Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 18:51

Rezultati izbora za Najveći meteorološki događaj u prvih 10 godina rada Crometeo foruma (2004.-2013.)


slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:16

#1 - POLARNI UDAR U PRVOJ POLOVICI VELJAČE 2012. : KVARTET ZIMSKIH CIKLONA

Početkom treće dekade siječnja na prognostičkim kartama se uočavalo jačanje sibirske anticiklone i njeno širenje iz Rusije prema Europi. U drugoj polovici siječnja se istok Europe smrzavao, a vijesti o brutalnoj zimi i njenim posljedicama stizale su iz dana u dan. Istovremeno je, s približavanjem veljače postajalo sve sigurnije da će i reakcija toplog Sredozemnog mora na dotok vrlo hladnog kontinentalnog zraka biti burna. U prvih dvanaest dana veljače Hrvatsku, ali i cijeli jugoistok Europe , odnosno veći dio kontinenta zahvatio je izraženi zimski udar. Preko naših krajeva su prošle 4 ciklone koje su donijele snijeg gotovo svim krajevima, hladnoća je bila vrlo izražena, a mnogo je problema stvarala i olujna i orkanska bura.
Prva ciklona nastala je u Tirenskom moru prvog dana veljače. Nazvali smo je Flora, a najviše je djelovala na vrijeme u Dalmaciji. Ciklona se preko Italije premještala prema jugu Jadrana i dalje na jugoistok Europe. Snijeg je u noći od 31. siječnja na 1. veljače uz Gorski kotar i Liku zabijelio i kvarnerske otoke (Krk, Mali Lošinj, Pag, Rab), istok Istre, podvelebitsko primorje, Zadar, Šibenik, okolicu Splita, Ploče, Vid i Metković, te unutrašnjosti Dalmacije. Snježnih je pahulja bilo i u Dubrovniku. Probleme u prometu je na sjevernom i srednjem Jadranu stvarala olujna bura , dok je na jugu Jadrana puhalo olujno, prema otvorenom moru i orkansko jugo. Na Palagruži su uz orkansko jugo koje je puhalo i do 150 km/h valovi dostizali i visinu do 9 metara. Temperaturni raspon prvog dana veljače bio je od najnižih -18.4 °C na Zavižanu do najviših 9.2 °C u Makarskoj. Uz jugu na jugu Jadrana je pala i obilnija kiša. Komiža je mjerila 100.4 mm kiše. Drugog dana veljače Vrgorac je mjerio 21 cm snijega, Imotski 20 cm, Metković 10 cm, Ploče, 3 cm, a Šibenik, Sinj i Biograd 2cm snijega. Na Zavižanu se tog jutra temperatura već spustila do -20 °C.

Četvrtak, 2. veljače je donio samo prolazno smirivanje vremena, jer su već krajem dana i u noći u Dalmaciji počele nove oborine, zbog dolaska nove ciklone nazvane Gabor. Ciklona Gabor je donijela sjevernoj i većem dijelu srednje Dalmacije obilan snijeg (nije padao samo u Makarskoj i bližoj okolici), a posebno je teško stanje bilo u unutrašnjosti Dalmacije. Već ujutro, 3. veljače Metković je mjerio 27 cm snijega, Ploče 14 cm, Šibenik 10 cm, i Split 8 cm. Uz snježnu mećavu u Splitu se ujutro mjerilo -5 °C, a u Šibeniku -6 °C. Snijeg je nastavio padati tijekom cijelog dana pa je u 19 sati Šibenik mjerio 20 cm snijega, Split i Ploče 14 cm, Zadar 7 cm. Tijekom dana je od 10 do 18 cm snijega palo i u Slavoniji, a padao je i Lici, Gorskom kotaru i središnjim krajevima unutrašnjosti.
U konzultaciji sa Stožerom zaštite i spašavanja, a radi ugrožene sigurnosti pješaka i vozača uslijed zimskih uvjeta, gradonačelnik Splita Željko Kerum proglasio je već ujutro neradni dan ("snježni dan") za splitske vrtiće i škole te za djelatnike gradske uprave i gradskih tvrtki, osim onih službi koje su potrebne za nužno održavanje i servisiranje uklanjanja posljedica zimskih uvjeta.

Nakon snijega, u noći od 3. na 4. 2. i tijekom 4. veljače je u srednjoj Dalmaciji padala i ledena kiša koja je donijela dodatne probleme. Do kraja subote, 4 . veljače kiša je opet prešla u snijeg pa je Split uvečer mjerio povijesnih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. godine. U Šibeniku je izjednačen dosadašnji rekord iz 1956. godine, 35 centimetara. Oko metar snijeg zatrpalo je Imotski i cijelu okolicu, a najviše snijega palo je u Vrgorcu, čak 112 cm. Mnoga sela u okolici Vrgorca i Imotskog su bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Snježni nanosi su prelazili i 2 metra, a većina stanovništva je ostala i bez struje. Snijeg je pao i na Braču, Ugljanu, Pašmanu. Na Dugom Otoku je palo 7 cm snijega. Zbog vremenskih neprilika župan Ante Sanader proglasio je 4. veljače izvanredno stanje na području Splitsko-dalmatinske županije, a u Šibensko-kninskoj županiji je proglašeno stanje elementarne nepogode. Od 3. na 4. veljače ledena kiša je padala i na Pelješscu. Gotovo 1000 ljudi je ostalo bez struje, vode i telefonskih veza, a počinjena je i velika šteta.
Snijeg je do večeri 4. veljače prekrio veći dio Hrvatske. U Osijeku je mjereno 38 cm snijega, što je bila najveća visina još od 6. siječnja 1971. godine kada ga je bilo 44 cm. Nije ga bilo samo na jugu Jadrana, na većem dijelu sjevernog Jadrana, a vrlo malo ga je palo i na krajnjem sjeverozapadu unutrašnjosti
Niti na jugu Jadrana nije nedostajalo meteoroloških uzbuđenja. Šire područje Dubrovnika je u petak 3. veljače navečer i u noći na subotu zahvatila snažna grmljavinska oluja praćena olujnim jugom.
Podaci o količini oborine su bili impresivni. Na postaji Gruda (mreža pljusak.com) je u 24 sata palo čak 203 mm kiše, od čega većina do ponoći na prijelazu iz petka na subotu. U Dubrovniku je u zadnjih 30 sati palo 87 mm kiše. Za usporedbu, mjesečni prosjek za veljaču iznosi 109 mm . Na aerodromu Ćilipi je do 13 sati 4. veljače palo 144 mm oborine. U Konavlima tijekom te noći palo oko 160 litara padalina po metru četvornom, i kiše i tuče. Mjerilo se i do 30 cm leda. Vatrogasci su imali pune ruke posla oko ispumpavanja poplavljenih kuća. Zbog obilnih kiša došlo je do zamućenja vode na izvoru Omble i Vrela u Šumetu.
Snježni udar ciklone Gabor je bio praćen i jakom hladnoćom koja je pojačavala iz dana u dan. Na Zavižanu je u petak 3. veljače u 21 sat uz temperaturu zraka od -22 °C i olujni istočni vjetar od 22 m/s (79.2 km/h) osjet hladnoće iznosio -41 °C. Dan kasnije je na Zavižanu najviša dnevna temperatura iznosila -20.8 °C. U povijesti meteoroloških mjerenja na Zavižanu (od 1954. godine) samo su u dva dana izmjerene niže vrijednosti najviše dnevne temperature.
Ledeno je tog prvog vikenda u veljači bilo i u većem dijelu Hrvatske. Najviše dnevne temperature su u većem dijelu zemlje bile negativne. U unutrašnjosti se 3. veljače mjerilo od -6 do -8 °C, u gorju i do -15 °C. I na većem dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana je 3. veljače bio studeni dan (najviša dnevna temperatura je ispod 0 °C). Dan kasnije, 4. veljače se u unutrašnjosti mjerilo od -8 do -10 °C, u gorju i do -20 °C, a impresivnih je minusa bilo i na Jadranu (Senj je mjerio maksimalnu temperaturu od -5.9 °C, Šibenik -4.8 °C, a Rijeka -4 °C).

Bura je stvarala velike probleme u prometu, a u podvelebitskom primorju je na području Senja i Karlobaga bez struje ostalo više od 3000 ljudi. Nekima struja nije došla ni u sljedećih deset dana.
Ciklona Gabor je donijela obilan snijeg i u dijelu Bosne i Hercegovine, te u Srbiji i Crnoj Gori. u BiH je osobito teško bilo na području Mostara i Sarajeva. Ta je dva grada pogodila prava snježna apokalipsa. U sarajevu je tog vikenda mjereno 107 cm snijega, a Mostaru 87 cm. Za Mostar je proglašena elementarna nepogoda, a teško stanje je bilo u cijeloj hercegovačkoj županiji. Srbijanska vlada je u nedjelju 5. veljače zbog jake hladnoće i obilnog snijega proglasila izvanrednu situaciju na području cijele zemlje. Do tog dana je od hladnoće smrtno stradalo devet osoba a oko 70.000 je bilo blokirano u seoskim i planinskim područjima.



Tek kraći predah od zimskih nevolja je nastupio u nedjelju 5. veljače. Nova ciklona (Hera) se 6. veljače produbljivala nad Jonskim morem i donijela novi snijeg koji je bio obilniji u kopnenim krajevima, osobito u Slavoniji. U utorak, 7.veljače je mnogim mjestima u nizinama unutrašnjosti visina snijega prešla 30 cm, a često se mjerilo i više od 40 cm. U Vinkovcima je tog jutra mjereno 51 cm snijega što je bila najveća visina u zadnjih najmanje četrdesetak godina Neke visine snijega tog jutra su bile: Osijek aerodrom 46 cm, Virovitica 45 cm, Đakovo 42 cm, Gradište Županja 40 cm, Osijek i Vukovar 39 cm, Slavonski Brod 37 cm, Daruvar 36 cm, Kutina 34 cm, Karlovac 31 cm, Zagreb Maksimir i 18 cm snijega, Varaždin 14 cm, Čakovec 6 cm. Obilniji snijeg je pao i u dijelu Gorskog kotara i Like ( Crni Lug Risnjak 42 cm, Plitvička jezera 55 cm snijega). Snijega je tog jutra (od prethodne ciklone) bilo i u Dalmaciji (Zadar 5cm, Split 15 cm, Šibenik i Ploče 14 cm, te Metkoviću 38 cm.)
Na Jadranu je ponovno jačala bura. O hladnoći i jakoj buri govori i podatak o uvjetima na Zavižanu. 7. veljače u 9 sati uz temperaturu od -22 °C puhala bura prosječnom brzinom od 108 km/h. Ovakva kombinacija je stvarala osjet hladnoće od -43 °C. Bura je u unutrašnjosti Dalmacije stvarala nanose i zapuhe koji su stvarali velike probleme u prometu. Hladnoća je nastavljena i sljedećih dana. Prva dekada veljače 2012. je na Zavižanu bila rekordno hladna. Srednja dnevna temperatura za prvih deset dana veljače iznosi -19.3 °C. U čak šest dana je srednja dnevna temperatura bila manja od -20 °C. Najniža temperatura u tom razdoblju je iznosila -22.6 °C, a mjerena je 7. veljače. Dosad najhladnija dekada je bila prva dekada veljače 1956. godine, sa srednjom temperaturom od -19.15 °C.
Nevjerojatne slike zaleđene senjske rive tih su dana bile jedna od glavnih atrakcija u našim, ali i svjetskim medijima koji su izvještavali o zimskom udaru u našim krajevima. Senj je od 1. do 13. veljače nanizao 13 studenih dana, a to su dani u kojima najviša dnevna temperatura nije prelazila 0 °C. 7. veljače je najviša dnevna temperatura iznosila -6.7 °C, a 11. i 12. veljače se minimalna temperatura spustila do -9.6 °C. Sve to uz olujnu buru koja je u 15 uzastopnih dana (od 30. siječnja do 13. veljače) imala udare preko 100 km/h, a u deset dana u tom razdoblju i orkanske udare preko 119 km/h. Tek je u utorak 14. veljače je najviša dnevna temperatura konačno prešla 0 °C (1.4 °C).

