Novi rekord u visini snijega je postavljen i u Slunju, gdje se 24. veljače mjerilo 120 cm snijega. Stari rekord je iznosio 80 cm (1969. godina).

Rekord u visini snijega za veljaču je popravljen na Zavižanu, gdje se ujutro mjerilo 306, a navečer 310 cm snijega. Osima Zavižana, Sljemena i Slunja, na još 4 postaje DHMZ-a se tog dana mjerilo više od 1 metra snijega: Begovo Razdolje 218 cm, Delnice 132 cm, Parg Čabar 129 cm i Ogulin 103 cm.

Dosta snijega bilo je i u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti uz granicu sa Slovenijom (Karlovac 54 cm, Bednja 47 cm, Varaždin 35 cm, Zagreb Maksimir 24 cm). U središnjim krajevima unutrašnjosti je u noći na 24. veljače snijeg prelazio u kišu, pa se istočnije od Zagreba mjerilo znatno manje snijega (Sisak 9 cm, Bjelovar 5 cm), U Slavoniji i dalje nije bilo snijega. Uz temperature od 6 do 7 °C je padala kiša.

U Dalmaciji je pak bilo sasvim drugačije. U zadnjoj je dekadi veljače prevladavalo toplo vrijeme uz izraženu južinu koja je vrhunac imala u noći na 24. veljače. Udari juga su dosezali preko 110 km/h a u Splitu je i službeno zabilježen olujan prosjek juga. Bilo je i obilnih pljuskova praćenih grmljavinom. U Pločama je 24. veljače od 13 do 19 sati palo čak 47 litara kiše, većina u razdoblju od oko tri sata, uz gotovo neprestanu grmljavinu. Ukupno je tog dana palo 68 litara kiše u Pločama. Na kraju mjeseca su iz Splita stizale proljetne slike.

Zadnjih dana veljače utjecaj ciklone Laura je slabio, pa je prijelaz u klimatološko proljeće donio stabilnije vremenske prilike. Uz prolaznu buru na Jadranu početak ožujka je donio hladna jutra u unutrašnjosti. U Lici se temperatura spuštala do -11 °C.

U ovom razdoblju bilježimo i jedan tragičan događaj. Tijekom zimskog uspona na najviši vrh Kamešnice, snježna lavina zahvatila je četvero alpinista tijekom subote, 23. veljače. HGSS je dojavu o nesreći zaprimio u subotu, nešto prije 14 sati od jednog alpinista koji je bio zahvaćen lavinom. Do 17 sati, trojica su alipinista pronađena i zbrinuta u splitsku i livanjsku bolnicu. U potragu za četvrtim alpinistom, Edom Reteljom, bilo je uključeno više od 150 spašavatelja iz cijele Hrvatske. 24-satna potraga na području koje je zahvatila lavina završila je u nedjelju 24. veljače, nešto prije 15 sati, kada je pronađeno njegovo tijelo.

Zatrpani Karlovac 22.2.2013. – foto: Filip Trezner

slika

Sljeme – 24.2.2013. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Snijeg u Vrbovskom 24.2.2013. Foto: Vanja Vukadinović

slika

Delnice, 24.2.2013. – foto. Ivan Smojver

slika

slika

Zavižan 1.3.2013. – foto: Boris Kačan

slika

slika


25.2.2013. - Rascvale livade na istočnim prilazima gradu Splitu. Cvjetovi maslačka “obojili” su u žuto livade i područja uz cestu – foto: Zvonimir Barišin

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:42

#5. - Vedran, Zlatka…pa zima na kraju studenog

Sredinom studenog na vrijeme prolazno je na vrijeme utjecala ciklona Urma. Riječ je o plitkoj cikloni koja se u noći od 14. na 15.11. formirala nad Ligurskim morem i tijekom dana se premještala prema Tirenskom moru uz postupno popunjavanje. Tek malo kiše je donijela Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti. Od podataka o kiše zanimljiv je bio samo onaj iz Rogoznice kod Šibenika, gdje je u izraženom jutarnjem pljusku je u pola sata palo 27 litara kiše. Nakon dva stabilna dana, kraj druge dekade studenog obilježila je nova ciklona sa Sredozemlja (Vedran).

Ciklona Vedran se tijekom utorka 19. studenog preko Sardinije i srednje Italije brzo premještala prema srednjem Jadranu. U utorak 20. studenog je centar ciklone na području Šibenika ušao na kopno Dalmacije te se preko unutrašnjosti brzo premještao prema sjeveroistoku.

Duž Jadrana su bili česti grmljavinski pljuskovi, mjestimično je palo i više od 70 litara kiše po metru kvadratnom. Obilnije kiše je bilo i u Gorskom kotaru i Lici. Malo snijega (2 cm) je palo tek u najvišem gorju (Zavižan).

Prolazak ciklonalnog centra preko srednjeg Jadrana dalje nad kopno, kao i prostrano polje sniženog tlaka zraka nad europskim kopnom, uvjetovali su ciklonalnu plimu diljem Jadrana, a plima je zabilježena i na slovenskoj obali. Plima je tako poplavila niže dijelove obale. U kombinaciji s visokim valovima donijela je probleme u nekim gradovima, a poremetila je i promet morem.

Vjetar je lomio grane i čupao stabla na šibenskom području. U Splitu je ujutro jugo okrenulo na oštro (južni vjetar) s najjačim udarima do 115km/h na DHMZ-ovoj postaji na Marjanu. Jak i olujan lebić poplavili su splitsku rivu, a olujni udari južnog vjetra i lebića zabilježeni su diljem Dalmacije. Vjetar je uz obalu i na otocima lomio grane, a oštećene su i brojna plovila u lučicama.

Olujno jugo je na sinjskom području slomilo jedan od najdugovječnijih hrastova u Sinju, poznatog ‘Bokina rasta’ na izlazu iz grada. Pod naletima jakog južnog vjetra nije izdržao hrast star između 160 i 180 godina.

