Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

Općenito godišnje izvješće o meteorološkim događajima.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 21:58

U razdoblju od 4.-15. siječnja 2015. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2014. godinu. Glasalo je 58 članova foruma.
U konkurenciji je bio 21 događaj, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:08

#1 Rekordna suša u prosincu

Cijeli prosinac je protekao pod utjecajem anticiklone koja je osigurala suho i stabilno vrijeme u svim krajevima. Oborina, posebno na Jadranu gotovo da i nije bilo (tek ponegdje malo rosulje ili izmaglice).
Prosinac je obilježila rekordna suša. U mnogim mjestima, posebno duž Jadrana u prosincu nije bilo mjerljive količine oborina. Prosinac 2015 je bio rekordno sušan prosinac, potpuno bez oborina u slijedećim mjestima (u zagradi je dosadašnja minimalna količina oborine zabilježena u prosincu): Dubrovnik (10.6 mm), Hvar (3.3), Lastovo (5.7), Split (18.3). I u Kninu je ovogodišnji prosinac prošao bez oborina (dosadašnji rekord je bio 6.3 mm). Rekordno sušan prosinac je bio i u Gospiću sa 0.1 mm oborine (dosadašnja najmanja količina oborine u prosincu je bila 11.3), Ogulinu sa 0.7 mm (stari rekord je bio 42.5 mm), Rijeci sa 0.1 mm (18.3), Varaždinu sa 1.2 mm (7.4), Zadru sa 0.3 mm (14.7 mm).

U Zagrebu (Maksimir) je u prosincu zabilježeno tek 0.4 mm oborine. To je 1.4% od prosjeka (razdoblje 1961.-1990). Osim što je prosinac 2015 u Zagrebu rekordno sušan prosinac, riječ je i o četvrtom najsušnijem mjesecu u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1949. godine). Sušniji su bili samo listopad 1965 (0.2 mm oborine), studeni 2011 (0.3 mm oborine) i siječanj 1964 (0.5 mm oborine).

slika

slika


Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič prosinac je sa 0.3 mm oborine također rekordno sušan. Meteorološki se podaci vode od 1861. godine.
U Osijeku je ovogodišnji prosinac također prošao sa 0.0 mm oborine, a to se dogodilo i 2013. godine.

Klimatska ocjena prosinca (DHMZ): Gotovo čitava Hrvatska je svrstana u kategoriju "ekstremno sušno"

slika

Oborine u prosincu (DHMZ):

Samo na dvije postaje je u prosincu zabilježena dvoznamenkasta količina oborine. U Lipiku 10 mm, a Kutjevu 11 mm. Rezultat je to prolaska oslabljenog frontalnog poremećaja preko unutrašnjosti sredinom mjeseca.

slika

Magla i niski oblaci bili su česti, posebno u unutrašnjosti, ali i na Jadranu, osobito sjevernom. Prosinac je najviše sunca donio u višem gorju te u Dalmaciji.
Iako su, za vrijeme sunčanih dana najviše dnevne temperature bile mnogih dana u mjesecu znatno više od prosjeka, apsolutni temperaturni rekordi za prosinac nisu nigdje obarani. Najbliži apsolutnom temperaturnom rekordu je bio Dubrovnik. Najviša temperatura u prosincu je u Dubrovniku izmjerena trećeg dana u mjesecu. Tada je porasla do 20.0°C što je bilo samo za 0.3°C manje od temperaturnog rekorda za mjesec prosinac koji je postavljen točno godinu dana ranije, 3.12.2014. godine. Taj je dan bio tek šesti prosinački dan (od 1961 godine) u kojemu je temperatura dosegnula ili prešla 20.0°C. To se dogodili prvi puta 5.12.1979 (20.2°C), potom 4.12.2000 (20.0°C), 1 i 2.12.2014 (20.1°C) te 3.12.2014 (20.3°C). Zabilježimo i da je temperatura mora tog dana u Dubrovniku bila visokih 19°C. Nije se značajnije snizila ni do kraja mjeseca. Tako je 29.12. temperatura mora iznosila 16°C. Slično je bilo i na cijelom južnom Jadranu tijekom prosinca.

Mnogih dana u prosincu je zabilježen veliki raspon između najviših dnevnih temperatura i na malom prostoru, a ovisio je o zadržavanju ili izostanku magle i niskih oblaka. Tako se 3. prosinca u Gospiću najviša dnevna temperatura nije penjala iznad 0°C, a istovremeno je u Kninu porasla do proljetnih 18°C. Gospić je veći dio prosinca bio pod cjelodnevnom maglom ili niskim oblacima. Svi su dani bili hladni (s minimalnom temperaturom ispod 0°C). Najhladniji je bio 29.12. kada se temperatura spustila do -6.8°C. U većini dana u mjesecu najviša dnevna temperatura je bila tek koji stupanj iznad nule, a samo je u 5 dana porasla iznad 10°C (najviše 14.4°C 23.12.2015). U Ogulinu je u čak 18 dana mjeseca najviša dnevna temperatura porasla iznad 10°C, najviše je izmjereno 27.12.2015 (18.5°C).

Na meteorološkim postajama Parg, Puntijarka,Rijeka, Split i Zavižan prosinac je, prema srednjoj mjesečnoj temperaturi bio rekordno topao prosinac.

Na većini postaja je srednja mjesečna temperatura bila od 1 do 3°C veća od prosjeka (za razdoblje 1961.-1990). Odstupanje je bilo znatno veće u višem gorju. Tako je na Puntijarci srednja mjesečna temperatura iznosila 4.4°C što je čak za 6.0°C više od prosjeka.


Na Zavižanu je srednja mjesečna temperatura u prosincu iznosila 2.2°C što je za 5.1°C više od prosjeka (1961.-1990). prosinac 2015. je na Zavižanu bio za 1.6°C topliji od dosad najtoplijeg prosinca. Do 2015. godine najtopliji je bio prosinac iz 1985 godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 0.6°C.

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:11

#2 - Srpanjski valovi vrućine: niz temperaturnih rekorda

Srpanj je u našim krajevima obilježila iznadprosječna, a u mnogim mjestima i rekordna toplina za sedmi mjesec u godini. Naše su krajeve zahvatila dva toplinska vala, prvi početkom mjeseca, a drugi znatno izraženiji u razdoblju od 13. do 23. srpnja. Tada su na nekoliko postaja izmjerene novi apsolutni temperaturni rekordi (Rab, Senj, Split aerodrom, Zadar aerodrom i Zavižan), a na nekoliko postaja srpanjski temperaturni rekordi (Zadar, Mali Lošinj). U mnogim je mjestima srpanj bio rekordno topao sedmi mjesec u godini, a na nekoliko postaja ( Split Marjan, Hvar, Lastovo, Zadar ) je postao i apsolutno najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja.

Klimatska ocjena DHMZ-a za srpanj 2015 navodi: „Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2015. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).“

Analiza količina oborine za srpanj 2015. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka izuzevši Knin i Varaždin gdje je taj prosjek premašen. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za srpanj 2015. godine nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka u Hvaru (0,0 mm) i Lastovu (0,0 mm) do 115% tog prosjeka u Kninu (53,4 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2015. godine opisane su sljedećim kategorijama:vrlo sušno (šire područje Siska i Slavonskog Broda), sušno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, dio središnje i istočne Hrvatske te šire područje Gospića) i normalno(preostali dio Hrvatske).

Početak srpnja, središnjeg mjeseca klimatološkog ljeta u našim je krajevima donio pravi ljetni ugođaj. Prvi toplinski val je zahvatio naše krajeve u prvoj dekadi mjeseca, ali tada temperaturni rekordi nisu bilo obarani. Na samom početku mjeseca ipak velikih vrućina još nije bilo. Tako su drugog dana srpnja najtopliji sa 33°C bili Daruvar, Knin i Pazin. Dan kasnije su već izmjerene prve temperature od 35°C (Senj, Pazin, Mljet). Slijedećih su se dana vrućine polako intenzivirale. Tako je 7. srpnja u većini mjesta u unutrašnjosti najviša dnevna temperatura premašila vrlo vrućih 35°C. Tog dana je sa 37°C najtoplije bilo u Zagrebu (Grič), Lipiku, Kninu i Mljetu.

Osmi dan mjeseca srpnja donio je najviše temperature u tom valu vrućina. Nakon u većem dijelu zemlje tople noći, te je srijeda u mnogim mjestima donijela temperature iznad 35°C. Najtoplije je bilo na istoku Slavonije gdje je temperatura gotovo porasla do 38°C (Osijek Klisa 37.7°C). Gorice-Nova Gradiška, Gradište-Županja, Osijek, Slavonski Brod i Zagreb Grič su imali maksimum od 37°C. Na Jadranu su najtoplijim bili Lastovo, Ploče i Senj sa 35°C. Istaknimo i vrlo vrućih 35°C koliko je tog dana izmjereno na Bilogori.

Frontalni poremećaj koji se u noći od srijede 8. na četvrtak 9. srpnja i tijekom četvrtka brzo premještao preko naših krajeva na jugoistok prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu.

Ispred fronte je jaka oluja je sredinom poslijepodneva te srijede donijela tuču u Međimurju, a kasno poslijepodne i navečer su grmljavinska nevremena praćena jakim vjetrom sve češća i u središnjim krajevima unutrašnjosti , Slavoniji i Podravini. u Virovitici su pale 33 litre kiše. Ostale količine veće od 10 mm su: Daruvar 27, Parg Čaba3 23.3, Sljeme 15.5, Krapina 15.1, Beli Manastir, Slatina 15, Bednja 14, Brestovac i Crni Lug Risnjak 13, Kopački Rit 12, Varaždin 11.7, Bjelovar 11.4, Kutina 11…Na sjevernom Jadranu je palo tek mjestimice malo kiše (Rijeka 3 mm).

U kopnenim krajevima četvrtak 9. srpnja donio znatno niže najviše dnevne temperature zraka u odnosu na one izmjerene proteklih dana. Nerijetko su današnje maksimalne temperature zraka bile i za 15°C niže od onih izmjerenih dan ranije. Tako je u Osijeku nakon 38°C dan ranije, tog četvrtka izmjerena maksimalna temperatura od 22°C, a na aerodromu 23°C. U nizinama unutrašnjosti su izmjerene najviše dnevne temperature od 22 do 24°C. Bilo je osvježilo i na sjeveru Jadrana, ali manje nego u unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature danas su se kretale od 27 do 29°C, a samo su na južnim kvarnerskim otocima (Rab) prešle 30°C. I u višem gorju su temperature pale. Tako se na Zavižanu minimalna temperatura spustila do 7°C (u srijedu je minimalna bila iznosila 17°C), a najviša dnevna je poslijepodne porasla tek do 11°C.

U 11 sati je tog četvrtka na Zavižanu izmjereno samo 7°C, uz jaku buru koja je puhala brzinom od 40 km/h. Istovremeno je na Mljetu temperatura bila čak za 29°C viša, odnosno u to je vrijeme izmjereno 36°C. Kasnije poslijepodne u temperatura je na Mljetu porasla i na 37°C.

Dalmacija nije osjetila osvježenje. Uz obilje sunca najviše dnevne temperature su se kretale od 31 do 35°C. Uz spomenuti Mljet, najtopliji je bio Split gdje je maksimalna temperatura zraka gotovo dosegnula 36°C (na Marjanu je izmjeren maksimum od 35.6°C). Zabilježimo i da je noć u Splitu bila neugodno topla s najnižom temperaturom od 26.7°C. Osvježenju u unutrašnjosti je pridonio i pojačan sjeverni vjetar. Na Jadranu je zapuhala bura.

Drugog srpanjskog vikenda se ljetni ugođaj posvuda brzo vratio, ali su se temperature ipak zadržavale ispod vrlo vrućih 35°C. Jedino je u Kninu 12. srpnja izmjereno 36°C. Dan kasnije, 13. srpnja je još jedna brza fronta sa sjeverozapada donijela kratkotrajno osvježenje u unutrašnjosti, dok se na Jadranu zadržalo vruće. U poslijepodnevnim je satima Knin zahvatilo izraženo grmljavinsko nevrijeme koje je u kratkom vremenu donijelo čak 33 litre kiše.

Druga polovica srpnja je donijela novi toplinski val. On je bio znatno izraženiji od onog u prvoj polovici mjeseca i riječ je o jednom od najizraženijih toplinskih valova koje je u znanoj povijesti pogodio naše krajeve. Donio je nekoliko apsolutnih i srpanjskih temperaturnih rekorda.

Ciklone i frontalni poremećaji kretali su se daleko na sjeverozapadu i sjeveru Europe, a one su zaslužne da su jugozapadni visinski vjetrovi pokrenuli pregrijanu zračnu masu sa sjeveroistoka Afrike prema Sredozemlju, pa tako i našem području.

Petak 17. srpnja je u većini krajeva bio vrlo vruć dan s najvišim temperaturama iznad 35°C. . Najviša temperatura od 38°C je izmjerena na aerodromima Split i Osijek, te u Imotskom i Slunju. Brojna su bila i mjesta sa maksimalnih 37°C: Zagreb, Gorice-Nova Gradiška, Gradište-Ž, Karlovac, Knin, Ogulin. Pazin, Slavonski Brod, Zagreb Grič, Zagreb-aerodrom.

Prvi temperaturni rekord u tom toplinskom valu je zabilježen u subotu 18. srpnja 2015. U noći od 17./18. srpnja temperatura na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir se nije spustila ispod 24.4°C, što je bilo za 0.1°C više od dosadašnjeg rekorda od 16. srpnja 2010. Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič je izmjerena minimalna temperatura od 25.2°C. To je bilo tek drugi puta u povijesti meteoroloških mjerenja (zadnjih 130 godina) da se temperatura na Griču nije spuštala ispod 25°C. Viša minimalna temperatura, 25.7°C, je izmjerena samo 16. srpnja 2010. godine. Nekoliko dana kasnije, 21. srpnja minimalna temperatura na Griču je iznosila 25.0°C.
U Splitu je izmjerena minimalna temperatura od 29.4°C, što je bio četvrti najviši temperaturni minimum u povijesti meteoroloških mjerenja na Marjanu tj. od 1948. godine. Ta vrijednost nije bila daleko ni od najviše minimalne splitske temperature koja iznosi 30.0°C, a izmjerena je 6. srpnja 1988. godine. Koliko je ta noć bila neugodno topla u Splitu govori i podatak o 32°C izmjerenih u 2 sata ujutro 18. srpnja 2015.

