Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 21:51

U razdoblju od 3.-13. siječnja 2015. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2013. godinu. Glasala su 44 člana foruma.
U konkurenciji je bilo 29 događaja, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 21:53

#1. - Stoljetne poplave na donjem dijelu toka rijeke Save: svibanjska ciklona Donat

Vrijeme u središnjem svibanjskom tjednu obilježio je višednevni utjecaj ciklone Donat. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, te u dijelu Hrvatske, osobito u Slavoniji, pale su vrlo velike količine kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, najvećih u znanoj povijesti, odnosno u zadnjih 120 godina, koliko postoje meteorološki podaci. U regiji su poplave odnijele preko 60 života. U Hrvatskoj su poginule 2 osobe. Poplave su uništile preko 100 tisuća kuća i objekata. Na tisuće komada životinja je uginulo u poplavama. Pokrenuto je oko 3 tisuće klizišta. Veliku opasnost su predstavljale i mine jer su poplave „preselile“ mnoga minska polja.

U Hrvatskoj su najugroženiji bili dijelovi županjske i brodske Posavine. Rijeka Sava dostigla je rekordnu razinu, te je probila na dva mjesta nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika iz Gunje, Račinovaca, RajevaSela, Bošnjaka, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Posavskih Podgajaca i Soljana.

Najviše kiše je u razdoblju od 11. do 18. svibnja 2014. palo u Kutjevu, ukupno 164 litre kiše po kvadratnom metru. Ekstreman je i podatak da je u 24 sata (do 16. svibnja u 8 sati) palo više od polovice te količine, čak 91 litra kiše.

U Slavoniji je u Lipiku palo 114 litara,a u Gradištu u tom razdoblju palo 101.3 litra kiše. Gotovo sva se ta kiša, 80 litara se izlila u dva dana, 15. i 16. svibnja . U ta je dva dana, u gradu Osijeku palo 69 litara kiše, što je prosječna mjesečna količina kiše za svibanj koja iznosi 69.3 mm. Ukupno je ciklona Osijeku donijela 92.5 litara kiše. U Požegi je palo 95, Daruvaru 94.2 litre kiše, a u Slavonskom Brodu 66.8 litara.

U Ogulinu je palo 105.5 litara. Od toga je u noći od 11. na 12. svibnja palo 41.6 litara. Na Jadranu je kiše bilo znatno manje. Najviše je palo u dijelu Dalmacije u noći od 13. na 14. svibnja . U Metkoviću je 14.5. u 8 sati izmjereno (za zadnja 24 sata) čak 73 litre kiše, a u Pločama 50 litara.

I početkom svibnja u mnogim krajevima Hrvatske pala obilnija kiša. Tako je od 2. do 4. svibnja u Osijeku palo 61,72 litara kiše po kvadratnom metru, Slavonskom Brodu 52,8 litara, Gradištu 50,5, a Kutjevu 45 litara.

Količina oborine u Hrvatskoj od 12. do 18. svibnja 2014.

slika


Količina oborine u Bosni i Hercegovini

slika

slika

Ekstremna kiša pala je i u većem dijelu Srbije. U Beogradu su srušeni svi mogući kišni rekordi. Na srpskom meteorološkom forumu (serbianmeteo.com) ciklonu su nazvali Tamara. Prema njihovim podacima najviše kiše je palo u Loznici, 216 litara. Slijede Valjevo sa 193,2 litre, Beograd 190.0, Surčin 161,2, Smederevska Palanka 150,2 litre, Novi Sad 147.3, Sremska Mitrovica 125.1, Niš 109.2, Zrenjanin i Zlatibor 101.1 litra.


Priopćenje DHMZ-a o stoljetnoj poplavi u slivu rijeke Save

http://klima.hr/razno/priopcenja/poplava_sava_2014.pdf

U zaključku priopćenja DHMZ ističe:

Poplava koja se dogodila na donjem dijelu toka rijeke Save posljedica je povećanih količina oborina od 15. do 18. svibnja 2014. godine na području sliva rijeke Save, osobito u istočnoj Hrvatskoj, sjevernoj Bosni i Srbiji. Uzrok povećanih oborina je snažna i postojana ciklona sa središtem iznad jugoistočne Europe. Poplavi je također prethodilo vrlo vlažno razdoblje pa je tlo bilo zasićeno vodom na području sliva Save.
S obzirom na to da vrijeme i poplave ne poznaju granice potrebna je suradnja susjednih zemalja na razmjeni meteoroloških i hidroloških informacija kako bi se takvi događaji mogli što preciznije predvidjeti i tako ublažiti moguće negativne posljedice. Potrebno je napraviti detaljnu analizu događaja u suradnji sa susjednim zemljama s ciljem izvlačenja poruka za budućnost.
Treba također naglasiti da se, nažalost, prema klimatskom scenariju o globalnom zatopljenju mogu očekivati sve češći vremenski i klimatski ekstremi uključujući poplave, suše, jak vjetar, toplinske valove i druge ekstreme. Stoga adaptaciju na očekivane klimatske promjene treba uzeti kao važnu odrednicu u donošenju planova razvoja društva.


DHMZ je u analizi stoljetne poplave u slivu Save objavio i podatke o rekordnim vodostajima. U razdoblju od 14. do 18. svibnja 2014. godine na područnim hidrološkim postajama donje Save registrirani su najveći vodostaji od kada na tim postajama postoje mjerenja Visoki vodostaji na postajama Slavonski Šamac, Županja i Gunja izravna su posljedica dotoka rijeke Bosne. Dosadašnji maksimalno registrirani protoci za područje donje Save bili su reda veličina 3500 do 4000 m3/s. Dana 17. svibnja 2014. je DHMZ kod Slavonskog Šamca izmjerio protok u iznosu od Q=6000 m3/s što premašuje dosadašnje maksimume za oko 50 posto. Ovako visoki vodostaji i protoci posljedica su iznimno velike količine oborina u Bosni i Hercegovini i ekstremnih dotoka rijeke Bosne i rijeke Vrbasa. Aktualna mjerenja protoka rijeke Bosne i/ili Vrbasa nisu raspoloživa, ali se procjenjuje da je protok rijeke Bosne iznosio oko 4000 m3/s, a rijeke Vrbasa oko 2000 m3/s.

Pregled maksimalno zabilježenih vodostaja i protoka
Slavonski Brod: 18. svibnja 2014. Vodostaj: 939 cm
(dosadašnji maksimum H=882 cm, Q=3476 m3/s, 30.10.1974., mjerenja vodostaja od 1900. godine)

Slavonski Šamac: 17. svibnja 2014. Vodostaj: 891 cm
(dosadašnji maksimum (aktualno razdoblje) H=762 cm, 21.3.1981., mjerenja vodostaja od 1900. godine)

Protok, mjerenje 17. svibnja 2014 Q=6000 m3/s

Županja: 17. svibnja 2014. Vodostaj: 1168 cm
(dosadašnji maksimum H=1064 cm, 19.1.1970. Q=4161 m3/s, 19.1.1970., mjerenja vodostaja od 1900. godine)

Gunja: 17. svibnja 2014. Vodostaj: 1173 cm
(dosadašnji maksimum H=690 cm, 31.12.2012., mjerenja vodostaja od 2011. godine)

Protok, mjerenje 17. svibnja 2014.: Q= 4625 m3/s


Burna meteorološka zbivanja započela su s dolaskom hladne fronte u noći od nedjelje 12. na ponedjeljak 13. svibnja. Bila je to fronta vezana uz duboku ciklonu nad Sjevernim morem, a u naše je krajeve donijela osjetno hladniji zrak. Sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti je zahvatila u večernjim satima nedjelje 12. svibnja, a potom se brzo premjestila prema istoku i jugu zemlje. Nad sjevernom Italijom se formirala sekundarna ciklona koju smo nazvali Donat. Ciklona se u noći od utorka 13. na srijedu 14. svibnja preko Jadrana i Dalmacije premjestila nad istok Balkanskog poluotoka, gdje se zadržavala i slijedeća dva dana, 15. i 16. svibnja.

Izražen pad temperature zraka prvo je te nedjelje predvečer zahvatio Zagorje i Međimurje. Temperatura se spustila na samo 8 do 10°C, dok je u obližnjem Zagrebu još bilo 20°C, a u dijelovima Slavonije i do 25°C. Širenjem fronte tijekom večeri zahladilo je i cijeloj unutrašnjosti, Gorskom kotaru, te dijelu Like i sjevernog Jadrana. Kasno navečer izoterma od 0 Celzijevih stupnjeva u Gorskom kotaru se spustila blizu 1.000 metara nadmorske visine, pa je kiša prešla u snijeg u višim predjelima.

Snijeg je sredinom noći ponegdje padao sve do autoceste, osobito na područje Ravne Gore. Snježna granica ponegdje se spustila na samo 700 metara nadmorske visine, što je prilični nisko za sredinu svibnja!

I dok je u Gorskom kotaru izmjereno 0°C, a u isto vrijeme u ne tako dalekom Cresu temperatura je bila 20°C, a takve temperature su bile i na velikom dijelu obale Prolaz fronte bio je popraćen i jakim udarima sjevernog vjetra, grmljavinom, a mjestimice je bilo i tuče.

U 8 sati ujutro 12. svibnja je u Delnicama izmjereno 2 cm, a na Zavižanu 4 cm snijega. Fronta je u unutrašnjosti donijela i veće količine oborine, najviše u gorskim krajevima. U Ogulinu je palo 42 mm kiše. Na Zavižanu je izmjereno 38 mm oborine, a u Pargu 36 mm. U središnjim, sjevernim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti je palo uglavnom od 20 do 25 mm kiše, a najviše u Karlovcu sa 36 mm. Na Jadranu je najviše kiše (16 mm) palo u Rijeci. Najmanje (ili nimalo) kiše je fronta donijela istoku Slavonije te Dalmaciji.

Fronta je brzo napustila naše krajeve, pa je ponedjeljak 12. svibnja donio dosta sunčanog vremena. Ipak, najviše dnevne temperature su, osobito u unutrašnjosti bile i do desetak stupnjeva niže od onih izmjerenih dan ranije i kretale su se uglavnom od 16 do 18 °C. Međutim, bilo je tek „zatišje pred buru“ budući da je ciklonalni vrtlog jačao nad sjeverom Italije.

U noć s utorka 13. na srijedu 14. svibnja se ciklona s frontalnim poremećajem premještala preko Jadrana dalje prema jugoistočnoj Europi. I cijeli utorak u Hrvatskoj je bio vrlo nestabilan. Grmljavine je bilo rano ujutro mjestimice na sjevernom Jadranu, poslijepodne u Slavoniji, a navečer i u noći na srijedu u srednjoj i južnoj Dalmaciji.

Jak oblak u poslijepodnevnim satima razvio se u okolici Slavonskog Broda, gdje je bilo i izraženije tuče lokalnog karaktera.

Frontalni sustav navečer je Dalmaciji donio mjestimične pljuskove i grmljavinu, prvo na otvorenom moru i otocima, potom uz obalu i u Zagori. Sredinom noći nevrijeme je pogodilo dolinu Neretve, a u okolici Neuma u susjednoj BiH bilo je i tuče veličine lješnjaka. U Metkoviću su pale 73, a Pločama 50 litara kiše.Uz zahlađenje snijeg pao iznad 1.400 metara na Dinari, Kamešnici i Biokovu.

Ciklona se zatim premjestila nad istočni Balkan, gdje je slijedećih dana donijela vrlo velike količine kiše, što je sve dovelo do katastrofalnih poplava u Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Kišovito je bilo u mnogim krajevima i tijekom srijede 15. svibnja. Najviše kiše, i do 40 litara po kvadratnom metru palo je tog dana na istoku Slavonije. U Slavoniji su mnoga polja već te srijede bila pod vodom.

U većem dijelu zemlje bilo je te srijede vrlo vjetrovito. Maksimalni udari tramontane u srijedu 14.5. su bili najjači na makarskom primorju te na otvorenom moru Dalmacije: Vis 131 km/h, Palagruža 129 km/h, Makarska 126 km/h. U unutrašnjosti su u Međimurju zabilježeni udari vjetra preko 80 km/h.

Utjecaj ciklone s centrom nad istočnim Balkanom se nastavio u Hrvatskoj i regiji i tijekom četvrtka 16. svibnja. Količina kiše se na istoku Slavonije sve više povećavala. U dva dana, 15. i 16. svibnja je u gradu Osijeku palo 69 litara kiše, što je prosječna mjesečna količina kiše za svibanj koja iznosi 69.3 mm. U Gradištu je u ta dva dana palo 80 litara kiše. Na postaji Osijek Klisa je u 24 sata (do 20m sati 16. svibnja) palo 72.5 litara kiše, u Gradištu 52 litre kiše.

Poplave su se sve više širile. Elementarna nepogoda proglašena je u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Velika razlika u tlaku između ciklone i anticiklone nad zapadnom Europom uvjetovala je i vrlo vjetrovito vrijeme, posebno u kopnenim krajevima zemlje. U Novom Marofu je olujan vjetar odnio krov sa zgrade Gradskog vijeća u Novome Marofu. Zbog olujnog je vjetra, tog četvrtka poslijepodne za teretna vozila bila zatvorena autocesta Zagreb – Macelj kod Krapine, što se gotovo nikada ne događa. U Dalmaciji je i dalje puhala olujna tramontana. 16. svibnja na Griču u Zagrebu izmjeren je udar sjevernog vjetra od čak 90 km/h.

Istok Slavonije je, osim gorja bio najsvježiji u zemlji. Najviša dnevna temperatura u Osijeku i Gradištu je tog četvrtka iznosila tek 10°C. U ostatku unutrašnjosti najviše dnevne temperature uglavnom su se kretale od 13 do 15°C, Na Jadranu se mjerilo od 15°C u Dalmaciji do najviših 19°C u Puli i Rijeci.

Na Zavižanu je izmjerena najviša dnevna temperatura od 3°C, a u večernjim satima je počeo padati snijeg. Slijedećeg jutra, u petak 16.5.2014. izmjereno je 15 cm snijega.

Kiše je tijekom petka 15. i subote 16. svibnja na istoku Slavonije bilo sve manje, ali su pravi problemi s poplavama tek počeli.

17. svibnja Sava je probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca nakon čega je uslijedila evakuacija mještana tih dvaju naselja te mještana iz dijela sela Gunja. Jedna muška osoba je smrtno stradala u Rajevom Selu, riječ je o čovjeku kojeg je prvi val vodene bujice po probijanju nasipa kod Rajeva sela doslovno otkinuo od ograde za koju se držao i odnio sa sobom. 18. svibnja na sjednici Kriznog stožera Vukovarsko-srijemske županije donesena je odluka o evakuaciji mještana Vrbanje, Soljana i Strošinaca, kao i mještana općine Bošnjaci.

Nakon Rajevog Sela, Gunje i Račinovaca, voda je potopila i polovicu sela Strošinci, naselja uz granicu sa Srbijom, odakle je i došla voda koja je izazvala potapljanje dobrog dijela kuća. Voda je 20. svibnja poplavila dio Posavskih Podgajaca uz državnu cestu od Bošnjaka prema Gunji i Rajevom Selu te je prodrla u neke kuće.

Tjedan dana nakon pucanja nasipa, voda se počela povlačiti iz poplavljenih naselja.

U Rajevu Selu 2. lipnja nakon zaprimljene dojave članovi HGSS-a pronašli su tijelo nestale starije muške osobe, koja je druga žrtva poplave.

Prema podacima koje je objavila Državna uprava za zaštitu i spašavanje, ukupno je spašeno 5.880 životinja od čega 2.683 goveda, 2.762 svinje, 313 ovaca, 60 koza te 62 kopitara, a prikupljeno je više od 180 tona leševa životinja


Sinoptička situacija u nedjelju 11.5.2014. u 8 sati

slika

Munje nad Rijekom 11.5.2014. – foto. Ivica Bajčić

slika

Sinoptička situacija u utorak 13.5.2014. u 20 sati

slika

Sinoptička situacija u četvrtak 15.5.2014. u 14 sati


Snimka poplavljenih područja koje je snimio uređaj MODIS postavljen na satelitu Aqua (NASA). Snimka je napravljena 19. svibnja 2014., Na snimci se koriste tzv „lažne boje“ uz kombinaciju infracrvenog i vidljivog spektra. Tamnoplavom i crnom bojom su prikazane poplavne vode, vegetacija je svijetlozelena, a gole zemljane površine su prikazane smeđom bojom


slika




Probijanje nasipa na Savi kod Rajevog sela

slika

Poplave na istoku Slavonije





The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 21:58

#2. –Polarni udar na kraju godine (ciklona Ines)

Zadnja dekada kalendarske jeseni, kao i prvih nekoliko dana zime protekli su uz uglavnom stabilno, suho i iznadprosječno toplo vrijeme. Sredinom prosinca je prolazne oborine donijela ciklona Glorija, a u posljednjoj noći kalendarske jeseni (20. na 21. prosinca) preko naših krajeva brzo prošao frontalni poremećaj sa sjeverozapada. Donio je kratkotrajne grmljavinske pljuskove, mjestimice i s tučom na istoku Slavonije te malo kiše na jugu Dalmacije, te kratkotrajnu buru u Dalmaciji. Prva četiri dana kalendarske zime obilježio je ponovno stabilno i iznadprosječno toplo vrijeme. U unutrašnjosti je prevladavalo pretežno ili djelomično sunčano, dok je na Jadranu, posebno sjevernom bilo više niskih oblaka.