Iza orkanske bure koja je od utorka 7. veljače ujutro do srijede 7. veljače ujutro puhala na južnom dijelu otoka Krka ostali su pravi arktički prizori. Najgore je prošla Baška sa 5 potopljenih i desetak oštećenih barki, na desetine oštećenih krovova, slomljenih stabala, polomljenih prometnih znakova, prozora, ograda, tendi i cerada. Baška riva se zabijelila sa „slanim ledom“. Još od zadnjeg dana siječnja maksimalne temperature nisu prelazile ništici. Valovi su cijelo vrijeme zapljuskivali rivu i tako stvorili fascinantne ledene okove.
Olujna bura koja je tih dana puhala na području Posedarja na obalu je izbacila velike količine sipe i ribe.
9. veljače je nastupio kratkotrajni predah, ali samo od snježnih oborina, dok se polarna zima nastavila. Čitava unutrašnjost je tog jutra osvanula pod dvoznamenkastim minusima, a najviše je bilo temperatura i ispod -20 °C. Popis postaja sa minimalnim temperaturama ispod -20 °C je bio dugačak. Od postaja na mreži pljusak.com najniža temperatura od -26.0 °C mjerena je na postaji Osijek Biljska Cesta. Po podacima DHMZ-a najhladniji je bio Slavonski Brod sa -25.5 °C. „Najtopliji“ je u unutrašnjosti bio Zagreb Grič sa minimalnom temperaturom od -11.6 °C. Pazin je mjerio minimum od -10 °C. I veći dio Jadrana je tog jutra bio u negativi. Mjerilo se od -6.4 °C u Senju do 0 °C u Malom Lošinju, a do 1 ili 2 °C na jugu Jadrana. U poslijepodnevnim satima temperaturni minusi su u unutrašnjosti bili uglavnom jednoznamenkasti, ali se na istoku Slavonije mjerilo i ispod -10 °C. Osijek je tako u 14 sati mjerio samo -13 °C.

Iznimno je hladno bilo i u susjednim zemljama. U Bosni i Hercegovini je u Donjem Lugu mjerena temperatura od -28.4 °C. Novi Sad je imao minimum od -28.7 °C
Već u četvrtak, 9. veljače navečer je na vrijeme počela djelovati nova sredozemna ciklona, nazvana Ismet. Uslijedile su nove nevolje sa snijegom i orkanskom burom. Nakon što je povijesni snijeg u Dalmaciji zaobišao grad Dubrovnik, nova ciklona odlučila je to "ispraviti": Snijeg je prvo počeo padati u Konavlima, a onda se proširio i na grad pod Srđem. U večernjim satima petka, 10. veljače snijeg je ponovno počeo padati u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji. Snijeg je u noći od 10. na 11. veljače i tijekom subote, 11. veljače padao u mnogim krajevima zemlje, uključujući i dijelove Jadrana.
Tijekom te noći je najviše novog snijega je palo u Metkoviću i Vrgorcu. Metković je s 20 cm novog snijega ujutro 11. veljače mjerio 44 cm, a Vrgorac 60 cm. Novih 10 cm snijega je do jutra palo i u Šibeniku, pa ga je bilo 17 cm, a u 19 sati navečer je mjereno 25 cm. Split je također dobio novih 5 cm snijega, pa ga je ujutro bilo 15 cm,a tijekom dana je palo novih 8 cm. Zabijelio se i jug Istre, pa je Pula tog subotnjeg osvanula pod snježnim pokrivačem, a na gradskoj meteorološkoj postaji je mjereno 5 cm snijega. I Mali Lošinj je osvanuo pod snijegom, a padao je i tijekom dana pa ga je navečer bilo 8 cm. Na Zavižanu je uvečer mjereno 104 cm snijega, čime je prvi puta u aktualnoj zime premašena visina od 1 metra.
Snijeg u našoj i susjednim zemljama nastavio padati i u noći od subote 11. na nedjelu 12. veljače, pa je nedjeljni jutarnji popis visina snježnog pokrivača bio dugačak, a na nekim lokacijama u Srbiji i Crnoj Gori se tog jutra mjerene i rekordne visine snijega.

U Hrvatskoj najviše snijega u 7 sati u nedjelju 12. veljače mjerio Zavižan, 115 cm. Na kraju siječnja, prije početka novih snježnih padalina Zavižan je mjerio 46 cm snijega. Dosta snijega je palo i u Gorskom kotaru i Lici. Neke visine su bile: Begovo Razdolje 73 cm, Crni Lug Risnjak i Delnice 70 cm, Udbina 67 cm, Ogulin 60 cm. Metković je tog jutra mjerio čak 53 cm snijega, dok je Šibenik nakon novog snijega koji je padao u noći od subote na nedjelju mjerio impresivnih 32 cm snijega. To je bila ista visina kao i Sisku, a više od Zagreba u kojem se (Maksimir) tog jutra mjerilo 24 cm snijega.
Split je brojao već deseti dan s snježnim pokrivačem, a tog jutra je mjereno 10 cm.
Snijeg je nastavio padati i tijekom dana te nedjelje pa su navečer u mnogim krajevima unutrašnjosti mjerene visine veće od 30, a često i od 40 cm. Na području Zagreba je mjereno od 30 do 39 cm snijega, u Karlovcu 44 cm, Sisku 41 cm. Posljednji puta je u Zagrebu više snijega bilo u prosincu 2005. godine kada je mjereno od 33 do 37 cm snijega. U veljači je više snijega bilo davne 1986. godine (Zagreb Grič je 10. veljače 1986. mjerio 39 cm snijega).

Na Jadranu je i za vrijeme ciklone Ismet bilo velikih problema s olujnom i orkanskom burom. Orkanska bura je na riječkom je području 11. veljače uzrokovala brojne štete i probleme u prometu. Udari vjetra u samom gradu, na zaobilaznici, dostizali su brzinu od gotovo 150 kilometara na sat, pri čemu su stradali brojni krovovi zgrada, stabla, antene, a velike su štete zabilježene i na parkiranim automobilima na koje su se obrušavale krovne konstrukcije i sve ostalo što je bura polomila. Bura je poharala i područje Industrijske zone na Kukuljanovu, gdje je oštetila hale, skladišta, reklamne panoe i pročelja zgrada. Orkanski vjetar rušio je i kontejnere na lučkom terminalu Škrljevo, a stradalo je i nekoliko prikolica tegljača na području Industrijske zone.
Jaka bura je stvarala velike probleme i na otoku Rabu gdje je čupala stabla borova i rušila ih na okolne kuće i prolaze.
U Srbiji i Crnoj Gori su obarani i snježni rekordi. Sjenica je, prvi puta u povijesti mjerenja zabilježila troznamenkastu visinu snijega (105 cm). Na Zlatiboru je sa 97 cm izjednačen rekord od prije nekoliko dana, dok je stari rekord od 93 cm postavljen još 1956. godine. U Crnoj Gori rekordne visine snijega bilježili Plav sa 165 cm (stari rekord je 1 bio 36 cm), Kolašin sa 168 cm (stari rekord je 156 cm iz 2005.g.) i Šavnik sa 165 cm (stari rekord je 156 cm iz 1954. g). U Beogradu je mjereno čak 53cm, što je bila najveća visina još od 1962.godine i treća najveća u povijesti mjerenja.

U Bosni i Hercegovini je tijekom noći od subote 11. na nedjelju 12. veljače pao novi obilniji snijeg . Ponovno je bio zatrpan i Mostar, pa se u 13 sati te nedjelje mjerilo čak 81 cm snijega.


S odlaskom ciklone Ismet, prema sredini veljače vrijeme se postupno stabiliziralo. Jutra su još bila vrlo hladna. 14. veljače se u gotovo čitavoj unutrašnjosti mjerilo ispod -10 °C. Najhladnije je tog jutra bilo u Gospiću s temperaturom od -23 °C. Otočac i Sinj su mjerili -21 °C, Karlovac -18 °C, Zavižan i Varaždin -17 °C, Delnice, Ogulin -16 °C, a Zagreb Maksimir i Krapina -15 °C. U Vrgorcu je mjereno -16 °C što je bila najniža temperatura u posljednjih 26 godina. Ipak, prvi znaci zatopljenja su bili vidljivi već tog dana. U unutrašnjosti su u mnogim mjestima, osobito u središnjim i sjevernim krajevima temperature prvi puta te veljače dosegnule pozitivni predznak. Mjerilo se tek stupanj ili dva iznad nule, u Sisku i do 3 °C. Na Zavižanu je tog utorka maksimalna dnevna temperatura, prvi puta nakon 15 dana porasla ispod -10 °C. Zagreb (Maksimir) je nakon 14 studenih dana u nizu mjerio pozitivnu najvišu dnevnu temperaturu, od 1 °C. Zadnji puta je najviša dnevna temperatura bila veća od nule 30.siječnja. Na postaji Zagreb Maksimir je do sredine veljače zabilježeno 13 studenih dana u nizu , a prosječna veljača donese tek 4 takva dana. U prvih 14 dana veljače bilo je i 9 ledenih dana (T min niža od -10 °C), a prosjek za veljaču je dva takva dana.

Zimski udar je polako prolazio, ali su i dalje stizale vijesti o njegovim posljedicama. 14. veljače je na cijelom području općine Karlobaga od Barić Drage do Ribarice i Cesarice, te od Jablanca do Sv. Jurja i naseljima u zaleđu Senja ponovno nakon deset dana, uspostavljena opskrba električnom strujom. Orkanska bura i hladnoća bili su uzrok velikih kvarova na dalekovodima i mreži . Jaka bura u Velebitskom kanalu odnijela je ili oštetila krovove i fasade na više desetaka vikend kuća u kojima su zbog niskih temperatura smrznuli vodomjeri i vodovodne instalacije.
Zbog velike količine snijega 14. veljače se urušio dio krova valjaonice limova i traka u šibenskom TLM-u. Nitko nije bio ozlijeđen. Čisteći snijeg na krovu benzinske postaje u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića u Osijeku nešto poslije 10 sati tog utorka je poginuo 60-godišnji radnik. Tijekom čišćenja snijega pukla je krovna ploča benzinske postaje, a 60-godišnji radnik zagrebačke tvrtke je pao i umro od ozljeda.
Prva polovica veljače završila je brzim prolazom fronte sa sjeverozapada. Zanimljivo je da je tog dana u Makarskoj (koja je za vrijeme zimskih ciklona zajedno sa najbližom okolicom bila pošteđena snijega), 15, veljače kratkotrajno padao snijeg. Dan prije iz Makarske su stigle slike procvjetalih badema. Za vrijeme zimskog udara u prvoj polovici veljače, Makarska nije zabilježila niti jedan dan s negativnom temperaturom.


slika

Senjska riva, veljača 2012. godine (foto Aleksandar Gospić)

slika

Baška, 8. veljače 2012 (foto Miro Svetec)


slika

Meteorološki portal wunderground.com 6. veljače 2012. je u svojoj redovitoj rubrici „World view“ u kojoj objavljuje najbolje meteorološke fotografije pristigle iz cijelog svijeta, kao najbolju proglasio fotografiju snježne mećave na trogirskoj rivi snimljenu 3. veljače za vrijeme ciklone Gabor. Fotografiju je poslao član Crometeo tima Antonio Miše.


slika

Split, 3.2.2012. - foto RoR


slika

Vrgorac, 6.2.2012. – foto: Aleksandar Gospić

slika

Zadar, 4.2.2012. – foto: Aleksandar Gospić

slika

Slavonski Brod – foto tomcatf14

slika

Imotski

slika



Izvanredne vijesti HRT-a 4.2.2012.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:17

#2 – CIKLONA DOROTHY: 14.11.2004.