U subotu, 18. srpnja 2015. je šire splitsko područje bilo među najtoplijima u zemlji. Od kada postoje službena meteorološka mjerenja u splitskoj zračnoj luci (Resnik, Kaštel Štafilić) nikada nije zabilježena viša temperatura zraka, a ona je iznosila 39,4°C. Tako je za 0,3°C premašen dosadašnji apsolutni rekord zabilježen 25. srpnja 1988. godine.
Na meteorološkoj postaji DHMZ-a Split Marjan najviša dnevna temperatura je iznosila 38,1°C. Tako je nedostajalo samo 0,5°C za dosezanje dosadašnjeg apsolutnog rekorda koji iznosi 38,6°C, a izmjeren je 5. srpnja daleke 1950. godine.

Na Crometeo mjernoj postaji Kaštel Gomilica zabilježena je najviša dnevna temperatura zraka od 39,2°C, što je najviše od njenog puštanja u rad.
Nedjelja, 19. srpnja je donijela i temperature od 40°C. Na Mljetu je u rano popodne izmjereno 40.0°C. Na meteorološkoj postaji Drniš (http://www.pljusak.com) je izmjerena maksimalna temperatura od 40.1°C. Izdvajamo i 38°C izmjerenih u Kninu i Pazinu, dok je u najvećem broju mjesta, i na moru i na kopnu izmjerena maksimalna temperatura od 36 ili 37°C.

U Malom Lošinju je izmjereno 36.9°C što je novi srpanjski temperaturni rekord. Do tog dana je najviša srpanjska temperatura u Malom Lošinju iznosila 36.3°C (24. srpnja 1998. godine). Meteorološki se podaci u Malom Lošinju bilježe od 1961. godine.

Vrućine su se nastavile i početkom posljednje srpanjske dekade. U utorak 21. srpnja u Kninu je izmjereno 40°C. U Rijeci je izmjereno najviših 38.9°C, što je, do tog dana bila treća najviša temperatura izmjerena u povijesti mjerenja. Osim rekordnih 40.0°C od 19. srpnja 2007. , još je i 4. kolovoza 2013 izmjereno 39.2°C.
U Rabu je 21. srpnja izmjereno 38.1°C, a to je bilo samo za 0.2°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda od 38.3°C (24.7.1998. godine).
Zabilježimo i da je na automatskoj postaji Golubić kod Knina (http://www.pljusak.com) izmjerena maksimalna temperatura od 41.4˘C, što je jednako apsolutnom temperaturnom rekordu na službenoj kninskoj postaji.

Temperature mora su iznosile 27 ili 28°C, a kod Crikvenice je popodne službeno izmjereno i 29°C.
Vrlo vrući dani i vrlo tople noći na Jadranu praćeni su i visokom vlagom, pa je osjet topline još izraženiji. Tako je u 22 sata u Zadru temperatura iznosila 28°C, ali je uz relativnu vlažnost zraka od čak 86% osjet topline bio 40°C.
Kratkotrajnih poslijepodnevnih pljuskova bilo je samo mjestimice u Gorskom kotaru, te oko Sinja.

U noći od utorka na srijedu (21./22.7.2015) minimalna temperatura zraka u Senju se nije spuštala ispod 30.7°C, tako da je noć i doslovno bila vruća. To je bilo već (tek) drugi puta od 2000. godine da je noć u Senju bila vruća. Minimalnih 30.3°C je izmjereno i 17. srpnja 2010. godine. Minimalne temperature iznad 25°C zraka zabilježene su i na čitavom Jadranu. Izdvajamo Dubrovnik sa 29,4°C, Rijeku i Mali Lošinj sa 28.5°C i Split sa 28.0°C. U unutrašnjosti je najtopliji bio Zagreb (Grič) sa 24.8°C.
U Rijeci je, dvije noći zaredom obaran rekord za najviši minimalac. Do ove godine rekordni minimalac je iznosio ”tek” 26.9°C - izmjeren 05.08.2013. (prethodni rekord od 26.5°C zabilježen je dalekog 23.07.1952). Najprije je prvo rekord postavljen na 27.3°C u noći od 20./21.7., da bi od 21./22.7. bio podignut na još viših 28.5°C.


Srijeda, 22. dan mjeseca srpnja donijela je vrhunac toplinskog vala s nekoliko novih apsolutnih i srpanjskih temperaturnih rekorda.

Najstariji apsolutni temperaturni rekord koji je te srijede oboren je onaj za Senj. Do tog dana je najviša temperatura u Senju iznosila je 39.0°C, a bila je izmjerena još 5. srpnja 1952. godine. Nakon vruće noći temperatura je Senju porasla do 39.7°C, dakle novi i srpanjski i apsolutni temperaturni rekord.
Na meteorološkoj postaji Zavižan je izmjereno maksimalnih 28.3°C. To je novi srpanjski rekord (stari je iznosio 27.6°C od 27. srpnja 1983.), ali i novi apsolutni temperaturni rekord. Dosadašnji apsolutni rekord je iznosio 28.2°C od 4. kolovoza 2013. godine.

I na aerodromu Zadar je postavljen novi apsolutni temperaturni rekord. Izmjereno je 39.0°C. Stari rekord je bio 38.8°C, a postavljen je 22.8.2000. godine.
U gradu Zadru (Puntamika) maksimalnih 36.1°C je bilo dovoljno za novi srpanjski temperaturni rekord (stari je iznosio 35.8°C od 20.7.2007). Izjednačen je i apsolutni temperaturni rekord. Naime, 36.1°C je izmjereno i 2.8.1998. godine.

U Rabu je apsolutni temperaturni rekord nadmašen čak za 1°C. Danas je izmjereno 39.3°C, dok je stari rekord od 38.3°C bio postavljen 24.7.1998 godine.

U Malom Lošinju je pak, po drugi puta u četiri dana postavljen novi srpanjski temperaturni rekord. Nakon nedjeljnih (19.7.2015), za srpanj rekordnih 36.9°C, izmjereno je 37.2°C. Apsolutni rekord i dalje ostaje 37.4°C od 3.8.1998 godine.

U Rijeci je izmjerena maksimalna temperatura od 39.9°C, što je bilo tek za 0.1°C manje od dosadašnjeg srpanjskog i apsolutnog temperaturnog rekorda. Tih 40.0°C je izmjereno 19. srpnja 2007 godine. Tako je temperatura od 22.7.2015. postala druga najveća temperatura izmjerena u Rijeci u povijesti mjerenja.
Tijekom poslijepodneva je u unutrašnjosti Dalmacije došlo do jačeg razvoja oblaka uz grmljavinske pljuskove koji su donijeli barem kratkotrajno osvježenje. U Hrvacama je temperatura tijekom poslijepodneva pala sa 40°C na 20°C. Područje oko Peruče je zahvatilo jako nevrijeme s olujnim vjetrom i tučom. Grmljavinskih nestabilnosti je bilo i u dijelu Like i Gorskog kotara te tek mjestimice na sjeveru Istre, blizu granice sa Slovenijom.

Ekstremne vrućine su bile praćene i velikim požarima. U Dalmaciji je nekoliko dana gorjelo na Pelješcu i Korčuli.

Srpanjski je val vrućina donio niz temperaturnih meteoroloških rekorda.

Srednja mjesečna temperatura je na većini postaja bila oko 4°C viša od dugogodišnjeg prosjeka. Na meteorološkim postajama Split Marjan, Hvar, Lastovo i Zadar srpanj 2015. je apsolutno najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja.

Split Marjan: Ovogodišnji srpanj je u Splitu (Marjan) najtopliji srpanj, ali i najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja, odnosno od 1949. godine. Srednja mjesečna temperatura je u ovogodišnjem srpnju iznosila 29.5°C što je za 4.1°C više od prosjeka iz razdoblja 1961.-1990. U odnosu na razdoblje 1981.-2010. ovogodišnja srednja srpanjska temperatura je veća za 3.1°C.
Do ove godine je rekordno topao srpanj u Splitu bio onaj iz 2012. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 29.1°C. Rekordno topao mjesec je dosad bio kolovoz iz 2003. godine sa srednjom temperaturom od 29.2°C.
Svi su dani u ovogodišnjem srpnju u Splitu bili vrući (najviša dnevna temperatura najmanje 30.0°C) , a to je još nikad nije u jednom ljetnom mjesecu dogodilo u povijesti mjerenja. Prosječan srpanj u Splitu donese 17 takvih dana. U razdoblju od 17. do 23. srpnja 2015. u Splitu je zabilježeno i sedam uzastopnih vrlo vrućih dana (maksimalna temperatura iznad 35°C). Najduži niz uzastopnih vrućih dana u Splitu je zabilježen 2003. godine. Trajao je 47 dana, od 10. srpnja do 25. kolovoza 2003. godine. Te je godine u kolovozu bilo ukupno 30 vrućih dana.

Hvar: Meteorološki se podaci na Hvaru bilježe od 1858. godine. Srednja mjesečna temperatura u srpnju je iznosila 28.2°C, što je novi i srpanjski i apsolutni rekord. Do ove godine je titulu najtoplijeg mjeseca u Hvaru držao srpanj iz daleke 1928. godine. Svi dani u ovogodišnjem srpnju su na Hvaru bili vrući (maksimalna temperatura iznad 30°C). Prosječno srpanj donese 12 takvih dana.

Lastovo: Na Lastovu (podaci od 1948. godine) je srednja srpanjska temperatura iznosila 27.9°C, što je novi apsolutni mjesečni rekord. Do ove godine je najtopliji mjesec bio kolovoz iz 2003. (27.5°C).

Zadar: I u Zadru je ovogodišnji srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 27.3°C, postao najtopliji mjesec u povijesti mjerenja (od 1961. godine). Sada je kolovoz iz 2003. na drugom mjestu (27.2°C).

Srpanj 2015. je bio rekordno topao srpanj i u Zagrebu (Grič), Rijeci, Varaždinu, Ogulinu i na Zavižanu.

U Zagrebu (Grič) je srednja srpanjska temperatura iznosila 25.4°C. To je bilo dovoljno za najtopliji srpanj u povijesti mjerenja (od 1862. godine). Time je srušen rekord star 87 godina. Dosad je najtopliji srpanj bio onaj iz 1928. godine (25.0°C). Najtopliji tako i dalje ostaju kolovoz iz 2003. i kolovoz iz 1992. (25.8°C). Ove godine je u srpnju na Griču zabilježeno čak 17 toplih noći (minimalna temperatura iznad 20°C). U dvije noći je minimalna temperatura prešla i vrlo toplih 25.0°C, a to se u zadnjih 130 godina dogodilo još samo 2 puta.

Na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir ovogodišnji je srpanj bio drugi najtopliji sa srednjom temperaturom od 24.1°C. Zahlađenje na samom kraju mjeseca je “spriječilo” da srpanj i na Maksimiru postane rekordno topao srpanj.

Na Zavižanu je srednja srpanjska temperatura iznosila 16.3°C, što je za 0.8°C više od, do ove godine rekordno toplog srpnja iz 2012. godine. Zanimljivo je da je zadnji srpanjski dan, prema raspodjeli opisan klimatskom kategorijom „ekstremno hladno“. Ipak, čak je 11 srpanjskih dana ušlo u kategoriju „ekstremno toplo“. Podsjetimo i da je 22. srpnja 2015. na Zavižanu izmjerena rekordno visoka temperatura u povijesti mjerenja (28.3°C).

U Rijeci je srednja srpanjska temperatura iznosila 27.4°C, što je za 0.5°C više od dosad rekordno toplo srpnja iz 2006. godine. U Rijeci je 22. srpnja 2015. izmjerena i druga najviša temperatura u povijesti mjerenja od 39.9°C. Toplije je, samo za 0.1°C bilo 19. srpnja 2007. godine.

Rijeka je u srpnju 2015. zabilježila i dva najtoplija dana (prema srednjoj dnevnoj temperaturi) u povijesti mjerenja (od 1948. godine). 21.7.2015. je srednja dnevna temperatura u Rijeci iznosila 33.3°C, što je novi rekord za bilo koji dan u godini. Slijedeći dan, 22.7.2015. je sa srednjom dnevnom temperaturom od 32.8°C postao drugi najtopliji dan. A 20.7.2015. je sa srednjom temperaturom od 31.5°C postao peti najtopliji dan. Do ove godine najviša srednja dnevna temperatura u Rijeci je iznosila 31.8°C od 16. srpnja 2010. godine. Na drugom je mjestu, do ove godine sa 31.7°C bio 4. kolovoz 2013. godine

Ove godine je čak 18 srpanjskih dana kategorizirano kao „ekstremno topli“ dani. Dva zadnja dana srpnja su pak ušla u kategoriju „hladni dani“,
U Varaždinu je srednja srpanjska temperatura od 23.0°C bila najviša za srpanj u povijesti mjerenja (od 1949.). I u Ogulinu je srpanj bio rekordno topao sa srednjom mjesečnom temperaturom od 22.9°C.

U Dubrovniku, Rijeci, Ogulinu ovogodišnji je srpanj postao drugi najtopliji mjesec u povijesti mjerenja. Osim u Zagrebu (Grič) srpanj 2015. je treći najtopliji mjesec u povijesti mjerenja i u Gospiću, Osijeku i Varaždinu. Na Zavižanu je srpanj 2015. četvrti, a u Kninu peti najtopliji mjesec u povijesti mjerenja.

Na šest meteoroloških postaja (od 13 analiziranih) u Hrvatskoj je deset najtoplijih uzastopnih dana zabilježeno u drugoj polovici srpnja. Tu se posebno ističu dvije meteorološke postaje sa najdužim nizom temperaturnih mjerenja: Zagreb Grič (od 1861.godine) i Hvar (od 1858. godine). Osim njih ovogodišnji je srpanj donio deset najtoplijih uzastopnih dana i u Rijeci, Zadru, Splitu i Lastovu.