Animacija satelitske snimke na kojoj se može vidjeti ulaz centra ciklone Vedran nad kopno Dalmacije (20.11.2013.)

slika

Valovi i plima u Kaštelima – foto: Zvonimir Barišin

slika

Lebićada i plima u Šibeniku. Foto: Nikša Stipaničev / CROPIX

slika

Poplavljena splitska Riva. Foto: Zrinka Jakl

slika

Ciklona Zlatka je stigla odmah nakon Vedrana. Od 21. do 24. studenog donijela je brojne meteorološke zanimljivosti. U planinama je prao prvi obilniji snijeg, uz jako jugo u Dalmaciji je bilo i obilnijih oborina, a od sjevera do juga Jadrana česte su bile grmljavinske nestabilnosti.

Ciklona je nastala nad zapadnim Sredozemljem, a u noći od 20. na 21. studeni. je počela djelovati na vrijeme. Kiše i pljuskova je bilo u cijeloj zemlji, osim na istoku Slavonije. Najviše je kiše palo u Dalmaciji, gdje je uz grmljavinu bilo i tuče. Tuča je u dijelovima srednje Dalmacije, osobito na području Poljica načinila i manju materijalnu štetu. Makarska je u četvrtak 21. studenog ujutro osvanula pod bijelim pokrivačem od nekoliko centimetara tuče. Nekoliko se pijavica razvilo iznad Šolte sredinom dana, a ljevkastih oblaka bilo je i iznad Splita.

Frontalni sustav ciklone Zlatka je u noći od četvrtka 21. na petak 22. studenog prešao Istru te se potom nastavio kretati prema Kvarneru. Na frontalnoj zoni nicali su superćelijski oblaci, pa je u dijelovima Istre zbog intenzivnog sijevanja noć pretvorena u dan. U Puli je zabilježeno i snažno grmljavinsko nevrijeme u kojem je dijelove šireg gradskog područja prekrilo nekoliko centimetara tuče.

U petak 22.11.2013. u gorju je padao snijeg. Na Zavižanu je tog jutra mjereno 26 cm snježnog pokrivača, a do subote 23.11. visina snježnog pokrivača se povećala na 46 cm. Snijeg je zabijelio i Liku. Na vrhu Učke gdje ga je palo 16 cm. Na Dinari je palo i do metar snijega.

U noći na subotu 23.11. jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je dijelove Dalmacije. Centar duboke ciklone nalazio se nad srednjom Italijom, a u izraženom južnom visinskom strujanju do Dalmacije je dolazio vlažan i nestabilan zrak. Najnestabilnije vrijeme tijekom te noći pogodilo je područje Lastova, Korčule, Pelješca, istoka otoka Hvara te obalno područje od Makarske do doline Neretve. Na tom je području palo od 50 do 100 litara kiše.

Osim jakih grmljavinskih pljuskova mjestimično je padala i tuča. Osobito jako grmljavinsko nevrijeme pogodilo je Makarsku sredinom noći. U samo jednom satu, između ponoć i jednog sata pale su 22 litre oborine po kvadratnom metru, a u rasponu od šest sati pale su 44 litre. Ukupno je u 24 sata u Makarskoj palo 126 litara oborine. Obilna kiša koja je pala u kratkom vremenu preplavila je neke makarske ulice, pa je promet bio krajnje otežan i usporen. Obilne oborine koje su pale u kratko vrijeme uzrokovale su brojne odrone na Jadranskoj magistrali od Omiša po Podgore i na cesti od Makarske do Vrgorca

Obilne kiše zamutile su more u Postirama na otoku Braču. Poplavljenih ulica bilo je i na šibenskom području, poplavljen je bio i Omiš.

Na biokovskom vrhu Svetom Juri (1762m) te su se noći izmjenjivali kiša, snijeg i tuča. Orkanski udari juga prelazili su 130km/h . Do jutra je palo 10 cm snijega. Snijeg iznad 1500 metara padao je na Dinari i Kamešnici.

Obilnije oborine, od 20 do 30 litara po kvadratnom metru zabilježene su i u dijelu sjeverozapadne Hrvatske, osobito u široj zagrebačkoj i karlovačkoj regiji. Na sjevernom Jadranu oborina je bilo od svega nekoliko litara do 23mm na krajnjem jugu poluotoka, a u većem dijelu Slavonije oborine su sasvim izostale.

Nove jače nestabilnosti zabilježene su diljem Dalmacije u drugom dijelu dana subote 23. studenog. Na Braču je grom udario u kuću i izazvao manji požar na krovu. Nevrijeme je zahvatilo i jug Kvarnera.

Nakon što je ciklona Zlatka odmaknula dalje na jugoistok Europe nad naše je krajeve pritjecao hladan kontinentalan zrak . Iako je ojačala anticiklona sa sjeverozapada u višim se dijelovima atmosfere zadržavala jezgra hladnog zraka pa je snijeg padao u gorju, većem dijelu Slavonije, a bilo ga je i u Dalmaciji.


Nastala je velika razlika u tlaku zraka između jugoistoka i sjeverozapada zemlje što je uvjetovalo vrlo vjetrovito vrijeme u cijeloj zemlji. I u unutrašnjosti zemlje bilježili su se vrlo jaki, ponegdje i olujni udari sjevernog vjetra., a na Jadranu je puhala umjerena do jaka bura s olujnim udarima, a podno Velebita i Biokova i s orkanskim udarima. Uz pritjecanje hladnog zraka prvi je snijeg zabijelio nizine unutrašnjosti. U Kutjevu je mjereno 22 cm snijega,


U noći na utorak 26.11.2013. snježnih pahulja je bilo i u dijelu Dalmacije. Padanje snijega zabilježeno je diljem južne Dalmacije, pa čak na Pelješcu i otoku Mljetu gdje je snijeg rijedak čak i usred zime. Predjeli iznad 250mnv dobili su prvi snježnu pokrivač. Snježne pahulje “posjetile” su i Omiš, Duće, Split i okolicu. Temperatura zraka na mosorskoj zvjezdarnici spustila se na -2°C,. Slabog snijega bilo je i na šibenskom i kninskom području. Snijeg je povremeno u dijelovima Dalmacije padao i slijedeća dva dana. Zabijelio se Vis, okolica Dubrovnika, Brač iznad 400 metara. U višim dijelovima Vidove gore palo je desetak centimetara snijega. Nekoliko centimetara snijega izmjereno je na bračkom aerodromu.