Ciklona je donijela kišu, južinu i relativno visoke temperature zraka za sredinu studenoga. Prognoze su bile pune upozorenja na nevrijeme koje je imalo nastupiti dan poslije, no malo je tko slutio meteorološka zbivanja koja su se dogodila 14.11.2004.godine. Dan je to koji će dugo ostati upamćen u meteorološkoj prošlosti Jadrana, osobito Dalmacije. Sve je počelo u ranu zoru nakon što je obilna kiša već satima natapala obalu i otoke. Sa zorom je zapuhala olujna, zatim i orkanska bura. Za razliku od uobičajene situacije, bura je sve više jačala, no i kiša je bila sve jača. Bura je otpuhala toplinu, a stiglo je osjetno zahlađenje koje je u kratko vrijeme spustilo temperaturu zraka za desetak stupnjeva Celzijevih.
Tako je u Splitu u 7h izmjereno samo 4°C uz orkansku buru, kišu, grmljavinu i tuču! Snijeg se spustio sam na samo 300m nad morem i zabijelio sve dalmatinske planine, a bilo ga je i u nižim dijelovima Zagore. Tijekom jutra veliko nevrijeme proširilo se na cijeli Jadran, ali i regiju.






Minimalne temperature zraka u Hrvatskoj, 14.11.2004. (DHMZ)

slika

Temperatura zraka, udari vjetra i tlak zraka na postaji Split Marjan, 14.11.2004.

slika

Situacija u Dalmaciji u 10 sati ujutro:

slika

Bura je posvuda imala olujni prosjek, a podno Velebita i orkanski prosjek! Kombinacija orkanske bure i obilnih oborina prouzročila je velike štete u gospodarstvu i infrastrukturi, osobito na poljoprivrednim kulurama pa su oštećene ili potpuno uništene brojne masline i stabala voćaka.
Milijunske štete dogodile su se na plastenicima i staklenicima, oštećeni su brojni krovovi, automobili, električni stupovi. Bujice su poplavile ulice pa su vatrogasci imali pune ruke posla u ispumpavanju poplavjenih prostorija, ali i u uklanjanju stabala i kamenja sa prometnica. Nevrijeme je zaslužno za ozlijeđivanje desetaka ljudi, a dvojicu nautičara otpuhao je vjetar u vodama sjevernog Jadrana.
O jačini ove bure govori samo ovih nekoliko podataka: Na Maslenici je 24 sata prosjek bure bio orkanski, od 150km/h pa na više! Na Pagu izmjereno 240km/h, a na vjetroparku iznad Paga 280km/h.

Meteorološka bomba

Što se zapravo događalo toga dana u atmosferi? Tijekom 13.11. ciklona se nalazila nad sjevernom Afrikom i postupno se produbljavala dižući se prema Sardiniji. Naglo jačanje ciklone dogodilo se kad se vrtlog hladnog zraka spojio s dolinom sa sjevera Europe. Rezultat toga bio je produbljavanje ciklone u sardinijskom kanalu, pa je tlak zraka u središtu ciklone pao za 20 hektopaskala u samo 24 sata!

slika

slika

Takva pojava zove se meteorološka bomba. Ciklona se u prvom dijelu 14.11. premjestila nad južnu Italiju i južni Jadran uz daljnje produbljavanje. U isto vrijeme jačao je ogranak snažne anticiklone sa zapada Europe. Naši su se krajevi našli u ‘sendviču’ između bujajuće ciklone na jugu i nadiruće anticiklona sa (sjevero)zapada.

U jednom trenutku razlika u tlaku zraka na sjevernom i južnom Jadranu iznosila je velikih 25 hektopaskala pa je gradijent tlaka zraka bio iznimno izražen. Rezultat toga bila je bura koja se događa jednom u desetljeću, pa i rjeđe.

Sinoptička situacija 14.11.2004. u 17,13 i 19 sati (Wetterzentrale)

slika

slika

slika

slika

Iako s ovom ciklonom mahom nisu zabilježene rekordne brzine vjetra, ova će bura ostati upamćena jer je dugo imala olujni, ponegdje i orkanski prosjek, a bila je praćena vrlo obilnim oborinama. Sve je to utjecalo da je ova bura nanijela mnogo više štete od sličnih bura u prošlosti.
Razorni učinci ove bure mogli bi se usporediti sa vjetrovima koju pušu u urganu opasne druge kategorije, a u nekim dijelovima obale i u uraganu iznimno opasne treće kategorije! U drugom dijelu dana bura je bila u laganom slabljenju, a i oborine su prestajala s postupnim popunjavanjem ciklone i njenim premještanjem dalje na jugoistok.

Ciklona Dorothy u Kaštelima. Foto: Zvonimir Barišin

slika
slika
slika
slika
slika
slika

Štete od ciklone u Žrnovnici. Foto. Rade Popadić

slika
slika
slika
slika
slika
slika

Sa Crometeo foruma:

Ljudi moji.
...Odmah da kažem ne pada snijeg ali čitajte ovo. Sav se tresem dok ovo pišem:
u6h probudila me orkanska bura koja doslovno ruši vani. Izlazak iz kuće je NEMOGUĆ.
Ali ono čarobno je:
vani uz ovakvu buru, kad bi čovjek očekivao suho vrijeme, vlada grmljavinsko nevrijeme sa susnježicom. Iznad 300m je sve ZATRPANO do besvijesti.
Jesam očekivao nešto ali ovo što gledam izgleda kao kombinacija smaka svijeta i ledenog doba.


SPLIT ---> 4°C, GRMLJAVINA S TUČOM, OLUJNI VJETAR, 25 m/s, tlak 995 hPa (pad od 8 hPa od zadnjeg motrenja)

ZADARSKO PODRUČJE NEMA STRUJE, TRAJEKTI NE PLOVE NA SKORO CIJELOM JADRANU, NAJTEŽE JE NA SPLITSKOM PODRUČJU GDJE NIJE ISPLOVIO NIJEDAN TRAJEKT. U LICI PADA SNIJEG KOJI ZASAD NE OTEŽAVA ZNATNIJE PROMET. DIO AUTOCESTE ZAGREB-RIJEKA ZATVOREN JE ZA SAV PROMET, KAO I DIO JADRANSKE MAGISTRALE.

Iz Dubrovnika su stizala ovakva izvješća:
Orkansko nevrijeme je i u Dubrovniku! Sinoc je olujno jugo naglo zamijenila orkanska bura sto se dogadja vrlo rijetko! Vracao sam se doma oko 4 i 30 i jedva sam hodao putem! Uz nenoromalnu orkansku buru padala je vrlo jaka kisa i jako je grmilo. Do 8 sati bura je dosta oslabila i sada je jaka s olujnim udarima a kisa pada vec satima. Koliko vidim, bura se opet pojacava! Ukratko, nenormalno olujno vrijeme!

DHMZ je o cikloni napisao :

Orkanska bura 14/15. studenog 2004. u primorju (slika 1) i u krajevima uz obalu uzrokovala je potpuni prekid većeg dijela cestovnog, željezničkog, avionskog i pomorskog prometa te nestanak struje zbog oštećenja elektroenergetske infrastrukture. Vjetar je rušio krovove i drveće te nosio granje i druge objekte, zbog čega je ozlijeđeno oko 50 ljudi, a 2 turista – nautičara ispala su s jahte i izgubljena u moru na sjevernom Jadranu. Na otocima sjevernog Jadrana ugroženo je ovčarstvo zbog naslaga morske soli koja se s jakom burom nataložila na bilju (posolica).

Umjerena i jaka bura je zapuhala duž većeg dijela obale već je u subotu, 13. studenog 2004., kao posljedica jačanja ciklone iznad južnog Jadrana.. Tijekom noći na nedjelju, zbog daljnjeg produbljavanja spomenute ciklone i istovremenog jačanja anticiklone s područja srednje Europe (slika 2) bura je duž većeg dijela obale postala olujna (brzina vjetra veća od 17 m/s) s orkanskim (brzina vjetra veća od 33 m/s) udarima

Posebnost bure 14. studenog je da je srednja brzina vjetra duž većeg dijela obale veći dio dana bila olujne do orkanske jakosti što je, po dugotrajnosti i po učinjenim štetama, ipak razmjeno rijetka pojava.

  
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:18

#3. -CIKLONA CERES: REKORDNI ZAGREBAČKI SNIJEG U SIJEČNJU 2013.

Prva polovica siječnja nije donijela veća meteorološka uzbuđenja. Drugog dana mjeseca na vrijeme je utjecala sredozemna ciklona Antun. Malo oborina (do desetak mm) je bilo mjestimice na sjevernom i srednjem Jadranu, te zapadnim krajevima unutrašnjosti. Uglavnom je padala kiša, koja se u unutrašnjosti zbog niskih temperatura kiša ponegdje smrzavala na tlu, a samo je mjestimice zalepršala pokoja snježna pahulja.
Na početku 2013. godine snijega je bilo samo u najvišem gorju. Zavižan je mjerio 62 cm, a Begovo Razdolje tek 4 cm.

U nastavku prve dekade nad našim se krajevima nalazilo anticiklonalno polje, ali je povremeno je sa sjevera dolazilo do prodora vlažnijeg zraka. Mjestimice je bilo i oborina, ali bez značajnijih količina. Uz kišu, u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, te u Slavoniji je povremeno bilo i snijega, ali uglavnom bez stvaranja snježnog pokrivača. 11. siječnja na vrijeme je utjecala još jedna jednodnevna ciklona Bojana. Najviše kiše (29 mm) je palo u Pločama.

Prava uzbuđenja je od 13.-15. siječnja donijela sredozemna ciklona Ceres koja je donijela obilniji snijeg u gorju, te središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Malo ili nimalo snijega je s tom ciklonom palo u Lici te Slavoniji.

U subota 12. siječnja je snijega bilo samo u najvišem gorju. Na meteorološkoj postaji Zavižan je mjereno 64 cm snijega. Središnji dio siječnja, ujedno i sredina klimatološke zime je donijela dvije snježne ciklone (Ceres i Dorotea), pa je nakon njih, tjedan dana kasnije popis postaja s snježnim pokrivačem bio dugačak.
Snijeg je u gorju i zapadnim krajevima unutrašnjosti počeo padati u noći od subote 12. na nedjelju 13. siječnja. Već je do te nedjeljne večeri na Zavižanu napadalo novih 32 cm snijega. U drugim je krajevima palo do 19 cm snijega. Obilnija je kiša pala na dijelu sjevernog Jadrana (Rab 60 mm).
Ponedjeljak 14. siječnja je Zagrebu donio novi snježni rekord. Nakon cjelodnevnog gustog snijega, tog je ponedjeljka u 19 sati na postaji Maksimir visina snježnog pokrivača iznosila 68 cm, dok je na Griču izmjereno 57 cm snijega. Tih 68 cm u Maksimiru je rekordna visina snijega od 1949., od kad postoje službena mjerenja u Maksimiru. Do tada je apsolutni rekord u Maksimiru bio 63 cm iz ožujka 1963., dok je siječanjski rekord bio 49 cm od 10. siječnja 2003.

Što se Griča tiče, nije postavljen apsolutni rekord koji i dalje iznosi 84 cm izmjerenih 28. veljače 1895., ali je postavljen novi rekord za siječanj koji je do sada iznosio 49 cm izmjerenih 24. siječnja 1940. Veći snijeg na Griču je zadnji put zabilježen u ranije spomenutom ožujku 1955.
Ipak, prema meteorološkim standardima visina snježnog pokrivača mjeri se snjegomjerom jednom dnevno i to u 7 sati po lokalnom vremenu, tako da je novi službeni rekord u visini snijega na postaji Zagreb Maksimir 67 cm, koliko je mjereno dan kasnije, tj. 15. siječnja 2013. godine (7 sati ujutro). Rekord je tog jutra zabilježila i postaja Zagreb Pleso sa 56 cm.