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:13

#3 - Listopadske kišne ciklone: ekstremne oborine i poplave

U prvih dvadeset dana listopada čak je pet ciklona djelovalo na vrijeme u našim krajevima. Njima se krajem mjeseca pridružila još jedna ciklona koja je djelovala na vrijeme najviše na Jadranu. I dok je srednja mjesečna temperatura u listopadu u gotovo cijeloj zemlji bila u okviru prosjeka, oborina je posvuda bilo iznad prosjeka.
Prve dvije ciklone su u prvoj dekadi listopada najviše kiše donijele u Dalmaciji, osobito u njenom sjevernom dijelu gdje je bila premašena prosječna mjesečna količina.
Ciklona Ištvan je djelovala na vrijeme prvog listopadskog vikenda. Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je u subotu 3. listopada i u noći na nedjelju 4. listopada šire vodičko područje. Na mjernoj postaji Vodice Blata u 24 sata palo ekstremnih 105 litara kiše po kvadratnom metru, a ukupna količina kiše od ciklone je iznosila 146 mm . Vatrogasci su imali pune ruke posla, pa su ispumpavali brojne podrume. Iste noći je jak pljusak zahvatio i Trstenik na Pelješcu. Uzrokovao je bujice koje su s obližnjih ogoljenih brda Trstenik zatrpale kamenjem, blatom i granjem.

Poplava na Pelješcu 4.10.2015. Foto: Antun Poljanić

slika

Ciklona je do ponedjeljka 5. listopada donijela obilniju kišu osobito u sjevernoj Dalmaciji. Tijekom ponedjeljka je u Zadru palo 45 litara kiše, a gotovo sva ta količina (44 litre) je pala u samo šest sati padanja od 8 do 14 sati. Obilna kiša je poplavila zadarske ulice, a bio je poplavljen i Biograd na Moru.

Nakon ciklone Ištvan brzo je stigla nova sredozemna ciklona, Jelena. U noći na srijedu 7. listopada kiše je bilo u gotovo svim krajevima, a najobilnija je bila na širem riječkom području i u Gorskom kotaru gdje je palo od 30 do 80 litara kiše. Najviše, 81 mm je palo u Rijeci (Kozala). Tijekom te srijede je najviše kiše i grmljavine bilo u Dalmaciji, posebno na otocima i prema otvorenom moru te na području Dubrovnika.

Udarac munje u Lapad, 7.10.2015. – foto: Boris Bašić

slika


Ciklona Kristijan (10.-11.10) je obilnu, ponegdje i rekordnu kišu donijela početkom druge dekade mjeseca. Rekordi 24 satne količine oborine zabilježeni su u Komiži, Splitu i Lipiku. U Komiži i Splitu je palo u jednom danu i više kiše od mjesečnog prosjeka.

U razdoblju od 8 sati ujutro subote 10. 10. do 8 sati ujutro nedjelje 11. 10. u Splitu (Marjan) palo je 102,8 litara kiše po kvadratnome metru, od čega 60 litara tijekom 12 sati. To je nova rekordna dnevna količina kiše za mjesec listopad u Splitu. (Stari je rekord iznosio 90.7 litara kiše). Ta je količina bila veća i od mjesečnog prosjeka koji iznosi 77.7 litara kiše.

U Komiži je u istom razdoblju palo 72,6 litara kiše. Stari dnevni rekord za listopad je iznosio 62.8 litara. Mjesečni prosjek za listopad je 53.5 litara kiše. U Lipiku je palo 46 litara, što je novi dnevni rekord za listopad (stari je iznosio 42,3 litre).

Najviše kiše je te subote palo na aerodromu Split, čak 130 litara. To je bilo više od mjesečnog prosjeka za listopad (95,6), i tek malo manje od dnevnog rekorda za listopad (137,8 litara). U Šibeniku je u ta 24 sata palo ukupno 105.3 litara kiše. To je bilo više od mjesečnog prosjeka (82,6 litara), ali dnevni mjesečni rekord za Šibenik (142,8 litara) nije premašen.

U noći na 11.10.2015. nevrijeme je opet zahvatili Pelješac. Veliki odron je zablokirao i onemogućio za promet državnu cestu Ston – Orebić kod Tabora. Odroni koji su se spuštali sa vrha brda prolazili su kroz naselje Trstenik te su se slijevali u more. Jedna od najljepših plaža je uništena, a na njoj se stvorio ogroman nasip kojeg su mještani nazvali “Crni Rat”.

Bujice na Pelješcu, 11.10.2015. video index.hr




Najmanje je kiše ciklona donijela sjeveru Jadrana. Senj sa 24 mm i Mali Lošinj sa 16 su jedine dvije postaje s dvoznamenkastom količinom kiše. Drugdje na sjeveru Jadrana i u Istri palo je ispod 10 litara kiše. Na sjeveru i dijelu srednjeg Jadrana je puhala olujna bura zbog koje je podno Velebita bilo i zatvorenih cesta tijekom subote 10. listopada.

DHMZ podaci o količini kiše za 11.10.2015.

slika

Satelitska snimka naoblake nad Europom u nedjelju u 9:30 sati: Nad jugoistokom kontinenta nalazi se ciklona (Kristijan) dok se ispred Pirinejskog poluotoka nalazi nova ciklona (bivši uragan Joaquin)

slika

Nove obilne kiše i probleme s poplavama mnogim je krajevima donijela ciklona Leona (12.-17. listopada). U mnogim su mjestima bilježene troznamenkaste količine kiše u jednom danu.

Tako je u Gospiću u 24 sata (od 20 sati 13.10. do 20 sati 14.10.2015) palo čak 150 litara kiše. Od toga je više od polovice, 80 mm palo u samo 6 sati padanja 15. listopada (od 14 do 20 sati). Istog dana je u večernjim satima Šibenik i okolicu zahvatilo jako nevrijeme sa kišom, grmljavinom, jakim vjetrom i tučom. Pala je velika količina kiše za kratko vrijeme, a pojedine postaje mjerile su intenzitet oborina preko 200 litara po satu! Na širem šibenskom području za sat vremena palo je i do 50 litara kiše po metru četvornome. Bujice i poplave su učinile veliku štetu. Brojni stambeni i poslovni objekti u Šibeniku, Vodicama, Tisnom i ostalim mjestima su bili poplavljeni. Veliku štetu je poplava nanijela i šibenskoj gradskoj knjižnici. Poplava je bilo i na području Drniša i Knina.

Šibenik je 15. listopada već osigurao rekordno kišovit listopad u povijesti meteoroloških mjerenja. U prvih 15 dana mjeseca je palo 272 litara kiše. Do kraja mjeseca je ta količina porasla na 371 mm kiše što je 413% mjesečnog prosjeka. I na meteorološkim postajama mreže pljusak.com sa šireg šibenskog područja u prvih 15 dana listopada je pala vrlo velika količina kiše. Postaje sa više od 200 litara kiše u prvih 15 dana listopada su: Danilo 257 litara, Drniš 252, Vodice Olympia 246, Dubrava 228, Šubićevac i Dubravice 215 litara kiše.

Ciklone Kristijan i Leona su u razdoblju od 10. do 18. listopada u mnogim krajevima donijele troznamenkaste količine kiše. Na 16 službenih postaja DHMZ-a je u tom razdoblju palo više od 150 litara kiše, a na 35 postaja više od 100 litara kiše.

Količina kiše u razdoblju 10.-18.10.2015.

slika

slika

Kišno nevrijeme u Šibeniku, 15.10.2015. - Video/ Antun Čajkovac/Youtube



Šibenik – 15.10.2015. - foto: Šibenik.in

slika

Obilne kiše su prouzročile poplave na karlovačkom području. Bila su poplavljena cijela naselja, poput Logorišta i Mostanja, te dijelovi naselja i sela poput Turnja, Ladvenjka, Tušilovića, Pokupske doline, Gradca, Orlovca, Šišljavića, Rečice, Skakavca, Kablara, Donjeg Pokupja, Drežnika, Hrnetića i Zadobarja.
Zbog poplave i zaobalnih voda te prodiranja vode iz šahtova, problema su imali i stanovnici gradskih četvrti Grabrika, Novog centra, Luščića, Jamadola i Banije, posebno Selca i Zagrebačke ulice.

Poplava u Karlovcu, 16.10.2015. – video. index.hr



Poplavljeno karlovačko naselje Logorište, 16.10.2015. - Foto: CROPIX

slika

Nestabilno vrijeme iako uz manje kiše se zadržalo i do kraja druge dekade listopada. Osijek je 17. listopada zahvatilo nevrijeme praćeno tučom koja je zabijelila grad.
Dan kasnije u nedjelju 18. listopada se od Korčule do Šolte formiralo nekoliko pijavica i funnela. Oko 9 sati ujutro stvorilo se nekoliko pijavica na moru, s južne strane Šolte. Iako je jedna od njih bila vrlo razvijena, čini se da nije bilo ulaska nad kopno, a ova opasna meteorološka pojava nestala je za dvadesetak minuta.
U razdoblju od 9 do 14 sati na potezu između Hvara i Korčule Crometeo članovi su uočili minimalno 12 ljevkastih oblaka (funnel clouda) i nekoliko potpuno razvijenih pijavica. Sredinom jutra okolici grada Hvara zahvatili su jači pljuskovi (bez grmljavine), a jedna se pijavica pojavila u samoj hvarskoj luci. Bila je kratkotrajna i nije načinila štetu.

Pijavica i funnel s južne strane Šolte, snimljeno iz Splita 18.10.2015. - Foto: Petar Šiško

slika

Nova ciklona (Marko) je krajem druge dekade listopada donijela još jedan kišni val. Mjestimice je opet pala obilnija kiša: Knin 53 litre, Varaždin 42, Šibenik 41..Početak zadnje dekade listopada donio je stabilizaciju vremena koja je na Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti bila nakratko prekinuta ciklonom Nives na kraju listopada. Najobilnija je kiša pala na šibenskom i zadarskom području, na sjeveru Jadrana i u gorju. U Rogoznici su pale 82 litre, Šibeniku 56 litara, Zadru 45 litara, Pazinu 40 litara. Malo kiše je palo i u zapadnim krajevima unutrašnjosti (Karlovac 6 litara) dok je u središnjim i sjevernim krajevima kiša bila tek simbolična (do 1 litre) ili je, kao u većem dijelu Slavonije i izostala. Ciklona je brzo odmaknula od naših krajeva pa su zadnja dva dana mjeseca donijela stabilnije vrijeme, koje se nastavilo sve do početka treće dekade studenog.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:20

#4 – Vjetroviti ožujak: Zimska ciklona Rea na početku ožujka

Početak klimatološkog proljeća je obilježio frontalni poremećaj koji se premještao preko naših krajeva. U većem dijelu zemlje je pala manja količina kiše, odnosno izmjerene su jednoznamenkaste količine. Izuzetak je Rijeka i uža okolica gdje je pala obilna kiša. Tako je 2. ožujka 2015. u Rijeci u 12 sati palo 47.9 litara kiše (gotovo polovica prosječne količine za ožujak). To je bilo više oborine nego što je u Rijeci palo u čitavoj veljači. U zaleđu Rijeke je kiša bila još obilnija (Pehlin 79, Čavle 68, Cernik 56…)

Ipak, prvu dekadu klimatološkog proljeća je obilježila prava zimska ciklona koju smo nazvali Rea. Donijela je većem dijelu Jadrana najjaču buru u zadnjih deset godina, te ekstremne količine kiše na jugu Dalmacije.

U četvrtak 5. ožujka 2015. se nad Italijom produbljivala ciklona, a nad našim je krajevima vladala velika razlika u tlaku zraka. Na otvorenom moru južnog Jadrana tlak zraka se spustio do 1000 hPa na razini mora, a u isto vrijeme prizemni tlak zraka na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske je bio visokih 1025 hPa. Tako veliki gradijent tlaka zraka uvjetovao je vrlo vjetrovito vrijeme u cijeloj zemlji, a najjača bura puhala je podno Velebita i velikom dijelu Dalmacije.

Prva marčana bura je tog četvrtka donijela brojne probleme duž Jadrana, posebno u Dalmaciji. Bila je to jedna od najjačih bura u zadnjih deset godina. Iza 18 sati je službena postaja na Marjanu zabilježila udar bure od 165.7 km/h. Tog dana je bura u Splitu bila najjača još od studenog 2004. kada je za vrijeme ciklone Dorothy izmjeren udar bure od 174.6 km/h. Orkansko nevrijeme s burom je potrajalo i tijekom petka 6. ožujka. I tijekom prijepodnevnih sati subote 7. ožujka još je u Dalmaciji bilo olujnih udara bure, ali je do kraja dana oslabila. Tijekom četvrtka i petka (06:00 05.03.2015 do 06:00 07.03.2015) u Splitu meteorološka postaja Marjan bilježila je prosjek udara vjetra od 141 km/h.

Orkanska i olujna bura je počinila dosta štete duž većeg dijela Jadrana. Bura je rušila stabla, električne stupove i oštetila mnoge kuće. Mnoga su kućanstva u Dalmaciji, podvelebitskom primorju i Lici bila bez električne energije. Brojne ceste duž čitave obale su bile zatvorene za sav promet. Neke ceste su bile zatvorene i više dana.
Dva broda, Krka i Orebić, su se nasukala na sjevernu stranu Marjana. Brod Vranjic je završio nasukan na obalama Čiova.

Uz orkansku buru ciklonu Rea je obilježila i ekstremna količina kiše koja je pala na jugu Jadrana. Na automatskoj meteorološkoj postaji u marini Ramova u Krvavici kod Makarske u četvrtak 5. ožujka je (od ponoći do 21 sat) palo čak 304.6 litara oborine (kiše i susnježice) po kvadratnome metru. Na obližnjoj postaji Makarska Vrpolje izmjereno je 258 litara oborine. Ekstremna kišna epizoda je zahvatila i Dubrovnik. Na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a je u 24 sata (do 19 sati 5. ožujka) izmjereno 219 litara kiše. Od toga je u 6 sati ujutro (od 7 do 13 sati) palo čak 119 litara kiše, što je bilo više od mjesečnog prosjeka za ožujak koji iznosi 102 litre. Ukupno je u 24 sata u Dubrovniku palo 214% prosječne mjesečne količine kiše za ožujak.