U noći od četvrtka 25. na petak 26. prosinca sinoptička situacija se značajnije promijenila. Anticiklona na jugu Europe je slabila, a sa sjevera se približio frontalni poremećaj koji se brzo premještao na jugoistok kontinenta. Nad jugom Jadrana se stvorila plitka ciklona nazvana Hektor. Tijekom te noći je osim u gorju susnježice i snijega bilo i u nizinama unutrašnjosti. Zabijelilo se zaleđe Kvarnera, Dalmatinska zagora kao i planine uz obalu od sjevera do juga. Najviše snijega (14 cm) palo je na Sljemenu. Uz zahlađenje prolaskom fronte na Jadranu je zapuhala umjerena do jaka bura, ponegdje s olujnim, a podno Velebita i orkanskim udarima. Na Paškome mostu su u petak 26. prosinca zabilježeni orkanski udari bure preko 160km/h, a podno Velebita preko 140 km/h.

Razvedravanje i stabilizacija vremena koja je nastupila bila je kratkotrajna, jer se tijekom subote 27. prosinca sa sjeverozapada Europe brzo približavala nova ciklona (Ines). U noći od subote 27. na nedjelju 28. prosinca ciklona se nad genovskim zaljevom još produbila te se premještala preko Jadrana na jugoistok kontinenta. U našim je krajevima donijela izraženu zimsku promjenu vremena, obilan snijeg kojeg je bilo i na Jadranu. Nakon njenog odlaska zadnji dani godine donijeli su i najniže temperature u 2014. godini kao i najjaču buru na većem dijelu Jadrana.

Tijekom noći od 27./28. prosinca zabijelili su se kopneni krajevi, dijelovi sjevernog Jadrana i unutrašnjosti Dalmacije. U nedjelju 28. prosinca u 7 sati ujutro najviše snijega izmjereno je u Begovu Razdolju 32 cm. Slijedili su Sljeme sa 31 cm, Parg Čabar 30 cm, Crni Lug Risnjak 27 cm, Delnice 25mm. U nizinama unutrašnjosti je do 7 sati te nedjelje izmjereno od 2 cm na istoku Slavonije do 20 i više cm u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti (Zagreb Maksimir 20, Bjelovar 21, Bednja 22). Obilniji snijeg je pao i u dalmatinskoj Zagori. Tako je u Imotskom u 7 sati izmjereno 25 cm, a je u Sinju palo 9 cm. Istovremeno na području Knina snijega nije bilo. Snijeg je zabijelio i unutrašnjost Istre te Rijeku i osobito njeno zaleđe. U Pazinu je izmjereno 8 cm snijega, a u Rijeci 2 cm snijega. U Lici je do jutra palo do 10 cm snijega koliko je izmjereno u Otočcu.

Na većem dijelu obale je tijekom te noći padala kiša koja je mjestimice bila i obilnija. Po podacima DHMZ-a (do 7 sati) u nekoliko mjesta od sjevera do juga Jadrana je već palo više od 40 litara kiše: Pazin 47.7 mm (i kiša i otopljeni snijeg), Pula i Split aerodrom 45.6 mm, Dubrovnik Ćilipi 42.6 mm, Metković 42 mm.

Snijeg je u mnogim krajevima nastavio padati i tijekom nedjelje, a uz jačanje sjevernog vjetra u mnogim je mjestima vladala snježna vijavica.
U ponedjeljak 29. prosinca u 7 sati ujutro popis mjesta sa snježnim pokrivačem je bio dugačak. Najviše je izmjereno u gorju: Begovo Razdolje 51 cm, Crni Lug Risnjak i Delnice 40 cm, Sljeme 38 cm, Parg Čabar 35 cm. U nizinama unutrašnjosti je izmjereno od 7 cm u Varaždinu do 30 cm u Đakovu. U većini mjesta je visina snijega bila dvoznamenkasta i to veća od 15 cm. Snijeg je zabijelio i unutrašnjost Dalmacije (Imotski 17 cm). Istovremeno ga u Kninu nije bilo. Tog jutra je i u Pazinu izmjereno 5 cm snijega, a u Senju 1 cm.

Na Jadranu je na početku djelovanja ciklone puhalo jako i olujno jugo. S odmicanjem ciklone na jugoistok na sjeveru Jadrana je vjetar već u noći na nedjelju 28. prosinca okrenuo na buru koja je brzo jačala pa je imala i orkanske udare. Do kraja nedjelje 28. prosinca bura je sve više jačala i u Dalmaciji. Službeno su u Splitu, na DHMZ-ovoj postaji Marjan, te nedjelje navečer izmjereni udari do 140 km/h. Tako jaka bura u Splitu nije puhala posljednjih 10 godina! Bura je lomila grane, prevrtala kontejnere, a oštetila je i nekoliko autobusnih stanica. Slično je i u Makarskoj gdje je te nedjelje navečer bilo i snijega nošenog burom s Biokova. Najjači udari su bili orkanskih 162 km/h. Šestorica planinara ostala su zarobljena u planinarskom domu Vošac na Biokovu. Slijedećeg dana do njih se probio HGSS.

Najsnažnija bura na Jadranu puhala je podno Velebita. Crometeo članovi izmjerili su na Paškom mostu udare bure od 185 km/h, a tamošnje mjerne postaje nešto kasnije i udare do 200 km/h. Podno Velebita bilježilo se i preko 200 km/h.

U cijeloj je zemlji osjetno zahladilo. U ponedjeljak 29. prosinca ujutro čitava unutrašnjost je imala negativne temperature. Ipak tada su još dvoznamenkasti minusi izmjereni samo u najvišem gorju (Zavižan -16°C, Sljeme -12°C). U nizinama unutrašnjosti je tog jutra izmjereno od -7 do -3°C, a duž obale od -2°C (Senj) do 4°C (jug Jadrana). Dan kasnije, u utorak 30.12. dvoznamenkastih minusa je bilo i u većem dijelu nizina unutrašnjosti (Karlovac -14°C), a i veći dio Jadrana je tog jutra bio negativan (-3 do 0°C). Pozitivna je temperatura izmjerena samo u Komiži, Rovinju (1°C), te na svjetionicima uz obalu Istre (Porer 2 °C) i na Palagruži 3°C. U Splitu se u noći od 29. na 30. prosinca temperatura spustila ispod nule nakon 651. dana.

Osjet hladnoće je bio vrlo izražen, a on se dobija kombinacijom temperatura zraka i vjetra. Tako najizraženiji osjet hladnoće imaju jutros najhladnije i najvjetrovitije lokacije u zemlji, a to su obalne planine. Primjerice, na Zavižanu je tog jutra izmjereno -16°C s udarima vjetra do 114 km/h. Za vrijeme spomenutih udara osjet hladnoće iznosio je -30°C. Slično je bilo na biokovskom vrhu Svetom Juri. Puno bolje nije bilo uz obalu. U Makarskoj je temperatura tijekom jutra iznosila -1°C. Bura je imala prosjek od 66km/h, što znači da je osjet hladnoće bio -10°C, a uz udare do 130 km/h osjet hladnoće je iznosio -13°C.

U utorak 30. prosinca pao je prvi snijeg na Palagruži, našem najisturenijem otoku na otvorenom moru. Iako je snijeg povremeno padao na Palagruži, od početka službenih meteoroloških mjerenja, a to je od 1952. godine, nikada nije zabilježen snježni pokrivač! Palagruški svjetioničar Vojo Šain svjedočio je meteorološkoj povijesti ovoga otočića:

- Točno je, Palagruža se zabijelila! Snijeg je počeo padati oko 10:20 i od tada kontinuirano pada. Petnaest godina ovdje radim i povremeno je bilo susnježice, ali da se snijeg hvala na podlozi, to danas prvi put vidim – rekao je Vojo Šain.


Uzrok snijegu na palagruži bila je izražena epizoda tzv, „Jadranskog efekta“. Vrlo hladan i suh kontinentalni zrak prelazio je preko Jadrana. Dok je s naše strane Jadrana prevladavalo suho i pretežno sunčano, zrak se nad Jadranom obogatio vlagom, te se od otvorenog mora prema Italiji stvarala naoblaku koja je donijela snijeg talijanskoj obali Jadrana, a tog utorka čak i otvorenom moru, jer su temperature zraka bile toliko niske da snijeg uspijeva stići sve do površine mora. To su iznimno rijetke meteorološke situacije. U zadnja dva dana godine je na dijelovima talijanske obale Jadrana (osobito na jugu) pala velika količina snijega.

Kraj godine, srijedu 31. prosinca 2014. obilježila je jedna od najjačih bura posljednjih godina, a na dijelu obale i najjača zadnjih 10 godina.
Bura je te srijede danju dodatno ojačala podno Velebita i na mnogim je lokacijama dosegla orkanski prosjek. U Prizni su popodne najjači udari vjetra prešli 200 km/h, a na Paškom mostu 190 km/h.

Split je u 1 sat iza ponoći (30./31.12.2014.) službeno zabilježio -5.0 °C, u bura je u noći imala prosjek od 25 čvorova. Tako je osjet hladnoće iznosio nevjerojatnih -17°C. Ta je temperatura bila samo za 1.3°C manja od apsolutnog rekorda za prosinac za postaju Split Marjan.

Te noći se temperatura zraka u Makarskoj spustila na samo -3,7°C (-4°C), a orkanska bura povremeno je imala udare do 160 km/h. Osjet hladnoće u gradu pod Biokovom tako je padao i ispod -15°C! Bura i niske temperature zraka učinili su svoje pa je posljednjeg jutra 2014. godine poluotok Svetog Petra osvanuo okovan u led, prizor kojega Makarani mogu doživjeti prosječno jednom u desetljeću!

Ledenoj priči s makarskog područja tu nije bio kraj. Sveti Jure na Biokovu je te noći zabilježio temperaturu zraka od 21 Celzijev stupanj ispod ništice, što je bila najniža temperatura zraka izmjerena na Staru godinu u Hrvatskoj.

Slatina je bila najhladniji naseljeni dio zemlje s ekstremno niskih -20°C. Na Zavižanu je izmjereno -19°C, a Čepinu -18°C. U Črešnjevu, Belom Manastiru i Bilju minimalna temperatura zraka iznosila je -17°C, -16°C je bilo u Osijeku, Mirkovici, Požegi, Gradištu, Bedekovčini i na Papuku. Nigdje u Hrvatskoj posljednjeg jutra godine nije bilo iznad 0°C; a nulu je imala samo Palagruža.

Najviše dnevne temperature bile su unutrašnjosti od -3 do -8°C, u zaobalju od -5 do -1, uz obalu i na otocima od -1 do 4°C. Niske temperature zraka na Jadranu su mjestimice rezultirale zaleđivanjem onim dijelovima obale koji su najizloženiji morskoj prašini koju proizvodi bura, ali i zatvorenim slanim jezerima, poput Vranskog.
U većini zemlje je prevladavalo sunčano i suho, a više je oblaka povremeno bilo u južnoj Dalmaciji gdje je u jutarnjim satima i prolazno sniježilo.

Diljem unutrašnjosti Nova godina je na otvorenom dočekana uz dvoznamenkaste minuse. Po podacima sa mreže automatskih postaja pljusak.com najhladnije je bilo u Lici i Gorskom kotaru gdje se temperatura spuštala i ispod -20°C. Najniža temperatura je u prvim satima 2015. godine izmjerena podno Bjelolasice (Zrnići). U 3:44 ujutro je izmjereno sibirskih -24.1°C. Navedimo još neke temperature oko -20°C u prvim satima 2015. godine: Krasno -20.4°3, Oštarije -19.9°C, Brinje -19.6°C.
U nizinama unutrašnjosti najhladnije je bilo na istoku Slavonije. Temperatura se u Osijeku spustila do -19°C. Novogodišnje jutro je u unutrašnjosti osvanulo vrlo hladno. Ipak, u zapadnim i sjevernim krajevima je do jutra temperatura ipak malo „porasla“. Tako je u 7 sati izmjereno od -19°C u Osijeku do -6°C u Čakovcu.
Na Jadranu je na prijelazu godina temperatura bila na sjeveru koji stupanj ispod, a u većem dijelu Dalmacije malo iznad 0°C. Ipak uz buru koja je još puhala osjet hladnoće je bio izraženiji. U 7 sati ujutro -3°C je izmjereno u Senju, -1°C u Šibeniku i Zadru, dok je drugdje izmjereno od 0 do 3 ili 4°C.

Ipak, polarna hladnoća koja je obilježila sam kraj 2014. godine nije se nastavila i na početku 2015.
Tijekom dana se nastavilo pritjecanje toplijeg zraka po visini tako da najviše dnevne temperature prvog dana 2015. godine, iako i dalje negativne, više nisu dvoznamenkaste. Već je drugi dan 2015. godine donio znatno zatopljenje, pa su najviše dnevne temperature u cijeloj zemlji bile pozitivne.


Olujno jugo prebacivalo je zidine u Dubrovniku, 28.12.2014. - Foto: Lokrumski vatrogasci

slika

Zagrebačka zimska idila na kraju godine, 28.12.2014. – Foto: Zvonimir Katančić

slika

Snježna idila u Ivancu, 28.12.2014. – Foto : Zoran Stanko

slika


Satelitska snimka30.12.2014. (8.10) zorno dočarava “jadransku tvornicu snijega” (Sat24)

slika

Orkanska bura na Velebitu, 30.12.2014. – foto: Aleksandar Gospić

slika

Makarska bura 30.12.2014. – foto: Daniel Pavlinović

slika

Snijeg na Palagruži, 30.12.2014. - Foto: Vojo Krešimir Tomašić / Plovput

slika

Zaleđena obala Vranskog jezera, 31.12.2014. Foto: Silvio Marcus Milanko

slika

Zaleđena Pučišća, 31.12.2014. – foto: Lade Kuzmanić Runje

slika

Fotografije velebitske bure snimljene s 4 kilometra visine, 31.12.2014. Fotografije su nastale iznad otoka Raba, s pogledom prema Pagu s desne strane, a na lijevo se vidi Goli otok i dalje prama sjeverozapadu. – foto: Enes Handzar

slika

slika

Video noćne orkanske makarske bure (30./31.12.2014) pri izrazito teškim meteorološkim uvjetima. Autor videa je Boris Bašić.



Makarska, 31.12.2014. : poluotok Svetog Petra osvanuo okovan u led, prizor koji se događa jednom u desetljeću!

slika

Rijetko viđeni orkan u Ražancu, 31.12.2014. - Video: Aleksandar Gospić



The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 21:59

#3. - Ledena katastrofa u Gorskom kotaru (Ciklona Ilija)

Ciklona Ilija je na prijelazu iz siječnja u veljaču donijela u dijelu Hrvatske, ali i u susjednim zemljama broja meteorološka uzbuđenja. Uz obilnu kišu na dijelu sjevernog Jadrana i olujno jugo duž čitavog Jadrana, najviše se pamti po ledenoj kiši koja je u prva dva dana veljače paralizirala Gorski kotar, uz veliku štetu.
Ciklona Ilija je jačala u zapadnom Sredozemlju 29. siječnja 2014. U više slojeve atmosfere je počeo pritjecati osjetno topliji zrak. Međutim, u kontinentalnom dijelu zemlje se u prizemlju i dalje zadržavao hladan zrak koji je ostao od zimskog prodora kojeg su donijele ciklone Gordon (25. siječnja) i ciklona Hera (28. siječnja). Slijedećih nekoliko dana se održavala temperaturna inverzija, a osobito je bila izražena u prva dva dana veljače u Gorskom kotaru i u najzapadnijim krajevima uz granicu sa Slovenijom. Sve je bilo praćeno obilnijim oborinama, odnosno kišom koja se smrzavala u dodiru s tlom.

Na Jadranu je u zadnja dva dana siječnja i u prva dva dana veljače često padala kiša. Osobito je obilna bila na dijelu sjevernog Jadrana. U ta četiri dana su na području od juga Istre, pa preko njene istočne obale do šireg riječkog područja pale velike količine kiše, ponegdje i iznad 200 litara, a bilježi se i podatak od 330 litara kiše. Po podacima DHMZ-a u pet dana (od 29.1.-3.2.2014.) je na postaji Rijeka Kozala palo 179 litara kiše, a na aerodromu Pula 136 litara. Više od polovice te količine (68 litara) je palo tijekom prijepodneva u nedjelju 2. veljače. U Pazinu je palo 88 litara. Kiše je bilo i u Dalmaciji, ali su količine bile značajno manje. U tih nekoliko dana je izmjereno do četrdesetak litara.