Ciklona Ceres je utjecala na vrijeme i 15. siječnja. Neke visine snježnog pokrivača mjerene tog dana su bile: Zavižan 135 cm, Begovo Razdolje 92, Slunj 73, Sljeme 69, Zagreb Maksimir 67, Ogulin 64, Delnice 61, Karlovac 58. Na sjeveru Jadrana je bilo i grmljavine, a u zaobalju i tuče i snijega.









slika

slika

slika

slika

slika

slika


Nakon Ceresa, već 16. siječnja stigla je nova sredozemna ciklona, Dorotea. Ciklona se u srijedu 16. siječnja produbljivala nad sjevernim Jadranom. Oborinski val koji je u prvom dijelu dana najprije zahvatio Istru, donio je sjevernom Jadranu kišu, a u zaobalju i snijeg. U dijelovima središnje Istre stvorio se tanak snježni pokrivač, a temperatura se snizila na 0°C. Uz obalu je padala kiša, ali se snijeg mjestimice u Rijeci i na Kvarneru spustio i do mora. U mjestu Punat na otoku Krku je palo 126 litara kiše. U četvrtak 17. siječnja u Pazinu je mjereno 7 cm snijega.
Novi snijeg je pao i u gorju. Na Zavižanu je od subote 12. siječnja do petka 18. siječnja palo čak 166 mm oborine, što je sve bilo u obliku snijega. Za usporedbu prosjek za siječanj je 149.7 mm oborine. Visina snježnog pokrivača se povećala od 64 cm (12. 1. u 8 h) , do 178 cm (19.1. u 8 h). Tako je već sredinom siječnja bila premašena maksimalna visina snijega u sezoni 2011./12. koja je na Zavižanu iznosila 120 cm.
U petak 18. siječnja konačno je snijeg zabijelio i dio Slavonije. Najviše ga je bilo u zapadnim dijelovima Slavonije, oko 5 centimetara. Na krajnjem istoku Slavonije bilo je kiše.

Na jugu Jadrana ciklona je uz jugo donijela kišu uz temperature do 13 °C. U petak 18. siječnja ispred Dubrovnika je zabilježena i pijavica.
Nakon odlaska ciklone Dorotea, jutro 19. siječnja je u cijeloj zemlji donijelo niske temperature. Najhladnije je bilo u Lici, gdje su se temperature spuštale do -14 °C. U nizinama unutrašnjosti se mjerilo od -6 do -2 °C, a slabog mraza bilo je ponegdje i uz obalu.
Nakon dvije snježne ciklone, popis visina snijega u subotu 19. siječnja 2013. je bio dugačak.

Visina snijega 19.1.2013. nakon snježnih ciklona Ceres i Dorotea

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:18

#4 - CIKLONA SAMUEL (7.-9.12.2012.) : REKORDNI ZAGREBAČKI SNIJEG

Ciklona Samuel je većem dijelu zemlje od 7.-9. prosinca donijela zimu, uz obilan snijeg u unutrašnjosti, a zabijelio se i sjever Jadrana. Ciklona i fronta su se tijekom petka, 7.12. brzo sa sjeverozapada Europe, preko Francuske spuštale prema Sredozemlju, a nad Genovskim zaljevom se počela stvarati ciklona koja će u noći od petka 7.12. na subotu 8.12. i tijekom te subote donijeti obilniji snijeg.
U Gorskom kotaru i zapadnim krajevima unutrašnjosti snijeg je počeo padati 7.12. poslijepodne, a bilo ga je i u unutrašnjosti Istre, te na riječkom području. Tijekom tog poslijepodneva snijeg je padao i na planinama u okolici Splita.
Ciklona Samuel tijekom te noći i subotnjeg jutra zatrpala velikim količinama snijega dijelove naše zemlje. Do jutra 8.12. najviše je snijega palo u gorskim krajevima, središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, a snijeg je pao i u Istri, te na dijelu sjevernog Jadrana.

Najobilniji snijeg je pao u Gorskom kotaru. Begovo Razdolje je mjerilo 86 cm, Sljeme 60 cm (27 cm novog), Parg Čabar 58 cm (42 cm novog), Crni Lug 53 cm (42 cm novog), a Delnice mjere 52 cm. Vrlo obilan snijeg je do jutra pao i u Zagrebu. Postaja Zagreb Grič mjeri 38 cm, Maksimir 22 cm, a Pleso 19 cm. Snijeg je zabijelio i veći dio Istre i sjevernog Jadrana. Pazin je mjerio 13 cm, Rijeka 6 cm, Bakar 5, a Senj 2 cm.
Na postaji Zagreb Grič je postavljen i novi snježni rekord. 38 cm snijega, koliko je napadalo do jutra, predstavlja najveće povećanje visine snježnog pokrivača u jednom danu u dugoj povijesti meteoroloških mjerenja na Griču (podaci o snijegu postoje od 1895. godine). Dosad je rekordna jednodnevna količina snijega pala 7. ožujka 1955. godine, 34 cm. Uključujući i tu snježnu subotu, u proteklih je 118 godina na Griču samo u deset dana u jednom danu palo više od 25 cm snijega.

U dijelovima Zagreba je palo i više od pola metra snijega. Zatrpavanje Zagreba zabilježila je i web kamera meteorološke postaje na Mlinovima („Pahuljica“). Time lapse video je slijedećih dana postao pravi hit i na američkim meteorološkim portalima



Snijeg je u unutrašnjosti nastavio padati i tijekom cijele subote. U 19 sati navečer je na Griču mjereno 45 cm snijega, u Maksimiru 41 cm, a na Plesu 40 cm. Na Sljemenu je mjereno 70 cm snijega. Obilan snijeg je cijelog dana zatrpavao i Gorski kotar. U Pargu je palo novih 26 cm, pa je navečer mjereno 84 cm.

U Dalmaciji, koja se nalazila u toplom sektoru ciklone, je pala obilnija kiša (do 66 litara u Staševici kod Vrgorca). U Dalmaciji je tijekom noći bilo olujnih udara juga, a ujutro lebića i tramontane. Navečer je u Pločama mjereno 65 litara kiše. Obilnije kiše bilo je i na jugu Istre (gdje nije bilo snijega) te na vanjskim otocima Sjevernog Jadrana.

Snijeg je padao praćen jakim sjevernim vjetrom, pa su česte bile i vijavice i zapusi. Jaka i olujna bura, sa orkanskim udarima se sa sjevera Jadrana širila prema Dalmaciji. Bura i snijeg stvarali su velike probleme u prometu,
Najjači udar bure je 8.12. izmjeren na Krčkom mostu, 212 km/h. Na Paškom mostu je izmjeren udar bure od 184 km/h. U Dalmaciji Brela mjere udar bure od 133 km/h.

ZAGREB, 8.12.2012. - foto: Zvonimir Katančić

slika
slika
slika

Ciklona Samuel je tijekom nedjelje 9.12. brzo napustila naše krajeve. Tog nedjeljnog jutra je velik dio Hrvatske osvanuo pod snježnim pokrivačem, Pod snijegom je, osim gorja i nizina unutrašnjosti i većii dio Istre, te viši dijelovi Cresa i Krka.
Najviše snijega je ciklona donijela Gorskom kotaru, gdje su se u to nedjeljno jutro 9.12. mjerile od 54 do 68 cm veće visine snježnog pokrivača od onih zabilježenih prije ciklone,početkom vikenda. Begovo Razdolje je mjerilo čak 118 cm. Time je ciklona Samuel Begovom Razdolju donijela 63 cm novog snijega, budući je u petak ujutro mjereno 55 cm. Zavižan je mjeri 100 cm snijega (20 cm više nego u petak), Delnice 89 cm (66), Crni Lug Risnjak 81 cm (68), Parg Čabar 77 cm (54 cm ). Na Sljemenu je mjereno 70 cm snijega, što je 35 cm više nego u petak ujutro.

Mnoga su mjesta u unutrašnjosti jutros osvanula pod debelim snježnim pokrivačem, koji je često veći od 30 cm, a u Vinkovcima, Virovitici i Zagrebu (Maksimir) je mjereno i 40 cm. Najmanje snijega u unutrašnjosti je palo na sjeverozapadu, pa je Varaždin mjerio 16 cm snijega. Statistički centimetar snijega su još mjerili Rijeka i Senj, dok je Pazin mjerio 11 cm.

U Dalmaciji, uz obalu i u njenoj unutrašnjosti Samuel nije donio snježni pokrivač, iako su u noći od 8./9.12. snježne pahulje lepršale u Makarskoj. Nedjelju, 9.12. je u Dalmaciji obilježila olujna bura s čestim orkanskim udarima, koja je osim problema u prometu počinila i dosta štete. Udar bure u Makarskoj je iznosio 155 km/h. Bura je do večeri oslabila, a jaka je još samo na području Dubrovnika.
Visine snijega 9.12.2012. u 7 sati (DHMZ)

slika

Bijela Hrvatska – Satelitski snimak NASA-e (9.12.2012.)

slika

Nakon odlaska ciklone Samuel, noć od nedjelje 9.12. na ponedjeljak 10.12. je u većem dijelu zemlje donijela vedrinu. Uz snijeg na tlu, u unutrašnjosti su mjerene vrlo niske jutarnje temperature. Po kotlinama gorske Hrvatske temperatura se mjestimice spustila i ispod -20 °C. Po podacima sa mreže pljusak.com najniža temperatura je tog jutra mjerena u Jelvici u Lici, čak -20.6 °C. Brinje je imalo -19.6 °C, Bjelolasica Zrnići -18.2 °C, Stajnica -17.1 °C, Krasno -16.4 °C. Od ostalih postaja u unutrašnjosti Pleso je imalo -18 °C, Požega -17.7 °C, Slavonski Brod -17 °C, a Osijek Klisa -16 °C. Po podacima DHMZ-a najhladniji su sa -18 °C bili Slavonski Brod i Zagreb Pleso, Osijek Klisa i Gospić su imali -17 °C, a Karlovac -15 °C. U unutrašnjosti Istre Pazin je mjerio -9 °C, a slabog mraza je bilo i uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana.

Još jedna brza ciklona, Šimenka, utjecala je na vrijeme od 11.-12. prosinca, najviše u Dalmaciji i Lici. Snijeg se ponegdje, osobito u Dubrovačko-neretvanskoj županiji spustio do mora. Tako je 11. prosinca Metković osvanuo s 8 cm snijega, dok su Imotski i Sinj mjerili 3 cm. Tog jutra je i u Kninu (kojemu ciklona Samuel nije donijela snijeg) mjereno 6 cm snijega. Obilnija kiša je pala u Komiži, do jutros u 7 sati 40.5 mm. Ploče (gdje je također kratkotrajno padao snijeg) su mjerile 24.8 mm.

Ciklona Šimenka je brzo otišla, a iza nje su uslijedila još dva hladna dana, s ekstremno hladnim jutrima. Vrhunac hladnoće je bio u noći od 12./13. prosinca, pa je jutro 13. prosinca, osobito u unutrašnjosti osvanulo iznimno hladno. Minimalne temperature su u gotovo čitavoj unutrašnjosti bile ispod -10 °C, nerijetko i ispod -15 °C, a u Lici i i ispod -20 °C. Najniže temperature na mreži automatskih postaja pljusak.com mjerene su na postajama u Lici. Na postaji Jelvica (Križpolje) u 6.45 sati temperatura se spustila do -24.0 °C. Brinje je mjerilo -22.3 °C, Stajnica -21.7 °C, Krasno -19.6 °C, Josipdol -19.5 °C. I po podacima DHMZ-a najhladnije je bilo u Gorskom kotaru Lici. Temperatura se u Crnom Lugu Risnjak spustila na -21 °C, u Otočcu -20 °C. Slatina i Slavonski Brod su mjerili -19 °C, Čakovec, Brestovac, Gospić i Varaždin -18 °C, Bednja i Daruvar -17 °C, Kopači Rit, Karlovac i Zagreb Maksimir -16 °C. Jutros su u unutrašnjosti „najtopliji“ bili Puntijarka sa -10 °C i Bilogora sa -9 °C. Vrlo hladno je bilo u unutrašnjosti Istre (Pazin -8 °C) i Dalmacije (Hrvace -10 °C, Knin -9 °C). Duž obale se mjerilo od -2 do 2 °C.