Tog četvrtka je u Dubrovniku palo više kiše nego što prosječno padne u najkišovitijem mjesecu u godini, a to je studeni sa 151 litrom.
Još neki podaci o ekstremnoj kiši na jugu Dalmacije (podaci sa mreže pljusak.com): Mandaljena 232.6 mm, Trsteno 157, Gruda 127, Komin 101….
I na meteorološkoj postaji Ćilipi je pala vrlo obilna kiša, 201 litra. Istaknimo još 83.4 litre u Pločama, 59 litara u Komiži i 33 litre na Hvaru (sve podaci DHMZ-a).
Na širem području Dubrovnika i okolice obilna kiša je prouzročila brojne probleme. Vatrogasci su imali brojne intervencije na ispumpavanju vode iz poplavljenih poslovnih prostorija, kuća i benzinske pumpe na području Župe, Konavala i Cavtata. Bila je poplavljena je i trafostanica u Kuparima, pa je područje Kupara i Blata bez električne energije.

Ekstremna kiša je tog dana pala i u Crnoj Gori. Količine veće od 100 mm su: Cetinje 275, Herceg Novi 260, Virpazar 260, Kamenari 190, Tivat 180, Ulcinj 160, Bar 152, Podgorica 119, Golubovci 111.

U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu je oborina s ciklonom Rea bilo malo ili nimalo. U gorju i u Lici je padao snijeg, a snijeg se uz buru mjestimice u Dalmaciji spustio i do mora, a zabijelio je i više dijelove Brača.

Zbog orkanske bure koja je poharala Dalmaciju splitsko-dalmatinski župan proglasio je 18. ožujka 2015. elementarnu nepogodu za područje Splita i Podstrane.
Štete koje je nevrijeme prouzročilo na građevinama, opremi, zemljištima, dugogodišnjim nasadima, šumama, obrtnim sredstvima su na području Splita procijenjene na 30 milijuna kuna, a na području Podstrane 2,6 milijuna kuna. Na području Splita je podnešeno 225 prijava pravnih i fizičkih osoba, a općina Podstrana je zaprimila 125 prijava o šteti.


Split - 4.3.2015. Nadolazeću ciklonu Rea u srijedu najavili su spektakularni oblaci koji se u stručnoj literaturi nazivaju “undulatus asperatus” (grubi valovi). – foto: Rade Popadić

slika


Orkanska bura u Ražancu – video: Boris Kačan



Orkanska bura – Ciklona Rea – Senjska vrata – Prvić. Snimio: Miro Svetec



Ekstremna kiša i orkanski udari vjetra u Dubrovniku -video Daniel Pavlinović


Bura nasukala brodove na Marjanu, 5.3.2015.



Slap Krčić kod Knina prima udarce bure, 5.3.2015. –video: magnus



Čarolija senjske bure i sutona, 5.3.2015. Foto: Nino Salkić

slika

Ražanac, > 210 km/h, 5.3.2015. Foto: Boris Kačan Photography http://www.kacan.com

slika

Split 5.3.2015. - Brodovi Dva broda, Krka i Orebić, su se nasukala na sjevernu stranu Marjana. Broj Vranjic je završio nasukan na obalama Čiova. – foto. Boris Bašić

slika

Štete od bure u Kaštel Gomilici , 7.3.2015. – foto: Joško Markov

slika


Na prijelazu iz prve u drugu dekadu ožujka nastupila je stabilizacija vremena. Na prijelazu od četvrtka 12. na petak 13. ožujka nastupilo je prolazno naoblačenje, uz vrlo malo oborine mjestimice. Na Jadranu je ponovno zapuhala bura, ali je bila kratkotrajnija i znatno slabija od prethodne bure. Samo je podno Velebita bilo orkanskih udara. Potom se do kraja kalendarske zime zadržalo pretežno suho (samo je u Slavoniji palo malo kiše) i djelomice sunčano vrijeme. Uz svježa jutra, danju su temperature rasle, ali izražene topline još nije bilo.

Nakon nastupa kalendarskog proljeća, tijekom nedjelje 22. ožujka sa Sredozemlja se približila ciklona (Silvio), a njen se utjecaj osjetio najviše u Dalmaciji, gdje je mjestimice bilo i obilnije kiše, dok je u ostalim krajevima zemlje kiše bilo tek rijetko i u zanemarivim količinama. Čak 52 litre kiše po kvadratnom metru palo je na DHMZ mjernoj postaji u Komiži na Visu. Tako je u samo jednom danu palo kiše koliko prosječno padne u cijelom ožujku. Snijeg je padao samo u najvišim planinama (Biokovo, Dinara, Kamešnica) iznad 1300 metara.


Sredinu posljednje dekade ožujka obilježio je utjecaj nove ciklone sa Sredozemlja koju smo nazvali Teodora. Ciklona je najizraženije djelovala na vrijeme u Dalmaciji gdje je donijela vrlo vjetrovito vrijeme. Zapuhalo je jugo koje je bilo jako s olujnim udarima, što je povremeno stvaralo probleme u pomorskom prometu.
U srijedu 25. ožujka 2015. najvjetrovitiji grad na Jadranu bio je Split! U popodnevnim satima na službenoj mjernoj postaji na Marjanu izmjeren je orkanski udar juga od 130 km/h. Radilo se o najjačem udaru juga posljednjih deset godina. Zanimljivo je da je tako Split u istom mjesecu imao najjači udar bure desetljeća, te najjači udar juga desetljeća. Jugo preko 100 km/h puhalo je na šibenskom i makarskom području, ali i na vanjskim otocima.

Osim juga, dan je obilježila kiša koja je najobilnija bila u Zagori srednje Dalmacije (do 40 mm) te u gorskim krajevima uz Jadran (Zavižan 38 mm, kiša i snijeg). U Lici je palo do 30 mm (Gospić), a na sjevernom Jadranu do 23 mm (Pula aerodrom). U nizinama unutrašnjosti je palo manje od 10 litara kiše, a veći dio Slavonije je bio bez oborina.

Iako je ciklona dan kasnije malo oslabila, u naše je krajeve i dalje pritjecao topao i vlažan zrak. A upravo je kombinacija vlage i topline stvorila uvjete za razvoj prvih grmljavinskih oluja u nizinama unutrašnjosti u aktualnoj godini. Prvi puta u 2015. godini, najviše dnevne temperature su prešle 20°C. U Slavoniji (Osijek, Slavonski Brod) je izmjereno i do 23°C.

Posljednji ožujski vikend obilježilo je ponovno vrlo vjetrovito vrijeme. Posljednja marčana bura nije bila ni blizu snažna kao ona s početka mjeseca, ali je ipak u subotu 28. ožujka pokazala svoju snagu. Očekivano, najjače je puhala podno Velebita. U okolici Maslenice izmjereni su udari do 176 km/h, stoga ne čudi da su autocesta i neke druge prometnice na tom području bile potpuno zatvorene za promet. Na Paškom mostu također je puhala bura prosječne orkanske jakosti, s udarima do 168 km/h.
Orkanskih udara je bilo i u velikom dijelu Dalmacije. Od naseljenih područja, najvjetrovitiji grad u Hrvatskoj bila je Makarska, gdje su udari bure dosezali 148 km/h. Na području Brela bura je puhala s udarima do 138, a u Splitu do 130 km/h. Tako je te subote bura u Splitu bila identične jakost kao jugo koje je puhalo nekoliko dana ranije. Udari bure prelazili su 100 km/h i na šibenskom području. Istra i Kvarner nisu imali ni blizu tako snažnu buru kao ostatak Jadrana. Jakih udara sjeverca bilo je i u unutrašnjosti zemlje. Primjerice, u Zagrebu su udari dosezali 48, a na zagrebačkoj zračnoj luci 59 km/h. nedjelje.

Usprkos vjetrovitom vremenu, temperature zraka su bile ugodne; u većem dijelu unutrašnjosti sredinom dana bilježe se dvoznamenkaste temperature zraka, a na Jadranu su većinom i iznad 15°C. Hladnije je bilo samo u gorskim područjima i istoku Slavonije.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:21

# 5 - Ciklona Neven: Obilan snijeg zatrpao unutrašnjost na početku veljače

Sredinom prve dekade veljače sredozemna ciklona Neven donijela je zimski udar u čitavoj zemlji. U unutrašnjosti je, posebno u gorju pao obilan snijeg, dok je na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana puhala olujna i orkanska bura.

Ciklona je tijekom četvrtka 5. veljače jačala nad zapadnim Sredozemljem dok se približavala Jadranu i Italiji. Snijeg je tog dana povremeno padao u gorskim krajevima, te u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti. Ipak, prvi oborinski val ciklone nije donio obilniji snijeg. Tijekom tog dana je najviše novog snijega (20 cm) palo u Ogulinu, a u Karlovcu je palo 14 cm novog snijega. U najvišem gorju je prvi puta u aktualnoj zimi (2014./2015) visina snježnog pokrivača premašila 1 metar. U četvrtak 5. veljače navečer na Zavižanu je izmjereno 112, a u Begovu Razdolju istog dana ujutro 105 cm snijega.

Na sjevernoj polovici Jadrana je zapuhala jaka i olujna bura koja je povremeno snježne pahulje nosila i do mora. Zbog olujne bure i zimskih uvjeta za sav su promet bile zatvorene brojne prometnice podno Velebita. U Zadru je bura rušila stabla, električne vodove, a nekoliko stabala palo je na automobile.

U većem dijelu Dalmacije, južnije od Šibenika tog je četvrtka puhalo jugo čiji su udari dosezali i prelazili 100 km/h. Na Visu su udari juga prelazili orkanskih 130 km/h. Ciklona je na prednjoj strani povukla i velike količine pijeska sa sjevera Afrike. U Splitu je zbog prašine i pijeska u zraku tijekom dana vidljivost bila znatno smanjena.
Prvi dan utjecaja ciklone Neven su obilježile i velike temperaturne razlike u zemlji. U Dalmaciji su temperature dosezale 17°C, koliko je izmjereno u Dubrovniku i Makarskoj. Tako visoke vrijednosti su izmjerene u ta dva grada i navečer u 20 sati. Istovremeno je na velebitskom Zavižanu temperatura bila niža za 26 stupnjeva i u 20 sati je izmjereno -9°C. U Gorskom kotaru i Lici se temperatura cijelog dana uglavnom zadržavala ispod 0°C ili je tek malo prelazila. U nizinama unutrašnjosti su izmjerene najviše dnevne temperature od 1°C u zapadnim krajevima do 4°C na istoku Slavonije. Uz obalu sjevernog Jadrana su izmjerene najviše dnevne temperature od 7 °C (Rijeka, Senj) do 12°C na otocima. U Dalmaciji su najviše dnevne temperature uglavnom dosezale i prelazile 15°C.

Glavni udar ciklone Neven dogodio se u noći od četvrtka 5. veljače na petak 6. veljače te tijekom petka. Centar ciklone je ušao u Jadran koji se našao na razmeđi hladnog kontinentalnog zraka i toploga sa Sredozemlja i sjevera Afrike.

Na sjevernoj polovici Jadrana olujna i orkanska bura je puhala i tijekom petka. Na mostu Krk je u 6:28 sati ujutro izmjeren udar bure od 224 km/h. Bio je to novi rekordan udar bure na mostu Krk. Stari je rekord držao udar od 221.8 km/h iz studenog 2013. godine.

Bura je nastavila puhati i tijekom petka 6. veljače, a više od 7 i pol tisuća ljudi na području Primorsko goranske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije je ostalo bez struje. U podvelebitskom primorju, Sv. Marije Magdalene do Barić Drage bilo je porušeno više od 150 drvenih dalekovoda i 21 čelično- rešetkasti.
Tijekom dana bio je potpuno prekinut promet između sjevera i juga Hrvatske, kao i promet između nekih otoka i kopna.
Tijekom petka, 6. veljače snijeg je padao u čitavoj unutrašnjosti, a osobito je obilan bio u gorju. Snijeg je bio praćen i jakim sjevernim vjetrom, pa je zbog mećave bilo mnogo zatvorenih cesta, osobito onih koje iz unutrašnjosti vode prema obali.

Snijeg je nastavio padati i u noći na subotu 7. veljače 2015. Visine snijega su posvuda u unutrašnjosti bile dvoznamenkaste, a u gorskim krajevima i troznamenkaste. Najviše snijega je u 7 sati ujutro, po podacima DHMZ-a izmjereno u Begovu Razdolju, 163 cm. Od kraja siječnja do kraja prvog tjedna veljače visina snježnog pokrivača se u tom najvišem naseljenom mjestu u Hrvatskoj povećala za više od 130 centimetara. Na meteorološkoj postaji Zavižan je tog jutra izmjeren snježni pokrivač od 136 cm.

I drugdje, i u nižem gorju samo je malo nedostaje do troznamenkastih visina snježnog pokrivača: Sljeme 99 cm, Delnice 98, Ogulin 91, Gospić 68 cm… U nizinskim područjima najviše snijega tog jutra je izmjereno u Karlovcu, 43 cm. U većini nizina unutrašnjosti izmjereno je od 10 do 30 cm snijega. Na Jadranu snijega nije bilo, osim u Senju gdje su izmjerena 2 cm snijega.

Nedjeljno jutro, 8. veljače je, osobito u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i gorju donijelo vrlo niske temperature. Uz debeli snježni pokrivač na tlu živa se termometrima tijekom noći i u ranim jutarnjim satima spustila i ispod -10°C. Najniže temperature od -16°C su izmjerene u Crnom Lugu i Krasnom. Slijedili su: Varaždin -15°C, Tuhelj -14°C, Križevci -13°C, Krapina, Zagreb, Karlovac, Zavižan -12°C, Sisak -11°C. U ostatku unutrašnjosti je izmjereno od -5 do -10°C
Vrlo hladno je bilo i u unutrašnjosti Istre i u zaleđu Kvarnera. Tako se tempeartura u Pazinu, kao i u mjestu Čavle kod Rijeke spustila na -6°C. Temperaturnih minusa je bilo i uz obalu sjevernog Jadrana (Poreč -4°C, Rijeka i Pula -1°C), u unutrašnjosti Dalmacije (-1 do -3°C). Uz obalu Dalmacije je izmjereno od 1°C (Zadar, Šibenik) do 7°C (Dubrovnik).

Tijekom nedjelje 8. veljače malo snijega je palo i u unutrašnjosti Dalmacije. S obalne strane planina snježna granica se prolazno spustila na samo 300 metara nadmorske visine. S obzirom na tako nisku snježnu granicu, susnježice na širem splitskom području ponegdje bilo sve do mora. Mosor s već zabijelio, a snijeg je padao i u Dubravi, Sitnom Donjem i Gornjem, te u višim predjelima Žrnovnice, a padao je kratko vrijeme i na Braču, Kozjaku, Klisu, pa čak i na Perunu što nije čest slučaj. Također je padanje snijega zabilježeno u Planom i Prgometu.