Kraj studenog donio je vrlo hladna jutra u unutrašnjosti. U Lici se 29.11. ujutro temperatura spustila do -15.2 °C (Jelvica). U Pazinu se mjerilo -6.3 °C. Mraz je zabilježen u cijeloj unutrašnjosti.

Posljednjeg dana studenog na vrijeme u Dalmaciji je djelovala još jedna ciklona (Andrija). Donijela je do 30 litara kiše (Šolta). U Lici je padala i ledena kiša. Na prijelazu iz studenog u prosinac duž Jadrana je ponovno zapuhala olujna bura s orkanskim udarima. Potom se vrijeme u prosincu stabiliziralo na duže vrijeme pod utjecajem anticiklone.


Tuča u Makarskoj, 21.112013. - Foto: Ivo Ravlić / CROPIX

slika

Prolazak shelf clouda preko sjeverozapadne Istre u noći od 21./22.112013. Foto: Samantha Smilović

slika

Munje nad Pulom. Foto: Elvis Malagić

slika

Električna pražnjenja iz oblaka oko ponoći (22./23.11.2013.)

slika

Grmljavinsko nevrijeme u Makarskoj. Foto: Toni Katić

slika

Tijekom nailaska olujnog oblaka sa shelf cloudom prema Malom Lošinju, Martin Vilskon Berisha snimio je 23.11.2013. spektakularnu fotografiju na kojoj se vidi čitav niz meteoroloških pojava: shelf cloud, oborinska zavjesa, duga i prekrasna pijavica.

slika

Zadar u subotu 23.11.2013. navečer - Foto: Aleksandar Gospić

slika

Prvi snijeg u Osijeku 25.11.2013. Foto: Ivan Baboselac

slika

Snijeg oko Splita 26.11.2013. Foto: Nebbia

slika

Snijeg u Gradištu. 27.11.2013. Foto: Ivan Baboselac

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:43

#6.- Brojni temperaturni rekordi na početku kolovoza

Početkom kolovoza je započeo val vrućina koji je donio i broje nove temperaturne rekorde. Već drugog dana mjeseca samo u najvišem gorju temperature se nisu popele iznad 30 °C. Ipak i tamo je bilo vrlo toplo. Na Puntijarci je mjerena maksimalna temperatura od 26.2 °C, a na Zavižanu 26.1 °C. što je bilo samo za 1.1 °C manji od, tada aktualnog rekorda za kolovoz (27.2 °C), i za 1.5 °C manje od, tada aktualnog apsolutnog temperaturnog rekorda (27.6 °C). Po podacima DHMZ-a najtopliji je 2. kolovoza bio Knin sa 37 °C.

Trećeg dana kolovoza u Slunju je mjereno 39.5 °C, što je novi apsolutni temperaturni rekord.
Dan kasnije, u nedjelju 4. kolovoza 2013. meteorološka postaja na Zavižanu je zabilježila najvišu temperaturu zraka ikad izmjerenu od početka službenih meteoroloških mjerenja, od daleke 1953. godine. Tog je dana izmjereno 28,2°C te je tako Zavižan istodobno potukao dva rekorda. Do sada je najviša temperatura zraka u kolovozu na Zavižanu iznosila 27,2°C, a izmjerena je u dva navrata 2. kolovoza 1998. i 22. kolovoza 2011. godine. Do ove godine , najviša zavižanska temperatura ikad izmjerena iznosila je 27,6°C, a izmjerena je 27. srpnja 1983. godine.

Temperaturni rekord je tog dana zabilježen i u Rijeci. Na postaji Kozala je izmjereno 39,2°C, što je novi temperaturni rekord za mjesec kolovoz. Tako je za cijeli stupanj potučen rekord koji je postavljen 20. kolovoza 1992, a iznosio je 38,1°C. Rijeka ipak nije postavila novi apsolutni rekord od početka mjerenja, toplije je bilo 19. srpnja 2007. kada je izmjereno čak 40,0°C! Slijedeće noći, temperatura se u Rijeci nije spuštala ispod 28 °C.

U Pazinu je tog dana 38.6 °C mjereno, a to je bilo samo za 0.1 °C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda koji je postavljen godinu dana ranije (21. kolovoza 2012. je mjereno 38.7 °C).

Apsolutni kolovoški rekord za DHMZ postaju Split Marjan iznosi 38,1°C, no tijekom te nedjelje nije oboren jer temperatura rasla do 37,7°C. Na automatskoj postaji Split Visoka izmjereno je nešto viših 38,2°C.

iznimno vruće, gotovo posvuda iznad 35°C, bilo je te nedjelje i u velikom dijelu Like i Gorskog kotara! Prema podacima sa mreže automatskih meteoroloških postaja Pljusak.com, najviša temperatura zraka te nedjelje u Hrvatskoj iznosila je 41,2°C, i izmjerena je u Drnišu. U Obrovcu je izmjereno 40,5°C. Iznimno vruće bilo je i na području od Vrgorca do doline Neretve. Temperature su gotovo posvuda dosegle ili prešle 40°C, a najtoplije je bilo u Staševici pokraj Vrgorca. 40°C je premašeno i u Kninu. Službeno je 40,1°C izmjereno u 14 sati. To je bilo peti put otkako se u Kninu vrše službena meteorološka mjerenja, od 1949. godine, da je temperatura zraka prešla 40,0°C! Četiri takva slučaja zabilježena u razdoblju 2000.-2013, dok je samo 1950. još to isto zabilježeno. Bez “40-ica” bilo je ravno 50 godina i u tom periodu je najviša temperatura bila je “tek” 39,3°C.

Zanimljivo je spomenuti da su najniže temperature zraka, osim na vrhovima najviših hrvatskih planina, tijekom dana izmjerene na nekim dijelovima obale i otoka zbog rashladnog utjecaja mora i maestrala. Tako je veći dio dana temperatura u Dubrovniku na svim tamošnjim mjernim postajama bila ispod 30°C, a u Rogoznici nije prešla 30°C. Ujutro je u Dubrovniku bilo i magle. Temperature mora su tijekom nedjelje bile od 22°C u Dubrovniku do 27°C na sjevernom Jadranu.