Na postaji Klana u zaleđu Rijeke je u ta 4 dana (30.1.-2.2.) palo čak 330 litara kiše. Na postaji Poljane (na istočnim obroncima Učke) izmjerene su 282 litre kiše. Na postaji Kosi je izmjereno 224 litre kiše, Čavle 192 litre kiše, na Cerniku 205 litara, Kastav je izmjerio 199 litara, a na postaji Rijeka Pehlin je palo 168 litara kiše.

Na Zavižanu je ciklona Ilija donijela 97 litara oborine, a većina je pala u obliku kišu budući su temperature bile iznad nule. 29. siječnja je na Zavižanu izmjereno 42 cm snijega, a nekoliko dana kasnije, 3. veljače snježnog pokrivača više nije bilo. Posljednji dan siječnja je donio nastavak zatopljenja u višem gorju i na Jadranu.

Zadnja dva dana siječnja je na Jadranu puhalo jako i olujno jugo s orkanskim udarima. Najjače je bilo zadnjeg dana siječnja na otvorenom moru. Na Palagruži je jugo puhalo prosječnom brzinom od 25 m/s (90 km/h), a izmjeren je i udar od 133 km7h. Stanje mora je bilo opisano sa 7. Jugo je nastavilo puhati i prvog dana veljače duž cijelog Jadrana, a stvaralo je i visoke valove.

Na Jadranu nije bilo velike razlike između najnižih i najviših dnevnih temperatura. I jedne i druge su bile dvoznamenkaste. Najniže su imale vrijednosti od 11 do 14°C, a najviše dnevne od 14 do 16°C, a na Rabu je izmjereno i 17.5°C. Za usporedbu najniža temperatura je u prvoj noći veljače 2014. godine od -6.5°C izmjerena na Bilogori i bila je čak 24°C niža od najviše temperature na Rabu.

U unutrašnjosti je stanje bilo pak sasvim drugačije. Ledene kiše je bilo najviše u Gorskom kotaru te u zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti uz granicu sa Slovenijom. Pojave ledene kiše je bilo i na istoku Slavonije, ali bez većih problema.

Izvještaji iz Gorskog kotara. koji su stizali tijekom subote 1. veljače govorili su da će šteta od srušenih stabala i dalekovoda biti velika, iako se razmjeri katastrofe još nisu naslućivali. U Lici je, posebno južnoj, padala kiša uz temperature zraka oko 10 °C. Tako je u Gospiću najviša dnevna temperatura 1. veljače dosegnula 11°C, a u Ogulinu tek -1.2°C.

Stanje se dramatično pogoršalo u noći od subote 1. na nedjelju 2. veljače kao i tijekom nedjelje 2. veljače. Osobito je u Gorskom kotaru ledena kiša bila sve obilnija. O razmjerima nepogode govori i podatak iz Ogulina u kojem je tijekom nedjelje 2. veljače 2014. palo 56 litara kiše na temperaturi od 0 do -2°C. Sva ta kiša se smrzavala u dodiru s tlom.

Pod teretom leda rušila su se stabla i dalekovodi. Mnoge lokalne ceste su bile zatvorene za sav promet, a dio dana je zbog rušenja dalekovoda bila zatvorena i autocesta kroz Gorski kotar. Tijekom te nedjelje, u poslijepodnevnim satima je cijeli Gorski kotar ostao bez struje. Šteta se sanirala danima kasnije. Za neke gradove (Fužine, Čabar) župan je proglasio elementarnu nepogodu 2. veljače. Dva dana kasnije (4. veljače 2014) elementarna nepogoda je proglašena za cijeli Gorski kotar.

Zbog štete od leda i ledene kiše, župan Karlovačke županije proglasio je stanje elementarne nepogode za Grad Ogulin i za općine Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko.

Šteta uzrokovana ledenom kišom početkom veljače u Gorskom kotaru najveća je mirnodopska šteta u Hrvatskoj, a ukupni HEP-ovi troškovi otklanjanja šteta iznose 84,4 milijuna kuna, izvijestili su 11. travnja 2014. na konferenciji za novinare u Rijeci čelnici HEP-a.

Ciklona Ilija je donijela ekstremne vremenske prilike i u susjednim zemljama. Veliki dio Slovenije, osobito južni krajevi uz granicu s Hrvatskom su također bili prekriveni ledom uz veliku štetu. Osobito je teško stanje bilo na širem području Postojne. U jednom trenutku je četvrtina stanovništva Slovenije bila bez električne energije.

U južnom dijelu Alpa (na granici Slovenije, Italije i Austrije) je na prijelazu iz siječnja u veljaču pala vrlo velika količina snijega, ponegdje i do dva metra novog, što je dovelo do brojnih problema u prometu. U Sloveniji je na području Julijskih Alpi bio proglašen najviši, peti stupanj opasnosti od Lavina.

Podaci o količini novog snijega na postajama Kredarica i Rateče, od posljednjeg dana siječnja 2014. govore da je palo najviše snijega u jednom danu u posljednjih 18 godina, tj. posljednji je puta više snijega u jednom danu palo u veljači 1996. godine . Na Kredarici je u petak, 31. siječnja 2014. ujutro izmjereno 77 cm novog snijega, što je osma najveća dnevna količina od 1961. godine. Rekordna dnevna količina iznosi 90 cm od 20.2.1996. godine.

Dramatično je tih dana bilo i u Srbiji. Olujna Košava je prouzročila velike snježne nanose u Vojvodini. Mećava je trajala tri dana, a pod visokim nanosima snijega je ostalo blokirano nekoliko stotina automobila, autobusa i kamiona. Uz pomoć vojske spašeno je i izvučeno oko 10 tisuća ljudi.


1.2.2014. - Valovi na rtu Kamenjak kod Pule. Foto: Elvis Malagić

slika


Borba trajekta Jadrolinije s olujnim jugom 1.2.2014. na putu za Hvar



Video iz čabarskog kraja otkriva sav razmjer katastrofe na početku veljače 2014. godine



Delnice, 2.2.2014. – foto: Ivan Smojver
slika


Fužine 2.2.2014. – foto: Nebojša Anić

slika

slika

slika

Ledena katastrofa u Vratima u Gorskom kotaru. Foto: Davor Žunić / CROPIX

slika

slika

slika

Postojna u ledu (31.1.-1.2.2014)



Postojna, 31.1.2014. – foto. Zevs forum

slika


Vojvodina, 1.2.2014. - Foto: Sumeteo.info, MOIV Srbije

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:01

#4. –Ekstremne kišne epizode u 2014.


2014. godina je bila i godina s natprosječnom, često i rekordnom količinom oborina. Novi godišnji oborinski rekordi su zabilježeni za Zavižan, Varaždin, Zagreb Maksimir, Karlovac, Split, Ogulin, Šibenik.

slika

Službena klimatska ocjena 2014. godine (DHMZ)

Citat:
Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da je u 2014. godini u Hrvatskoj, oborine bilo više od prosjeka na svim analiziranim postajama. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2014. godinu nalaze u rasponu od 127% (Osijek) do 175% (Hvar) spomenutog prosjeka za ovu godinu.
U kategoriji kišno nalazi se dio južnog Jadrana dok je vrlo kišno bio u istočnoj Hrvatskoj, širem području Knina te na dijelu sjevernog i južnog Jadrana. Preostali dio Hrvatske svrstan je u dominantnu kategoriju ekstremno kišno.


slika

Zavižan

U 2014. godini na Zavižanu je ukupno palo 2628,9 mm oborine, što je novi godišnji rekord. To je i prvi puta u povijesti meteoroloških mjerenja na Zavižanu (od 1954. godine) da godišnja količina oborine premaši 2500 mm. Time je oboren rekord iz 2013. godine, koja je dosad bila rekordna po količini oborine sa 2488.4 mm.

Zagreb Maksimir

U 2014. godini na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir je ukupno palo 1318.0 mm oborine. Time je 2014. postala rekordna godina po količini oborine u povijesti meteoroloških mjerenja, a ona se na postaji Maksimir vrše od 1949. godine.

Stari godišnji rekord u količini oborina je iznosio 1116.4 mm, koliko je palo 1959. godine. Prosječna godišnja količina oborine na postaji Maksimir iznosi 851.7 mm.

Karlovac

U 2014. godini na meteorološkoj postaji Karlovac je ukupno palo 1806.3 .0 mm oborine. Meteorološka mjerenja se vrše od 1949. godine. Od tada je rekordna po količini oborine bila 1966. godina sa 1424 mm. 2014. godina je rekordna po količini oborina i u zadnje 142 godine. Prema dostupnim (neslužbenim) podacima o oborinama (od 1872. godine) u samo četriri godine u Karlovcu je palo više od 1500 mm oborine u jednoj godini (1917-1641mm, 1910-1615mm, 1915-1561mm i 1937-1500mm).

Varaždin

U 2014. godini na meteorološkoj postaji Karlovac je ukupno palo 1312.2 mm oborine. Do ove godine je rekordna po količini oborine bila 1966. godina sa 1249.1 mm oborine.

Split Marjan

Ukupno je palo 1209 mm te je oboren rekord iz nedavne 2010. kada je palo 1126 mm. Prosječno u Splitu padne 825 mm tijekom jedne godine.

Ogulin

Ukupno je palo 2255,9 mm te je oboren rekord iz 1974. godine kada je palo 2022.7 mm.

Šibenik

Ukupno je palo 1335,6 mm te je oboren rekord iz 1966. godine kada je palo 1309 mm.


Mjesečni oborinski rekordi u 2014.

Veljača 2014:. – Zavižan: Rekordna količina oborine za mjesec veljaču

Na meteorološkoj postaji Zavižan je u veljači je palo 364 mm oborine, što je nova rekordna količina za drugi mjesec u godini. Dosad je rekord u količini oborine držala veljača iz 1990. godine sa 300.2 mm oborine. Veljača 2014 je donijela 238% prosječne mjesečne količine oborine koja (za čitavu povijest mjerenja) iznosi 153 mm. Oborina je bilo u čak 21 danu veljače, a najveća dnevna količina je izmjerena 20. veljače kada je palo 50.6 mm.

Srpanj 2014. – Silba: Rekordna mjesečna količina kiše (za sve mjesece)

U cijelom srpnju je u Silbi palo rekordnih 412,5 litara kiše ( prosječna godišnja količina je oko 843 litre). Dosadašnji mjesečni rekord je iz 8. mjeseca 2002. godine: 291 mm

Srpanj 2014. – Zavižan, Zadar, Gospić, Rab: Rekordna količina oborine za mjesec srpanj

U srpnju je na Zavižanu palo 275.3 litara kiše što je čak za 62.2 mm više od dosadašnjeg rekorda za srpanj. A on je bio postavljen još daleke 1960. godine kada je u srpnju palo 213.1 litara kiše.

Na meteorološkoj postaji Zadar Puntamika u srpnju je palo 341.3 mm kiše. To je 10.7 puta više od prosječne količine za srpanj koja u povijesti mjerenja (1961.-2013.) iznosi 31.7 mm. Do 2014. godine najkišovitiji srpanj je bio onaj iz 2002. godine, kada je palo 105.8 mm. Dakle, srpanjski rekord je nadmašen za više od tri puta.
U Gospiću je u srpnju palo 264,1 mm što je novi rekord za mjesec srpanj.

U Rabu je u srpnju palo 198,2 mm što je novi rekord za mjesec srpanj.

Poreč je izjednačio svoj dosadašnji srpanjski maksimum iz 2002. godine kada je palo 153,9 litre po četvornom metru.

Rujan 2014. – Najkišovitiji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja u Varaždinu

U rujnu 2014. u Varaždinu je ukupno palo 290,7 mm kiše što je rekordna mjesečna količina u povijesti mjerenja (od 1949. godine). Do ove godine je najkišovitiji mjesec bio srpanj iz 1957. kada je palo 266.0 mm kiše.

Pregled izraženijih kišnih događaja u 2014. godini:

12. veljače 2014. - Karlobag, Pag, Zagreb

Prema podacima DHMZ-a o 24 satnoj količini kiše (11. veljače od 7 sati do 12. veljače 7 sati ujutro) pale su, za mjesec veljaču rekordne dnevne količine kiše.
U Karlobagu je u 24 sata pala čak 161 litra kiše po četvornome metru. Na obližnjoj postaji u gradu Pagu palo je 120 litara kiše u ta 24 sata.
Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič (meteorološki podaci se vode zadnje 154 godine, tj. od 1861.) je izmjereno 52.2 mm, što je novi dnevni kišni rekord za mjesec veljaču. Dosadašnji je rekord iznosio 43.3 mm.

Na postaji Zagreb Maksimir je također postavljen novi dnevni oborinski rekord za mjesec veljaču i on od 12. veljače 2014. iznosi 62.6 mm oborine. Na Sljemenu (Puntijarka) je također postavljen novi dnevni 24 satni rekord u količini oborine za veljaču koji iznosi 46.4 mm. To je tek za 0.1 mm više od starog rekorda odnosno od 46.3 mm koliko je izmjereno 27.2.1995. godine

11.-18. svibnja 2014. – Obilne kiše u Slavoniji

Najviše kiše je u razdoblju od 11. do 18. svibnja 2014. palo u Kutjevu, ukupno 164 litre kiše po kvadratnom metru. Ekstreman je i podatak da je u 24 sata (do 16. svibnja u 8 sati) palo više od polovice te količine, čak 91 litra kiše.
U Slavoniji je u Lipiku palo 114 litara,a u Gradištu u tom razdoblju palo 101.3 litra kiše. Gotovo sva se ta kiša, 80 litara se izlila u dva dana, 15. i 16. svibnja . U ta je dva dana, u gradu Osijeku palo 69 litara kiše, što je prosječna mjesečna količina kiše za svibanj koja iznosi 69.3 mm. Ukupno je ciklona Osijeku donijela 92.5 litara kiše. U Požegi je palo 95, Daruvaru 94.2 litre kiše, a u Slavonskom Brodu 66.8 litara.

15. lipnja 2014. - Dubrovnik

U ranim jutarnjim satima nedjelje 15. lipnja 2014. snažna je oluja zahvatila Dubrovnik. Počelo je s vrlo intenzivnim sijevanjem zapadno od grada oko 3 sata, a zatim su grmljavinski oblaci počeli dolaziti i s juga. Grmljavina ne samo da je bila intenzivna, nego su munje i vrlo često udarale po gradu, u kuće i stabla. Bilo je olujnih udara vjetra, padala je tuča veličine graška pa i trešnje. Oluja je Dubrovniku donijela ukupno 110 litara kiše, od čega je glavnina (91 litra) pala u nepunih 5 sati. To je dvostruko više od prosječne količine za mjesec lipanj (55.7 mm), a više je i od prosječne količine za lipanj i srpanj zajedno. Slijedećih dana, do kraja utjecaja ciklone Faust u Dubrovniku su pale još 43 litre kiše, pa je time ciklona Faust donijela 152.3 litre kiše, što je samo 2 litre manje od prosječne količine za cijelo klimatološko ljeto (lipanj, srpanj i kolovoz).

18. lipnja 2014. – Zadvarje, Komiža

U 24 sata je čak 110 litara kiše palo na mjernoj postaji HE Kraljevac kod Zadvarja. Tako je u samo jednom danu palo znatno više kiše nego prosječno padne u čitavom lipnju! U Komiži su pale 94 litre kiše po kvadratnom metru, što je znači da je u samom jednom danu palo više kiše nego prosječno padne u sva tri ljetna mjeseca! U Komiži je u 4 dana (15. do 18. lipnja 2014.) palo ekstremnih 176 mm oborine!

10. srpnja 2014. - Zadar

Na služenoj mjernoj postaji DHMZ-a u Zadru, do 8 sati ujutro (zadnja 24 sata) palo je čak 109,5 litara oborine po kvadratnom metru. Sva ta kiša je pala u noći od srijede na četvrtak 10. srpnja u razdoblju od 22 do 3 sata. Samo u posljednjem satu navedenog razdoblja je palo 45 litara kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za Zadar koji iznosi 31 litra. Tako je u Zadru u samo jednom danu palo 353 % mjesečnog oborinskog prosjeka. To je bila i najveća dnevna količina izmjerena tijekom srpnja u povijesti mjerenja, koja na toj postaji postoji od 1961. godine. Dosadašnji rekord, 66,5 litara po četvornome metru, izmjeren je 3. srpnja 1979. godine.
Ukupno je ciklona Iskra u Zadru u 4 dana (8.-11.7.2014) donijela 168.7 mm kiše, što je 544 % prosječne mjesečne količine oborina. Palo je i više kiše nego prosječno padne cijelog ljeta (prosjek za Zadar za sva tri ljetna mjeseca je ukupno 135,6 mm oborine!).

14. srpnja 2014. – Pula

Ekstremne vremenske prilike zabilježene su u Istri, osobito na jugu istarskog poluotoka. Kišno nevrijeme je zahvatilo Pulu i okolicu. U samo nekoliko sati u Puli je palo 77 mm kiše, a u okolici grada i do 150 mm. Kišno nevrijeme je prouzročilo poplave koje su stvorile prometni kolaps u velikom dijelu grada. Ulice i trgovi su djelomično poplavljeni, a bile su zatvorene zbog poplave i neke prilazne ceste prema gradu.