Vrlo uzbudljiv meteorološki dan bio je i ponedjeljak 9. veljače. Između polja niskog tlaka zraka nad Turskom i Grčom i polja vrlo visokog tlaka zraka iznad sjeverozapadne Europe, nad našim područjem je prevladavalo vrlo vjetrovito i hladno vrijeme.
U sjeverozapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti snijeg je počeo padati u prijepodnevnim satima, a poslijepodne se proširio i na Slavoniju i Podravinu. Ipak, nisu pale veće količine novog snijega, uglavnom od 5 do 8 cm. Bio je to i sedmi dan zaredom da je u Zagrebu palo barem malo snijega. Te večeri je u Maksimiru izmjereno 20 cm snijega, na Griču 16, a na Plesu 15 cm.

U Dalmaciji je zapuhala olujna i orkanska bura. Na službenoj meteorološkoj postaji Split Marjan tog jutra su zabilježeni orkanski udari od 155 km/h. Radilo se o najjačoj buri zadnjih deset godina, ujedno i najjačem vjetru bilo kojega smjera. Jača bura zadnji put puhala je u Splitu 14. studenog 2004. godine, točnije za vrijeme ciklone koju je Crometeo tim nazvao Dorothy, i kada su udaru bure dosezali 174,6 km/h.

U 6 sati ujutro prosječna brzina bure na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a Split Marjan iznosila je 24 m/s, odnosno 86,4 km/h. Ako se uzme u obzir da je u tom terminu temperatura zraka bila 0 Celzijevih stupnjeva, kombinacija vjetra i temperature davala je osjet hladnoće od čak -10°C.

Uslijed najjače bure posljednjih deset godina oko 13 sati otpala je zapadna fasada zgrade sedmerokatnice na križanju Dubrovačke i Vukovarske ulice u Splitu. Procjenjuje se da je otpalo oko 120 kvadratnih metara fasade. Ozlijeđenih nije bilo.

Orkanskih udara bure bilo je i drugdje. U Makarskoj su udari bure dosezali 144 km/h, Ćilipima 130 km/h, a u Šibeniku 126 km/h. U zadarskom su zaleđu najjači udari dosezali 104 km/h. Spomenimo da je najveća službena brzina bure u Makarskoj iznosila 212 km/h, tako da je bura tog ponedjeljka ipak bila daleko od rekordne. Bilo je prekida u pomorskom i cestovnom prometu.

Na biokovskom vrhu Svetom Juri temperatura se u 8 sati spustila na 15 Celzijevih stupnjeva ispod nule. Na Promini je bilo -8°C. U Zagori su minimalne temperature imale vrijednosti od -4 do -2°C, uz obalu od -1 do 2°C.

Slabih oborina, malo kiše i snijega bilo je još u utorak 10. veljače u unutrašnjosti, a potom je druga dekada veljače donijela stabilizaciju vremena. Snijeg se u nizinama unutrašnjosti polako topio, a u višem gorju se zadržavao zbog niskih temperatura.


I Split je bio bijel, ali ne od snijega, tuče ili labudova, već jedne od najgušće pustinjske prašine zadnjih godina, 5.2.2015. Foto: Krešimir Bilušić

slika

Snijeg u Zagrebu, 6. veljače 2015. – video: Kristain Dobrovolec



Zagreb, 6.2.2015. – foto: Gordana Barać

slika

Delnice, 6.2.2015. – foto: http://s18.postimg.org/4mqs619ft/P2060026.jpg

slika

Karlovac – foto: Filip Trezner

slika

Čarobna snježna noć u Gospiću (na mostu), 8.2.2015. Foto: Davor Strenja

slika

Split – bura s udarima do 155 km/h, 9. veljače 2015.



Orkanski udari bure u Kaštelanskom zaljevu 9. veljače 2015. dizali su morsku prašinu. Foto: Željana Vinčić

slika

Veljača je u svojoj središnjoj dekadi pokazala svoju blažu stranu. Nakon meteorološki vrlo burne prve dekade, u drugoj je na vrijeme utjecala prostrana europska anticiklona. I na kopnu, a osobito na moru bilo je obilje sunčanog vremena. Tlak zraka je u krajem 8. veljače 2015. u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti porastao do vrlo visokih 1042 hPa. (Desetak dana ranije, krajem siječnja za vrijeme utjecaja ciklone Mirjana tlak zraka je u našim krajevima bio ekstremno nizak). Spuštao se i do 972 hPa. I na Jadranu je krajem tog dana tlak zraka prelazio visokih 1030 hPa.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:24

#6 - Siječanjska ciklona Mirjana: Ekstremno niski tlak zraka


Kraj siječnja obilježio je utjecaj jedne od najdubljih ciklona u proteklih nekoliko godina. Ciklona je donijela brojne meteorološke zanimljivosti: ekstremno nizak tlak zraka kakav se rijetko viđa u našim krajevima, obilne oborine i kišu i snijeg, olujne i orkanske vjetrove koji su u dijelu Dalmacije počinili i dosta štete.
Ciklona Mirjana se u noći od četvrtka 29. na petak 30. siječnja produbljivala nad sjevernom Italijom te se potom preko unutrašnjosti brzo premještala na sjeveroistok. Još jedan ciklonalni centar, vezan uz prostranu europsku ciklonu se premještao preko naših krajeva na prijelazu iz siječnja u veljaču.

Centar ciklone se u prijepodnevnim satima petka 30. siječnja nalazio nad sjevernim Jadranom, a tlak zraka se spustio i ispod 975 hPa, što je u našim krajevima vrlo rijetka pojava. Po satnim podacima DHMZ-a u Opatiji je u 10 sati ujutro izmjeren tlak od 971.8 hPa, a u Ogulinu u 11 sati 972.7 hPa. Sredinom dana u gotovo cijeloj zemlji je tlak zraka bio niži od 980 hPa. Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič u 12 i 13 sati je po podacima DHMZ-a izmjeren tlak od 973.8 hPa.

Samo na jugu Jadrana je dostizao vrijednosti do 985 hPa. S odmicanjem ciklone na sjeveroistok u večernjim satima je tlak prestao padati pa je u 20 sati stagnirao ili blago rastao, ali i dalje je u cijeloj zemlji bio ispod 980 hPa. U 20 sati je najniži tlak na istoku Slavonije, 975 hPa.

U noći od 29. na 30. siječnja pale su vrlo velike količine oborine, uglavnom kiše, a samo u višem gorju je pao i snijeg. Na dijelu sjevernog Jadrana, u Gorskom kotaru je palo i više od 50 mm oborine, najviše u Crnom Lugu, 62 mm. Obilnijih oborina je bilo i u nastavku dana pa je navečer u Gospiću izmjereno 66 mm, u Pargu 59, Rijeci 49, Pazinu 48, Zavižanu 46. Obilna kiša je do kraja dana pala i u Dalmaciji, u Zagori i više od 50 mm (Bisko 82 mm, Sinj 65). U dijelu Dalmacije, i uz obalu i u unutrašnjosti bilo i grmljavine, te tuče.

Obilniji snijeg je s prvim oborinskim valom pao u najvišem gorju, ali ga je bilo i u nizinama pa i na dijelu sjevernog Jadrana. Kasno poslijepodne 30. siječnja snijeg je, s odmicanjem ciklone na sjeveroistok počeo padati i u nizinama središnjeg i sjeverozapadnog dijela zemlje. Snijeg je u večernjim satima posljednjeg petka u siječnju zabijelio i središnju i istočnu Istru, zaleđe Rijeke, a padao je i na Cresu i Krku.

Na Zavižanu se u 36 sati (do 31.1. u 7 sati ujutro) visina snježnog pokrivača povećala za 58 cm, pa ga je posljednjeg dana siječnja ujutro izmjereno 88 cm. U Begovu Razdolju je izmjereno 71 cm snijega, na Sljemenu 42 cm, a u Pargu 39 cm. Slijedili su Udbina sa 20 cm, Gospić 19, Bilogora i Risnjak 18, Ogulin i Slunj 15 i Delnice 14 cm. U nizinama unutrašnjosti je palo malo snijega, od 1 cm na istoku Slavonije do 6 cm u Karlovcu. Snježnog pokrivača bilo u dijelu Istre (Pazin 4 cm), Kvarnera, pa čak i kvarnerskih otoka. Zabijelio se i dio Dalmatinske zagore, najviše na imotskom području.

Uz obilne oborine, petak 30. siječnja je obilježio i olujan, na udare i orkanski južni i jugozapadni vjetar zbog kojeg su cijelog dana bile prekinute mnoge trajektne i katamaranske linije. Premještanjem ciklone s sjevernog Jadrana preko unutrašnjosti na sjeveroistok vjetar je sa južnog (oštro) skretao na jugozapadni (lebić) pa na zapadni vjetar, što je dovelo do velikih valova i plavljenja obale duž Jadrana, a počinjeno je i dosta štete (Komiža, dijelovi makarskog primorja, Brodarica)
Pri spašavanju plovila u Brodarici kod Šibenika jedna je osoba lakše ozlijeđena. Veliki valovi, koji su bili i viši od dva metra, uzrokovali su štetu na brodicama vezanim uz obalu na Brodarici, a nevrijeme je izbilo i šahtove te potopilo rivu. Na sjevernom Jadranu je do kraja dana zapuhao sjeverozapadnjak i bura, a u zapadnim krajevima unutrašnjosti sjeverac.

Na Visu je garbinada bila toliko jaka da je dosezala brzinu od 60 do 70 čvorova, a najjači udari prelazili su orkanskih 130 km/h. Garbinada i njeni iznimno opasni valovi bili su praćeni izraženom ciklonalnom plimom. Rušilačka snaga ciklone kroz plimu i garbin svom se silinom okomila tog petka navečer na Komižu. Na komiškoj rivi, kod ribarskog spomenika, more je potpuno urušilo 6 do 7 metara ceste, dizalo je asfalt i kamene blokove. More je također potpuno srušilo ogradni armirani zid uz cestu. Za vrijeme nevremena teže je ozlijeđena žena kojoj je val probio vrata i ozlijedio je u vlastitom dnevnom boravku.

Iako je posljednji dan siječnja donio kraće smirivanje vremenskih prilika nije se posvuda zadržalo stabilno. Duž obale je tijekom dana bilo nestabilnije nego u unutrašnjosti. U jutarnjim satima je snijeg kratkotrajno padao na području Vrbovca. Sredinom prijepodneva se uz jugoistočnu obalu Istre razvio olujni oblak te se na tom području zadržavao gotovo dva sata. Uz grmljavinu zabilježena je i tuča te snijeg na višim brdima uz istočnu obalu Istre. Oblak se kasnije preko Kvarnera u jugozapadnoj struji premjestio nad Gorski kotar gdje je sredinom dana također padao snijeg.

U ranim popodnevnim satima lokalno je došlo do razvoja konvektivne naoblake uz prolazne pljuskove, primjerice na zadarskom području. Navečer je s mora nastupilo novo jače naoblačenje, ponegdje s kišom, a na otvorenom moru je bilo i grmljavine.

Ciklonalni utjecaj se nastavio i tijekom nedjelje, prvog dana veljače. Uz obalu je bilo kiše, pljuskova, grmljavine, ponegdje sugradice i tuče, a na zadarskom području zabilježeno ne nekoliko pijavica. U unutrašnjosti je bilo i snijega, ponegdje i do 10 cm. Snijeg je padao i gotovo na svim planinama uz obalu srednje Dalmacije. U višim predjelima Mosora palo je oko pola metra snijega. Po vrhovima Vidove Gore na otoku Braču palo je preko 20 cm snijega, a snijeg je padao i u Nerežišćima. Snijeg je također padao u višim predjelima Hvara i Pelješca. U Dalmatinskoj zagori snijeg se u noći od 1. na 2. veljače ponegdje spustio do najnižih predjela.

Tlak zraka 30.1.2015. je nad našim krajevima bio i ispod 975 hPa

slika

Drama od lebićade na Hvaru, 30.1.2015. Foto: Jakša Kuzmičić

slika

Jugo i oštro povremeno su valove dizali preko zidina Dubrovnika, 30.1.2015. Foto: Daniel Pavlinović

slika

Dubrovnik, 30.1.2015. – video: Daniel Pavliniović



Vis – val je 30.1.2015. probio vrata kuće na rivi u Komiži – foto: DVD Komiža

slika

Zimska idila na Velebitu, 31.1.2015. Foto: Lucijan Španić

slika

Obilan snijeg na Vidovoj Gori na Braču, 2. veljače 2015. - Foto: Pero Antunović

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:25

#7 – Rekordna toplina u studenom

Posljednja dva dana listopada te prvih dvadeset dana mjeseca studenog nad našim je krajevima dominirala anticiklona koja je donijela stabilno, suho i u većini krajeva zemlje, posebno u unutrašnjosti i iznadprosječno toplo vrijeme.

Početak mjeseca je obilježila izražena temperaturna inverzija. Tako je u ličkom mjestu Krasno (800 metara nadmorske visine) u utorak 3. studenog ujutro izmjerena minimalna temperatura od -6°C, a istovremeno je na nedalekom Zavižanu (1400 metara) bilo čak 14°C toplije, uz minimalnu temperaturu od visokih 8°C. Zabilježena je i ekstremno niska relativna vlažnost zraka na Zavižanu u prvim satima tog utorka na Zavižanu. Ona je u prva četiri termina mjerenja (ponoć, 01, 02 i 03 sata) iznosila samo 4%. Do sad je (podaci za razdoblje 1961.-1990.) rekordno niska relativna vlažnost zraka od 5% bila izmjerena u studenom 1966 i 1967. godine. Tog prijepodneva je u jednom trenutku temperatura na Sljemenu bila i za 16°C viša od one u gradu Zagrebu.