Nakon što je veći dio nedjelje 4. kolovoza, Dubrovnik bio jedan od najhladnijih gradova u Hrvatskoj uopće, ponedjeljak 5. kolovoza je donio potpuni obrat! Cijele noći temperatura nije padala ispod 30°C, a čak i usred noći temperatura je zbog fenskog utjecaja bure rasla do iznimno neugodnih 33°C. Već u 9 sati ujutro, temperatura zraka u Dubrovniku bila je 35°C, a u 10 sati čak 37°C. Ipak, do rušenja apsolutnog temperaturnog rekorda nije došlo. Najviša dnevna temperatura je dosegnula 38.2 °C, što je bilo samo za 0.2 °C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda koji iznosi 38.4 °C, a bio je postavljen pred gotovo točno godinu dana, 7. kolovoza 2012. godine.


Split je tog ponedjeljka sa maksimalnom temperaturom od 37.5 °C bio za 0.6 °C udaljen od temperaturnog rekorda za kolovoz. To je u Splitu bio drugi dan zaredom sa najvišom dnevnom temperaturom od najmanje 37 °C. Dva takva uzastopna dana su dosad zabilježena smo dva puta (jednom u srpnju i jednom u kolovozu)

Po podacima sa mreže pljusak.com nekoliko postaja u unutrašnjosti Dalmacije je i tog dana mjerilo iznad 40 °C: Golubić 40.3 °C, Vid 40.5 °C, Hrvace 40.8 °C, Staševica 41.0 °C i Drniš 41.1 °C.

Noć na utorak, 6. kolovoza je na obali bila topla s najnižim temperaturama iznad 20 °C, a na nekim postajama je noć bila gotovo i vruća. Lastovo je mjerilo minimalnu temperaturu od 29.6 °C, Split Marjan 28.5 °C, a Dubrovnik 27.7 °C. Danju su temperature brzo rasle. Najzanimljiviji temperaturni podatak stigao je iz unutrašnjosti Istre. U Pazinu je mjerena najviša dnevna temperatura od 38.7 °C, čime je izjednačen apsolutni temperaturni rekord. Toliko je mjereno i prije nepunu godinu dana, 21. kolovoza 2012. Osim Pazina, pio podacima DHMZ-a tog dana je i u Kninu mjereno 39 °C.

U najvećem dijelu zemlje bilo je vrlo vruće s najvišim dnevnim temperaturama iznad 35 °C, najčešće 36 ili 37 °C. Samo je na nekoliko postaja mjereno 33 ili 34 °C. Puntijarka je sa 29.5 °C bila nadomak vrućih 30 °C, a Zavižan je mjerio najviših 26.1 °C.

U poslijepodnevnim je satima u Gorskom kotaru i Lici te unutrašnjosti Dalmacije došlo do jačeg razvoja oblaka uz lokalne pljuskove i grmljavinu. Jedan takav pljusak je zahvatio i okolicu Knina, Nakon maksimalnih 39 °C, u 21 sat temperatura se spustila na 25 °C.

Toplinski val je dosegnuo vrhunac u srijedu 8. kolovoza. Najviše dnevne temperature su posvuda (osim na najvišem Zavižanu) bile iznad 30 °C, a gotovo sve postaje DHMZ-a su mjerile i iznad 35°C. U nekim mjestima temperature su se približile i vrijednosti od 40 °C, a dosegnuto je i 41 °C. Postavljeni su i novi temperaturni rekordi.

U Varaždinu je mjerena najviša dnevna temperatura od 39.4 °C, što je novi apsolutni temperaturni rekord i naravno, novi rekord za kolovoz. Rekord za kolovoz je u iznosio 38.7 °C, od 18. kolovoza 2003. godine. Do tog dana je apsolutni temperaturni rekord za Varaždin bio postavljen prije davne 63 godine, 5. srpnja 1950. godine. Tog dana je u Varaždinu mjereno 39.3 °C. Zanimljivo je da su tog dana postavljeni, i još uvijek vrijede apsolutni temperaturni rekordi za Split Marjan ( 38.6 °C) i Zagreb Maksimir (40.4 °C).

U Daruvaru je mjereno 39.1 °C, što je za novi rekord za kolovoz. Dosadašnji je rekord postavljen 24. kolovoza 2012. i bio je samo za desetinku stupnja Celzija manji (39.0 °C). Rekord za kolovoz je postavljen i u Krapini (39.1 °C), Ogulinu (38.9 °C) i Zagrebu Grič (38.8 °C).

Na Sljemenu (Puntijarka) je također danas postavljen novi temperaturni rekord za kolovoz. Mjereno je 31.7 °C, što je za 0.6 °C više od dosadašnjeg rekorda za kolovoz (31.1 °C od 24.8.2012.) i samo za 0.4 °C manje od najviše temperature mjerene na Sljemenu (32.1 °C od 20. srpnja 2007).

Prema podacima DHMZ-a najtopliji je tog dana bio Knin gdje je u 13 sati mjereno 41 °C. Temperaturni rekord za Knin iznosi 41.4 °C od 22. kolovoza 2000. godine. 40 °C je danas mjereno i na Mljetu. I u Karlovcu se danas temperatura popela gotovo do 40 °C, mjeren je maksimum od 39.8 °C, što je također novi rekord za kolovoz.

Vrlo toplo je bilo i najvišem gorju. Na Zavižanu je prosječna temperatura tog dana iznosila 23.3 °C. Maksimalna temperatura je iznosila 27.1 °C, a minimalna 20.7 °C.

Nakon vrlo vrućeg dana u zapadnim krajevima unutrašnjosti u večernjim su satima počela prva nevremena, ispred fronte koja se približavala sa zapada. Područje Karlovca i Draganića oko 18.35 zahvatilo je olujno nevrijeme. Trajalo je 15-ak minuta, uz jak pljusak. Vjetar, koji je puhao brzinom od 70 do 90 km/h, lomio je i čupao drveće te rušio krovove.

Lista najviših dnevnih temperatura zraka 4.8.2013. (DHMZ)

slika

Najviše dnevne temperature 8. kolovoza 2013. (DHMZ)

slika

Svi temperaturni rekordi u kolovozu 2013.