30. srpnja 2014. - Ist, Silba

Na otoku Istu su po podacima DHMZ-a u 24 sata (od 7 sati 29. srpnja do 7 sati 30. srpnja) pale 294 litre kiše, što je rekordna 24-satna količina oborina u srpnju. U razdoblju od 7 sati palo je čak 176 litara kiše.
Na klimatološkoj postaji DHMZ-a na Silbi palo je u istom razdoblju 217,5 litara kiše po četvornome metru, što je oko četvrtine prosječne količine za cijelu godinu Motritelj Emil Lukin sa Silbe javio je da je 29. srpnja 2014. od 7 do 17 sati, kada je obavio izvanredno mjerenje, palo 114,2 litre, a od 17 sati do 7 sati 30. srpnja novih 103,3 litre. Prosječna srpanjska količina je 29,4 litre, što znači da je samo tijekom 24 sata palo oko 7 puta više kiše od prosjeka za cijeli srpanj.

30. srpnja 2014. – Zadar

Izraženo grmljavinsko nevrijeme je desetak munuta prije 9 sati 30. srpnja 2014. zahvatilo Zadar. Na Crometeo meteorološkoj postaji Zadat poluotok u samo sat vremena se pale 93 litre kiše, ukupno (do 22 sata) 117 litara kiše. Na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a u Zadru je samo tijekom prijepodneva (od 8 do 14 sati) palo 85 litara kiše. Ukupna dnevna količina kiše je bila samo malo veća, 89,1 mm. Kišno nevrijeme je brzo poplavilo gradske ulice i izazvalo velike probleme u prometu.

30. srpnja 2014. – Gruda (Konavle)

Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je poslijepodne i krajnji jug zemlje. Na mjernoj postaji u Grudi u Konavlima u manje od sat vremena pale su ekstremne 83 litre kiše po kvadratnom metru. Stanje je bilo najgore u Cavtatu u Konavlima. U Cavtatu je poplavljena tamošnja policijska stanica. U Konavlima je najmanje 10 stambenih objekata poplavljeno, a na terenu su sve raspoložive vatrogasne snage. U nevremenu su oštećene i brojne brodice.

5. kolovoz 2014. Karlovac

Olujno nevrijeme tijekom jutra 5. kolovoza zahvatilo je šire karlovačko područje. Na službenoj mjernoj postaji u Karlovcu na četvorni metar su tog dana, tijekom 24 sata pale 94 litre kiše, s tim da su se u razmaku od samo 90 minuta, između 6,30 i 8 sati ujutro, na Karlovac sručile 64 litre kiše. Prema podacima DHMZ u proteklih 65 godina, koliko se na mjernoj postaji Karlovac mjere oborine, uobičajena mjesečna količina kiše u kolovozu je 96 litara po četvornom metru, a maksimalna dnevna količina bila je 93,2 litre i to 10. srpnja 1973. godine. Time je Karlovac dobio novi dnevni oborinski rekord.

5. kolovoz 2014. – Sisak, Petrinja, Slatina

U Sisku je palo 82 mm kiše. Time je samo u jednom danu u Sisku također pala mjesečna količina kiše za kolovoz. Meteorološki podaci se vode od 1949. godine, a prosjek za razdoblje 1949.-2013.) je 81.6 mm kiše.

Veliko nevrijeme s poplavama pogodilo je i Petrinju. Tijekom jutra na petrinjskom je području palo preko 50 mm oborine. Osim cesta poplavljene su brojne obiteljske kuće i štale. Voda je ponegdje bila veća od dva metra.
U Slatini je u samo jedan sat palo 70 litara kiše po četvornome metru.


14. kolovoz 2014. – Krapina

Ekstremna kiša je pala na području Krapine. Već je tijekom noći, do 8 sati ujutro 14. kolovoza izmjereno ekstremnih 109 mm kiše, a tijekom dana se ukupna količina kiše koja je pala do 14 sati povećala čak na 143 litre.

19. - 21. kolovoz 2014. – Rijeka Omišalj

Kasno poslijepodne u utorak 19. kolovoza na području sjevernog dijela otoka Krka razvio se jači olujni sustav. Cumulonimbus se na prostoru oko mosta Krk zadržavao gotovo dva sata donijevši ekstremnu količinu kiše. Podaci DHMZ-a govore da je na meteorološkoj postaji Rijeka Omišalj (aerodrom Rijeka na otoku Krku) do srijede 20. kolovoza u 8 sati palo čak 120 mm kiše. Glavnina te kiše je pala u utorka navečer tijekom spomenute oluje.
Novo nevrijeme je tijekom noći na četvrtak 21. kolovoz zahvatilo velike dijelove sjevernog Jadrana. Na riječkom aerodromu (Rijeka Omišalj) je tijekom te noći (u 12 sati) palo novih 105 mm kiše, a ukupno u 24 sata 125.9 mm. Tako je u dva dana palo ukupno 245.4 mm kiše.

22. kolovoz 2014. – Dubrovnik Ćilipi

Na meteorološkoj postaji Dubrovnik Ćilipi je u petak 22.8.2014. ujutro izmjereno 99.8 mm kiše. Sva ta kiša je pala tijekom prethodne noći u samo nekoliko sati.
1.rujna 2014. – Dubrovnik
U dubrovačkoj zračnoj luci pala je 131 litra oborine po kvadratnom metru, a u gradu Dubrovniku ekstremna 191 litra Od toga je čak 125 litara kiše palo u samo 6 sati (od 14 do 20 sati 1. rujna). O tome koliko je ovaj podatak impresivan svjedoči slijedeće. U Dubrovniku tijekom mjeseca rujna prosječno padne 89,3 mm oborine. To znači da je u samo jednom danu u gradu pod Srđom palo više nego dvostruka količina prosječne rujanske oborine, točnije 214% mjesečnog prosjeka. U Dubrovniku je mjesec studeni najkišovitiji u godini, kada prosječno padne 151 litra oborine po kvadratnom metru, a taj ponedjeljak je nadmašio i najkišovitiji mjesec u godini!

11. rujna 2014. – Vodice, Komiža, Ljubitovica, Split

Ekstremnih 240 litara oborine po kvadratnom metru palo je na Crometeo mjernoj postaji Vodica – Blata tijekom četvrtka 11. rujna 2014. Od toga je najviše kiše palo u jutarnjem nevremenu, koje je počelo u 6 sati i 45 minuta, te je potrajalo nešto više od dva sata. Samo su u tom pljusku pale 164 litre kiše. Ekstremne količine oborina u kratko vrijeme poplavile su velik dio Vodica pa su vatrogasci imali pune ruke posla.

U Komiži je do 14 sati tog četvrtka palo 83 mm oborine, a prosjek za cijeli mjesec rujan iznosi 60,7 mm. To znači da je u samo jednom danu, točnije u nekoliko sati, bio premašen čitavi mjesečni prosjek

Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je oko 17 sati područje Trogira i zapadnih Kaštela, a između 18 i 19 zahvatilo je šire splitsko područje, otoke Hvar i Brač te Zamosorje. U 24 sata, do 20 sati 11. rujna, u Ljubitovici u zaleđu Trogira pale su čak 183 litre po kvadratnom metru. U Kaštel Gomilici su u 24 sata pale 164 litre, od čega samo u spomenutom nevremenu tog poslijepodneva 88 litara.

U Splitu je u ranim večernjim satima palo od 50 do 70 litara kiše po kvadratnom metru, a ukupno u 24 sata količina je premašila 100 litara. To znači da je samo u jedan dan značajno premašena mjesečna prosječna količina oborina.



12. rujna 2014. – Dubrovnik, Mandaljena

Čak 64 litre kiše pale su na postaji Dubrovnik Mandaljena između 10 i 12,30 sati. Tijekom dana je palo 118 litara kiše. U Župi Dubrovačkoj je bilo poplavljeno pedesetak kuća, a zbog poplave je bio prekinut i promet jadranskom magistralom.
Ukupno je na DHMZ postaji u Dubrovniku palo 78 litara kiše tog petka, od čega 61 litra kiše od 8 do 14 sati. Zbog velike količine kiše u kratkom vremenu bile su poplavljene brojne dubrovačke ulice.

13./14. rujna 2014. – Međimurje

Zbog gotovo 100 litara kiše koje su u Međimurju pale u noći na nedjelju 14. rujna, rijeka Mura je krenula jako rasti i u Murskom Središću, pa je proglašeno izvanredno stanje.

20. rujna 2014. – Zadar, poluotok

Čak 101 litra kiše po kvadratnom metru pala je na Crometeo mjernoj postaji Zadar Poluotok, od čega je većina pala u nekoliko jutarnjih sati. Na DHMZ postaji Zadar Puntamika palo je 67 mm oborine.

14./15. listopada 2014. – sjeverna Istra, Gorski kotar, Hreljin

U noći od 14./15. listopada i tijekom srijede 15. listopada prijepodne, zapadne dijelove zemlje je zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme s čestom obilnom kišom, tučom i jakim vjetrom. U Istri je najteže bila pogođena Bujština i područje Umaga. Na Bujštini u 24 sata palo i do 157 mm kiše po kvadratnome metru. Velike količine kiše pale su i na širem području Rijeke i Gorskog kotara te uzrokovale poplave i probleme u prometu. Po podacima DHMZ-a te srijede do 8 sati ujutro u Delnicama je palo čak 159 mm kiše, a u Crnom Lugu Risnjak 75 mm. I podaci sa mreže pljusak. com govorili su o lokalno ekstremnoj kiši. U 24 sata (do 15.30 sati, 15. listopada) na meteorološkoj postaji Hreljin palo je čak 192 mm kiše. U Velikoj Lešnici je izmjereno 171 mm.
24. listopada 2014. – Bilogora

Na meteorološkoj postaji Bilogora do petka 24. listopada u 8 sati palo je 55.3 mm oborine . To je najviša dnevna količina tijekom listopada na toj postaji od 1981. godine, od kada postoje mjerenja.

7. studeni 2014. – sjever i istok Istre

U Istri je obilna kiša pala u petak 7. studenog, posebno na sjeveru i istoku Istre, na padinama Učke. Tamo je samo unutar 24 sata mjestimice palo preko 120 litara kiše po kvadratnom metru. U Labinu je samo tijekom 12 sati palo 138 mm kiše.

13. studeni 2014. – Ploče

13. studenog obilne oborine su zahvatile južnu Dalmaciju. Čak 110 litara kiše po kvadratnom metru palo je je u Pločama, gotovo cijeli mjesečni oborinski prosjek u samo 24 sata.

2./3. prosinac 2014. – Vis, Hvar

Na Visu se dogodila prava elementarna katastrofa. Jurica Fadić, djelatnik lučke uprave u Visu, na svome kišomjeru izmjerio je 3. prosinca ujutro 210 mm oborine, što je palo unutar 24 sata! Damir Radica je na lokaciji Vis Kut (istočni dio grada) također na svom kišomjeru izmjerio 290 mm oborine.
U 24 sata, (7 sati 2. prosinca do 7 sati 3. prosinca) na meteorološkoj postaji DHMZ-a u Hvaru palo je čak 142,3 litre kiše po četvornome metru, od čega glavnina u samo nekoliko sati. To je nova rekordna dnevna količina ikada izmjerena na toj postaji u prosincu, a i u ostalim mjesecima, uz iznimku listopada. Naime, apsolutno najviša dnevna količina i dalje je ona izmjerena 11. listopada 1881., čak 172,7 litara.

4. prosinca 2014. – Ljubitovica

Na meteorološkoj postaji Ljubitovica (zaleđe Trogira) tog je dana palo čak 191 litara kiše. Kiša je počela padati nakon podneva, pa je ta ekstremna količina pala u manje od 12 sati. Pri tom je najjači intenzitet zabilježen sredinom poslijepodneva kada je u jednom satu (14:-30 do 15.30) palo 70 litara kiše. U večernjim satima zbog bujica su se pod vodom našla područja od Trogira do Marine, a u Marini je voda poplavila dio rive.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:02

#5. – Rujanske obilne kiše i poplave (ciklone Simeon i Talija)

Vrlo kišno ljeto nastavilo se i u rujan koji je zapravo samo pojačao taj trend. Mnoge meteorološke stanice već su do 14. rujna premašile prosječnu godišnju količinu oborina! Prva polovina rujna bila je iznimno kišovita. Rujanske su kiše, u kombinaciji s dosta mokrim ljetom, uzrokovale poplave već po tko zna koji put ove godine. Gore je izgleda bilo samo sredinom svibnja, kad je jugoistok Slavonije bio potpuno potopljen. No, u rujanskom ”valu” poplava bilo je ugroženo mnogo veće područje, a proteže se od Međimurja, varaždinskog područja, preko cijelog sliva Kupe i Save južno od Zagreba do okolice Novske, Lipika, Koprivnice, Pleternice…

Prvi tjedan klimatološke jeseni na vrijeme je utjecala ciklona Simeon. Ta je ciklona po svojim obilježjima imala brojne karakteristike kasnojesenske ili zimske ciklone. Nije stigla uobičajenom stazom sa zapada, već se meridionalno kretala sa sjevera Europe prema Jadranu. Nad Jadranom i Italijom ciklona se izrazito produbila pa joj je u noći s ponedjeljka 1. na utorak 2. rujna tlak zraka u centru pao ispod 998 mb, što nije čest slučaj na samom početku rujna. Ciklona je zatim odmaknula na jug Jadrana i jugoistok kontinenta, te je nekoliko slijedećih dana podržavala kruženje vlažnog i nestabilnog zraka nad našim krajevima, uz obilnije oborine i na kopnu i moru. U središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti je bilo problema s poplavama zbog izlijevanja rijeka (Plitvica, Glina, Kupa).

Početak utjecaja ciklone Simeon gotovo se poklopio s prvim minutama klimatološke jeseni. Frontalni poremećaj sa sjeverozapada je prve pljuskove i grmljavinu u zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom i srednjem Jadranu donio u posljednjim satima nedjelje 31. kolovoza. Oborine su se intenzivirale nakon ponoći tako da je već do jutra u mnogim krajevima, i na kopnu i moru, pala obilnija kiša, u mnogim mjestima i preko 30 mm. Neke količine koje su pale do 8 sati ujutro 1. rujna: Zadar aerodrom 53.6 mm, Zagreb Grič 53.6 mm.

Ciklona Simeon je tijekom ponedjeljka, 1. rujna donijela jaku promjenu vremena čitavoj zemlji. Posvuda je bilo kiše, a lokalno je u jednom danu palo više kiše nego prosječno padne u čitavom rujnu. Apsolutni kišni rekorder prvog rujanskog dana je bila južna Dalmacija.

U dubrovačkoj zračnoj luci pala je 131 litra oborine po kvadratnom metru, a u gradu Dubrovniku ekstremna 191 litra Od toga je čak 125 litara kiše palo u samo 6 sati (od 14 do 20 sati 1. rujna). O tome koliko je ovaj podatak impresivan svjedoči slijedeće. U Dubrovniku tijekom mjeseca rujna prosječno padne 89,3 mm oborine. To znači da je u samo jednom danu u gradu pod Srđom palo više nego dvostruka količina prosječne rujanske oborine, točnije 214% mjesečnog prosjeka. U Dubrovniku je mjesec studeni najkišovitiji u godini, kada prosječno padne 151 litra oborine po kvadratnom metru, a taj ponedjeljak je nadmašio i najkišovitiji mjesec u godini!


Potop u Dubrovniku,1.9.2014. – video Boris Bašić/Storm Chasers Dubrovnik



Ukupno je u Dubrovniku za vrijeme ciklone Simeon palo 224.3 mm kiše, što je 2.5 puta više od mjesečnog prosjeka. Prvih 6 dana rujna u Dubrovniku je palo 61% jesenskog prosjeka kiše (u rujnu, listopadu i studenom prosječno padne 369 mm kiše).

Područje Drniša je oko 5 sati ujutro 1. rujna zahvatilo jako nevrijeme s tučom koja je napravila veliku štetu na poljoprivrednim kulturama. U Drnišu je palo preko 80mm oborine, u Muću preko 100 mm

Rano ujutro 1. rujna je grmljavinsko nevrijeme zahvatilo i šire splitsko područje. Novo grmljavinsko nevrijeme je šire splitsko područje zahvatilo u ranim poslijepodnevnim satima. Službeno je u toj neveri zabilježen udar juga od 115 km/h.

Uz jaku kišu, vjetar je okrenuo na sjeverac u unutrašnjosti i buru na Jadranu koja je donijela probleme u prometu. U Splitu je bura imala udare do 60 km/h, u Dubrovniku do 76, a u Makarskoj i riječkoj zračnoj luci do olujnih 90 km/h. Najjača bura puhala je podno Velebita, gdje su u noći na 2. rujna udari prelazili orkanskih 130 km/h. Na moru, ali i ponegdje uz obalu Jadrana tijekom prvog dana rujna bilo je i pijavica (Dubrovnik, Zaostrog, Čiovo).