To ledeno jutro je bilo i vrhunac hladnog vala koji je trajao od početka prosinca. Prostrana ciklona s Atlantika će sve više je djelovala na vrijeme, a uz južne vjetrove pritjecao je sve topliji zrak, U jutarnjim se satima na sjevernom Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti već naoblačilo, a bilo je i oborina. Na jugu i istoku Istre jutros je padao i snijeg koji je nakratko zabijelio Pulu. Pokoja snježna pahulja je zalepršala i na Kvarneru. Ipak, južina je već bila tu. U Varaždinu je nakon jutarnjeg minimuma od -18 °C, temperatura u samo jednom satu, od 10 do 11 sati porasla za 8 °C, od -12 °C na -4 °C.

Ekstremno niske temperature tog su jutra mjerene i u Sloveniji. Na poznatom mrazištu Babno Polje temperatura se spustila do -27 °C. Ostale temperature ispod -20 °C u Sloveniji su bile: Zadlog, Velike Bloke -26 °C, Topol na Blokah -24 °C, Plama -23 °C, Iskrba -21 °C, Črnomelj -20 °C.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:19

#5 - CIKLONA TARA 17.-19.2.2009. – DALMACIJA POD SNIJEGOM

Ciklona Tara donijela je početkom druge polovice veljače kratkotrajnu, ali izraženiju zimsku promjenu vremena, a najviše je snijega palo u Dalmaciji. Tara je bila najjača zimska oluja od 2006. godine, koja je pogodila čitavu Dalmaciju. Ciklona je stigla sa sjevera, pa je izostalo uobičajeno značajnije puhanje juga prije dolaska ciklone.
U utorak, 17. veljače ujutro prve su oborine počele u Dalmaciji. Uz kišu, bilo je i snijega (Imotski, Omiš, zaleđe Splita i Dubrovnika). Ipak te su oborine bile slabe i samo uvod u burna zbivanja koja će uslijediti u noći od 17. na 18. veljače. Hladna fronta je u kasno poslijepodne tog utorka sa sjevera stigla nad sjeverne krajeve unutrašnjosti. Uz jak sjeverni vjetar mnoge krajeve središnje i sjeverne Hrvatske, kao i Slavonije je do večeri zahvatila i prava mećava.


Oko 21 sat snijeg nošen burom koja je sve više jačala, počeo je padati i na sjevernom Jadranu. Padao je u Rijeci i okolici, kao i na kvarnerskim otocima, Krku i Cresu. Na Krku je bilo i grmljavine. Na postaji Mali Treskavac zabilježen je udar bure od 21,7 m/s. Oko ponoći je fronta stigla i do Zadra. Još u 23.30 sati temperatura na postaji Zadar poluotok bila je 9,8 °C, a već oko ponoći je počeo padati i snijeg uz temperaturu od 2 °C. Velika snježna mećava je grad Zadar, nakon nekoliko godina pauze, zabijelila s čak 10cm snijega. Zbog olujne bure, dionica autoceste A 1 Maslenica-Sv.Rok i Jadranska magistrala od Senja do Svete Marije Magdalene bila je ubrzo zatvorena za sav promet.


Olujna bura i snježna mećava s velikim zahlađenjem oko 1h, u srijedu 18.2.2009. stigli su i do šibenskog područja. U Šibeniku je palo 6cm snijega uz temperaturu zraka od čak -4°C. U 2h iza ponoći kiša je naglo prešla u snijeg u gradu Splitu. Više snijega palo je na istočnom dijelu grada, i preko 5cm, a manje u zapadnom dijelu, oko 2cm. Temperatura su u Splitu spustila za vrijeme mećave na -3°C. Prvi je to snijeg u Splitu nakon 2006. godine. Do jutra snijeg je zabijelio i preostale dijelove srednje Dalmacije, uključujući srednjodalmatinske otoke. U Zagori je snijeg počeo padati još tijekom utorka , 17. veljače, tako da mu je visina na brojnim lokacijama prešla visokih 20cm, na zapuhe i preko pola metra. Iznenađeni Dalmatinci nisu se najbolje snašli u pravim zimskim uvjetima. Diljem dalmatinskih gradova zavladao je prometni kolaps, a zaleđene ceste i putovi bili su kobni i za pješake, pa su mnogi građani završili na traumatologijama lokalnih bolnica zbog padova i ozljeda.
Snijeg je te srijede padao i u područjima južnije od Omiša. Sasvim netipično za Makarsku, u popodnevnim satima taj je podbiokovski grad zahvatila velika snježna mećava uz temperaturu zraka ispod 0°C. Vrlo obilan snijeg pao je i u dolini Neretve. U Metkoviću mu je visina navečer prešla 20cm, na vrgoračkom području dosegao je 25cm.

Snijeg na našoj obali najrjeđe pada na dubrovačkom području, a upravo je Dubrovnik i okolica bio centar zimskog zbivanja u Dalmaciji. Jedna od najvećih snježnih oluja u znanoj povijesti pogodila je ovaj grad tijekom srijede, 18. veljače. U početku je bilo jačih grmljavinskih pljuskova kiše i susnježice, a s jačanjem bure temperatura je pala na -1°C pa je gotovo cijeli drugi dio dana na dubrovačkom području padao gust snijeg. Snijeg je zabijelio grad s više od 10cm te je izazvao potpuni prometni kolaps. Zbog obilnog snijega i olujnog vjetra dijelovi Dubrovika bili su bez električne energije. Osim snijega, Dalmaciji je puhala i bura koja je mjestimično dosegla olujni prosjek uz orkanske udare.

slika
Zadarski pozdrav snijegu - foto: Ivan Toman

slika

Foto: Cropix

slika

Veličanstveni prizori iz Dubrovnika (Foto: Daniel Pavlinović)

Ciklona Tara navečer naglašeno je djelovala i na vrijeme u zemljama jugoistočne Europe.

Snijeg je dva dana bez prestanka padao u gotovo cijeloj Bosni i Hercegovini, te je prouzročio znatne poteškoće u cestovnom prometu, a u nekim dijelovima zemlje naselja su ostala bez električne energije. Znatne količine snijega zabilježene su i u Mostaru što je krajnje rijetka pojava u tom dijelu BiH. U susjednoj Crnog Gori snijeg je padao u područjima gdje je izrazito rijedak, kao u gradu Baru. Središnji i južni dio Srbije bio je pod snijegom debljine i do pola metra. Autocesta Beograd-Niš bila je zatvorena, a mnoga su vozila ostala zatrpana u dubokom snijegu. Osobito je teško stanje bilo na sjeveru Albanije. Oko 10 tisuća ljudi na sjeveru je bilo potpuno odsječeno od ostatka zemlje. Mnoge je vozače snježna oluja blokirala na cestama . Izvještaji su govorili da je palo i do tri metra snijega. Snježna oluja zahvatila je i zapadnu Bugarsku te jugozapadnu Rumunjsku.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:19

#6. - CIKLONA TEODOR : (REKORDNA) ORKANSKA BURA, POPLAVE (STUDENI 2013.)


Nakon ciklone Špela koja je 5.11.2013. donijela u mnogim krajevima i obilniju kišu, uslijedila su tri stabilnija dana, a onda je započela nova promjena vremena koja je označila kraj neobično dugog niza iznadprosječno toplih dana koji su obilježili središnji dio klimatološke jeseni.

Posljednji jesenski dan koji je u Slavoniji donio gotovo ljetne temperature bila je subota 9. studenog. Tog dana se nad sjevernom Italijom formirala ciklona koja je djelovala na vrijeme na sjevernom Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti. Obilnija kiša je pala u gorju (Parg 67 litara, Platak 46 litara). Ispred ciklone pritjecao je iznimno topao zrak za taj dio godine. Najtoplije je tijekom te subote bilo u Slavoniji. Čak 24,8°C izmjereno je u najtoplijem dijelu dana u Slavonskom Brodu. Tako nije puno nedostajalo da se sruši apsolutni rekord za studeni koji iznosi 25,6°C. U Gradištu je najviše dnevna temperatura iznosila 24,2, a u Osijeku 23,1°C. Na Jadranu je bila najtoplija Makarska s izmjerenih 23°C. Da je natprosječno toplo bilo i na Jadranu svjedoči i izmjerenih 20,4°C na postaji Split Marjan, čine je izjednačen dnevni temperaturni maksimum za datum 09.11.

U nedjelju 10.studenog je započela najjača promjena vremena u dotadašnjem dijelu jeseni, a donijela ju je ciklona Teodor. Duboka ciklona sa sjevera Europe pružala je dolinu prema srednjem Sredozemlju, a iznad sjeverne Italije i sjevernog Jadrana formirao se sekundarnog ciklonalni centar.

Ciklona se nad Jadranom vrlo brzo produbila i tlak joj je na razini mora pao ispod 995hPa. Dotok hladnog zraka sa sjeverozapada nad toplo Jadransko more, čija je površinska temperatura i dalje mjestimično prelazila 20°C, intenzivirao je burne atmosferske procese nad našim dijelom Europe.

Produbljivanjem ciklone i pomicanjem njenoga centra nad srednju Italiju, sa sjevera je počeo jačati polje visokog tlaka zraka, a izražen barički gradijent donio je najvjetrovitiji dan (ponedjeljak 11. studenog) u Hrvatskoj u dotadašnjem tijeku godine.

Jak i olujan sjeverni vjetar u unutrašnjosti te olujna i orkanska bura na sjevernom i srednjem Jadranu su počinili mnogo štete, uz prekid prometa na mnogim dionicama.

Na nekim lokacijama su mjereni rekordni udari vjetra. Najjači udar bure u Hrvatskoj toga dana je izmjeren na Krčkom mostu, čak 65,7m/s ili 236,52km/h, što je ujedno rekordna brzina vjetra za tu lokaciju. Stari je rekord iznosio 220.7 km/h od 4. veljače 2012. godine.

U ranim poslijepodnevnim satima na DHMZ postaji Rijeka Kozala je izmjeren udar bure od 126 km/h, što je novi rekordni udar vjetra za tu postaju. Udar bure od 148 km7h je mjeren i u Opatiji.

Ciklona Teodor je uzela i jedan život. U Varaždinskoj županiji 46-godišnji je muškarac poginuo u olujnom nevremenu. Prijepodne je na farmi pokraj Novog Marofa vjetar na njega srušio stablo. Zbog teških ozljeda umro na mjestu nesreće,

U Rijeci su tri osobe teško ozlijeđene. Dva radnika su zbog bure pala s visine od osam metara na gradilištu u Marčeljevoj Dragi i zadobila su teške ozljede. Teške ozljede je zadobio i umirovljenik kojeg je bura srušila na tlo. Zbog ozljeda prouzročenih orkanskim nevremenom u riječku bolnicu je tog ponedjeljka zaprimljena 41 osoba. a 13-ero građana zadobilo je teže ozljede.

U Rijeci je oštećeno više od 200 automobila, najviše zbog srušenih stabala. Velika je šteta počinjena na mnogim objektima u gradu i okolici. Gradske vlasti su tjedan dana kasnije (19.11.2013.) objavile podatak o šteti od najmanje 5 milijuna kuna i to bez troškova sanacije šteta, ali unatoč tomu nisu ispunjeni elementi za proglašenje elementarne nepogode, koja se proglašava kad je šteta veća od 20 posto izvornog gradskog proračuna.

Istarski župan proglasio je 18.11.2013. elementarnu nepogodu za područje grada Buzeta u kojem je orkansko nevrijeme učinilo štetu oko 10,8 milijuna te za općinu Cerovlje u kojoj je orkanska bura na poljoprivrednim kulturama prouzročila štetu oko milijun kuna.