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:44

#7. - Zimski početak kalendarskog proljeća s ciklonom Roman

Prvi dan kalendarskog proljeća (20. ožujak) donio je kraći predah od meteoroloških uzbuđenja koje je na kraju kalendarske zime donijela ciklona Otokar. Nakon slabog jutarnjeg mraza u unutrašnjosti (a bilo ga je mjestimice i u unutrašnjosti Istre i u dalmatinskoj Zagori) uz dosta sunčanog vremena dnevna temperatura je brzo rasla. Najtopliji je bio Slavonski Brod koji je nakon jutarnjeg minusa od -1.3 °C u poslijepodnevnim satima mjerio proljetnih 19.6 °C. U većem dijelu zemlje se mjerilo od 15 do 18 °C.

Poslijepodne i navečer je naoblaka rasla, zbog dolaska nove sredozemne ciklone, Palmine. Ciklona je donijela snijeg samo u najvišem gorju. Na Zavižanu je palo novih 28.2 mm oborina, sve u obliku snijega, pa se visina snježnog pokrivača povećala za 24 cm te je u 7 sati 21. ožujka izmjerena visina od 322 cm snijega. Time je postavljen novi apsolutni rekord u visini snježnog pokrivača na Zavižanu. Stari rekord je iznosio je 320 cm od 6.3.1984.godine.

Mjerno mjesto visine snježnog pokrivača na Zavižanu – letvica visine 3 metra s dodatkom

slika

Ciklona Palmina je najviše kiše donijela Dalmaciji, a palo je do 40 litara koliko se mjerilo u Konavlima. Snijega je prvog dana proljeća bilo čak i na obalnim planinama Dalmacije. Tako se snježna granica u popodnevnim satima na Mosoru i Biokovu spustila na samo 1000 metara nadmorske visine.

Taj dan je na Jadranu obilježila umjerena do jaka tramontana, ponegdje i s olujnim udarima. Tramontana je osobito bila jaka na srednjodalmatinskim otocima, makarskom primorju i otvorenom moru. Na Palagruži je puhala prosječno olujna tramontana s udarima koji su dosezali orkanskih 123km/h. Na otoku Visu udaru su dosezali 115km/h, a u Makarskoj 120km/h.

Nakon odlaska ciklone Palmina, petak 22. ožujka je donio još jedno hladno proljetno jutro. Najnižih -8°C u Hrvatskoj izmjereno je na biokovskom vrhu Svetom Juri, a -7°C je bilo na Zavižanu. U većem dijelu unutrašnjosti minimalne jutarnje temperature bile su od -3 do 0°C, na Jadranu od 3 do najviših 10°C, koliko je izmjereno u Makarskoj.

Vremenske prilike su se samo kratkotrajno stabilizirale, jer je u nedjelju 24. ožujka stigla nova ciklona ( Roman), a ona je vratila je zimu u velik dio Hrvatske

Snijeg je u zapadnim krajevima unutrašnjosti počeo padati u noći od subote 23. na nedjelju 24. ožujka , a u većem dijelu kopnene Hrvatske nastavio je i slijedeća tri dana.

Vremenske prilike u unutrašnjosti zemlje više su nalikovale siječnju nego samom kraju ožujka. Snijeg i temperature zraka ispod 0°C bilježene se u većini nizina unutrašnjosti, a u planinskim područjima temperature su padale i ispod -10°C! U Lici je osim snijega bilo i kiše koja se smrzavala u dodiru s tlom što stvara opasnu poledicu.

Zima se nije samo vratila u kopneni dio zemlje već i na sjeverni Jadran. Tamo su temperature tijekom ponedjeljka, 25. ožujka bile od 0 do 6°C. Osim kiše, u mnogim predjelima je bilo susnježice i solike, a iznad 300 metara nadmorske visine i snijega. Na riječkom području je bilo i ledene kiše koja je stvorila probleme u prometu.

Najaviše novog snijega je palo na Plitvičkim jezerima, 45 cm. U nizinskoj Hrvatskoj u prosjeku je palo od 15 do 25 cm snijega, a najviše snijega se izmjerilo u Koprivnici, čak 28 cm. Sljeme je ostalo mjerilo 69 cm snijega. U najvišem naseljenom naselju u Hrvatskoj, Begovom Razdolju, mjereno je 130 cm snijega.

Na Zavižanu je tijekom ponedjeljka, 25. ožujka palo 26 mm oborine, a visina snježnog pokrivača je u povećana za 8 cm, pa je dosegnula 320 cm, što je sve do ove godine bio apsolutni snježni rekord.

Popis postaja sa snježnim pokrivačem je 26. ožujka , bio za to doba godine neuobičajeno dug. Na njemu je osim cijele unutrašnjosti bio i Senj gdje se mjerilo 2 cm snijega.

U Dalmaciji je padala kiša koja je sadržavala pustinjski pijesak sa sjevera Afrike. Na području srednje Dalmacije u prosjeku je palo od 30 do 60 litara kiše na metru kvadratnom. Šibensko je područje, osim što je bilo granica topline i hladnoće, tog jutra bilo i granica bure i juga. Južnije od Šibenika puhalo je umjereno do jako jugo. Najjače jugo puhalo je na otoku Visu gdje su zabilježeni udari do 116km/h. Sjevernije od Šibenika je puhala jaka do olujna bura koja je podno Velebita imala orkanske udare do 140km/h. Najjači udari bure od čak 150km/h zabilježen je na krčkom mostu. Bura je stvarala velike probleme u prometu, pa su cijeli ponedjeljak 25. ožujka pa do 26. ožujka ujutro bile zatvorene za sav promet i autocesta od Rijeke do Delnica, te autocesta kod Maslenice, kao i Jadranska magistrala od Novog Vinodolskog prema jugu.

Najveće temperaturne razlike zabilježene su tog ponedjeljka u Dalmaciji. Upravo se nad Dalmacijom sudarala topla i hladna zračna masa pa su zabilježene vrlo velike temperaturne razlike. U Kninu je temperatura zraka cijelog jutra bila 2°C, a u Makarskoj čak 18°C. Granica topline i hladnoće je u srednjoj Dalmaciji, oko Šibenika. Ponedjeljak, 25. ožujka je donio i ekstremnu temperaturnu razliku između najniže temperature u Hrvatskoj (Zavižan -14.2°C) i najviše dnevne (Makarska 19.4 °C), od čak 33.6 °C.