Najviše dnevne temperature zraka su prvog rujanskog dana bile, osobito u unutrašnjosti znatno ispod prosjeka za početak rujna. Osobito je hladno bilo u višem gorju. Na Zavižanu je najviša dnevna temperatura dosegnula tek 7°C, a srednja dnevna temperatura je iznosila 5,5°C, što bi odgovaralo sredini listopada, a ne početku rujna. U nizinama unutrašnjosti najviše dnevne temperature su imale vrijednosti od 15°C u zapadnim krajevima do 21°C u Slavoniji. Duž obale je izmjereno od 20°C na sjeveru do 29°C na dalmatinskim otocima (Hvar).

U alpskom području je prvog dana rujna na visinama iznad 1800 metara pao snijeg. Tako je 2. rujna ujutro na Kredarici izmjereno 5 cm snijega uz temperaturu od -1°C. Do kraja dana se visina snježnog pokrivača povećala na 25 cm.

Drugog dana rujna kiša gotovo i nije prestajala padati u središnjim, sjevernim i osobito sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na mnogim je postajama tog utorka palo novih od 50 do 75 mm kiše, pa je već u prva dva dana rujna ponegdje količina kiše bila i troznamenkasta ( Črešnjevo 122 mm). Kiša je osobito je obilna bila na širem varaždinskom području. U Varaždinu je već u prva dva dana rujna palom 93 mm kiše, čime je premašen mjesečni prosjek od 87 mm. Na sjeveru Jadrana, u Dalmaciji i Slavoniji taj utorak je donio manje kiše, a ponegdje je i izostala.

Zbog obilnih kiša u prvim danima rujna bilo je i izlijevanja rijeka i poplava. Iz korita se izlila rijeka Plitvica kod mjesta Hrastovljan u blizini Varaždina. Poplavljeno je 15-tak kuća. Na području Karlovca i okolice mjestimice je i Kupa poplavila manja područja i neke prometnice. Na području Banovine se izlila rijeka Glina, pa su 4. rujna proglašene izvanredne mjere zaštite od poplave.

I u nastavku prvog rujanskog tjedna nisu izostali izraženiji lokalni pljuskovi i grmljavina, posebno u Dalmaciji.

Na nekoliko meteoroloških postaja je u prvom rujanskom tjednu palo više kiše od mjesečnog prosjeka. Osim već spomenutih Dubrovnika i Varaždina to se dogodilo i u slijedećim mjestima: Hvar (palo je 278% od prosjeka), Križevci (109%), Bjelovar (107%), Ogulin (103%) i Zagreb Grič (102%).

slika


Superćelija iznad Splita, kompozicija od više expozicija koje su samo frakcija , drama se odvijala od 5 do 6 30. 1.9.2014. Foto: IR Landscape Photography (Ivan Rajčić)

slika

Poslijepodnevni potop u Splitu – video: Split Weather/Crometeo forum



Prvo rujansko jutro donijelo je i ovaj kadar s dvije munje i razvijenom pijavicom na moru kod Dubrovnika, 1.9.2014. Foto: Boris Bašić

slika


Nakon ciklone Simon brzo je uslijedila još jedna izraženija kišna ciklona nazvana Talija. Utjecala je na vrijeme od 10. do 14. rujna 2014. U jedinstvenom polju blago sniženog tlaka zraka, čak dva centra sekundarnih ciklona premještali su se preko Jadrana dalje nad kopno; prvi u drugom dijelu četvrtka 11. rujna 2014., a drugi u drugom dijelu petka 12. rujna 2014. U mnogim je krajevima zemlje palo preko 100 litara po metru kvadratnom, a na području Vodica u nekoliko je dana, ovisno o dijelu grada, palo od 177 do čak 306 mm oborine. Obilne oborine donijele su nove poplave u dijelu unutrašnjosti zemlje, a već spomenuto vodičko područje bilo je izloženo najvećim bujicama zadnjih nekoliko desetaka godina. Bujice su se javljale i u mnogim drugim dijelovima Dalmacije.


Ciklona je novu obilniju kišu donijela na Jadranu u srijedu 10. rujna. Najprije su jaki grmljavinski oblaci zahvatilo šire zadarsko i kninsko područje, a u srijedu navečer nevrijeme se premjestilo nad dijelove srednje Dalmacije. Nevrijeme je najjače pogodilo Trogir i okolicu. Na Crometeo mjernoj postaji Trogir-Plano u samo sat vremena pale su 62 litre oborine po kvadratnom metru, pa je došlo do bujica i poplava. I na mjernoj postaji Kaštel Gomilica u samo sat vremena palo je 60 litara kiše po kvadratnom metru.

I četvrtak 11. rujna donio je u dijelu Dalmacije vrlo obilne količinu kiše i velike probleme s poplavama. Preko Jadrana se premještao ciklonalni centar i pripadni frontalni sustav.

Ekstremnih 240 litara oborine po kvadratnom metru palo je na Crometeo mjernoj postaji Vodica – Blata tijekom tog četvrtka. Od toga je najviše kiše palo u dvosatnom jutarnjem nevremenu, koje je počelo u 6 sati i 45 minuta, te je potrajalo nešto više od dva sata. Samo su u tom pljusku pale 164 litre kiše. Ekstremne količine oborina u kratko vrijeme poplavile su velik dio Vodica pa su vatrogasci imali pune ruke posla.

U Komiži je do 14 sati tog četvrtka palo 83 mm oborine, a prosjek za cijeli mjesec rujan iznosi 60,7 mm. To znači da je u samo jednom danu, točnije u nekoliko sati, bio premašen čitavi mjesečni prosjek

Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je oko 17 sati područje Trogira i zapadnih Kaštela, a između 18 i 19 zahvatilo je šire splitsko područje, otoke Hvar i Brač te Zamosorje. U 24 sata, do 20 sati 11. rujna, u Ljubitovici u zaleđu Trogira pale su čak 183 litre po kvadratnom metru. U Kaštel Gomilici su u 24 sata pale 164 litre, od čega samo u spomenutom nevremenu tog poslijepodneva 88 litara.

U Splitu je u ranim večernjim satima palo od 50 do 70 litara kiše po kvadratnom metru, a ukupno u 24 sata količina je premašila 100 litara. To znači da je samo u jedan dan značajno premašena mjesečna prosječna količina oborina. Jugo je na splitskom području prolazno imalo olujne udare do 80 km/h.

Iza 20 sati nevrijeme se nastavilo kretati prema Imotskom i Omiškom području. Na cijelom spomenutom području zabilježeni su veliki problemi zbog obilnih oborina koje su pale u kratko vrijeme. U Trogiru, Kaštelima, Solinu, Splitu, i istočnim predgrađima zabilježene su poplavljene prometnice, obiteljska dvorišta, podrumi i poslovni objekti.

Osim što je donijela obilnu kišu, ciklona je na Hvaru donijela i pijavicu. Oko 19 sati 11. rujna razvijena pijavica pojavila se iza otoka Jerolim. Pijavica nije izašla na kopno niti je učinila ikakvu materijalnu štetu.

Obilnijih oborina bilo je tog četvrtka i u unutrašnjosti. Na sisačkom području je palo od 40 do 50 litara po kvadratnom metru. Na požeškom području je došlo do djelomičnog izlijevanje rijeke Orljave.

Osim obilnih oborina, ciklona je donijela i osjetan pad temperature zraka. Tako čak ni u popodnevnim satima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj temperature zraka nisu prelazile svježih 15°C, a na sjevernom Jadranu 20°C. Najhladnije je bilo u Gorskom kotaru, ponegdje i ispod 10°C; a najtoplije u Dalmaciji gdje je samo ponegdje temperatura zraka bila viša od 25°C. Slavonija je tog četvrtka bila znatno toplija od središnje Hrvatske, s temperaturama zraka iznad 20°C.

Petak, 12. rujna 2014. je donio samo prolaznu stabilizaciju vremena. Dok je veći dio Dalmacije u petak 12. rujna ujutro uživao u pretežno sunčanom i toplom vremenu, grmljavinski oblaci stvorili su se nad dubrovačkim područjem i satima obnavljali na istom mjestu. Čak 64 litre kiše pale su na postaji Dubrovnik Mandaljena između 10 i 12,30 sati. Tijekom dana je palo 118 litara kiše. U Župi Dubrovačkoj je bilo poplavljeno pedesetak kuća, a zbog poplave je bio prekinut i promet jadranskom magistralom.

Ukupno je na DHMZ postaji u Dubrovniku palo 78 litara kiše tog petka, od čega 61 litra kiše od 8 do 14 sati. Zbog velike količine kiše u kratkom vremenu bile su poplavljene brojne dubrovačke ulice.

Tijekom dana se nad sjevernom Italijom stvorio novi ciklonalni centar, a u poslijepodnevnim se satima tog petka produbio nad srednjim Jadranom i potom premjestio nad unutrašnjost.

Kasno poslijepodne obilna kiša opet je pala na šibenskom području. Kišno nevrijeme je bilo najizraženije između 18 i 19 sati kada je nad Šibenik i okolicu palo tridesetak litara kiše po kvadratnom metru. U Vodicama je palo 38 litara kiše. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a je tijekom tog poslijepodneva (14 do 20 sati) izmjereno 52 mm kiše.

Kiša se tijekom večeri i u noći na subotu 13. rujna sve više širila i na unutrašnjost, a poplave su zahvatile mnoge krajeve.

Na karlovačkom području je u noći pod 12. na 13. rujna palo 54 litre nove kiše. U subotu 13. rujna 2014. ujutro zbog opasnosti od poplava u Karlovcu je proglašena opća uzbuna! Naređena je evakuacija dijela stanovništva. Kroz Karlovac je u noći od 13. na 14. rujna prošao vrh vodenog vala. Rekordni vodostaji Korane i Kupe ondje su na noge dignuli sve raspoložive snage – građane, vojsku, dobrovoljce. Korana je dosegnula svoj rekord od 845 centimetara, a najviši vodostaj Kupe od 844 bio je u jedan sat nakon ponoći. Opća opasnost u Karlovcu je prestala dva dana kasnije, u ponedjeljak 15. rujna. Karlovački župan Ivan Vučić proglasio je stanje elementarne nepogode za područje grada Karlovca zbog poplave. Prvi su podaci govorili da je poplavljeno oko 750 kuća.

Izlile su se i rijeke Plitvica i Bednja. Najteže je bilo u mjestima Tužno, Jalkovec i Jalžabet gdje je rijeka došla do nekoliko kuća. Bilo je poplavljeno je i 85% Međimurja – cijeli srednji i donji dio, pojas uz rijeku Muru i okolica Čakovca. Izlila se rijeka Sutla u općini Zagorska sela.

U Koprivničko-križevačkoj županiji najkritičnije je bilo u Koprivničkim Bregima, Hlebinama, Torčecu i Koprivničkom Ivancu. U Plterenici i Gradcu bilo je poplavljeno 70-tak kuća. Teško je bilo i u Lipiku i Pakracu.


Zbog gotovo 100 novih litara kiše koje su u Međimurju pale u noći na nedjelju 14. rujna, rijeka Mura je krenula jako rasti i u Murskom Središću, pa je proglašeno izvanredno stanje. U noći na subotu velike količine kiše su pale u središnjoj Sloveniji (i do 100 litara) pa je i Sava poprilično nabujala, ali Zagreb nije bio ugrožen.

Visoke vodostaje su bilježile i Glina te Una koja je već nekoliko puta ove godine poplavila Hrvatsku Kostajnicu, a i ovoga puta su proglašene izvanredne mjere uz vodu na ulicama u samom centru grada. Dosta problema su uzrokovale i Ilova te Pakra koje su poplavile neka sela u noći na subotu 13.9. Bilo je problema i s Orljavom u pleterničkom kraju koja je poplavila Gradac.

Dani 16. i 17. rujna 2014. bili su kritični u podravskim mjestima blizu rijeke. Vodostaj Drave kod Botova 16. rujna u 10 sati izmjeren je na +578 centimetara, što je samo 4 cm niže od najvišeg dosad zabilježenog vodostaja iz 1972. Diljem Koprivničko-križevačke županije bilo je proglašeno izvanredno stanje, a u nekim općinama uz Dravu i opća opasnost. Najugroženija su bila naselja Drnje i Botovo, odakle je evakuirano 80 stanovnika iz romskog naselja. Srećom, vodeni val je prošao i vodostaj Drave je 17. rujna u stalnom je opadanju, a kuće su brzom reakcijom stanovništva i nadležnih službi obranjene.



WetterOnline verzija satelitske snimke s procjenom oborina te detektiranim munjama. od 11.9.2014. rano ujutro do 12.9.2014. kasno navečer - zoom na Dalmaciju




Snimka poplave na području od Siska do Karlovca, 13.09.2014. iz aviona napravio je videonovinar HRT-a Ivica Grudiček.



https://www.youtube.com/watch?v=hHitTgp ... yBi9NuwNNm
https://www.youtube.com/watch?v=__jWikL ... 3OMPYlehlg
TG-

Oborine od ciklone Talija (9.-14.9.2014.)

slika

Oborine od rujanskih ciklona Talije i Simeon. Talija je, nažalost, u većini mjesta bila još “izdašnija”:

slika

I podaci sa mreže automatskih postaja pljusak.com govore o ekstremnoj količini kiše koja je pala u prva dva tjedna rujna. U mnogim je mjestima palo više od 200, a na tri postaje i više od 300 mm kiše.

U unutrašnjosti prednjači Črešnjevo sa 326,3 mm do danas. Slijede: Trnovec Bartolovečki 249.8 mm, Karlovac 237, Gornja Bistra 209.9, Zagreb Martinovka 209.8, Ludbreg 204, Turjak 202.4, Samobor 201.4 mm.

U Gorskom kotaru više od 200 mm je u prva dva tjedna rujna palo u Oštarijama, 253 mm. Na sjevernom Jadranu u Baški na Krku je palo 266.2 mm kiše.

U Dalmaciji najviše je palo na dubrovačkom i šibenskom području. Mandaljena je mjerila 358.3 mm, a Vodice Blata 306.1 mm. Dug je i popis postaja sa 200+ mm kiše: Vodice Magistrala 247.9 mm, Kaštel Gomilica 232.0, Gruda 226, Prvić 218, Drniš 213.8, Šibenik Vidici 203.1, Žaborić 200.2 mm.


Količina oborina od 1.9. do 15.9.2014. prema podacima s mreže http://www.pljusak.com

slika

slika

Pijavica u Konavlima – 8.9.2014.




Munja udara u brod usidren ispred Splita,10.9.2014. - Foto: Miroslav Lelas

slika

Poplava Vodica.11.9.2014. - Foto: Šime Jakovljević

slika



Poplavljen Šibenik 12.9.2014. – foto: Šibenski portal

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:04

#6. – Ciklona Melisa: ekstremne kiše na kraju srpnja

Posljednja (peta u nizu) srpanjskih ciklona (Melisa) donijela je u mnogim krajevima zemlje, u posljednja tri dana srpnja vrlo burne meteorološke prilike.

Ciklona Melisa počela je djelovati na vrijeme na Kvarneru i Istri u jutarnjim satima 29. srpnja 2014. Oko 7 sati ujutro jaki grmljavinski oblak se razvio uz istočnu obalu Istre i nad Kvarnerom donijevši velike količine kiše u kratkom vremenu. U ranim jutarnjim satima se na moru ispred Malog Lošinja formirala pijavica.

Labin i okolicu je oko 7 sati ujutro zahvatila oluja s jakom grmljavinom i obilnom kišom. Bujice vode slijevale su se ulicama, a poplavljeni su i dijelovi nekih prometnica, poput glavne ceste koja prolazi kroz Rabac. Vodena bujica na nekim je mjestima uzrokovala odrone kamenja. U Rapcu je poplavljen autokamp Oliva.

U ranim poslijepodnevnim satima izraženo grmljavinsko nevrijeme je zahvatilo i zadarski akvatorij. Tijekom utorka i u noći na srijedu 30. srpnja na navedenom su području pale vrlo velike, ponegdje i ekstremne količine oborine.

Najekstremniji je podatak s otoka Ista. Po podacima DHMZ-a u 24 sata (od 7 sati 29. srpnja do 7 sati 30. srpnja) pale su 294 litre kiše, što je rekordna 24-satna količina oborina u srpnju. U razdoblju od 7 sati palo je čak 176 litara kiše.

Na klimatološkoj postaji DHMZ-a na Silbi palo je u istom razdoblju 217,5 litara kiše po četvornome metru, što je oko četvrtine prosječne količine za cijelu godinu Motritelj Emil Lukin sa Silbe javio je da je 29. srpnja 2014. od 7 do 17 sati, kada je obavio izvanredno mjerenje, palo 114,2 litre, a od 17 sati do 7 sati 30. srpnja novih 103,3 litre. Prosječna srpanjska količina je 29,4 litre, što znači da je samo tijekom 24 sata palo oko 7 puta više kiše od prosjeka za cijeli srpanj. U cijelom srpnju je u Silbi palo rekordnih 412,5 litara kiše, a prosječna godišnja količina je oko 843 litre. Dosadašnji rekord je iz 8. mjeseca 2002. godine: 291 mm

Od ostalih većih 24-satnih količina kiše koje su izmjerene do 8 sati 30. srpnja na postajama DHMZ-a izdvajamo: Mali Lošinj 93.5 mm, Rab 91.9 mm, Bakar 78.0, Zavižan 74.3 mm, Božava 73.0 mm, Karlobag 71 mm, Kukuljanovo 66 mm.