Jak i olujan sjeverni vjetar je počinio mnogo štete i u unutrašnjosti. U Zagrebu je samo na području Maksimira srušeno oko 1000 stabala. U središnjem dijelu Medvednice je olujni vjetar porušio više od 5000 stabala.

Crometeo tim je tog ponedjeljka 11. studenog 2013. organizirao „lov na buru“ (bura chase). U lov na buru su krenuli članovi iz Dubrovnika, Makarske, Splita, Zadra, Starigrad Paklenice, a priključio se i legendarni chaser iz Slovenije, Marko Korošec, kojega šira javnost zna po lovu na tornada u SAD-u. Sredinom dana chaseri su se našli u zadarskom zaleđu, a prvo odredište bio je Ražanac. Iako sam Ražanac nije na udaru najjače bure, iz ovog mjesta pruža se fascinantan pogled na valove orkanske bure koja se slijeva niz padine južnog Velebita.

Nakon Ražanca uslijedio je odlazak na Paški most. Bio je to najuzbudljiviji dio chasea. Uvjeti su na samom zatvorenom mostu bili takvi da nisu omogućavali boravak na njemu. Zbog toga su se chaseri koncentrirali na fotografiranje i mjerenje vjetra neposredno uz most. Sa 2 ručna anemometra marke windmaster, konstantno su mjereni udari vjetra do 200km/h, no najpreciznije mjerenje izvršio je Marko Korošec sa svojim profesionalnim anemometrom. Iz samo jednog pokušaja Marko je izmjerio 218km/h.

Bura chase 11.11.2013.



Uz velike štete od vjetra, ciklona Teodor je donijela i velike količine kiše, a u unutrašnjosti je bilo i problema s poplavama. U tri dana (od 9.11. 2013 u 7 h do 12.11.u 7h) na 16 DHMZ postaja je palo više od 50 litara kiše, od čega na njih 4 i više od 100 litara kiše. Najviše oborine je palo u Pargu 168 litara, Krapini 145 litara, Ogulinu 141, Bednji 133, Varaždinu i Dubrovniku 95. Slijede: Puntijarka 92, Rijeka 78, ,Dubrovnik aerodrom 77, Bilogora 76, Karlovac 69, ZG Maksimir 62, ZG aerodrom 57, ZG Grič, Senj 55, Sisak 54, Križevci 53, Zavižan 51

Obilna kiša je na sjeveru Hrvatske uzrokovala izlijevanje rijeka Bednje, Lonje i Plitvice. Hrvatske su vode proglasile izvanredne mjere obrane od poplave za slijev tih rijeka. U Brezničkom Humu vatrogasci su ispumpavali podrume. Poplavljeno je bilo i mjesto Lončarevo u Međimurju. U Krapinsko-zagorskoj županiji zbog obilnih oborina poplavljen je velik broj obiteljskih kuća, najviše u Zlataru te na području općine Lobor.

Iako je snijeg kratkotrajno padao i u nižim predjelima Gorskog kotara zabijelio je samo najviše gorje. U ponedjeljak 11. studenog su na postajama DHMZ-a zabilježene prve visine aktualne jeseni. Na Zavižanu je mjereno 8 cm, a u Begovu Razdolju 5 cm. U 19 sati je Zavižan mjerio 12 cm, a na Sljemenu 3 cm. U Begovu Razdolju je u utorak 12. studenog u 7 sati mjereno 18 cm snijega, što je bilo 6 cm više od Zavižana.

Na Zavižanu je prvi snijeg mjeren gotovo mjesec dana kasnije od srednjeg datuma (14. listopad). Bio je to šesti najkasniji datum prvog snijega na Zavižanu (zajedno sa sezonom 1957/58).

Foto reportaža ciklone Teodor

http://www.crometeo.hr/fotoreportaza-bura-chase-ciklone-teodor-koji-ce-se-dugo-pamtiti/

Video reportaža ciklone Teodor

http://www.crometeo.hr/moc-ciklone-teodor-od-rijeke-do-maslenice-video-reportaza/

Ciklona Teodor se vrti na jugu Italijeslika

Ražanac: foto Srećko Jubić

slika

foto: Daniel Pavlinović

slika

foto: Zvonimir Barišin

slika

foto: Marin Pitton

slika

foto: Boris Bašić

slika

foto: Rade Popadić

slika

foto: Marko Katić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:20

#7 - PROSINAČKA ZIMA 2009. : CIKLONE DOLORES, EDO I FILOMENA

Posljednjih desetak dana kalendarske jeseni u Hrvatskoj, a i u većem dijelu Europe donijeli su pravi zimski ugođaj. U tom razdoblju na vrijeme su djelovale tei ciklone, Dolores, Edo i Filomena. Prije dolaska ciklone Dolores (14. prosinca), u dane vikenda, 12. i 13. prosinca je u naše krajeve prodro hladan zrak sa sjeveroistoka kontinenta. Malo snijega bilo je u unutrašnjosti, dok je ponegdje u Lici palo i više snijega. U Korenici je u ta dva dana palo 20 cm novog snijega.

Ciklona Dolores je zimsku promjenu vremena donijela u ponedjeljak 14. prosinca. Malo snijega je u prijepodnevnim satima palo u središnjoj Istri. U cijeloj unutrašnjosti je pao snijeg, najviše na Velebitu i u Lici. Te je večeri Zavižan mjerio 40 cm snijega. U Karlovcu je palo 10 cm snijega. Na jugu Jadrana je bilo obilne kiše, pa je tako u Komiži tog dana palo čak 98 mm kiše. Velike probleme je stvarala i bura, pa su autocesta kod Maslenice i magistrala od Senja do Karlobaga bile zatvorene za sav promet. Ciklona se još više intenzivirala sljedeći dan, u utorak 15. prosinca. Snijeg ja nastavio padati u unutrašnjosti, a u Lici je uz buru vladala snježna mećava.
Dalmacija je tog dana bila odsječena od kontinentalne Hrvatske. Tog je dana HAK javljao : „Zimski uvjeti, snijeg ili poledica te olujni udari bure odcijepili su, u prometnom smislu, sjever od juga Hrvatske jer su za sav promet zatvorene dionica autoceste A 1 između čvorova Gospić i Posedarje, Jadranska magistrala od Novog Vinodolskog do Svete Marije Magdalene i državne ceste Gračac-Knin, Gračac-Zaton Obrovački-Maslenica,“. Državna uprava za zaštitu i spašavanje tog je poslijepodneva uputila apel građanima da ako je moguće odgode planirana putovanja.
U cijeloj su zemlji maksimalne dnevne temperature bile ispod 0 °C. Na jugu Jadrana se nastavila obilna kiša. U Pločama je palo 75 mm kiše. Tog je utorka raspon temperature između najhladnijeg Zavižana (-13.4 °C) i najtoplijeg Dubrovnika (13.6 °C) bila čak 27 stupnjeva.
Tog dana su u podvelebitskom primorju članovi Crometeo tima izmjerili udar bure od 191 km/h.

Ciklona Dolores: Foto Aleksandar Gospić

slika

Na novu ciklonu nije trebalo dugo čekati. Tijekom četvrtka 17.12.2009. iz Italije se preko srednjeg i južnog Jadrana brzo premještala ciklona Edo. Jutro je, osobito u unutrašnjosti osvanulo vrlo hladno. Od postaja na mreži pljusak.com najhladnije je bilo u Ivanja Reci gdje se u 7:44 sati temperatura spustila do -12.1 °C. Jastrebarsko se smrzavao na -11.8 °C, a Karlovac na -11.3 °C. Od DHMZ postaja Zavižan je mjerio -13 °C, Zagreb/Pleso -11.8 °C, a Daruvar -11.5 °C. Minimalne temperature su u unutrašnjosti bile posvuda ispod -5 °C, a ni najviše dnevne nisu prelazile 0 °C. Na Jadranu su se najviše dnevne temperature kretale od 0 °C na sjeveru, do 5 ili 6 °C u Dalmaciji, a samo na krajnjem jugu Jadrana su temperature dostizale 8 ili 9 °C. Zanimljivo je da se u Senju temperatura cijeli dan nije dizala iznad 0 °C.
Ciklona Edo je najviše djelovala na vrijeme u Dalmaciji i Lici. Tog četvrtka poslijepodne nekoliko centimetara snijega zabijelilo je Zadar i Šibenik. Sredinom dana snijeg je nakratko zabijelio i Pulu. U Kninu je palo 13 cm novog snijega. Bura je i dalje držala zatvorenom autocestu kod Maslenice.
Ciklona Edo je veće količine snijega donijela i u susjednim zemljama, osobito Srbiji. Snijeg je zatrpao Beograd. U pojedinim višim dijelovima grada visina snijega je dostizala i pola metra, a u centru je mjereno 39 cm.

slika

Ciklona Edo je 17.12.2009. zabijelila Zadar

Kratkotrajni predah nastupio je u petak 18.12.2009. Taj je dan u mnogim mjestima Hrvatske bio „ledeni dan“. Dan s minimalnom temperaturom ispod -10 °C, klimatolozi nazivaju ledenim danom. Najhladniji je bio Zavižan sa minimalnom temperaturom od -15 °C. U vedrom Gospiću se tog jutra temperatura spustila do -14,4 °C, a na Sljemenu na -12.3 °C. U zadnjim satima dana u mnogim se krajevima unutrašnjosti temperatura spustila ispod -10 °C.

Subota, 19. prosinca bila je vrlo uzbudljiv meteorološki dan zbog utjecaja genovske ciklone Filomena.
Nedugo nakon ponoći, na prijelazu iz petka u subotu, prve snježne pahulje su počele lepršati nad Istrom. Do zore se zabijelio cijeli poluotok, a najviše je snijega palo na jugu Istre, odnosno na pulskom području. Njegova službena visina u gradu je već ujutro bila 15 cm, ali ga je mjestimice napadalo i do 30 cm. U Poreču je palo 11 cm snijega, u Labinu 10 cm, a najmanje snijega je palo na sjeveru Istre.
Zabijelio se i Kvarner. Jutarnja visina snijega u Rijeci od 9 cm, te večernja od 13 cm je i nova najveća visina snježnog pokrivača za taj grad za mjesec prosinac. Dosadašnja najveća visina snježnog pokrivača za Rijeku u prosincu je iznosila 5 cm. Zabijelili su se i Kvarnerski otoci, pa je Krk mjerio 12 cm snijega.

Subotnje jutro je bilo izuzetno hladno, osobito na istoku Slavonije i u Lici. U Gradištu se temperatura spustila do -18.3 °C, u Osijeku/Čepin i Slavonskom Brodu do -17.5 °C, na Zavižanu do -17 °C, a u Gospiću do -16.4 °C. Ne treba ni spominjati da je u cijeloj unutrašnjosti, ali i na većem dijelu sjevernog Jadrana najviša dnevna temperatura ostala ispod nule. U unutrašnjosti i ispod -5 °C. U Rijeci se temperatura spustila do -4,8 °C, a ona najviša dnevna nije prelazila -2,1 °C. U Dalmaciji, osobito južnoj, gdje je dan obilježilo jako jugo i kiša temperature su ponegdje dostizale i 11 °C (Komiža, Hvar).

Već prije svitanja snijeg je počeo zatrpavati i Liku, Gorski kotar, unutrašnjost Dalmacije, te središnje i sjeverne krajeve unutrašnjosti. U Istri je snijeg posustao već prijepodne, na Kvarneru ga je bilo i tijekom poslijepodneva, a u unutrašnjosti je nastavio cijeli dan, te se proširio i na Slavoniju. U unutrašnjosti je snijeg padao uz vrlo nisku temperaturu. Dojave o vrlo gustom snijegu bile su te subote česte. Problemi u prometu bili su brojni. U većem dijelu zemlje se prometovalo otežano zbog snijega i poledice, posebice na mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima. Državna cesta D 25 Gospić-Karlobag i dionica Jadranske magistrale (D 8) između Senja i Karlobaga bile su zatvorene su za sav promet.