Zimsko vrijeme s povremenim snijegom u unutrašnjosti se nastavilo i u utorak 26. ožujka.

Dok je u drugim krajevima zemlje bilo mnogo snijega, u Dalmaciji je snijeg ipak bio rijetka pojava. Padao na području Knina, a tek treću put u zimskoj sezoni se zabijelio Drniš s 3 centimetra snijega. Malo susnježice i snijega je bilo je na šibenskom području i na području Biograda sve do mora. U gotovo svim planinama iznad 1000 metara pao je snijeg, iako je padao i na znatno nižim visinama.

Nakon što se 25. ožujka javila na kninskom području, u okolici Imotskog je u utorak ujutro 26. ožujka bilo kiše koja se smrzavala u dodiru s tlom. Okolica Lovreća, Studenaca i Zevelima bila je potpuno okovana u led koji je učinio i određenu štetu biljkama, no otopio se tijekom dana kada je temperatura zraka porasla na oko 5 stupnjeva Celzijevih.

Još malo oborina je bilo u srijedu, 27. ožujka ujutro, a onda je nastupila, opet kratkotrajna stabilizacija vremena.

Nakon odlaska ciklone Roman, veći dio kopnene Hrvatske je u četvrtak, 28. ožujka ujutro osvanuo s temperaturama ispod ništice. Razlog tomu bila je vedra noć, izostanak vjetra i snijeg na tlu koji je padao prethodnih dana. Najniža temperatura izmjerena je u ličkom selu Krasno gdje je minimalna temperatura jutros iznosila čak -11°C. Zatim slijedi najhladniji grad u nizinskoj Hrvatskoj, Čakovec, te Delnice u Gorskom Kotaru s jutarnjih -10°C. Osim kontinentalne Hrvatske, negativne temperature su se mjerile i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. U Gorskom kotaru (Stari Laz) temperatura se spustila do -18 °C.

Kraj ožujka i prvi dan travnja je obilježila ciklona Sibila. Na početku je donijela južinu i zatopljenje. Na sjevernom Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti je pala obilnija kiša. Zbog većih količina kiše i topljenja snijega došlo je u Hrvatskom zagorju, Međimurju i Podravini je bilo problema s poplavama. Na prijelazu iz ožujka u travanj i prvog dana travnja je došlo do prodora hladnog zraka pa je u gorju palo desetak centimetara novog snijega, a u nizinama većeg dijela unutrašnjosti je palo od 1 do 5 cm snijega.


Zaleđeno Studenačko polje 26.3.2013. foto: Stipan Kujundžić

slika

Ciklona Roman donijela je Koprivnici tridesetak centimetara snijega – foto: Marko Posavec

slika

Ivanec i okolica u zimskom ruhu 27. ožujak 2013. – foto: Zoran Stanko

slika

Delnice 26.3.2013. – foto Ivan Smojver

slika

Snijeg u Bilju 1.4.2013. – foto: Ivan

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:45

#8. - Lipanjska Ciklona Hinko (Vatromet pijavica ispred Pule)

Lipanjski val vrućina konačno je „otpuhala“ 24. lipnja ciklona Hinko i pripadni frontalni sustav. Veća količina hladnijeg i vlažnog zraka stigla je preko sjeverozapadne i središnje Europe sve do našeg područja. Jaka promjena vremena s osjetnim padom temperature zraka zahvatila je tog ponedjeljka cijelu unutrašnjost zemlje, sjeverni i dio srednji Jadrana, a u večernjim satima jači neverini zahvatili dijelove srednje i južne Dalmacije.

U popodnevnim satima ponedjeljka 24. lipnja jaki grmljavinski oblaci zahvatilo su zapadnu obalu Istre i Pulu. Na moru uz obalu zapadne obale Istre zabilježene su mnogobrojne pijavice. Samo su se na moru kod Pule oko 16 sati u isto vrijeme nalazile četiri vrlo razvijene pijavice, a bilo je i drugdje, primjerice kod Rovinja ili Brijuna.

Područje Grožnjana na sjeveru Istre je zahvatila jaka tuča koja je uništila 80% vinograda, pa je nekoliko dana kasnije proglašena elementarna nepogoda.

Tog ponedjeljka su svi krajevi unutrašnjosti zemlje imali temperaturu zraka ispod 20°C, ponegdje i ispod 15°C.

Jači neverini su navečer zahvatili dijelove srednje i južne Dalmacije. Oko 20 sati jak grmljavinski oblak razvio se na području između otoka Brača i kopna, a zatim se premjestio nad šire područje Mosora. U Žrnovnici pored Splita tijekom te večeri palo je 39 litara kiše po metru kvadratnome, od čega su u samo pola sata pale 32 litre kiše, što je izazvalo jake bujice koje su dizale asfalt u centru mjesta. Gotovo 40 litara kiše po metru kvadratnome palo je tijekom večeri u dijelovima Kaštela.

Obilna kiša pala u unutrašnjosti, na sjeverozapadu Istre te ponegdje u Dalmaciji. Na Papuku je palo 67 litara. Sveti Đurđ je mjerio 62 litre, Trnovec 44. Livade na sjeveru istre su dobile 42 litre.

Olujno grmljavinsko nevrijeme praćeno jakom kišom i pljuskovima pogodilo je iza 23 sata makarsko područje i izazvalo znatnu štetu jer sustav oborinskih voda nije mogao “progutati” veliku količinu kiše koja je pala u kratkom razdoblju. U samo sat vremena palo je više kiše nego prosječno padne u cijelom mjesecu lipnju! Na DHMZ postaji Makarska Osejava palo je 53,8 litara po metru kvadratnome, a na Crometeo postaji Makarska Vrpolje 63,4 litara po metru kvadratnome.