Glavni udar ciklone Melisa dogodio se u srijedu 30. srpnja 2014. Olujno nevrijeme zahvatilo je dana priobalno područje te središnji, sjeverozapadni i sjeverni dio Republike Hrvatske. Prouzročilo je poteškoće u prometu, opskrbi električnom energijom zbog srušenog drveća te poplavljivanje podrumskih prostorija dvorišta i prometnica. Izvještaj Državne uprave za zaštitu i spašavanje nalazi se http://www.crometeo.hr/duzs-izvjestaj-o ... u-srijedu/

U ranim jutarnjim satima centar ciklone Melisa je s tlakom manjim od 1000 hPa ušao nad sjeverni Jadran. Jači grmljavinski sustav se razvio na potezu od Zadra preko Velebita do Like gdje je u prijepodnevnim satima pala nova vrlo velika količina kiše. Prema sredini dana i tijekom poslijepodneva fronta se širila prema unutrašnjosti i jugu, donoseći lokalno izražena nevremena, ali je bilo i krajeva gdje nije pala niti kap kiše. To se odnosi na veći šibenskog i splitskog područja te istok Slavonije.

Izraženo grmljavinsko nevrijeme je desetak minuta prije 9 sati 30. srpnja 2014. zahvatilo Zadar. Na Crometeo meteorološkoj postaji Zadat poluotok u samo sat vremena se pale 93 litre kiše, ukupno (do 22 sata) 117 litara kiše. Na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a u Zadru je samo tijekom prijepodneva (od 8 do 14 sati) palo 85 litara kiše. Ukupna dnevna količina kiše je bila samo malo veća, 89,1 mm. Kišno nevrijeme je brzo poplavilo gradske ulice i izazvalo velike probleme u prometu. Još jedno, manje izraženo kišno nevrijeme je zahvatilo šire zadarsko područje kasno poslijepodne.

U Dalmaciji je tijekom dana puhalo jako i olujno jugo s udarima i do 80 km/h. Usprkos velikom jugu rano poslijepodne stvorile su se 2 pijavice na zapadnim obalama Čiova! Jedna od njih s mora je stigla do oblake, a onda se raspala.

Sredinom poslijepodneva jaki grmljavinski sustav se s područja Like, preko zapadne Bosne širio prema središnjim i potom sjevernim krajevima unutrašnjosti. Olujni vjetar i kiša, ponegdje i tuča zahvatili su mnoge krajeve, uključujući i šire zagrebačko područje, a na aerodromu u Velikoj Gorici u pola sata palo je 53 litara kiše po četvornom metru. Nevrijeme je prouzročilo probleme u prometu, poplavljene su mnoge prometnice i poslovni i stambeni prostori. Na zagrebačkom aerodromu Pleso zabilježen udar jugozapadnjaka od 90.1 km/h, uz monsunski pljusak.

Iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe su priopćili da su, zbog jakog nevremena koje je uzrokovalo navalu oborinskih voda, privremeno prekinuli pružati usluge u zračnoj plovidbi, te je oko 15.10 sati zatvoren zračni prostor iznad Republike Hrvatske. Došlo je do prekida napajanja električnom energijom zbog čega je zračni promet preusmjeren prema susjednim kontrolama zračnog prometa. Većina tehničkih sustava je do 16:50 sati osposobljena.

Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je poslijepodne i krajnji jug zemlje. Na mjernoj postaji u Grudi u Konavlima u manje od sat vremena pale su ekstremne 83 litre kiše po kvadratnom metru. Stanje je bilo najgore u Cavtatu u Konavlima. U Cavtatu je poplavljena tamošnja policijska stanica. U Konavlima je najmanje 10 stambenih objekata poplavljeno, a na terenu su bile sve raspoložive vatrogasne snage. U nevremenu su oštećene i brojne brodice.

U srijedu 30. srpnja navečer je izraženiji grmljavinski sistem zahvatio jugoistočnu obalu Istre te se preko krajnjeg juga poluotoka premještao dalje prema otvorenom moru. Lovci na oluje su s juga Istre i Malog Lošinja snimili su ispod olujnih oblaka na otvorenom moru dvije vrlo razvijene pijavice koje su po strukturi imale obilježja pravoga tornada.


Osim spomenutih oborinskih podataka izdvojimo još neke najveće, po podacima DHMZ-a (u 24 sata, do 8 sati 31. srpnja ): Zadar Zemunik 94 mm, , Dubrovnik Ćiplipi 83.2 mm, Pag 78.0 mm, Karlobag 68 mm, Gospić 66,9 mm, Udbina 63 mm, Imotski 54 mm, Zagreb Pleso 64 mm, Siak 43 mm, Zagreb Maksimir 41 mm. Istovremeno u tom razdoblju Hvar, Komiža, Osijek Klisa, Palagruža, Split Marjan i Ploče nisu dobili ni kap kiše. Od podataka sa mreže pljusak.com izdvajamo još neke podatke : Toplovac 54 mm, Čakovec 42.5 mm, Silba 87 mm, Susak 52 mm, Cres 40, Pula 34, Starigrad Paklenica 94.4 mm, Lovreć 42.6, Sinj 40.6 mm.

Najviše dnevne temperature su u Slavoniji, gdje je bilo i najviše sunčanog vremena prelazile 30°C. Po podacima DHMZ-a najtopliji je bio Slavonski Brod sa 31.2°C, zatim Daruvar sa 30.8°C, te Osijek sa 30.5°C. U nizinama unutrašnjosti se uglavnom izmjerilo najviših od 25 do 29°C. Na Jadranu su se najviše dnevne temperature kretale od 25 do 28°C.

Nakon burne srijede, posljednji srpanjski dan je donio postupno smirivanje vremenskih prilika, iako se i dalje zadržalo nestabilno vrijeme. Ciklona Melisa je odmaknula na istok, a nad našim krajevima i dalje je kružio vlažan i nestabilan zrak. Tijekom noći i ranog jutra grmljavine je bilo na otvorenom moru srednjeg Jadrana i osobito na dubrovačkom području. Nakon što je prijepodne posvuda proteklo uz dosta sunčanog vremena, sredinom dana i poslijepodne u mnogim je krajevima i na Jadranu i u unutrašnjosti bilo pljuskova, ponegdje i grmljavine. Ipak, oborina je bilo znatno manje nego prethodnog dana.

Zanimljivo je spomenuti da je Split tijekom srijede 30. srpnja ostao bez oborina, dok je najveći dio obale imao vrlo obilne grmljavinske pljuskove. I dok se vrijeme na Jadranu tijekom četvrtka 31. srpnja prilično stabiliziralo, od Trogira do Splita bilo je popodnevnih pljuskova, a na Marjanu je palo novih 9 litara kiše po kvadratnom metru. Najviše dnevne temperature zraka tijekom četvrtka na službenim postajama bile su većinom od 23 do 28°C, a svježije je bilo samo u gorju.


Bow echo iznad Lošinja. 30.7.2014. - Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Shelf cloud iznad Pule, 30.7.2014. Foto: Sendi Smoljo Photo

slika

Olujni sustav nad otvorenim morem, oko 70 km SW od Pule, ispod sustava vide se 2 velike tornado-pijavice. Foto: Marko Korošec

slika

Spektakularni prozor dolaska hladne fronte sa shelf cludom nad Zadar30. srpnja 2014. - Foto: Filip Brala

[img]http://s26.postimg.org/vhs1ecacp/10583872_555057487950317_643163279618957281_n.jpg

Oblaci hladne fronte ciklone Melisa koja je jutros bila stigla nadomak Zadra, uz ogroman shelf cloud u podnici kumulonimbusa samo što nije progutao grad – foto: Aleksandar Gospić

slika

Poplave u Zadru, 30.7.2014 - Video: Zvonimir Dorkin



Vaterpolo ispred Donata – foto: Luka Grlanc / CROPIX

slika

2 pijavice na zapadnim obalama Čiova 30.7.2014 – Foto: Toni Marinac

slika

Dolazak nevremena nad Zagreb 30.7.2014. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Melisa snimljena u Velikoj Gorici u 14:35, 30.7.2014. Foto : Josip Škof

slika

Dvostruka munja udara na plažu kod Dubrovnika 30.7.2014. – foto: Boris Bašić

slika

Oproštaj od ciklone Melisa snimljen s Malog Lošinja, 31.7.2014. - Foto: Vilson Berisha

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:07

#7. - Srpanjska ciklona Iskra: Olujna nevremena, rekordne oborine, pijavice …

Niti početak srpnja nije donio dugotrajniju stabilizaciju vremena. U noći od srijede 2. na četvrtak 3. srpnja preko sjevernog Jadrana i unutrašnjosti se brzo premještao frontalni poremećaj. Fronta je donijela lokalne pljuskove i grmljavinu te kratkotrajno pojačan sjeverni vjetar. Najviše je kiše palo u Istri (Poreč 19 mm), gorju (Zavižan 19 mm) te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti (Bednja 23 mm). U Dalmaciji se prolaz fronte nije osjetio.

Ipak, prvi srpanjski vikend donio je u našim krajevima ljetne vrućine, iako je i dalje bilo lokalnih pljuskova i na moru i kopnu. Nakon što su u subotu 5. srpnja temperature iznad 30°C izmjerene u nekoliko mjesta u unutrašnjosti (najtopliji je bio Slavonski Brod sa 32.4°C) te ponegdje na Jadranu (Šibenik 30.7°C), nedjelja, 6. srpnja je bila vruća u većini mjesta. Najtopliji su sa 32°C bili Knin i Osijek (aerodrom). U Zagrebu, Daruvaru, Gradištu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Senju je izmjereno 31 °C. I tijekom ponedjeljka 7. srpnja su temperature zraka ponegdje u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj dosezale vrućih 33°C. Drugdje je u zemlji bilo od 26°C do 32°C.

Izraženija promjena vremena nastupila je krajem prve dekade srpnja, kada je na vrijeme utjecala višednevna ciklona Iskra. Ciklona se formirala nad područjem Austrije i Češke u ponedjeljak 7. srpnja, a slijedećih dana je njen centar s tlakom blizu 1000 hPa premještao od sjevernog Jadrana prema jugu. Ciklona Iskra je tijekom pet dana (7.-11. srpnja) donijela brojne meteorološke zanimljivosti. Bilo je olujnih nevremena s višemilijunskom štetom (Velika Gorica), rekordnih dnevnih srpanjskih količina kiše (Zadar), pijavica koje su ušle na kopno u Dubrovniku, spektakularnih oblaka (Osijek), a temperature koje su izmjerene i na moru i na kopnu su bile među najnižima za te dane u povijesti mjerenja (Zagreb, Split).

U ponedjeljak 7. srpnja kasno popodne se iznimno brzo nad Banijom i Moslavinom razvio olujni kumulonimbus koji je najjači bio na području Velike Gorice. Radarske i satelitske snimke ukazivale su na to da se za vrijeme najjačeg razvoja pružao više od 10 kilometara u visinu. Uz intenzivan pljusak, nevrijeme je bilo praćeno olujnim udarima vjetra koji je lomio grane i stabla, rušio krovove. Vjetar s udarima preko 80 km/h srušio je veći dio limenog krova u Zagrebačkoj ulici, a više od 10 automobila je oštećeno. Temperatura zraka je u samo sat vremena pala za 8 Celzijevih stupnjeva, odnosno s 30 na 22°C. Na Crometeo mjernoj postaji u Velikoj Gorici u samo 20 minuta pale su 23 litre oborine po kvadratnom metru.


Jako grmljavinsko nevrijeme s prolazno snažnim vjetrom zahvatilo je i zagrebačku zračnu luku Pleso. Jak vjetar je donosio grane i krhotine s okolnih zgrada sve do zračne luke, a krohotine su pogodile jedan prizemljeni airbus Croatia Airlinesa.

Nevrijeme se zatim nastavilo kretati prema sjeveroistoku pa je jačih grmljavinskih pljuskova bilo na širem bjelovarskom području tijekom večeri. U večernjim satima grmljavinski oblaci su zahvatili i dio sjevernog Jadrana, uglavnom krajnjeg sjeverozapada Istre.


Nevrijeme u Velikoj Gorici, 7. srpnja 2014. Foto: Dolibašić Josipa

slika


U noći s ponedjeljka 7. na utorak 8. srpnja i u ranim jutarnjim satima utorka jači grmljavinski oblaci su se razvijali nad sjevernim i srednjim Jadranom. Osobito je jak bio grmljavinski sustav koji je šire zadarsko područje zahvatio u utorak oko 7 sati ujutro. Od udara groma na zadarskoj tržnici su ozlijeđene dvije žene, ali na sreću bez težih posljedica. U kratkom je vremenu pala velika količina kiše. Na meteorološkoj postaji Starigrad Paklenica su u razdoblju od 9 sati pale 82 litre kiše. Na postaji Zadar Puntamika pale su 53 litre kiše, a u Zemuniku 30 litara kiše. Oblačni sustav se tijekom prijepodneva širio prema Kvarneru i kopnenim krajevima, gdje je također mjestimice pala obilnija kiša. U Malom Lošinju su pale 52 litre kiše po kvadratnome metru, u Omišlju na Krku 36 litara, na aerodromu Zagreb 32 litre, na Zavižanu 29 litara.

Munjevito jutro u Zadru. 8.7.2014. Foto: Marin Pitton photography

slika

Nestabilno vrijeme pod utjecajem ciklone Iskra nastavilo se i tijekom srijede 9. srpnja. U većem dijelu zemlje zabilježene su oborine (Zavižan 33 mm, Zadar Poluotok 37 mm), iako je bilo i područja gdje nije pala ni kap kiše, primjerice na srednjodalmatinskim otocima i na širem šibenskom području.

U susjednoj Sloveniji hladna zračna masa bila je izraženije nego u Hrvatskoj, a iznad 2,500 metara nadmorske visine padao je snijeg. Slično je bilo na cijelom alpskom području gdje se navečer ponegdje snježna granica spustila blizu 2000 metara.

Na Jadranu je te srijede povremeno bilo pojačanih udara jugozapadnog vjetra, a na moru Dalmacije je bilo jakih udara pulenta (zapadnjaka) koji je dizao valove do 2 metra, iako je na vanjskim otocima bilo i većih.

Četvrtak, 10. srpnja donio je nova meteorološka uzbuđenja. Oko 10 sati ujutro fronta je s mora zahvatila čitavo obalno područje od Zadra do Šibenika, donoseći mjestimično obilne pljuskove, a ponegdje je zabilježena i tuča. Bile su poplavljene brojne prometnice i mnogi domovi i podrumi na području Zadra i okolice.

Na služenoj mjernoj postaji DHMZ-a u Zadru, do 8 sati ujutro (zadnja 24 sata) palo je čak 109,5 litara oborine po kvadratnom metru. Sva ta kiša je pala u noći od srijede na četvrtak 10. srpnja u razdoblju od 22 do 3 sata. Samo u posljednjem satu navedenog razdoblja je palo 45 litara kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za Zadar koji iznosi 31 litra. Tako je u Zadru u samo jednom danu palo 353 % mjesečnog oborinskog prosjeka. To je bila i najveća dnevna količina izmjerena tijekom srpnja u povijesti mjerenja, koja na toj postaji postoji od 1961. godine. Dosadašnji rekord, 66,5 litara po četvornome metru, izmjeren je 3. srpnja 1979. godine.


Ukupno je ciklona Iskra u Zadru u 4 dana (8.-11.7.2014) donijela 168.7 mm kiše, što je 544 % prosječne mjesečne količine oborina. Palo je i više kiše nego prosječno padne cijelog ljeta (prosjek za Zadar za sva tri ljetna mjeseca je ukupno 135,6 mm oborine!).

Obilnije kiše bilo je tog četvrtka i u mnogim drugim mjestima, i na Jadranu i u unutrašnjosti. Od podataka sa DHMZ postaja, nakon Zadra najviše je palo u Ogulinu 57 mm (srpanjski prosjek je 105.5 mm), Gospiću 46 mm (srpanjski prosjek je 70.2 mm), Puntijarci 37 mm i Karlovcu 33 mm.

I podaci sa meteoroloških postaja mreže Pljusak.com svjedoče o obilnoj kiši tog drugog srpanjskog četvrtka. Na sjeveru Jadrana najviše je tijekom palo u Baški na Krku, 52,6 mm. U Dalmaciji je u Starigrad Paklenici palo 63 mm kiše. Kasno poslijepodne je obilnih pljuskova bilo u dolini Neretve. U Vidu je palo 59 litara, od čega čak 43 litre u sat vremena (od 17 do 18 sati). Tamo je ponegdje bilo i izraženije tuče.

