Zadnjih nekoliko dana u švicarskim i francuskim Alpama poginulo je pet osoba, a ozlijeđene su bar dvije. Iako su u Hrvatskoj ove pojave rijetkost bilo je situacija kada su lavine odnosile živote. Čak je 2005. godine na sjevernoj strani Biokova zabilježena lavina koja je nastala topljenjem snijega, na sreću nije bilo ljudskih žrtava. Kako nastaje lavina i kako smanjiti rizik da vas zahvati pročitajte u nastavku.

Lavinu čini snijeg koji se giba (klizi) niz padinu (naravno, pod uvjetom da je njen nagib dovoljno velik da se lavina pokrene). Najviše se lavina događa ako je kut nagiba padine između 30 i 45°, ali se pod pravim uvjetima lavine mogu dogoditi na bilo kojem nagibu. Jako vlažan snijeg klizi i pod kutovima od 10 do 25°. Tijekom zime snijeg pada u navratima i time u snježnom pokrivaču nastaju slojevi s različitim fizikalnim svojstvima (gustoća, čvrstoća i vrsta ledenih kristala od kojih je sastavljen). Svaki sloj može nastati pod drugačijim vremenskim uvjetima i vezati se različito od prethodnog i sljedećeg. Zbog promjena u temperaturi i vremenskim prilikama mogu se događati promjene u stanju snježnog pokrivača ne samo tijekom sezone nego i tijekom jednog dana.

Vrlo je važno i na kakvu je podlogu pao prvi snijeg jer to utječe na čvrstoću spoja tla i snježnog pokrivača. Počne li padati kiša koja se pretvori u snijeg, veza tla i snježnog pokrivača vrlo je jaka i nije sklona kretanju. Snijeg koji padne na suho lišće nema dobru vezu s podlogom i lako ga je pokrenuti. Čvršće veze između slojeva snijega nastaju zbog otapanja i ponovnog smrzavanja te slijeganja snijega, čime se on sabija i stabilizira. Ovo se događa kada dnevne temperature porastu iznad 0°C, a noćne padnu ispod ništice.

Temperaturne promjene koje traju dulje, kao npr. premještanje tople fronte, mogu uzrokovati topljenje snijega. To može oslabiti gornje slojeve i povećati vjerojatnost nastanka lavine. Kad temperature ostanu ispod točke ledišta, snježni pokrov može ostati relativno nestabilan.

Između 2 padanja snijega, temperatura može narasti i dolazi do topljenja gornjeg sloja snijega, koji kad se ponovno smrzne stvara glađu i manje stabilnu površinu za sljedeće snježne oborine. Kiša koja padne na snježni pokrivač također stvara glađu površinu pa se sljedeći sloj snijega neće dobro povezati s onim prethodnim. No lavine mogu nastati iako se površinski sloj snijega čini stabilan jer duboko u snježnom pokrivaču mogu postojati slabi slojevi.

Uzrok lavina može biti i sloj u snijegu sačinjen od zrnatih kristala, inja, koji se zbog svojih ravnih stranica loše veže i stvara slabe slojeve. Takvi kristali nastaju rano u sezoni pa su ti slabi slojevi pri dnu snježnog pokrivača, zbog čega se povećava njegova nestabilnost. Dok hodamo ili skijamo po snijegu, vidimo samo površinski sloj ili nekoliko gornjih slojeva snijega i zbog toga ne možemo dobro procijeniti njegovo stanje i mogućnost nastanka lavina.

Za nastanak lavina mogu biti odgovorne i snježne oluje jer novi sloj snijega opterećuje postojeći, osobito ako se dobro ne veže na njega. Već sama težina novog snijega može uzrokovati odlamanje snježnih ploča i njihov pad niz padinu. U planinama može odjednom pasti i preko 30 cm snijega, što je često dovoljno za nastanak lavine. Količine snijega od 15 do 30 cm predstavljaju prijetnju osobama koji samim svojim prelaskom preko nestabilnog snježnog pokrivača mogu uzrokovati lavinu, dok manje količine snijega rijetko proizvedu lavine. Zbog težine novog snijega, lavine nastaju i za vrijeme oluje ili neposredno iza nje, uglavnom unutar 24 sata.

Lavine mogu nastati i zbog vjetra. Kad vjetar puše u blizini planinskih vrhunaca, on nosi površinski snijeg sa navjetrine u zavjetrinu planine. Dolazi do nejednakog gomilanja snijega u zavjetrini, čime se i nejednoliko opterećuje već postojeći snježni pokrivač te povećava mogućnost nastanka lavina. Količine snijega prenesene vjetrom mogu biti znatne. Takva se situacija može prepoznati po vijencu od snijega koji visi preko ruba planine ili grebena. Težina vijenca koji pada pokreće lavinu. Vijenac se može i razlomiti u komade, koji se ne gibaju baš pravocrtno kako bi očekivali, nego se pri padu raspršuju.

Pri nastanku lavina, važna je i orijentacija padine, tj. izloženost padine Sunčevim zrakama. Naime, na padinama koje su jače izložene Sunčevim zrakama, prolaskom zraka preko snijega danju i njegovim hlađenjem noću dolazi do stabilizacije snježnog pokrivača. Na padinama koje su okrenute prema sjeveru, sjeveroistoku ili istoku situacija bitno drugačija. Sunčeve zrake na njih padaju pod manjim kutom pa snježni pokrivač ostaje hladniji i dublji tj. ne dolazi do njegove stabilizacije pomoću topljenja i vezanja.
Zbog toga se na padinama okrenutima prema sjeveru, sjeveroistoku ili istoku lavine češće događaju. Kako se u srednjim geografskim širinama oluje obično gibaju sa zapada prema istoku, tako su i sjeveroistočne, istočne i jugoistočne padine obično zavjetrinske pa osim što su uglavnom u sjeni dodatno ih opterećuje snijeg kojeg vjetar nosi preko planinskih vrhunaca i time se opasnost od lavina još povećava.

U sljedećih par koraka vidjet ćete kako jednostavno smanjiti rizik da vas zahvati lavina.
•    Slušajte prognozu par dana prije nego krenete u avanturu, kako bi mogli predvidjeti vrijeme. To će vam dati dovoljno informacija o snijegu, iako snijeg na jednoj padini može biti bitno drugačiji od snijega na drugoj padini. Jaki vjetrovi mogu stvoriti lavinu, situacija koja je najpogubnija za ski planinare. Ne smije se zaboraviti da novom napadanom snijegu treba i par dana da bi bio pogodan za korištenje.
•    Uza sebe uvijek morate imati lopatu, probe (rasklopivi štap) te avalanche transceiver (mali odašiljač koji određuje vašu točnu lokaciju). Ako se te stvari pravilno koriste, žrtva se može pronaći za desetak minuta. Bez pravilne upotrebe transceiver ne znači ništa pa budite sigurni da znate više od teorije o njima.
•    Pokušajte izvidjeti situaciju i odabrati najbolji put niz padinu, izbjegavajući snježne nanose na rubovima. Uvijek imajte na umu da najviše lavina nastaje na padinama s nagibom od 30-50%.

Krenete li u planinu pokrivenu snijegom razmišljajte malo o ovim detaljima i prilagodite odluke uvjetima. Lavine su nepredvidive i često iznenade i najiskusnije.
Idete li u snježnu planinu, ne idite sami!
Stara izreka gorštaka kaže: “Tri dana nakon snježnih oborina ne odlazi se u planinu”. Na sjevernim stranama, za hladna vremena i tri tjedna.

Komentari