Nakon ciklone Hinko vrijeme se prema kraju lipnja stabiliziralo, ali uz svježa jutra, posebno u gorju. Minimalna temperatura se 27. lipnja na Zavižanu spustila na 1.0 °C. Tako niska temperatura na taj datum je u povijesti mjerenja (od 1954. godine) izmjerena samo još jednom. Bilo je to 27. lipnja 1978. godine. Minimalna temperatura je 27. lipnja 2013. bila za čak 7.8 °C niža od prosječne minimalne temperature za taj datum, a ona iznosi 8.8 °C.


Shelf cloud s munjama na moru pred Zadrom 24. lipnja 2013. Foto: Marin Pitton

slika

Pijavice u Puli, 24. lipnja 2013. – foto: Elvis Malagić

slika

slika

slika

slika

Pijavice ispred Pule – foto: Ivan Rosanda

slika

Sendi Smoljo

slika

Makarska 24. lipnja 2013.

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:47

#9. - Ciklona Kolinda – vatromet pijavica na kraju kolovoza (Istra, Dubrovnik)

Posljednju dekadu klimatološkog ljeta obilježila je višednevna ciklona Kolinda koja je djelovala na vrijeme od 24. do 29. kolovoza 2013. Uz to što je otpuhala ljetne vrućine, pamti se po naletu pijavica 28. kolovoza duž zapadne obale Istre i na području Dubrovnika.
U mnogim je krajevima tih dana pala obilnija kiša, najčešće u obliku jakih pljuskova s grmljavinom. Na mnogim je meteorološkim postajama palo preko 50 litara kiše. Najviše kiše je u tom razdoblju palo na postaji Zagreb Maksimir, 123 litre, od čega samo u srijedu 28. kolovoza 54 litre. Križevci u tom razdoblju mjere 104 litre, Poreč 90, Zavižan 88, Dubrovnik 87. Bilo je i krajeva koje je kiša zaobišla. Tako je u Splitu palo tek 9 litara kiše.

Količina oborine od 24.8.-31.8.2013. (DHMZ)

slika

Ciklona se stvorila nad sjevernom Italijom i Jadranom nakon što je u noći od 24. na 25. kolovoza sa sjeverozapada Europe stigao frontalni poremećaj. Već je dan prije u središnjim i sjeverozapadnim krajevima, te na istoku Slavonije i u Gorskom kotaru bilo izraženijih frontalnih nestabilnosti, a palo je do tridesetak litara kiše.

Dugo najavljivana promjena vremena zahvatila je Hrvatsku u noći na nedjelju 25. kolovoza i tijekom nedjelje. Ciklona je prekinula ljetnu sušu na sjeveru Jadrana jer kiša nije zaobišla nijedan dio Istre i Kvarnera. Obilni pljuskovi praćeni intenzivnom grmljavinom zahvatili su čitav Kvarner, Mali Lošinj, Pag, Vir i okolne otoke. Na dijelovima Cresa i Malog Lošinja bilo je i tuče. Na Cresu je zbog udara munje izbio požar na jednoj kući. Na Krku je tijekom noći i jutra palo 55 litara kiše.

To nedjeljno jutro, jako grmljavinsko nevrijeme zahvatili je grad Zadar. U manje od sat vremena palo je preko 30 litara kiše po metru kvadratnome, što je izazvalo bujice u nekim dijelovima grada. Zbog udara munja bilo je i požara, uključujući i jednu kuću u Ninu. Stotine kuća u Zadru su pretrpjele štete u vidu pregorjelih instalacija i stradalih elektroničkih uređaja zbog udara munja.

Tijekom dana se fronta s oborinama i grmljavinom širila prema istoku i jugu zemlje, ali su oborine bile vrlo neravnomjerno raspoređene i lokalnog karaktera.

Osim kiše, ciklona i pripadajući joj frontalni sustav, donijeli su prvo jugo na Jadranu nakon dugog niza dana. Tako je Dalmaciji puhalo umjereno jugo s jakim udarima do 30 čvorova ponegdje na moru.

Ponedjeljak, 26. kolovoza je na velikom dijelu Jadrana donio suho vrijeme. U okolici Umaga ujutro je zabilježena i pijavica. Znatno nestabilnije bilo je u unutrašnjosti zemlje i to u prvom dijelu dana kada je mjestimično bilo lokalnih oborina, a palo je do tridesetak litara kiše.
U drugom dijelu dana posvuda je bilo više suha i sunčana vremena. Sunce je ponovno povisilo temperature zraka pa su maksimalne dnevne temperature bile od 22°C u Varaždinu do vrućih 32°C na
Ciklonalni vrtlog se i dalje zadržavao nad našim krajevima, pa su utorak 27. i srijeda 28. kolovoza donijeli nova meteorološka uzbuđenja.

U jutarnjim satima, utorka 27. kolovoza superćelijski oblak našao se nad morem južne Dalmacije, donoseći jaku grmljavinu, kišu i pljuskove, a bilo je i tuče. Postaja Gruda u Konavlima mjerila je čak 73 litre kiše po četvornome metru, u razdoblju od 4 do 10 sati. Od toga je u sat vremena od 9 do 10 sati palo četrdesetak litara kiše. Na postaji Petka pala je 41 litra kiše, a na Mandaljeni 39 litara. U gradu Dubrovniku je pala 41 litra kiše, dovoljna da stvori bujice i probleme u prometu.

Iznimno nestabilno vrijeme u većem dijelu zemlje nastavilo se i tijekom srijede, 28. kolovoza. Jačih pljuskova s grmljavinom bilo je na području Istre, osobito duž zapadne obale. Stvorile su se i brojne pijavice, od Umaga i Pule. Uslijed nevremena i velikih valova dvojica ribara pala su u more kod Brijuna. Jedan je uspio isplivati na obalu Malog Brijuna, dok je drugi pronađen mrtav kod Velog Brijuna. Oko 11 sati, s mora je nevrijeme zahvatilo grad Pulu i donijelo preko 20 litara kiše po metru kvadratnome u kratko vrijeme. Bujice su preplavile pojedine ulice, a u dijelovima grada bilo je i tuče

Tijekom jutra jaka grmljavinska linija zahvatila je prvo Liku, a zatim i sjevernu Dalmaciju. Tako je zadarsko područje dobilo već treću obilnu kišu u nekoliko dana, a na moru se stvorio novi spektakularan “shelf” cloud.