Jače grmljavinsko nevrijeme je poslijepodne zahvatilo i istok Slavonije. U Gradištu su u kratko vrijeme pale 22 litre kiše po kvadratnome metru. osobito je spektakularno izgledao dolazak velikog ljetnog nevremena nad Osijek. Najatraktivniji shelf cloud dotadašnjeg dijela godine u Hrvatskoj “opkolio” je Osijek, tako da je nebo izgledalo gotovo identično prizoru iz filma “The day after tomorrow”.

Satelitska snimka naoblake u 8 sati (sat24-com)

slika

Osijek, 10.7.2014. – foto: coolermaster/Crometeo forum

slika


Uzbudljiv četvrtak zaključen je na jugu Jadrana. U poslijepodnevnim satima fronta je stigla i do Dubrovnika, no meteorološki najdinamičniji dio dana bila je večer. Tijekom večeri grmljavinski oblaci stvarali su se i razvijali između Pelješca i Dubrovnika, između 21 i 22 sata Crometeo članovi uočili su čak desetak pijavica oko Dubrovnika. Većina od tih pijavica ušla je s mora na kopno, što se ne događa prečesto. Dan kasnije, bili su vidljivi razmjeri štete koju su počinile pijavice.

- Jedna je s mora ušla na zidine Starog grada, jedna je prošla preko Gruža i nastavila se kretati između dva nebodera, a vrlo je zanimljivo da je pijavica uočena i u Rijeci dubrovačkoj – rekao je Daniel Pavlinović koji se našao svega stotinjak metara od jedne pijavice.

Iako je pijavice noću jako teško snimiti, to je pošlo za rukom Borisu Bašiću.

- Upravo su se u četvrtak navečer otvarale Dubrovačke ljetne igre, a kada je vatromet obasjao nebo uočio sam pijavicu nad morem koje se točno tada premještala na kopno. Na nekoliko mjesta u Dubrovniku ljudi su dojavili da pijavice dižu tende i razbacuju stolice, ali se nadam da veće štete ni ozlijeđenih nije bilo – rekao je Boris Bašić.

Pijavice u Dubrovniku -10.7.2014. – Foto i video : Boris Bašić



slika

Šteta od pijavica u Dubrovniku 10.7.2014. - Foto: Dubrovački list

slika

Najviše dnevne temperature su zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti u četvrtak 10. srpnja bile jesenske, a ne ljetne. Izmjereno je od samo 15.4°C u Krapini do 18.4°C u Daruvaru. U Zagrebu je u 12 sati izmjereno 14°C, a zanimljivo je da je i u samom srcu klimatološke zime, 17. siječnja 2014. godine u 12 sati također izmjereno 14°C. Najviša dnevna temperatura u Splitu je iznosila 24.9°C, što je treća najniža vrijednost maksimalne temperature za datum 10. srpnja. Niža vrijednost najviše dnevne temperature u povijesti mjerenja za 10.07. bila je samo 2 puta i to 1967.,22.0° i 1969.,24.4°. Na meteorološkoj postaji Zavižan najviša dnevna temperatura je iznosila 9°C, dok je srednja dnevna temperatura iznosila 6.5°C , što je prosječna vrijednost za kraj prve dekade listopada.

Na zagrebačkom Griču je maksimalna dnevna temperatura iznosila samo 15.6°C, a to je bio drugi najniži datumski maksimalac. Hladnije je bilo samo 10.07.1948. kada je Tmax iznosila samo 13.8°C. Srednja dnevna temperatura od 14.5°C, je bila pak treća najniža za taj datum. Hladnije je bilo dva puta, osim spomenute 1948. kada je srednjak iznosio 11.8°C, još je 1969. srednja dnevna temperatura za datum 10.7. bila niža i iznosila je 12.8°C.

Ukupna oborina od 6.-13.7.2014. (do 7 sati) DHMZ

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:08

#8. - Serija ciklona u veljači: Poplave, kišni rekordi

Nakon što je početkom veljače ciklona Ilija donijela nezapamćenu ledenu kišu u Gorskom kotaru, uslijedila je, do kraja veljače serija od čak osam ciklona. Većina njih je nastala na frontalnim sustavima koji su bili vezani uz duboke atlantske ciklone koje su zahvaćale britansko otočje. Najizraženija je bila ciklona Stephanie koja je početkom druge dekade veljače donijela u unutrašnjosti rekordne dnevne količine kiše, nakon čega su uslijedile poplave u slivu Kupe i Save, koje su potrajale do kraja mjeseca.

Prva u nizu „brzopoteznih“ ciklona bila je Jasna koja je mjestimice obilnije oborine donijela u noći od 5. na 6. veljače. Najviše kiše palo je u Lici (Udbina 50 mm), a snijega je bilo samo u najvišem gorju. Potom su još dvije ciklone (Karlo – 8. veljače i Lucija 9. veljače) mjestimice donijele obilniju kišu u Gorskom kotaru i na dijelu Jadrana. 9. veljače se nad morem između Šolte i Čiova razvila i pijavica, ali nije došla do kopna. Ciklona Lucija je krajem prve dekade veljače donijela tek malo snijega u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Početak druge dekade veljače donio je utjecaj ciklone Stephanie uz brojna meteorološka događanja. U ponedjeljak 10. veljače obilnija kiša je pala na sjevernom Jadranu, osobito na širem riječkom području (od 40 do 75 mm kiše). Na Jadranu je puhalo jako jugo s olujnim udarima, a zbog niskog tlaka bilo je i ciklonalne plime. U Slavoniji je bilo izrazito toplo, uz temperature do 19 °C.

Ciklona je izraženo djelovala na vrijeme i tijekom utorka 11. veljače. Obilnija kiša je pala u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti, pa su vijesti o poplavama bile sve češće.

Prema podacima DHMZ-a o 24 satnoj količini kiše (11. veljače od 7 sati do 12. veljače 7 sati ujutro) pale su, za mjesec veljaču rekordne dnevne količine kiše. Najzanimljiviji je podatak te srijede, 12. veljače 2014. stigao iz Karlobaga, gdje je u 24 sata pala čak 161 litra kiše po četvornome metru. Na obližnjoj postaji u gradu Pagu palo je 120 litara kiše u ta 24 sata.

Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič (meteorološki podaci se vode zadnje 154 godine, tj. od 1861.) je izmjereno 52.2 mm, što je novi dnevni kišni rekord za mjesec veljaču. Dosadašnji je rekord iznosio 43.3 mm.

Na postaji Zagreb Maksimir je također postavljen novi dnevni oborinski rekord za mjesec veljaču i on od 12. veljače 2014. iznosi 62.6 mm oborine. Na Sljemenu (Puntijarka) je također postavljen novi dnevni 24 satni rekord u količini oborine za veljaču koji iznosi 46.4 mm. To je tek za 0.1 mm više od starog rekorda odnosno od 46.3 mm koliko je izmjereno 27.2.1995. godine

Na postaji Zagreb Pleso te je srijede izmjereno čak 96.6 litara oborine. Ostale veće količine kiše su bile: Gospić 88.6 litara, Šibenik 76.0 litara, Karlovac 66.4 litre i Križevci 63.3 litre. U Križevcima je gotovo sva ta kiša, odnosno 58 litara palo u 12-satnom razdoblju (11. veljače od 7 do 19 sati).


U noći od 11. na 12. veljače centar ciklone je s Italije ušao nad Jadran. Te je noći izraženije grmljavinsko nevrijeme zahvatilo sjevernu Dalmaciju, posebno šire područje Zadra. U samo 2 sata je zabilježeno oko 700 udara munja, a bilo je i tuče.

U nastavku veljače su problemi s poplavama u središnjim krajevima zemlje bili sve izraženiji. U Karlovcu je 12. veljače vodostaj Kupe bio najveći u zadnjih 40 godina i dosegnuo je 820 cm.

Nakon kraće stabilizacije, 14. veljače na vrijeme je utjecala još jedna brza ciklona (Matej). Najviše kiše (do 40 litara) je palo na zadarskom području. Na sjeveru Jadrana je bilo grmljavine i tuče, a malo snijega je palo u gorju.

Sredina veljače je donijela proljetne temperature. Najtoplija je bila nedjelja 16. veljače kada se u unutrašnjosti mjerilo od 17 do 20°C, a u Slavonskom Brodu do 21.6°C. Dan kasnije, u ponedjeljak 17. veljače još jedna brza ciklona (Nora) donijela je zahlađenje, pa je u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti palo i malo snijega.

U drugoj polovici veljače poplave su zahvatile područje Velike Gorice i Siska. Voda se danima nije povlačila. Čička Poljana, kao i mnoga naselja u Sisačko-Moslavačkoj županiji su danima bili pod vodom.

Na prijelazu iz druge u treću dekadu veljače na vrijeme je utjecala ciklona Oliver. Ciklona je nad naše krajeve povukla topao zrak sa sjevera Afrike, pa je 19. veljače 2014. u dijelovima Hrvatske padala kiša pomiješana sa saharskim pijeskom. „Blatna“ kiša je bila najizraženija na Kvarneru, ali pojava nije bila ograničena samo na Jadran, pa je pustinjski pijesak primijećen čak i na vukovarskom području. Dan kasnije, 20. veljače na Jadranu je zapuhalo olujno jugo koje je dizalo višemetarske valove, osobito u Dalmaciji. Najjači udar vjetra izmjeren je na otoku Visu i iznosio je orkanskih 121km/h!


Ciklona Oliver je na dijelu Jadrana i u gorskim krajevima uz Jadrana donijela veća količina oborine. Na Zavižanu je u dva dana palo ukupno 88 litara oborine, od čega čak 66 litara tijekom četvrtka 20. veljače. Kako se temperatura spustila blizu 0°C, dio te oborine je bio u obliku snijega, pa je izmjereno 32 cm snijega, što je ipak za kraj veljače bila vrlo skromna brojka. Tijekom tog četvrtka je obilnija kiša pala i u Senju, čak 67 litara.

Kiša je bila najobilnija u dijelu Dalmacije. Iako je povremene kiše bilo i tijekom petka 21. veljače, najveće količine su pale u noći od četvrtka na petak. Po podacima DHMZ-a najveća količina kiše je izmjerena u Makarskoj, čak 80 litara, od čega je glavnina pala tijekom navedene noći, kada je kiša bila praćena i čestom grmljavinom. Na jugu Jadrana je kiše bilo vrlo malo ili je izostala, a i u unutrašnjosti su pale tek manje količine kiše

Nakon Olivera brzo je (22. i 23. veljače 2014) stigla nova ciklona Palmina. Ciklona je donijela snijeg samo u višem gorju. Najviše oborine je ciklona donijela na Sljemenu (39 mm), Ogulinu 34, Bilogori 32 te Sisku 31 mm.

U noći od 26. na 27. veljače 2014. je još jednu brzu promjenu vremena donio frontalni sustav sa sjeverozapada Europe. Najnestabilnije vrijeme vladalo je na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana, gdje je bilo kiše, pljuskova i grmljavine. Nakupina grmljavinskih oblaka je u rano poslijepodne 27. veljače 2014. prišla zadarskom području s mora. Nakon prolaska shelf clouda, u Zadru je uz intenzivnu grmljavinu bilo i tuče. Za vrijeme nevremena temperatura je u Zadru pala s 14 na 9 Celzijevih stupnjeva. U blizini Rogoznice se formirala pijavica, ali nije došla do kopna. Tuče je tog dana bilo i na području Šibenika, posebno u zaleđu. Nekoliko centimetara leda prekrilo je cijelo područje Pirovca, a led je prekrio dijelove dionice autoceste od Zadra do Šibenika. Te je večeri u Vodicama u sat vremena palo 27 litara kiše. Na meteorološkim postajama u Vodicama je fronta ukupno donijela od 41 do 67 mm oborine. Tuče je te večeri bilo i na splitskom području.


Zadar – noć munja 11./12.2.2014. – foto: Marin Pitton

slika

Proljetna zagrebačka nedjelja, 16.2.2014. –foto: Zvonimir Katančić


slika


Prijevoj Veliki Alan (22.2.2014) - Kamerom uhvaćen trenutak okretanja vjetra s južnog smjera na buru




Nevrijeme nad Zadrom, 27.2.2014. Foto: Boris Kačan

slika

Velika tuča na vodičkom području, 27.2.2014. Foto: Silvio Marcus Milanko

slika

Donji Miholjac, 28.2.2014. – foto: Luka Balković

slika

U prvom tjednu klimatološkog proljeća posjetile su nas dvije ciklone. Najprije je prvog dana mjeseca sa sjevera Italije stigla brza ciklona Rafael. Donijela je jugo i kišu na Jadranu, ali većih količina nije bilo. Snijeg je padao samo u najvišem gorju. Tako je na Zavižanu prvog dana ožujka izmjereno, nakon novih 15 cm, ukupno 55 cm snijega.

Jednomjesečnu seriju od 10 ciklona zaključila je krajem prvog tjedna ožujka ciklona Slavica. Donijela je sjeverne vjetrove u unutrašnjosti i buru na Jadranu, ali većih problema nije bilo. U najvišem gorju je palo još snijega, pa je 6. ožujka 2014. na Zavižanu izmjereno, prvi puta u aktualnoj zimi, visina od 1 metar snijega (108 cm).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:09

#9. - Dvije zimske ciklone na kraju siječnja
Dugotrajnu toplinu je konačno sredinom zadnje dekade siječnja otpuhala ciklona Gordon. Donijela je u cijeloj unutrašnjosti prvi konkretniji snijeg u aktualnoj klimatološkoj zimi. Naime, od posljednje zimske ciklone u našim krajevima bilo je prošlo više od dva mjeseca (ciklona Zlatka 21.-24.11.2013).

Snijeg je u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti počeo padati već u posljednjim satima četvrtka 23. siječnja 2014, a do petka 24. siječnja ujutro padao je u većini središnjih i sjevernih krajeva unutrašnjosti, te u gorju.

Zbog težine mokrog snijega srušena su mnoga drveća u zapadnim krajevima unutrašnjosti, a česti su bili i prekidi u opskrbi električnom energijom. U Karlovcu su mnoge grane i stabla srušeni pod teretom mokrog snijega. Oštećeni su i automobili na koje su padala drveća.

Snijeg je u unutrašnjosti padao uz pojačan sjeverni vjetar, a jaka bura se do večeri sa sjevernog Jadrana proširila do Dalmacije. Zbog jake bure i snijega tijekom dana je bilo velikih problema u prometu, pa su autocesta kroz Gorski kotar i kod Maslenice, te Jadranska magistrala između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene, kao i Krčki i Paški most bili zatvoreni za sav promet.

Uz obilniji snijeg na kopnu, na Jadranu je, osobito u Dalmaciji pala obilnija kiša (palo je od 40 do 70 mm kiše), a mjestimice je bilo i kratkotrajne grmljavine.

U većem dijelu zemlje je i osjetno zahladilo. U ranim poslijepodnevnim satima temperature su u nizinama unutrašnjosti imale vrijednosti od 0 do 1 °C. U gorju su temperature bile negativne (Zavižan -7°C). Uz jaku buru je osjetno zahladilo i na sjevernom Jadranu gdje se sredinom dana mjerilo oko 5°C. Do večeri je zahlađenja zahvatilo i sjevernu Dalmaciju. Tako je u 21 sati u Šibeniku izmjereno 3°C, a u Splitu je još bilo 9 °C. Dvoznamenkaste temperature su se krajem tog petka mjerile samo na jugu Jadrana (Dubrovnik 10°C, Hvar 12 °C).

Na zagrebačkom Griču se temperatura 24. siječnja u večernjim satima spustila malo ispod 0°C (-0,2°C) tako da nije postavljen novi rekord u broju uzastopnih zimskih dana bez negativne temperature. Niz je završen 23. siječnja te se zaustavio na broju od 34 uzastopna takva dana zimska dana (izjednačen sa 2002. godinom)

Najviše snijega je do subote 25. siječnja 2014. palo u najvišem gorju. Na Sljemenu i Zavižanu je izmjereno 44cm. Još više snijega bilo je na biokovskom vrhu Svetom Juri gdje mu je visina iznosila pola metra, a u nanosim visok je jedan metar. U Gorskom kotaru palo je oko 40, a u Lici oko 30cm snijega. Od nizinskih dijelova zemlje najviše snijega palo je u Bjelovaru, 36cm, a slijedili su Virovitica sa 35 cm, Karlovac sa 30 . Najmanje snijega u unutrašnjosti palo je u Slavoniji, u većini krajeva manje od 10cm.

Snijeg je pao mjestimice u Dalmatinskoj zagori, osobito u područjima iznad 700 metara nadmorske visine. Ipak, snježnih pahulja bilo je ponegdje sve do mora. Tako je tijekom subote 25. siječnja snijeg nošen burom padao u Brelima, dijelovima Makarske, Dupcima, Žrnovnici. Snijeg je zabijelio obalne planine Mosor i Biokovo i ispod 500 metara nadmorske visine.