Prema kraju prve dekade mjeseca bivalo je sve toplije, pa više nije bilo ni jutarnjih mrazeva koji su zabilježeni u prvih par dana mjeseca. Osmog dana studenog je na zagrebačkom Sljemenu (Puntijarka) izjednačen apsolutni temperaturni rekord za mjesec studeni od 20.1°C. U Pazinu je maksimalna temperatura te nedjelje bila samo za 0.1°C manja od apsolutnog rekorda za studeni (25.2°C, 3.11.2004). Vrlo blizu temperaturnog rekorda za studeni je bio u Varaždin. Izmjereno je 23.9°C , što je bilo samo za 0.4°C manje od rekordnih 24.3°C (16.11.1963). Ta je nedjelja u Kninu donijela ljetnih 25.8°C, što je bio novi najkasniji datum pojave zadnjeg dana u godini s temperaturom višom od 25°C. (Stari rekordni datum je bio 3.11. iz 2008 godine). U Kninu je taj rekord još malo popravljen, kad je 11. studenog izmjereno najviših 25.1°C.

Dan novih temperaturnih rekorda (za najvišu temperaturu) za mjesec studeni je bio ponedjeljak 9.11.2015. Posebno je zanimljiv rekord za Ogulin koji je čak za 2.5°C viši od starog rekorda.

Rekordi koji su postavljeni tog dana su (u zagradi je naveden dosadašnji rekord i datum kad je izmjeren): Ogulin 27.2°C (24.7°C, 11.11.1977), Požega 26.0°C°(25.5°C, 15.11.2002), Slunj 25.1°C (24.3°C, 16.11.1963), Daruvar 25.0°C (24.5°C, 15.11.2002), Rijeka Omišalj (24.1°C, 23.6°C, 3.11.2014), Bednja 23.0°C (21.5°C, 5.11.2014), Parg Čabar 21.7°C (21.7°C, 11.11.1977), Risnjak Crni Lug 20.9°C (19.0, 5.11.2008), Delnice 20.7°C (18.5°C, 3.11.2008), Sljeme Puntijarka 20.5°C (20.1°C, 2.11.2004).
Ekstremno toplo je bilo u višem gorju. Na meteorološkoj postaji Zavižan je prva polovica studenog bila rekordno topla. Srednja temperatura na Zavižanu u prvoj polovici mjeseca je iznosila 9.0°C. To je čak za 2.5°C više od, do 2015. godine najtoplije prve polovice studenog 2014. godine. Petnaestodnevni srednjak od 9.0°C za cijeli period meteoroloških mjerenja odgovara periodima 30.5-13.6 i 09-23.9.

Iako nije oboren apsolutni temperaturni rekord za studeni (19.2°C od 4.11.2004) studeni 2015 je na Zavižanu donio čak 10 dnevnih (datumskih) temperaturnih rekorda, što je rekordan broj takvih dana za bilo koji mjesec u godini. Novi dnevni temperaturni rekordi su na Zavižanu izmjereni 5, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 16 i 17. studenog 2015. Do 2015. godine je zadnji dan u godini s najvišom dnevnom temperaturom višom ili jednakom 15°C bio 4. studeni . Od 2015. godine taj je datum pomjeren 11 dana kasnije na 16. studeni.

Od 5. do 13.11. na Zavižanu je trajao niz od devet uzastopnih ekstremno toplih dana (prema percentilnoj raspodjeli). To je (izjednačeno s 9 takvih dana u kolovozu 2000.) drugi najduži niz uzastopnih ekstremno toplih dana. Više, njih 10 je bilo samo u lipnju 2002. godine.

O iznadprosječnoj toplini u prvoj polovici studenog govore i podaci o odstupanju najviše dnevne temperature zraka od 30-godišnjeg prosjeka u prvih 16 dana studenoga (izvor: DHMZ). To je odstupanje bilo najmanje na Jadranu čiji je sjeverni i srednji dio sredinom mjeseca nekoliko dana bio pod gustim slojem magle i niske naoblake.

Odstupanje najviše dnevne temperature zraka od 30-godišnjeg prosjeka u prvih 16 dana studenoga (DHMZ podaci)

slika

Zavižan – u studenom 2015 je zabilježen rekordan broj dana s novim dnevnim temperaturnim rekordima

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:26

#8 - Kišovita ciklona Emilije prekinula vruće kolovoško ljeto

Vruće kolovoško ljeto prekinula je početkom druge polovice mjeseca ciklona koju smo nazvali Emilije. Tako se prekid ljetnih vrućina poklopio s vjerovanjem pučkih meteorologa koji katolički blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) vezuju s dolaskom kiše i prekidom ljetnih vrućina.

Ciklona je djelovala na vrijeme od 15.-22.kolovoza 2015. U mnogim je mjestima u tih sedam dana palo više kiše od mjesečnog prosjeka, a on je mjestimice bio dosegnut i u samo jednom danu. Mjesečni prosjek oborine za kolovoz je (od mjesta za koje smo analizirali podatke) premašen u Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Sisku, Splitu i Šibeniku.

Najviše kiše je u tom razdoblju (DHMZ postaje) palo na aerodromu Zadar (Zemunik). Ukupno 122.6 litara kiše. Od toga je glavnina (101.8 litara) pala u dva dana, 17. i 18. kolovoza. U Karlovcu je u tih 7 dana palo 121.2 litara kiše (124% prosjeka za kolovoz). Glavnina kiše je u Karlovcu pala u 2 dana (17. kolovoza 44 litre i 20. kolovoza 51 litra). Od 107 litara koliko je palo na postaji Rijeka Omišalj čak je 69 litara palo u jednom danu, 20. kolovoza.

U Sisku je ukupno palo 104.5 litara (126% mjesečnog prosjeka za kolovoz), od čega čak 79.3 litre u jednom danu 19./20. kolovoza, što je i novi dnevni rekord za kolovoz.
U Dubrovniku 103.3 litre čine 157% mjesečnog prosjeka. Glavnina od 82.5 litara je pala u jednom danu, 16./17. kolovoza, a ta je količina bila veća od mjesečnog prosjeka za Dubrovnik (65.9 mm). Od 96.4 litre kiše koja je pala u Makarskoj čak je 67.6 litara palo u 24 sata, od 16./17. kolovoza).
U Šibeniku je ukupno ciklona donijela 89.3 litara kiše. Glavnina je pala u noći od 17. na 18. kolovoz, čak 52.8 litara. Prema dojavama iz Šibenika, osobito je jak pljusak bio oko 3 sata ujutro. Tada je u jednom satu palo četrdesetak litara kiše. Količina kiše koja je te noći pala u Šibeniku je bila veća od mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 43.2 litre (prosjek za 1949.-2014).

Mjesečni prosjek je premašen i u Kninu gdje je ukupno palo 81.7 litara kiše (120% mjesečnog prosjeka). U Splitu je ciklona donijela 52 litre kiše što je 129% mjesečnog prosjeka za kolovoz.

Varaždin je dobio 86.7 litara kiše, od čega je najveći dio pao u samo 12 sati padanja. U ponedjeljak 17. kolovoza je od 8 do 20 sati palo čak 65 litara kiše, a ukupno u 24 sata tog dana je izmjerena 71 litre kiše. Mjesečni prosjek za kolovoz je 91.1 litra kiše

Ciklona je Hvaru donijela 83.9 litara kiše (224% mjesečnog prosjeka). U Hvaru je samo tijekom nedjelje 16. kolovoza palo 65 litara kiše, što je 173% mjesečnog prosjeka za kolovoz. Meteorološki se podaci u Hvaru bilježe još od 1858. godine. Prosječno u kolovozu padne samo 37. 5 litara kiše. Gotovo dvostruka mjesečna količina kiše za kolovoz u jednom danu došla je nakon potpuno suhog srpnja bez i kapi kiše.
Ponegdje je tek malo nedostajalo da se dosegne mjesečni prosjek oborine. 82 litre kiše koje su pale u Gospiću su tek malo manje od mjesečnog prosjeka za kolovoz (83.7 litara).
Od ekstremnijih kišnih podataka zabilježimo i 103 litre kiše koje su tijekom nedjelje 16. kolovoza izmjerene na automatskoj meteorološkoj postaji u Starigrad Paklenci (pljusak.com)
Ukupna količina kiše od 15. do 22. kolovoza 2015. (podaci DHMZ-a)

slika

slika

Intenzivna promjena vremena koju je donio frontalni poremećaj i ciklona Emilije koja se stvarala nad sjeverom Italije počela je u subotu 15. kolovoza 2015. Uz i dalje prisutne vrućine u cijeloj zemlji tu su subotu obilježila česta i intenzivna grmljavinska nevremena u mnogim krajevima i na kopnu i na moru. Iako je pljuskova i grmljavine bilo i rano ujutro, nevremena su se intenzivirala sredinom dana i poslijepodne, a lokalno ja pala velike količine kiše u kratkom vremenu uz osjetno osvježenje.
Sredinom dana je jače grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom zahvatilo sjever Istre. Duže vrijeme su se grmljavinski oblaci zadržavali nad širim područjem Buzeta. U razdoblju od samo 2 sata je, po podacima sa meteoroloških postaja mreže pljusak.com palo 52.3 mm kiše (Sveti Martin), odnosno 40.4 mm (postaja Srednja škola). Temperatura je u Buzetu za vrijeme kišnog nevremena brzo pala za više od deset stupnjeva (od 32°C na 20°C). Na sjeveru Istre su udari munja prouzročili dva požara koja su brzo ugašena, kao i požar koji je udar munje prouzročio u okolici Labina.

Jače grmljavinsko nevrijeme je poslijepodne zahvatilo i Brinje. Palo je čak 53.8 mm kiše. Obilnija kiša je pala i u dijelu Slavonije. Tako je na postaji Turjak, u razdoblju od 1 sata, pala 31 litra kiše na kvadratni metar. Temperatura se u 4 sata snizila za 19°C: od 35°C u 12.50 do 16°C u 16.50 sati).

Pljuskova i grmljavine bilo je i u unutrašnjosti Dalmacije, u većem dijelu Like (Gospić 35 mm), u Hrvatskom Zagorju, posebno uz granicu sa Slovenijom te na Baniji. U Hrvatskoj Kostajnici je jače grmljavinsko nevrijeme donijelo 54 litre kiše. Olujni vjetar je u večernjim satima te subote poharao i Vinicu i bednjanski kraj. Nekoliko stabala je srušeno na lokalne ceste i dalekovode.

Subota 15. kolovoza je bila i posljednji dan u dugom nizu vrućih i vrlo vrućih dana u cijeloj zemlji. Najtoplije je bilo na istoku Slavonije uz najvišu temperaturu od 37.1°C izmjerenu na postaji Osijek Klisa. Slijedili su Gradište sa 35.7°C, Osijek Čepin 35.3°C, Knin 35.1°C, a vrlo vrućih 35.0°C je dosegnuto i u Daruvaru i Slavonskom Brodu. U ostalim krajevima je bilo vruće s najvišom dnevnom temperaturom od 31°C do 34°C.

U Splitu je ta subota bila već 46-ti uzastopni dan s najvišom dnevnom temperaturom, što je bilo samo za jedan dan manje od rekordnog niza od 47 takvih dana koji je zabilježen za vrijeme žarkog ljeta 2003. godine (10.7.-25.8.2003). Te subote je taj niz vrućih dan, započet 1. srpnja 2015. u Splitu i završio budući se slijedećeg dana, u nedjelju 16. kolovoza temperatura nije popela iznad 30°C, odnosno najviša dnevna je bila dosegnula 28°C.

U noći od subote na nedjelju duž cijelog Jadrana je zabilježena izraženija grmljavinska aktivnost. Ipak, na Jadranu do jutra nisu pale veće količine kiše, najviše u Pločama 20 mm.

Sredozemna ciklona Emilije tijekom nedjelje 16. kolovoza je još intenzivnije djelovala na vrijeme u našim krajevima, osobito duž Jadrana i krajevima uz Jadran. Tijekom noći i jutra grmljavinski olujni oblaci su jačali nad otvorenim morem srednjeg i južnog Jadrana. Jača nevremena su tijekom prijepodneva najprije zahvatila otoke te potom i sve više krajeva uz obalu donoseći lokalno vrlo velike količine kiše.

Oko 15 sati se kod Starog Grada na Hvaru formirala pijavica, ali nije s mora prešla na kopno. U Trogiru je zabilježena i izražena plima mora.
Najviše kiše je te nedjelje, čak 103 litre na kvadratni metar palo u Starigrad Paklenici. Dubrovačko područje je u rano prijepodne te nedjelje zahvatilo izraženo grmljavinsko nevrijeme. Na postaji u Gružu palo je 68.6 litara kiše, na postaji Petka 41 litra, a u Trstenom 52.6 litara. Velike količine kiše su uzrokovale bujice po gradskim ulicama. Na službenoj meteorološkoj postaji u Dubrovniku (Gorica) je te nedjelje (do ponedjeljka 17. kolovoza u 8 sati ujutro) palo je 82,5 litara kiše.
U Hvaru je tijekom te nedjelje palo 65 litara kiše, što je 173% mjesečnog prosjeka za kolovoz. Meteorološki se podaci u Hvaru bilježe još od 1858. godine. Prosječno u kolovozu padne samo 37. 5 litara kiše. Gotovo dvostruka mjesečna količina kiše za kolovoz u jednom danu došla je nakon potpuno suhog srpnja bez i kapi kiše.
Još neki podaci DHMZ-a o kiši tijekom nedjelje 16. kolovoza: Makarska 67.6 mm, Komiža 64.7, Ploče 50.4, Metković 50, Mljet 53.4, Zadar Zemunik i Crni Lug Risnjak 49, Karlovac 44.1, Zadar Puntamika 41, Delnice i Udbina 38, Imotski 34.9, Split Resnik 34.8, Karlobag 32, Rab 30.9, Rijeka 30.2, Pag 30

Uz velike količine kiše, ciklona je donijela i prekid dugotrajnih vrućina. Osobito je tog dana zahladilo na Jadranu i u krajevima uz Jadran. Poslijepodnevne temperature su u nekim mjestima bile i za petnaestak stupnjeva niže od onih jučerašnjih. Tako je u Gospiću u subotu 15. kolovoza u 13 sati izmjereno vrućih 31°C, a u nedjelju u isto vrijeme tek 16°C. Najviše dnevne temperature su dosezale 30 ili 31°C samo na istoku Slavonije te mjestimice u sjevernim krajevima unutrašnjosti. U rano poslijepodne su zabilježene velike temperaturne razlike u zemlji. Tako je u na istoku Slavonije bilo vruće (Beli Manastir 32°C), a na Jadranu su se temperature spuštale i ispod 20°C (Rab 19°C).