Prije svitanja, uz jako i olujno jugo snijeg je padao i u Zadru, a poslijepodne je ponovno kratkotrajno zabijelio i Šibenik. Prolazak ciklone bio je popraćen i jakom grmljavinom, koje je bilo na Jadranu i u Lici. Tako je u Gospiću u 9 sati uz temperaturu od -10 °C padao jak snijeg uz grmljavinu.
U nedjelju ujutro, 20. prosinca najviše snijega je izmjereno na Plitvicama, 81 cm. Zavižanu je mjerio 80 cm snijega, Gospić 63 cm, Sljeme 62, Delnice 61 cm, a Ogulin 60 cm. Od 20 do 25 cm snijega mjerilo se u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti,a na istoku Slavonije oko 10 cm.

Snježni pokrivač na tlu, vedra noć bez vjetra, hladnoća u višim slojevima atmosfere i kratki dan pogodovali su brzom padu temperature zraka. Tako je u nedjeljno jutro, 20. prosinca u nizinskim predjelima središnje Hrvatske temperatura ponegdje pala i ispod -20 Celzijevih stupnjeva. Najhladnije je bilo u Čakovcu gdje su izmjerena -22 Celzijeva stupnja. Isto toliko izmjereno je i u Gornjoj Stubici u Hrvatskom zagorju. U Varaždinu je bilo -21°C, u Ludbregu -20°C, a na području Jastrebarskog -19 Celzijevaca. Ledenih -19 mjerili smo i u Obedišću pokraj Križa. U Križevcima je temperatura pala na -18°C, a čak smo i u Zagrebu izmjerili vrlo niskih -17 Celzijevih stupnjeva! Temperatura se i na Jadranu spustila ispod nule, na sjevernom dijelu ponegdje i do -8 Celzijevih stupnjeva.
Još je hladnije bilo jutro u ponedjeljak, 21.12. na prvi dan kalendarske zime. Tog dana su se temperature u gotovo cijeloj zemlji spustile ispod nule, a u unutrašnjosti i ispod -20 °C. U Hrvatskoj je najhladnije bilo Brinje sa -23.1 °C koliko je mjereno 25 minuta iza ponoći. U Gospiću je mjereno -22 °C.

Na mreži pljusak.com sve su postaje osim jedne (Trogir sa 1.1 °C) imale minimalnu temperaturu ispod nule. U Hrvatskoj je najhladnije bilo Brinje sa -23.1 °C koliko je mjereno 25 minuta iza ponoći. Hladniji je bio samo Donji Lug (BiH) sa -23.6 °C. U Zagrebu je mjereno -18 °C, a hladnije je u prosincu bilo samo još dva puta u šezdesetim godinama. I Gospić je sa -22 °C tog jutra izmjerio treću najnižu prosinačku temperaturu. Snijega je tog jutra još bilo u izobilju : Zavižan 80, Korenica i Plitvička jezera 70, Delnice i Gospić 58, Sljeme 56, Ogulin 43, Slunj 40. Ipak, dan koji je započeo s „debelim“ zimskim minusima završio je s pozitivnim temperaturama u gotovo cijeloj zemlji zbog južine koja je postajala sve izraženija.

slika

Minimalne temperature prvog dana kalendarske zime

Rijeka – gradska web kamera

slika

Zagreb foto Zvonimir Katančić

slika

slika

Pula - foto Nino Rašić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:21

#8 - VELIKE RIJEČNE POPLAVE U 2010. godini

U 2010. godini bilo je nekoliko velikih riječnih poplava koje su u raznim dijelovima Hrvatske počinile velike štete. U siječnju te ponovno krajem studenog i početkom prosinca poplava je bilo u Lici i dolini Neretve, krajem svibnja i početkom lipnja poplavio je dio Slavonije, a u rujnu središnja Hrvatska.

U Lici je 2.1.2010. došlo do izlijevanja rijeka iz korita i velikih poplava. Poplavljena su polja i ceste pa se do nekih naselja dolazi otežano. Rijeka Gacka izlila se iz korita i poplavila čitavu dolinu. Najteža situacija je bila na području Kosinja u čijoj dolini su zbog poplave bile zatvorene neke lokalne ceste. Stanovništvo je veći dio mjeseca bilo odsječeno od svijeta, a jedino prijevozno sredstvo bio je čamac. Voda se počela povlačiti oko polovice mjeseca, a iz kuća i gospodarskih objekata se povukla oko 25. siječnja, dok je dio prometnica i dalje bio pod vodom.

Kosinjsko područje ponovno je bilo poplavljeno krajem studenog i početkom prosinca nakon obilnih kiša i naglog topljenja snijega.

Most u Kosinju , 3.1.2010. – foto Aleksandar Gospić

slika

Obilne oborine dodatno su krajem prve dekade siječnja povisile razine rijeka pa su zabilježena plavljenja u dolini Neretve. U Metkoviću je na desnoj obali Neretve (Jerkovac) u 70 posto kuća ušla voda. 11. siječnja je vodostaj Neretve prestao rasti, a za pogođeno područje je proglašena elementarna nepogoda.

Kraj svibnja i početak lipnja obilježile su velike poplave koje su, nakon obilnih kiša zahvatile veći dio Slavonije. U Slavonskom Brodu je od 29. svibnja do 5. lipnja palo čak 170 mm kiše. Od toga je 150 mm palo u tri dana, od 30.5. do 2.6. 2010. Stanje u Slavoniji zbog poplava je 1. lipnja postalo alarmantno. Poplavljena su polja te lokalne i županijske prometnice, kao i brojne kuća. Lokalno stanovništvo u potpunom očaju nemoćno je promatralo kako im nezaustavljiva voda uništava usjeve, potapa kuće i gospodarske zgrade. Ništa nije moglo zaustaviti vodu koja nadire. Iz mnogih poplavljenih sela stanovništvo se evakuiralo čamcima. Izlili su se brojni potoci i rijeke. Rijeka Bosut se izlila na rubnim dijelovima Vinkovaca. Nakon što je u dva dana palo 125 litara kiše po kvadratnom metru (dvostruko više nego što inače padne u cijelom svibnju), vodostaj Bosuta dosegao je rekordnu razinu. U pomoć ugroženom stanovništvu poslana je i vojska.

Borba s vodenom stihijom vodila se na području cijele Slavonije. Ugrožene su bile Brodsko-posavska ,Osječko-baranjska , Požeško-slavonska,Virovitičko-podravska i i Vukovarsko-srijemska županija. U brojnim je mjestima proglašeno izvanredno stanje i stanje elementarne nepogode. Trećeg dana lipnja kiša je posustala i stanje se, ali vrlo polako počelo stabilizirati. Slavonski poljoprivrednici počeli su zbrajati štetu na svojim poljima, koja je često bila i potpuna. Petog lipnja odahnuli su i stanovnici Baranje koji su bili spremni na evakuaciju. Istovremeno sa zbrajanjem šteta i povlačenjem vode, počeo se pratiti veliki vodeni val na Dunavu, visok oko dva metra, koji se formirao u Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj. Val je stigao do Baranje 11. lipnja, te je u sljedeća dva dana, zbog dobre pripreme nasipa bez većih posljedica prošao Vukovar i 13. lipnja napustio Hrvatsku.
Nakon prestanka kiša i postupnog povlačenja voda Slavoniju su zahvatile velike vrućine s temperaturama i do 35 °C.

slika

slika

Gradište, foto: Ivan Baboselac

Vremenske su nepogode uzele i jednu žrtvu. Zbog obilne kiše u mjestu Batina u okolici Osijeka odronilo se brdo i poklopilo jednu kuću u kojoj je bila starica. Ozlijede koje je pretrpjela, bile su teške te je nakon dva dana nesretna žena preminula u osječkoj bolnici.


Posljednji vikend kalendarskog ljeta donio je u zapadnim krajevima Hrvatske, kao i u Sloveniji vrlo velike količine kiše, u Gorskom kotaru i do 324 mm, a u Sloveniji je agrometeorološkoj stanici Zadlog kod Idrije tog vikenda ukupno palo 645.4 mm kiše. Velikih problema s poplavama bilo je i širom Slovenije, a vodeni val je ušao i u Hrvatsku. U subotu ujutro, 18. rujna razina Save u Zagrebu , je u odnosu na stanje od dana prije narasla za 6 metara. Vodostaj Save je bio najviši u zadnjih 50 godina. U Zagrebu se Sava izlila iz korita i došla do nasipa. Sava se izlila u blizini Zaprešića i Samobora i poplavila nekoliko mjesta u općinama Brdovec i Strmec. U mjestu Vrbine bilo je poplavljeno i odsječeno desetak kuća, a rijeka Krapina izlila se kod Javorja. Evakuirano je 15 osoba iz 8 kuća. Bile su se izlile i rijeke Mura, Lonja i Sutla. Problema s poplavama bilo je i u Krapinsko zagorskoj i Koprivničko križevačkoj županiji. U nedjelju 20. rujna je vodeni val na rijeci Savi stigao u sisačku Posavinu, pa je u sljedeća dva dana bilo velikih problema s poplavama i na tom području, osobito na širem području Velike Gorice. Pod vodom je bilo Šćitarjevo i još šest sela u okolici. U općini Rugvica izmjeren je najviši vodostaj Save otkada se mjeri - oko 980 centimetara. Poplave su uzele i jedan život. Jedna starija osoba poginula je kad je pala pod kamion koji je dovozio pijesak za gradnju nasipa u poplavama pogođenom mjestu Donjem Črnkovcu pokraj Velike Gorice. U utorak 22. i srijedu 23. rujna voda se počela povlačiti iz poplavljenih područja, evakuirano stanovništvo se počelo vraćati kućama, a normalizirana je opskrba strujom.

Nedjelja 19.9.2010. – Zagreb - Sava s nasipa sredinom dana (foto Zvonimir Katančić)

slika

Fotografije iz zraka

Foto: Davor Pongračić/Cropix

slika

slika

Dolinu Neretve su početkom prosinca, po drugi puta u godini zahvatile poplave. Nakon čestih i obilnih kiša u dolini Neretve, i kod nas i u susjednoj BiH, iz Metkovića su 25.11. stigle prve slike poplavljenih dijelova grada, osobito na desnoj strani Neretve. Neke kuće su već bile okružene vodom, a pod vodom su bile i neke ceste, uključujući i onu od Vida prema Metkoviću. To je bio uvod u velike poplave na kraju mjeseca, a stanje je bilo najdramatičnije na početku prosinca. .

U Metkoviću je zadnjih dana studenog bila poplavljena desna strana Neretve. Dva vodena vala su stigla u noći od 1. na 2. prosinca. Desni dio grada je tada gotovo bio skroz poplavljen. Izvanredno stanje je uspostavljeno u Metkoviću, Opuzenu, Pločama i općini Kula Norinska. Vodostaj je porastao na 405 centimetara što je bio najveći zabilježeni vodostaj u posljednjih 50 godina.
Poplavljena je bila i lijeva strana koja je inače zaštićena te je vrlo rijetko pod vodom.
U Kominu je bilo poplavljeno 60-ak objekata. U naselju Šarić Struga voda je ušla u dvadesetak
Navečer je vodostaj dosegnuo 413 cm. Promet je bio paraliziran, obje škole su bile zatvorene, a većina ljudi nije mogla na posao.
3.12. je vodostaj Neretve bio u padu i u 22 sata je iznosio je 378 cm. U Vidu je bilo poplavljeno 4-5 kuća koje su blizu Norinu. U Metkoviću je u ulicama Put Vida, Neretvanskih gusara, i Zagrebačkoj ulici vodostaj bio u daljnjem porastu te je bilo preko 1 metar vode na cesti, a gotovo da i nije bilo kuće u koju nije ušla voda.
4.12. je vodostaj Neretve i dalje padao i u 6 sati ujutro je iznosio 371 cm. Izvanredno stanje obrane od poplava i dalje je bilo na snazi za Ploče, Metković, Opuzen i Kulu Norinsku.