Subota 25. siječnja je donijela i uvjerljivo najhladnije jutro aktualne zime, kada se gleda Hrvatska u cjelini. Najnižih -10°C izmjereno je na Svetom Juri na Biokovu i na Zavižanu na Velebitu. Minimalne temperature u unutrašnjosti bile su od -4 do 0°C, a na Jadranu od 1 do 7°C. Danju je u unutrašnjosti zemlje i u Dalmatinskog zagori izmjereno od -2 do 3°C, na Jadranu od 5 do 12°C ponegdje u, tog dana najtoplijoj Istri.

Dan na Jadranu obilježila i jaka do olujna bura u mnogim predjelima, a podno Velebita je u noći je imala prosječnu orkansku brzinu. Najjači udari vjetra dosezali su čak 200km/h na širem području Maslenice. Vjetrovito je bilo i u naseljenim područjima. U Makarskoj bura je puhala s udarima do 133 km/h, u Splitu do 105km/h, Šibeniku 90km/h itd. Bura je u samoj Makarskoj prouzročila materijalnu štetu oborivši nekoliko stabala i oštetivši krov zgrade POS-a u izgradnji.


Nedjelja 26. siječnja je donijela hladno jutro. Čak -14°C izmjereno je na Crometeo mjernoj postaji na letjelištu u Daruvaru. -13°C je bilo u Gospiću, Krasnu i na Svetom Juri na Biokovu. -12°C je bilo Čepinu, -11°C u Brinju, Slavonskom Brodu i Jelvici, a -10°C u Velikoj, Bilju, Pleškovcu, Požegi, te na Bilogori i Sljemenu. Drugdje su u unutrašnjosti zemlje i zaobalju minimalne temperatura bile od 0 do -10°C, uz obalu i na otocima većinom od 0 do 5°C. Sredinom dana posvuda u unutrašnjosti zemlje temperature su bile ispod nule, u Podravini ponegdje i ispod -5°C. Na Jadranu je od 2°C ponegdje u njegovom zaobalju od toplijih 10°C ponegdje na otocima Dalmacije.

Te je nedjelje prijepodne slab snijeg padao u unutrašnjosti Istre i zaleđu Rijeke, a pokoja snježna pahulja zalepršala je i na zadarskom području. Najviše je sunčana vremena u srednjoj i južnoj Dalmaciji.

Krajem nedjelje bura je u Dalmaciji ponovno ojačala, najviše na području od Omiša prema jugu Dalmacije. Vrlo vjetrovito je bilo i na otvorenom moru, orkanski udari tramontane na Palagruži dosezali su 120 km/h! Na Visu su udari bure i tramontane prelazili 100 km/h, a u dubrovačkoj zračnoj luci Ćilipi 94 km/h!

Vedra noć, smirivanje vjetra i snijeg na tlu doprinijeli su tome da jutro 27. siječnja 2014. u mnogim dijelovima zemlje bude najhladnije u dotadašnjem tijeku zime. Najniža temperatura u Hrvatskoj izmjerena je na DHMZ-ovoj postaji u Slatini, minus 18 stupnjeva Celzijevih. U Virovitici je izmjereno -16, Daruvaru -14, Slavonskom Brodu -13, Požegi i Stajnici -12, Svetom Juri na Biokovu, Kranu, Velikoj i Gospiću -11 itd. Drugdje je u unutrašnjosti bilo od -10 do -5°C, u zaobalju od -4 do 1, uz obalu i na otocima većinom od 0 do 5°C.

U utorak 28. siječnja 2014. na vrijeme je djelovala nova ciklona sa Sredozemlja, nazvana Hera. Najzanimljivija meteorološka vijest tog dana je bio snijeg koji je poslijepodne i navečer zabijelio i Šibenik. Na večernjem DHMZ popisu mjesta s snježnim pokrivačem tako je bio i Šibenik sa službenih 1 cm snijega u 19 sati. Zanimljivo, isto toliko je mjerio i Knin. Snježnih je pahulja tog utorka kasno poslijepodne i navečer bilo i u Zadru. Više snijega je palo u dalmatinskoj Zagori, posebno na širem području Imotskog.

Snijeg je tog utorka padao i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, te u Gorskom kotaru i Lici. Utorak 28. siječnja je bio pravi zimski dan u unutrašnjosti s najvišim dnevnim temperaturama koje su se zadržavale ispod 0°C. U nizinama se mjerilo uglavnom od -3 do 0°C. Hladnije je bilo u višem gorju. Tako je na Zavižanu srednja dnevna temperatura danas iznosila -10°C, što je oko 6°C niže od prosječne srednje dnevne temperature za kraj siječnja. Udari bure su na Zavižanu prelazili orkanskih 150 km/h-

I na sjevernom Jadranu i sjevernoj Dalmaciji puhala je bura koja je podno Velebita bura imala orkanske udare koji su ponegdje dosezali i 140 km/h.


Visine snijega u Hrvatskoj u 7 sati, 25.1.2014. (DHMZ)

slika



Karlovac, 24.1.2014. – foto: Filip Trezner

slika


Snijeg u Samoboru, 24. 1.2014. . Foto: Nenad Vrhovščak

slika

Snijeg u Zagrebu. Foto: Gordana Barać

slika

25.1.2014. - Snijeg u Koprivnici. Foto: Marko Posavec

slika


Olujna do orkanska bura u Ražancu i Paškom mostu.25.1.2014.

slika

Benkovac – foto: Elvis Milanko

slika

Odmorište Krka kod Šibenika -28.1.2014.
slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2014. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 14 sij 2015, 22:10

#10.– Serija srpanjskih kišnih ciklona

U drugoj polovici srpnja nanizale su se nove tri kišne ciklone. Sredinu srpnja obilježila je nova ciklona nazvana Jerko. U nedjelju 13. srpnja najviše je djelovala na vrijeme u Dalmaciji s lokalno izraženijim grmljavinskim nestabilnostima i većim količinama kiše. Palo je od 31 mm u Šibeniku do 71 mm na mjernoj postaji u Rogoznici.

Diljem Dalmacije bilo je ljevkastih oblaka i pijavica. Tako je pijavica uočena oko 8 sati ujutro kod Paklenih otoka, oko 12 sati na Pelješcu, a oko 17 sati pijavica se pokušala razviti između Splita i Čiova.

Najviše dnevne temperature bile su u Dalmaciji većinom od 20 do 25°C, ali su temperature zraka čak i danju padale niže od navedenih vrijednosti. Primjerice, u Splitu je sredinom dana temperatura zraka bila tek nešto viša od 18°C, a na Čiovu se popodne spustila na jesenskih 17°C. U Zagori su padale još i niže, ponegdje do samo 14°C-

U Slavoniji su se temperature zraka penjale do vrlo toplih 28°C, koliko je izmjereno u Osijeku, Slavonskom Brodu i Gradištu. Jače grmljavinske nestabilnosti popodne su zahvatile Slavoniju, osobito njen istočni dio.

Pijavica kod Orebića, 13.7.2014. - Video: Ive Trojanović



Utjecaj plitke sredozemne ciklone nastavio se u dijelu zemlje tijekom ponedjeljka 14. srpnja 2014. Ekstremne vremenske prilike zabilježene su u Istri, osobito na jugu istarskog poluotoka. Kišno nevrijeme je zahvatilo Pulu i okolicu. U samo nekoliko sati u Puli je palo 77 mm kiše, a u okolici grada i do 150 mm. Kišno nevrijeme je prouzročilo poplave koje su stvorile prometni kolaps u velikom dijelu grada. Ulice i trgovi su djelomično poplavljeni, a bile su zatvorene zbog poplave i neke prilazne ceste prema gradu. Formirale su se i najmanje dvije pijavice u blizini obale kod Pule, ali nisu izlazile s mora na kopno i brzo su se raspale. Obilni grmljavinski pljuskovi sredinom dana premjestili su se nad more između otoka Cresa i istočne obale Istre. Istra je sredinom tog ponedjeljka bila najhladnija hrvatska regija. Temperature su se ponegdje spustile do samo 16°C, što su niže vrijednosti nego su se mjerile u isto vrijeme u Lici i Gorskom kotaru.


Pijavica kod Pule, 14.7.2014. - Foto: Toni Abramović

slika

I u drugom dijelu središnje srpanjske dekade se zadržalo vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme s čestim grmljavinskim pljuskovima i na moru i kopnu. U srijedu 16. srpnja 2014. je grom pogodio obiteljsku kuću u Kaštelima i prouzročio požar koji je brzo ugašen.

Zagreb, 16.7.2014. – foto. Zvonimir Katančić

slika

Nova srpanjska ciklona nazvana Klara stigla je početkom treće dekade mjeseca. Dolazak ciklone najavilo je jugo na Jadranu u ponedjeljak 21. srpnja. Najjači udari zabilježeni su na Visu, gdje su u jutarnjim satima kratkotrajno prelazili olujnih 100 km/h, na Palagruži su najjači udari dosezali 88 km/h, na rtu Kamenjak, krajnjoj južnoj točki Istre 82 km/h. Uz obalu Dalmacije ponegdje je bilo udara juga preko 50 km/h.

Hladna fronta zahvatila je u ranim poslijepodnevnim satima Istru, a osobito je bio jak udar na zapadnu obalu Istre. Prolaskom fronte jugo su zamijenili svježi zapadni vjetrovi koji su u Novigradu na udare puhali 50 čvorova.

Tijekom večeri jači grmljavinski pljuskovi zahvatili su zaleđe Zadra, te područje šire okolice Biograda n/m. U kratko vrijeme palo je preko 50 litara kiše i tuče po kvadratnom metru. Oborinske vode poplavile su ulice, a poplavljeno je i desetak kuća.


Dolazak fronte nad Novigrad u Istri, 21.7.2014. - Foto: Uroš Derenda

slika

Undulatus asperatus oblaci iznad Kukuljanova, 21.7.2014. - Foto: Goran Gajić

slika

Nevrijeme se sredinom noći na utorak 22. srpnja premjestilo na šire šibensko područje, gdje je također mjestimice bilo bujica na cestama i ulicama, te je dolazilo do povremenih problema u električnoj mreži. Čak 43 litre litre oborine po kvadratnom metru pale su u Pirovcu. Iza 2 sata jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je šire splitsko područje. U samo 60 minuta na Crometeo mjernoj postaji Split Spinut palo je 29 litara oborine po kvadratnom metru. Tijekom noći je na postaji Split Marjan palo 35 litara oborine po kvadratnom metru. To znači da je u samo nekoliko sati premašen čitavi mjesečni prosjek koji za srpanj iznosi 28 litara. Minimalna se temperatura zraka se tijekom noći spustila na samo 15.7°C, a to je bila druga najniža za datum 22.07.

Tijekom te olujne noći na moru srednje Dalmacije čak 25 jahti je oštećeno u sudarima i nasukavanjima. Zabilježene su i brojne pomorske havarije. Nitko nije bio ozlijeđen, ali je počinjena značajna materijalna štete, a nekoliko brodica je potopljeno.

Nevrijeme u Splitu, 22.7,2014. - Video: Damir Jerkov


Novo i još jače nevrijeme uslijedilo je već istog dana prijepodne. U jutarnjim satima olujni oblak na rubu ciklonalnog centra u Jadranu počeo je naglo bujati na području Palagruže, a zatim se preko Visa proširio na Brač i Hvar, da bi sredinom dana nevrijeme s kišom, obilnim grmljavinskim pljuskovima, a lokalno i tučom, zahvatilo Split, Solin i Kaštela.

Velike količine oborina u kratkom vremenu ponovno su preplavile brojne splitske ulice i šetališta, a na nekim mjestima voda je bila viša od pola metra. Bujice su stvarale probleme u prometu, a vodene bujice izbacile su brojne šahte.

Iznad Šolte su se u ranim popodnevnim satima istovremeno javile čak tri pijavica, a iznad Čiova jedan funnel cloud (pijavica u začetku).

Po podacima s Crometeo mjernih postaja, do 14 sati tog utorka čak 60 litara kiše palo je u Kaštel Gomilici. Na postaji DHMZ-a Split Marjan do 14 sati pale su 53 litre kiše po kvadratnom metru.

Munje nad Zadrom, 22.7.2014. - . Foto: Boris Kačan

[img]http://s26.postimg.org/75si2btrd/10514296_701360216585959_5817972713452092988_o.jpg[img]

Stabilizacija vremena nakon ciklone Klara nije dugo potrajala. Posljednji srpanjski vikend (26.-28.7.2014.) na vrijeme je djelovala nova ciklona nazvana Luka.

Prve oborine zahvatile su sjeverni Jadran i najzapadnije krajeve unutrašnjosti sredinom subote 26. srpnja 2014. U kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima na sjevernom Jadranu te u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti grmljavinski pljuskovi bili su sve češći i intenzivniji, a nerijetko je bilo i tuče te većih količina kiše u kratkom vremenu koje su stvorile bujice. U posljednjim satima te subote grmljavinski su pljuskovi zahvatili i Slavoniju, sjeverne krajeve unutrašnjosti te sjever Dalmacije.

Snažno nevrijeme praćeno kišom i tučom poslije 16 sati zahvatilo je podvelebitsko primorje i Podgorje, a vodena bujica poplavila je više šatora u tamošnjim kampovima. Jaka kiša u slapovima se sručila s Velebita u podnožje, noseći sa sobom kamenje i odlomljeno granje.

U noći na nedjelju 27. srpnja 2014. nevrijeme zahvatilo Zadar i okolicu. U jednom trenutku mjerna postaja Zadar Poluotok zabilježila je intenzitet pljuska od 200 litara oborine na sat. Uz intenzivne oborine vjetar zapadnih smjerova je dosezao olujne udare od 70 km/h, a temperatura zraka osjetno je pala.

U prvom dijelu te nedjelje nevrijeme je najjače pogodilo srednju Dalmaciju. Gotovo nema područja gdje nije zabilježena grmljavina, ali je ona ipak najintenzivnija bila na otvorenom moru i otocima. Najjače nevrijeme pogodilo je područje Palagruže, Lastova, Korčule i Pelješca. Na Crometeo mjernoj postaji u Veloj Luci u samo sat i pol vremena palo je 59 litara kiše po kvadratnom metru. Na Visu je palo preko 40 mm oborine. Obilna kiša donijela je bujice koje su preplavile ceste, a more je bilo smeđe od velikih oborinskih voda.

Sredinom dana jako nevrijeme s intenzivnom grmljavinom i pljuskovima zahvatilo je Pelješac, a na obalama Orebića pojavile su se dvije vrlo razvijene pijavice. Crometeo član Ivica Trojanović promatrao je dolazak nevremena s područja Korčule prema Orebiću na Pelješcu. Neposredno prije dolaska olujnog nevremena, oko 200 metara od oblake formiralo se nekoliko pijavica od kojih je jedna bila vrlo razvijena. Na površini mora su se, prema dojavi našeg chasera, formirala čak 4 srka, no skori dolazak shelf clouda “progutao” je sve pijavice i uskoro donio pravi povodanj Orebiću. U kratko vrijeme palo je preko 40 litara kiše po kvadratnom metru što je donijelo izazvalo bujice koje su “progutale” brojne ceste na tom dijelu Pelješca. Temperatura zraka se za vrijeme nevremena spustila na samo 18 Celzijevih stupnjeva, a udari vjetra prelazili su 60 km/h.

Pijavica kod Orebića, 27.7.2014. – video Ivica Trojanović



Mađarski turist Gabor Klauser snimio je 7 minutni video te pijavice i njen ulazak na kopno



U nekoliko nesreća na moru tijekom te olujne nedjelje je spašeno više osoba, a na plaži u Loparu na otoku Rabu pronađeno je tijelo 74-godišnjeg njemačkog turista čiji je nestanak prijavila supruga nakon što se nije vratio s plivanja.

Nevrijeme je zahvatilo i dio unutrašnjosti. U kratkom vremenu u Požegi je palo je 55 litara kiše koja je poplavila mjestimice gradske prometnice u Požegi i okolnim naseljima. U Kutini je palo 46 litara kiše, Hrvatskoj Kostajnici 44, a u Sisku 31.6 litara kiše. Glavnina navedenih količina kiše u Kutini i Hrvatskoj Kostajnici je pala u sat vremena.

Temperature zraka nisu bile ljetne u većem dijelu zemlje. To se osobito odnosi na Dalmaciju gdje su nedjeljne temperature zraka bile i desetak Celzijevih stupnjeva niže u odnosu na uobičajene vrijednosti za kraj srpnja. U 13 sati je tako od Šibenika do Makarske bilo od 17 do 21°C, a ispod 20°C bilo je čak i na otocima. Na Braču i Mosoru oblak se spustio na samo 300 metara nadmorske visine što je uz kišu i hladnoću ostavljalo dojam prave jeseni. Drugdje je u zemlji bilo toplije, najtoplije u Zagorju i Međimurju s temperaturama do 27°C.



Prekrasan Cb u zaleđu Zadra, 27.7.2014. Foto: Marin Pitton photography

slika

Pijavica kod Okruga na Čiovu u jutarnjim satima nedjelje 27. srpnja 2014. - Foto: Toni Marinac

slika

The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]