Nakon što je tijekom središnjeg kolovoškog vikenda obilna kiša pala na Jadranu, ponedjeljak 17. kolovoza je bio vrlo kišovit u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. U Varaždinu je od 8 do 20 sati palo čak 65 litara kiše, a ukupno u zadnja 24 sata (do 20 sati) su izmjerene 73 litre kiše. Za usporedbu, mjesečni prosjek za kolovoz je 91.1 litra kiše. Obilna kiša je na širem varaždinskom i čakovečkom području prouzročila i probleme zbog plavljenja prometnica i kuća.
Najviše dnevne temperature su tog ponedjeljka, po prvi puta od kraja lipnja gotovo posvuda bile ispod 30°C. U kopnenim su krajevima izmjerene najviše dnevne temperature od 20°C na kišovitom sjeverozapadu (Varaždin) do 25°C na istoku Slavonije. Duž obale je izmjereno uglavnom od 26 do 28°C. U Hvaru je temperatura dosegnula najviših 29.5°C.

Vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme se nastavilo i slijedećih dana. U noći na utorak 18. kolovoza jaki pljuskovi su zahvatili dio srednjeg Jadrana. U prvim satima tog utorka je obilna kiša pala na šibenskom području te u zaleđu Zadra. U Šibeniku je te noći palo 52.8 litara kiše na kvadratni metar. Prema dojavama iz Šibenika, osobito je jak pljusak bio oko 3 sata ujutro. Tada je u jednom satu palo četrdesetak litara kiše. Količina kiše koja je prošle noći pala u Šibeniku je veća od mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 43.2 litre (prosjek za 1949.-2014). Ukupno je u zadnja dva dana aktualna ciklona Šibeniku donijela 78.8 litara kiše. Obilna kiša pala je i zaleđu Zadra. Tako je na postaji Zadar Zemunik u 24 sata, kao i u Šibeniku palo 52.8 mm.

Novi kišni val je, zbog kruženja vlažnog i nestabilnog zraka zahvatio naše krajeve tijekom srijede 19. kolovoza. Pljuskova i grmljavine je bilo u mnogim krajevima. Prema podacima DHMZ-a najviše kiše je te srijede palo u Rovinju, 81 litra. Slijedili su Sisak sa 79.3 litre kiše, što je bilo tek malo manje od mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 82.9 litara. Ta je količina kiše bila i rekordna dnevna količina kiše za mjesec kolovoz u Sisku.

24-satne količine kiše veće od 30 mm do četvrtka 20. kolovoza ujutro su bile: Vukovar 69, Virovitica 62, Rijeka aerodrom 68.7, Sljeme 53.9, Ogulin 53.5, Lipik 53, Karlovac 50.7, Daruvar 50.5, Pula 47, Zagreb aerodrom 46.8, Đakovo 46, Zagreb Grič 43.2, Crni Lug Risnjak 38, Delnice 39, Hrvatska Kostajnica 37, Rijeka 36.9, Zagreb Maksimir 36.6, Gorice Nova Gradiška 31.6, Osijek 31.5, Kutina 30. U većini ostalih mjesta palo je od 10 do 30 litara oborine, osim Dalmacije gdje je tijekom srijede bilo najmanje kiše (do 8 litara u Zadru).

Obilna kiša je pala samo dan nakon što je zbog suše tijekom srpnja i kolovoza proglašena elementarna nepogoda za Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Nestabilnosti je na dijelu Jadrana bilo i tijekom petka 21. kolovoza te u noći na subotu 22. kolovoza. Pretposljednji kolovoški vikend je ipak donio stabilizaciju vremena prije još jednog frontalnog poremećaja koji je preko naših krajeva prešao u utorak 25. kolovoza. U ranim jutarnjim satima tog utorka mnoge stanovnike Zagreba i okolice je probudila jaka grmljavina, a izraženijih pljuskova i grmljavine bilo je tijekom jutra i prijepodneva i na sjeveru Istre. To područje je i poslijepodne zahvatio jači pljusak. U Roču je palo čak 75.6 litara kiše, od čega je samo tijekom poslijepodnevnog pljuska u jednom satu palo tridesetak litara kiše.

Posljednji dani kolovoza odnosno klimatološkog ljeta ponovno su donijeli vruće vrijeme u gotovo svim krajevima i samo u višem gorju najviše dnevne temperature nisu dosegnule i prešle 30°C. Na istoku Slavonije mjerene su temperature do 35°C, a u unutrašnjosti Dalmacije (Knin) i 36°C.

Munje iznad Hvara, 16.8.2015. Foto: Jakša Kuzmičić

slika

Jutarnje munje nad dolinom Neretve, 16.8.2015. Foto: Matko Suton Photography

slika

Munje iznad Omiša snimljene iz Splita, 16.8.2015. Foto: Pave Pilić

slika

Blizak susret s pijavicom! Stari Grad, otok Hvar, 16.8.2015 Foto: Mladen Vladetić
slika


Razlika u temperaturi zraka u 16 sati u nedjelju (16.8.2015) i u 16 sati u subotu (15.8.2015) – http://www.pljusak.com
slika

Olujni oblaci nad Pulom. 16.8.2015. Foto: Elvis Emre Malagic Photography

slika

Dolazak nevere na Lošinj…
16.8.2015. M.Lošinj
Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Dolazak nevremena s pogledom sa Srđa
Foto: Teo / Storm Chasers Dubrovnik

slika

Poplavljene ulice u Čakovcu, 17.8.2015. Izvor: eMedjimurje

slika

Pijavice kod Pule, 19.8.2015. Foto : Elvis Emre Malagić

slika

Nevrijeme nad Rovinjom, 19.8.2015. Foto: Nino Rašić

slika

Stormy skies, Pula, 19.8.2015. Foto: Entoni Novosel

slika

Udar munje u Okrug Donji na Čiovu, 21.8.2015. - Foto: Rade Popadić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:27

#9 - Zimski kraj studenog: snijeg i orkanska bura

Nakon neuobičajene topline koja je obilježila prve dvije dekade studenog, posljednja dekada je donijela izraženu zimsku promjenu vremena. Na vrijeme su utjecale dvije ciklone, Oto i Petra.

Promjena je započela krajem petka 20. studenog 2015. kada se sa sjeverozapada Europe spustio frontalni poremećaj ia kojeg je pritjecao osjetno hladniji zrak, a nad sjevernom Italijom se produbljivala ciklona Oto. Ispred fronte je u noći subotu 21. studenog puhao jak i olujan jugozapadni vjetar. Obilnija kiša je te noći pala u dijelu Gorskog kotara. Najviše, čak 60 litara je do subotnjeg jutra izmjereno u Crnom Lugu.

To je subotnje jutro još donijelo visoke minimalne temperature zraka, a u zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti te na sjeveru Jadrana to su ujedno i najviše dnevne temperature zraka. Tako je u Karlovcu u 7 sati izmjerena temperatura od 17°C (najviša je iznosila 17.8°C). Na velebitskom Zavižanu je u 7 sati izmjereno 5°C. Već prijepodne je uz okretanje vjetra na sjeverne smjerove na sjeverozapadu unutrašnjosti počeo pad temperature, pa je kiša, u gorju ubrzo prešla u snijeg. Sredinom dana snijeg je počeo padati i u Gorskom kotaru, poslijepodne i navečer se proširio i na Liku, a zabijelio je i šire karlovačko područje. U Karlovcu je u 13 sati temperatura pala na samo 1°C uz snijeg. Snježnih pahulja je bilo i na širem zagrebačkom području.

Po podacima DHMZ-a o visini snijega najviše snijega je (do 19 sati) izmjereno u Pargu kraj Čabra, 33 cm. Na Zavižanu su izmjerena 32 cm snijega, Sljemenu 22 cm, Ogulinu 19 cm, Gospiću 11 cm, a u Karlovcu 8 cm. U Senju je do 19 sati palo čak 110.5 litara kiše.

Uz sjeverni vjetar u unutrašnjosti na sjevernom i srednjem Jadranu je zapuhala jaka, a podno Velebita i olujna bura. U većem dijelu Dalmacije i dalje je puhalo jugo. Zbog jakog vjetra je poslijepodne za sav promet zatvorena dionica Jadranske magistrale između Senja i Svete Marije Magdalene. Zimski uvjeti vladali su na cestama u Gorskom kotaru i Lici.

Zahlađenje do večernjih sati nije bilo zahvatilo samo područje Jadrana južnije od Splita. Tako je u 20 sati u Šibeniku izmjerena temperatura od 7°C, u Splitu 12°C, Makarskoj 17°C, a u Dubrovniku čak 19°C.

Obilne oborine nastavile su se i u noći na nedjelju 22- studenog 2015. Centar ciklone se u prvim jutarnjim satima nalazio ispred južnih obala Istre te se dalje premješta preko Jadrana na jug. U prvim satima nedjelje je na Jadranu, od kvarnerskih otoka do srednje Dalmacije bilo i grmljavine. Tijekom noći je snijeg padao i u Slavoniji, ali se snježni pokrivač nije stvorio.

Najveća visina snijega u 7 sati je izmjerena na Zavižanu, 60 cm. Tijekom nedjelje je palo još 5 cm snijega pa je navečer izmjereno 65 cm. Bio je to prvi snježni pokrivač sezone 2015/2106 na Zavižanu. Time je izjednačen datum najkasnije pojave snježnog pokrivača na Zavižanu u povijesti meteoroloških mjerenja (22. studeni iz 2008 godine). 60 cm snijega izmjerenih u 7 sati ujutro na Zavižanu je nova rekordna visina prvog snježnog pokrivača sezone, a stari je rekord nadmašen i više nego dvostruko. U sezoni 2009/2010 prvi snježni pokrivač je izmjeren 13. listopada 2009. i tada ga je bilo 28 cm. Tih 60 cm snijega je i najveći novi snijeg koji je pao na Zavižanu u studenom. Zanimljivo je da je to i druga najveća količina novog snijega za bilo koji mjesec. Najviše novog snijega (definirano kao najveće jednodnevno povećanje visine snježnog pokrivača između dva susjedna dnevna mjerenja) je zabilježeno 21. travnja 1980 godine. Tog travanjskog jutra je izmjereno čak 76 cm više snijega nego dan prije.

Te je snježne nedjelje na Zavižanu postavljen još jedan rekord. Između prvog jesenskog snijega (22.11.2015) i posljednjeg proljetnog snijega (snježni pokrivač izmjeren u 06 UTC) u 2015. godini je proteklo čak 212 dana. Zadnjih 2 cm snijega je u sezoni 2014/2015 izmjereno 22.4.2015. Riječ je o najdužem nizu uzastopnih dana („snježni post“) bez snježnog pokrivača na meteorološkoj postaji Zavižan u povijesti mjerenja (od 1954. godine). Prosječna duljina snježnog posta na Zavižanu je 148 dana.

Više od pola metra snijega je tog nedjeljnog jutra službeno izmjereno i u Gorskom kotaru: Delnice 52 cm, Crni Lug Risnjak 51 cm. Obilan snijeg je zatrpao i Liku. U Gospiću je izmjereno 32 cm, a u Udbini 18 cm. U Ogulinu su izmjerena 22 cm snijega. Dva tjedna ranije (9. studenog 2015) u Ogulinu je bio postavljen novi temperaturni rekord za studeni s ljetnih 27.2°C. Na Sljemenu je izmjereno 24 cm. Od nizina snijega je bilo u Karlovcu, 7 cm i Hrvatskoj Kostajnici 1 cm. Snijeg je pao i na Učki i Ćićariji.

Prvi jesenski snijeg je uz probleme u prometu najviše nevolja donio stanovnicima Like i dijela podvelebitskog primorja. Snježno nevrijeme uzrokovalo je velike kvarove na dalekovodima i distribucijskoj mreži na području Županije ličko-senjske, zbog čega je bez struje te nedjelje ujutro ostalo 16000 korisnika. Pod teretom snijega su porušena stabla oštetila elektroenergetsku mrežu, pa je bez električne energije ostalo cijelo područje grada Gospića i šire okolice, područje Donjeg Lapca, dio Sv. Jurja, veći dio općine Perušić i Vrhovine, Ličko Lešće, dio naselja općina Gračac i Rakovica. Struja je u Gospić stigla sredinom dana, a nedjeljnu večer je bez struje bilo dočekalo oko 3000 kućanstava.

Ciklona Oto je donijela i velike količine oborine. U Senju je u 24 sata (do nedjelje 22.11. u 7 sati) palo 149.4 mm kiše (ukupno od ciklone 149.9 mm). Time je gotovo dosegnut mjesečni oborinski prosjek za studeni od 165.3 mm. Ipak, tih 149.4 litara kiše nije bila najveća dnevna količina ikad izmjerena u Senju. Dnevni rekord za Senj iznosi 160.1 litra kiše od 7.11.2963 godine.

Rekordna dnevna količina oborine je pala u dijelu Slavonije. Po podacima DHMZ-a, u Goricama je izmjereno 29,3 litre, najviše od 2004. godine, od kada postoji meteorološka postaja u tom mjestu, a u obližnjem Slavonskome Brodu 39,4 litre – najviša dnevna količina tijekom studenoga u povijesti mjerenja te postaje, od 1963. godine.

Veće količine oborina (iznad 40 mm) izmjerenih do 7 sati te nedjelje su bile : Zavižan 101.4 mm, Gospić 73.5, Ogulin 68.5, Karlovac 65.2, Božava 65, Rab 64.6, Zadar Puntamika 62.1, Zadar Zemunik 55.4, Krk 53, Knin 50.6, Delnice i Hrvatska Kostajnica 49, Kukuljanovo 48, Bakar 47, Mali Lošinj 43,5, Kutjevo 42, Sisak i Zagreb aerodrom 41.5, Makarska 40.4… U ostalim krajevima je palo od 10 do 40 mm oborine. Samo na jugu Jadrana je palo manje kiše (Dubrovnik 2 mm).
U većem dijelu zemlje je osjetno zahladilo. Raspon minimalnih temperatura između najhladnijeg Zavižana (-6°C) i najtoplijeg Dubrovnika (17°C) je iznosio čak 23°C. Ipak minimalne temperature su tog jutra bile negativne samo u gorju (Sljeme -3°C, Delnice -2°C). U nizinama unutrašnjosti su izmjerene najniže temperature od 0 do 3°C. Na sjevernom Jadranu je raspon bio veći, od samo 3°C u Krku i Senju do čak 13°C u nedalekom Malom Lošinju. U Dalmaciji je izmjereno od najnižih 6°C u Zadru do spomenutih 17°C u Dubrovniku.