Stanje se polako počelo smirivati u sljedećim danima, ali se voda još nije danima povukla. 5.12. je objavljen podatak da je Neretva poplavila 1000 objekata kod Metkovića, 200 objekata na području Komina te pet objekata na području Kule Norinske.
Nakon povlačenja vode stanovnici poplavljenih područja se, osim s nastalim štetama, suočavali su se i s rizicima zaraze. Voda je ušla u sve prostore, onečistila je bunare i dovela do izlijevanja septičkih jama.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić odlučio je zbog poplave 13.12.2010. proglasiti elementarnu nepogodu za gradove Metković, Opuzen i Ploče te općinu Kulu Norinsku. Tog dana je iz županijskog ureda za odnose s javnošću priopćeno:“ Zbog višetjednih oborina i visokih podzemnih voda od 1. do 5. prosinca rijeka Neretva je dosegnula najviši vodostaj u povijesti i poplavila stambene i gospodarske zgrade, usjeve i višegodišnje nasade, komunalnu infrastrukturu, prometnice, imovinu građana i ostalih gospodarskih subjekata, izazvavši na njima veliku izravnu štetu.

Metković, Opuzen i Kula Norinska su u prethodnim izvješćima procijenili štete na 245 milijuna kuna, a konačna izvješća o štetama moraju biti gotova do 25. siječnja 2011.“. Vlada RH je najavila gtradnju nasipa u prvoj polovici 2011. godine. Stanje se u drugoj polovicom prosinca postupno počelo normalizirati.

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:24

#9. -ZAVIŽAN 2013. - GODINA METEOROLOŠKIH REKORDA

Meteorološka mjerenja na Zavižanu, najvišoj meteorološkoj postaji DHMZ-a počela su 1. listopada 1953. godine. U 2013. godini, u kojoj je obilježena šezdeseta godišnjica rada meteorološke postaje, bilježi se niz meteoroloških rekorda. Srušena su tri dugovječna meteorološka rekorda. Rekord za najveću visinu snježnog pokrivača je postavljen je još prije 29 godina, onaj za najvišu temperaturu prije 30 godina, a rekord za najveću godišnju količinu oborina je postavljen prije 63 godine.

Uz to je postavljen i novi rekord u visini snijega za veljaču, a siječanj i ožujak su bili pojedinačno rekordni i po ukupnoj količini oborina. Rekordna po količini oborina su bila i prva tri mjeseca ove godine ukupno.

Nakon što je 6. ožujka 1984. godine izmjereno dotad najviših 320 cm snijega, taj se rekord održao sve do ove godine. Do ove godine je probijanje granice od tri metra snijega bilo rijetko. Zabilježeno je tek 15 dana s snježnim pokrivačem jednakim ili višim od tri metra, a javili su se samo u tri godine (1981. – 6 dana, 1984. – 2 dana i 2006 – 7.dana). A onda je 2013. godine granica od tri metra dosegnuta i prijeđena u čak 21 dan. Pri tom je 27. veljače 2013. mjereno 311 cm snijega, što je novi rekord za veljaču, čak za 24 cm snijega veći od starog rekorda. Rekord za ožujak, ujedno i novi apsolutni rekord najveće visine snježnog pokrivača konačno je, nakon 29 godina „pao“ 21. ožujka 2013. kada je mjereno 322 cm snijega.

Rekord za najvišu temperaturu mjerenu na Zavižanu postavljen je pak prije trideset godina, 27. srpnja 1983. godine, kada je mjereno 27.6 °C. Koliko su temperature iznad 27 °C vrlo rijetke na Zavižanu govori i podatak da ih je do ove godine, znači u proteklih 60 godina, bilo samo u pet dana. Osim već spomenutog dana 27. srpnja 1983. tu su i 2. kolovoz 1988. i 22. kolovoz 2011. sa 27.2 °C (stari rekord za kolovoz), zatim 3. kolovoz 1998. sa 27.0 °C, te 17. rujan 1975. godine sa 27.2 °C (aktualni rujanski rekord). Ove godine su zabilježena čak tri takva dana. Najprije je 3. kolovoza dosegnut maksimum od 27.1 °C, a potom 4. kolovoza i 28.2 °C, što je novi apsolutni rekord. Osmog dana kolovoza je mjereno najviših 27.1 °C.

U posljednjih deset godina na Zavižanu je zabilježeno čak 6 mjesečnih temperaturnih rekorda za najvišu dnevnu temperaturu (za veljaču, travanj, svibanj, lipanj, kolovoz i studeni). Istovremeno je u istom razdoblju „pao“ samo jedan mjesečni rekord za najnižu mjesečnu temperaturu (-14.5 °C od 7. ožujka 2003. godine). Apsolutni rekord za najnižu dnevnu temperaturu je nepromijenjen već 57 godina (-28.6 °C od 10. veljače 1956. godine). To je i dalje „najstariji“ zavižanski temperaturni rekord.

Ukupna količina oborine u 2013. godini je na Zavižanu bila rekordna u povijesti mjerenja. Do 2013. rekordna količina oborine je na Zavižanu pala 1960. godine. Tada je izmjereno ukupno 2474.2 mm oborine. Na drugom je mjestu bila 1984. godina (iz koje potječe i do ove godine rekordna visina snijega) sa 2457.4 mm oborine.

Najprije je u siječnju 2013. palo 462.9 mm, što je nov siječanjski rekord u količini oborina. Dosad je najviše oborina palo u siječnju bilo 2010. godine, 329 mm. U siječnju 2013. je palo 3 puta više od prosjeka za prvi mjesec u godini koji iznosi 149.7 mm oborine. U dva dana, 14. siječnja (90.2 mm) i 22. siječnja (89.5 mm) je palo više oborine od prethodnog dnevnog rekorda za siječanj koji je iznosio 87.4 mm, od 19.1.1956. godine.

U ožujku 2013. godine na Zavižanu je palo 295.3 mm oborine, što je novi rekord za mjesec ožujak. Do 2013. godine je najviše oborina palo u ožujku 1955. godine, 292.5 mm. U ožujku 2013. godine je količina oborina (u odnosu na cijeli period mjerenja 1954.-2013.) gotovo dvostruko (190%) veća od prosjeka za ožujak.

I u prvom tromjesečju 2013. godine na Zavižanu je pala rekordna količina oborine za taj period. Uz ožujak i siječanj je bio rekordan po količini oborine (303% od prosjeka), dok je veljača je bila treća po količini oborina (189%). Ukupno je u prva tri mjeseca ove godine na Zavižanu palo 1040.3 mm oborine. Ta je količina čak za 33% veća od dosadašnjeg rekordna za to razdoblje koji je iznosio 781.6 mm iz 2001. godine.
Iznadprosječnu količinu oborina donijeli su još i svibanj, rujan, listopad i studeni. Manje od prosjeka je palo u travnju, lipnju, srpnju i kolovozu. Ukupno je do kraja studenog palo 2425.5 mm oborine.

Nakon toga je uslijedio izrazito sušan prosinac koji je sve do Božića prošao bez oborine. Niz od 25 uzastopnih suhih dana je najduži niz takvih dana za mjesec prosinac. Prosječno u prosincu padne druga najveća mjesečna količina oborine (181.1 mm), odmah nakon studenog koji prosječno donese 221,8 mm oborine.

Niz suhih dana je nakon Božića prekinula ciklona Branka koja je u tri dana (26.-28.12.2013.) ukupno donijela 43 mm oborine. Time se ukupna godišnja količina popela do 2470,7 mm, pa je do rušenja rekorda nedostajalo samo 3.6 mm. Za to se u zadnja dva dana u godini pobrinula ciklona Ciprijan koja je donijela ukupno 15.8 mm oborine tako da ukupna godišnja količina oborine na Zavižanu u 2013. godini iznosi 2484,3 mm, što je za 10,1 mm više od dosadašnjeg godišnjeg rekorda iz 1960. godine.

Zavižan 1.3.2013. – foto: Boris Kačan

slika

slika

Mjerno mjesto visine snježnog pokrivača na Zavižanu – letvica visine 3 metra s dodatkom

slika

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: 10 NAJ METEODOGAĐAJA U PRVIH 10 GODINA CROMETEO FORUMA

PostPostao/la Ned » 31 sij 2014, 19:24

#10 – SERIJA ZIMSKIH CIKLONA U DRUGOJ POLOVICI VELJAČE 2005. GODINE


U drugoj polovici veljače 2005. godine niz od tri zimske ciklone je čitavoj zemlji, kao i susjednim državama donio pravu zimu. Snijega je osim u unutrašnjosti bilo i na Jadranu.

Prva je bila ciklona «Valentina» koja je na vrijeme djelovala oko Valentinova, a donijela je najviše oborina u Dalmaciji i Slavoniji. U Dubrovniku je na aerodromu Ćilipi u 4 dana sredinom veljače palo 123 bmm oborine, od čega u 24 sata od 14. na 15. veljače 69 mm. U gradu je padala i tuča, s snijeg se spustio do 300 metara iznad mora. Snijeg je zabijelio Hvar, Split, Ploče, Šibenik. Gust snijeg je padao i na istoku Slavonije.

Ciklona Valentina: Sinoptička situacija 15.2.2005. u 01 h (Wetterzentrale)

slika

Početkom zadnje dekade veljače na vrijeme je djelovala nova ciklona «Element» koja je donijela snijeg i na sjevernom Jadranu. Zabijelila se Rijeka i Istra. Područje Dubrovnika je zahvatilo grmljavinsko nevrijeme s tučom i jugom koje je imalo i orkanske udare.

Ciklona Element: Sinoptička situacija 21.2.2005. u 01 h (Wetterzentrale)

slika

Izvještaj HAK-a 21.2.2005: Snježno je nevrijeme tijekom noći zahvatilo gotovo cijelu zemlju, a situacija je najozbiljnija u zapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, uključujući i Liku. Sniježi u većem dijelu ISTRE i KVARNERA – u Istri su sve glavne ceste posute i prohodne uz upotrebu zimske opreme

Posljednje dane veljače je obilježila ciklona nazvana Propalica.

Ciklona Propalica: Sinoptička situacija 23.2.2005. u 01 h (Wetterzentrale)

slika

Još jedan snježni val je zahvatio dijelove zemlje. HAK je 23. veljače javljao: Zbog snijega u Lici, Gorskom kotaru, Istri, Kvarneru te u središnjeg dijela zemlje, proglašeni su zimski uvjeti na tamošnjim cestama.

Glas Istre je 23. veljače pisao:
Citat:
„Zahvaljujući gustim jutarnjim padalinama fažansko je zaleđe barem nekoliko sati nalikovalo dalekim kontinentalnim krajevima, a priobalje je podsjetilo na romantične razglednice sa sjevernih mora….Umag i Novigrad u posljednjih 15 godina ne pamte toliko snijega. Za razliku od gornje Bujštine, posebno na područjima Grožnjana i Oprtlja, gdje je snježni pokrivač u siječnju i veljači uobičajena pojava, obalni dijelovi rijetko se zabijele. Rijetkost je zapravo bila mećava, koja je trajala od 8 do 10 sati.....

Umag je jučer ujutro osvanuo pod nekoliko centimetara snijega, koji je padao cijelu noć…Labin se jučer probudio pod snježnim pokrivačem, debelim pet do deset centimetara… Treći ovotjedni snježni val zahvatio je jučer poslijepodne i sjever istarskog poluotoka. Najviše je, oko 25 centimetara novog snijega, napadalo na sjeverozapadnom dijelu Ćićarije, uz granicu sa Slovenijom, pa visina snježnog pokrivača mjestimično doseže i do četrdesetak centimetara


Krajem veljače je ciklona Mario donijela još jedan snježni val.

Ciklona Mario: Sinoptička situacija 27.2.2005. u 01 h (Wetterzentrale)

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]