Najviše pijavica javilo se na dubrovačkom području. Tijekom dana zabilježeno je gotovo tridesetak pijavica što je apsolutni rekord za jedan dan od početka postojanja Crometeo tima.

Reportažu o danu pijavica nalazi se: http://www.crometeo.hr/dan-velikih-pijavica-u-samo-jednom-danu-30-komada-u-dubrovniku-foto-video/

U velikom dijelu obalne Dalmacije je te srijede, 28. kolovoza prvi puta nakon nekoliko mjeseci u noćna temperatura zraka pala ispod 20°C.

U središnjoj Hrvatskoj su već petu noć i rano jutro za redom obilježili grmljavinski pljuskovi. Najviše kiše je te srijede palo jna meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir, 54 litre po metru kvadratnome. Obilna kiša je zahvatila Koprivnicu, te je izazvala probleme u cestovnom prometu. Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom zahvatilo je krajem tog dana i Slavoniju.

Četvrtak, 29. kolovoza je cijeloj Hrvatskoj donio znatno stabilnije vremenske prilike. Više oblaka bilo je u gorskim predjelima, u dijelu Istre i osobito u Slavoniji. U popodnevnim grmljavinskim pljuskova najviše kiše palo je na osječkom području. U zadnja dva dana kolovoza vrijeme se posvuda stabiliziralo zbog jačanja anticiklone. Zadnje jutro klimatološkog ljeta, posljednjeg dana kolovoza je osvanulo prohladno u unutrašnjosti. U Gorskom kotaru su se jutarnje temperature mjestimice spustile i ispod 5 °C.


Dolazak shelf clouda nad Zadar 25.8.2013.



Grmljavinski oblak snimljen iz doline Neretve, 25.8.2013. Foto: Matko Suton

slika

Munje nad morem iza Barendina u Istri., 25.8.2013 - Foto: Samanta Smilović

slika

Pijavice u Istri kod Lovrečice, 28.8.2013. - Foto: Samanta Smilović

slika

Pijavice kod Umaga, 28.8.2013. Foto : Valter Grizančić / Facebook

slika

Pijavica uz SZ obalu Istre, 28.8.2013. - Foto: Marko Korošec

slika

Spektakularne munje nad Pulom, 28.8.2013. Foto: Nino Rašić

slika

Dolazak nevremena nad Zadar, 28.8.2013. Foto: Boris Kačan

slika

Pijavica u Dubrovniku , 28.8.2013. (foto: Boris Bašić)

slika

slika

Jaka tuča načinila je štetu u Prološcu, 28.8.2013. Foto: Stipe / Crometeo forum

slika

Nevrijeme u Virovitici, 28.8.2013. Foto: Kristijan Paljar

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2013. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 12 sij 2014, 22:48

#10. - Ciklona Oliva – rekordna dnevna količina kiše u Rijeci


Nakon što je prvi tjedan kalendarske jeseni protekao uz, u većem dijelu zemlje uglavnom suho vrijeme, kraj rujna donio je utjecaj izraženije ciklone nazvane Oliva

Tijekom subote 28.9.2013. u blizini naših krajeva se zadržavala oslabljena fronta koja je dala tek mjestimice malo kiše, uglavnom u Slavoniji. Zapadnom Sredozemlju se sa Biskajskog zaljeva približavala ciklona (Oliva) s frontalnim poremećajem koja je u zadnja dva dana rujna donijela osjetnu promjenu vremena u cijeloj zemlji.

Tijekom nedjelje 29. rujna 2013. ekstremno obilna kiša je pala na širem riječkom području. Na službenoj riječkoj meteorološkoj postaji Kozala je tijekom osam sati (od 9 do 17 sati) palo 249 litara kiše, što je najveća dnevna količina kiša u 65 godina meteoroloških mjerenja na toj postaji. Najveći intenzitet oborine je zabilježen od 14 do 15 sati kada je palo 53 mm kiše. Velike količine kiše poplavile su gradske ulice i izazvale brojne probleme u prometu.

Tog dana je oboren dnevni kišni rekord koji je na toj postaji postavljen samo godinu dana ranije (13. rujna 2012. je palo 220 litara kiše). Srednja mjesečna količina za rujan 2013. je u Rijeci iznosila 415 litara po kvadratnom metru, što je 2,5 puta veća od 30-ogodišnjeg prosjeka.

Još veće količine kiše pale su te nedjelje u zaleđu Rijeke. Na automatskoj meteorološkoj postaji Cernik (Grobnik) tog je dana palo 287.4 litara kiše po kvadratnom metru. U jednom satu te nedjelje je palo čak 89 litara kiše.

Količina kiše koja je pala u Rijeci 29.9.2013. (DHMZ)

slika

Centar Rijeke pod vodom 29.9.2013. - foto: Danijel

slika

Ciklona Oliva je dala obilniju kišu i dijelovima Dalmacije i Slavonije. U Osijeku je zadnjeg dana rujna palo 61,5 litara kiše po kvadratnome metru, što je više od srednje količine kiše za cijeli mjesec (55 litara u 114 godina dugoj povijesti mjerenja). Ukupno je u rujnu u Osijeku palo 129 litara.

Posljednjeg dana rujna (ponedjeljak, 30.9.2013.)je obilnijih pljuskova bilo i na širem splitskom području. Najviše kiše je palo u Kaštel Gomilici, 65 litara, a u Splitu (Visoka) 52 litre. Na mnogim područjima Splita i Kaštela tog ponedjeljka ujutro je zbog obilnih oborina bilo bujica.

Tog ponedjeljka navečer između 20,30 i 21,30, jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je Dubrovnik. U samo pola sata palo je 45 litara kiše po metru kvadratnome, a u jednom trenutku intenzitet oborina na Crometeo postaji Dubrovnik Petka bio je čak 372mm/h. Na većem dijelu Jadrana je zapuhala slaba do umjerena, samo podno Velebita i jaka bura.

Potop u Rijeci 29.9.2013. – video. Damir Kvajo



Bujice na riječkim ulicama – foto: Hrvoje Saršon

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]