Sljeme, 22.11.2015. – foto: Kristijan Božarov

slika

Učka,22.11.2015. – foto: David Faraguna

slika

Gospić, 22.11.2015. – foto Tomislav Živković

slika

Snježni raj u Lici, Donji Lapac, 24.11.2015. Foto: World through my eyes - by Karlo Repac Photography

slika


Ciklona Oto je tijekom ponedjeljka 23. i utorka 24. studenog zadržavala nad Jonskim morem te je još utjecala na vrijeme u Dalmaciji i Slavoniji. U ponedjeljak 23. studenog 2015. se u poslijepodnevnim satima u splitskom akvatoriju pojavio niz grmljavinskih oblaka kao dio superćelijskog sustava. Iako je u oblacima bilo rotacije, pijavica se nije formirala. Superćelijski oblak najviše oborina i grmljavine donio je Šolti, ali od tamo, nažalost, nije bilo meteoroloških podataka. Oborine koje su iz ovog oblaka pale na širom splitskom području samo su dio onih koje su pale tijekom dana. Tijekom tog ponedjeljka u Splitu je palo 13 litara kiše po kvadratnom metru, Žrnovnici 15, Stobreču 7, Klisu 10, Solinu 19, a 22 u Kaštel Gomilici.

Timelapse superćelijskog oblaka pred Splitom iz Žrnovnice/Korešnice snimio je Duje Jerković



Srijeda, 25. studenog 2015. je u većem dijelu Hrvatske donijela uglavnom suho vrijeme. U unutrašnjosti je tek ponegdje zalepršala pokoja snježna pahulja. Najviše oblaka je bilo na krajnjem jugu Jadrana zbog ciklone koja se još zadržavala nad Jonskim morem. Na dubrovačkom aerodromu Ćilipi su pale 23 litre kiše, a u Dubrovniku tek 3.6 litre.

Najniža temperatura je te srijede ujutro, po podacima DHMZ-a, izmjerena na Zavižanu, -7.6°C. U Gorskom kotaru i Lici su minimalne jutarnje temperature imale vrijednosti od -5°C do 0°C. Gotovo jednako hladno kao i na Zavižanu je tog jutra bilo i u unutrašnjosti Istre. Tako se u Pazinu minimalna temperatura spustila do -6.7°C, a mraza je, nakon vedre noći bilo i uz čitavu obalu Istre, te na riječkom području. U Rijeci se jutros minimalna temperatura spustila ispod 0°C, odnosno izmjereno je najnižih -1.0°C. Bio je to prvi hladni dan u Rijeci još od 10. veljače 2015. godine. Mraza je jutros bilo i u unutrašnjosti Dalmacije (Sinj -2°C). Istra i riječko područje su tog jutra bili hladniji od nizina unutrašnjosti gdje je bila izmjerena minimalna temperatura od o do 2°C.

Nova ciklona (Petra) se tijekom četvrtka 26. studenog produbila nad Tirenskim morem. U našim je krajevima donijela malo oborina, uglavnom u Dalmaciji, posebno na vanjskim otocima južne Dalmacije. Velika razlika u tlaku između te ciklone i anticiklone sa europskog kopna je dovela do olujne i orkanske bure na Jadranu. U 21 sat (26.11.2015) je razlika tlaka između juga Jadrana (Makarska 996.5 hPa) i sjeverozapadnih krajeva unutrašnjosti (Krapina 1015.9 hPa) iznosila 19.4 hPa. Bura je tog četvrtka potpuno zatvorila mnoge ceste (A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice, autocesta A7 između čvorova Draga i Šmrika, dionica Jadranske magistrale između Bakra i Svete Marije Magdalene, državne ceste Maslenica-Zaton Obrovački i Dobroselo-Mazin te Krčki i Paški mostovi.

Ekipa Crometeo tima je poslijepodne na Paškom mostu izmjerila orkanski udar bure od 155 km/h. Navečer su udari bure na Paškom mostu dosezali 181 km/h, a u Prizni 172 km/h.

Bura je svoj vrhunac imala u noći na petak, 27. studenog. Najjači udar bure na Jadranu izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je 206 km/h, a zabilježila je ga automatska meteorološka postaja na mostu.

Iznenadio je podatak koji su članovi Crometeo tima ručnim anemometrom izmjerili u naselju Gornje Sitno na Mosoru, točnije, na parkiralištu na početku poznatih planinarskih staza. Mjerenje je trajalo nekoliko sati. Već u prvom satu zabilježen je udar bure od 182 km/h, da bi nešto prije sredine noći bura dosegla 185 km/h. O jačini bure najbolje govori podatak da se motritelj stalno morao držati za željeznu ogradu da bi održao ravnotežu, a od siline bure jedan je član Crometeo tima i lakše ozlijeđen. Udar od 185 km/h, iako nije izmjeren službenim instrumentima, najjači je udar bilo kojeg vjetra izmjeren unutar administrativnih granica Grada Splita! Iza 18 sati (26.11.2015) službena postaja na Marjanu zabilježila je uadr 165.7km/h! Nije to bilo tako daleko od splitskog rekorda: udar bure u Splitu 14.11.2004. godine (ciklona Dorothy) iznosio je 48,5 m/s, odnosno 174,6 km/h.

Bura je puhala i tijekom petka 27. studenog ali je do kraja dana značajno oslabila.

Ciklona Petra nije donijela veće količine oborine. Do petka ujutro na Palagruži je palo 33 mm kiše, u Komiži 28 mm, a u Lastovu 15 mm. Drugdje je palo malo oborine, na moru kiše, u unutrašnjosti i kiše i snijega, a u gorju snijega . Snijeg je danas padao i na dalmatinskim planinama(Mosor, Biokovo), a padao je i u unutrašnjosti Dalmacije. U sjevernim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom i većem dijelu srednjeg Jadrana oborina nije bilo.

Zadnjih dana studenog je postupno ojačala anticiklona, a slabih oborina (kiše i snijega je bilo još samo u Slavoniji).

Orkanska Bura u jačanju podiže večeras oblak morske prašine u Velebitskom kanalu na momente potpuno zaklanjajući otok Pag u pozadini. Sa svojim anemometrom sam izmjerio do 150km/h. Bura će vrhunac dostići tokom noći kada se očekuju udari i preko 200km/h. 26.11.2015. Foto:Aleksandar Gospić Photography

slika

Bura i chaseri na Paškom mostu i u Ražancu, 27.11.2015.
Foto: Zvonimir Barišin

slika

Snaga prirode. Orkanska bura snimljena sa sredine Paškog mosta, 26.11.2015.
Foto: Marin Pitton Photography

slika

Crometeo bura chase: Ražanac – Paški most – Gornje Sitno (Mosor)
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31274
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: METEOROLOŠKI DOGAĐAJI 2015. GODINE U HRVATSKOJ - TOP 10

PostPostao/la Ned » 16 sij 2016, 22:29

#10 - Rekordne vrućine pa bura na kraju kalendarskog ljeta

Posljednji tjedan kalendarskog ljeta u mnogim je krajevima zemlje donio povratak ljetnih vrućina. Uz visoke temperature zraka, neugodnu sparinu je stvarala visoka vlažnost zraka, jugozapadni vjetar i jugo na Jadranu.

Vrućina se intenzivirala u četvrtak 17. rujna, osobito u kopnenim krajevima s novim temperaturnim rekordima za mjesec rujan. Najviše temperature (37.7°C) su izmjerene u Slavonskom Brodu i na aerodromu Osijek (Klisa). Te su vrijednosti znatno više od prosjeka za sredinu rujna. Primjerice, u Osijeku je srednja vrijednost maksimalne temperature u zadnjem tjednu kalendarskog ljeta (14.-20. rujna) 22.9°C, a tog je četvrtka najviša dnevna temperatura bila čak za 14.5°C viša od tog prosjeka.

37.7°C je novi temperaturni rekord za mjesec rujan u Slavonskom Brodu. Stari je rekord iznosio 35.5°C od 6. rujna 2008. godine). Meteorološki podaci postoje od 1963. godine.

Novi temperaturni rekord za mjesec rujan je postavljen i u Osijeku. Izmjerena ja maksimalna temperatura od 37.4°C, što je za 0.3°C više od starog rekorda (37.1°C, 7. rujna 2008.). Meteorološki se podaci za Osijek bilježe još od 1899. godine. I na meteorološkoj postaji Osijek Klisa (mjerenja od 1981. godine) današnjih 37.7°C je novi temperaturni rekord za mjesec rujan.

Novi temperaturni rekordi za rujan u Slavonskom Brodu i Osijeku su, u odnosu na dosadašnje, stigli deset dana kasnije u mjesecu.
Rekordno visoka rujanska temperatura od 35.0°C je izmjerena i u Sisku. Stari rekord od 34.9°C je postavljen 11. rujna 2011. godine.

U Šibeniku je nedostajalo samo 0.2°C za novi rujanski rekord. Izmjerena je najviša temperatura 35.2°C, dok je rekordna rujanska 35.4°C (7. rujna 2008 godine). Kninu i Gradištu je rujanski temperaturni rekord izmaknuo za 0.5°C. U Kninu je maksimalna temperatura iznosila 36.9°C, a rekord iznosi 37.4°C (7. rujan 2008) godine. U Gradištu je izmjereno najviših 36.8°C, a rekord iznosi 37.3°C od 7. rujna 2008. godine.

Četvrtak, 17. rujna 2015. je u gotovo cijeloj zemlji bio vruć s najvišom dnevnom temperaturom iznad 30°C. Stupanj ili dva niže od 30°C je izmjereno tek ponegdje na Jadranu (Lastovo 29°C) i u unutrašnjosti Istre (Pazin 28°C). Toplo je bilo i u višem gorju. Tako se na Zavižanu temperatura popela do 23.2°C. To je ipak bilo daleko od rekorda za rujan (27.2°C) koji je postavljen baš tog datuma, 17. rujna 1975. godine.

Ekstremno vrućem rujanskom danu je prethodila na Jadranu topla, a mjestimice i vrlo topla noć. Minimalna temperatura se u Makarskoj nije spuštala ispod 26.5°C, u Splitu ispod 26.1°C, Šibeniku i Dubrovniku 25.7°C. U unutrašnjosti su minimalne temperature imale vrijednosti do 17 do 20°C.

Petak, 18. rujna je donio nove temperaturne rekorde u Kninu i Gradištu. Maksimalna temperatura zraka u Kninu je iznosila 37.9°C, što je bilo za 0.5°C više od starog rekorda koji je postavljen 7. rujna 2008 godine. Meteorološka se mjerenja u Kninu vrše od 1949 godine.

U Gradištu je tog petka izmjereno 37.7°C, što je također novi temperaturni rekord za rujan. Stari je rekord iznosio 37.3°C od 7. rujna 2008. godine. Meteorološki podaci postoje od 1981 godine. Zanimljivo je da je tog petka u Gradištu izmjerena i najviša temperatura u 2015. godini. Do tog dana, na samom kraju kalendarskog ljeta najviših 37.2°C je bilo izmjereno 9. srpnja i 14. kolovoza 2015. godine.

U Šibeniku je izjednačen rujanski temperaturni rekord. Najviša dnevna temperatura je dosegnula 35.4°C. Isto toliko je izmjereno i već spomenutog vrlo vrućeg 7. rujna 2008. godine.
Vrlo vrućih 35°C je premašeno na još nekoliko lokacija u Hrvatskoj: Osijek Klisa 36.2°C, Ploče 35.5°C, Slavonski Brod 35.2°C, Osijek Čepin 35.1°C. U 14 sati je 36°C dosegnuto i u Metkoviću i na Mljetu, a 35°C i u Belom Manastiru, Đakovu, Imotskom i Sinju.

Vrućine nisu dugo potrajale. U noći na nedjelju 20. rujna i tijekom te nedjelje se preko naših krajeva brzo premještala fronta , dok se na jugoistoku Europe stvorila ciklona (Gregor). Mjestimice ja pala i veća količina kiše, najviše u Lici (Gospić 43 mm) te u sjevernim kopnenim krajevima (Daruvar 34 mm).

Iza fronte je pritjecao hladniji zrak temperature osjetno pale. Tako je na Zavižanu u 14 sati te nedjelje izmjereno tek 6°C, a dan ranije je maksimum temperature iznosio čak 19°C. U nizinama unutrašnjosti se u rano popodne temperature kretale od 17 do 21 ili 22°C. Na Jadranu je bilo toplije, ali više ne vruće. Rano nedjeljno popodne donosi temperature od 23 do 27°C.

Nakon prolaska fronte sa zapada je brzo jačala anticiklona, pa je već prijepodne počelo razvedravanje na sjeveru Jadrana koje se polako širilo prema istoku i jugu, gdje je još tijekom dana bilo malo kiše. Zbog razlike u tlaku između anticiklone i ciklone nad Grčkom na Jadranu je zapuhala jaka i olujna bura, najjača u posljednjih nekoliko mjeseci .

U noći na ponedjeljak na većem dijelu Jadrana bura je dodatno ojačala, pa se olujni udari javl i u Dalmaciji. Bura u Dalmaciji najjače puše na makarskom području. U Makarskoj su do ponoći zabilježeni udari do 100 km/h, a u Brelima do 110 km/h. Na Splitskom području bura najjače puše kod Klisa, gdje su zabilježeni udari do 100 km/h, a udare do 90 km/h bilježi šibensko područje.

Najjači udari bure bilježeni su u podvelebitskom primorju, osobito na Paškom mostu (udari do 158 km/h) i Maslenici (preko 140 km/h). Autocesta kod Maslenice je bila zatvorena za sav promet. Bura je brzo prestala pa je zadnji dan kalendarskog ljeta donio dosta sunca i ugodne topline, ali bez vrućina.

Olujno nebo nad Pagom, 20.9.2015. Foto: Danijel Palčić

slika

Pozdrav Suncu i zadarskim munjama, 20.9.2015. Foto: Aleksandar Gospić Photography

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Natrag na METEOROLOŠKI DOGAĐAJI

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]