Thursday, Mar. 28, 2024

Kako nastaju oblaci (1)

Autor:

|

27.09.2013

|

Kategorije:

Kako nastaju oblaci (1)

Voda se može naći u tri agregatna stanje; plinovitom, tekućem i krutom. Vjerojatno će se mnogi iznenaditi da voda u oblacima koje vidimo nije u plinovitom nego u tekućem ili krutom stanju. Milijuni litara tekuće i krute vode svakodnevno lebdi nad našim glavama, a da toga nismo niti svjesni. Da bi lakše predočili pojavu oblaka uzmimo primjer kipuće vode s kojom se svakodnevno susrećemo.

Voda koju ulijemo u posudu nalazi se u tekućem stanju. Takva voda može simbolizirati mora, rijeke, jezera i razne druge vodene površine. Nakon što uzavre voda intenzivno isparava, odnosno prelazi iz tekućeg u plinovito stanje.

U prirodi voda najčešće isparava zbog zagrijavanja koje dolazi od Sunca. Voda u plinovitom agregatnom stanju nije vidljiva jer je prozirna, a bijeli oblačići koji se vide nad kipućom vodom mogu se usporediti sa pravim oblacima jer nastaju kondenzacijom vodene pare. Kapljice tekuće vode su još sitne pa odolijevaju sili teže te se nošene toplotnim uzgonom dižu na veću visinu.

Oblaci se nalaze u troposferi

Oblaci se mogu nalaziti od površine tla ili mora do kraja troposfere (tropopauza – granica troposfere i stratosfere), ali uglavnom nikad ne prelaze u više slojeve atmosfere. Sva voda koja cirkulira atmosferom nalazi se upravo u njenom donjem dijelu – troposferi. Za nastanak oblaka najbitnija su dva klimatološka elementa – vlaga zraka i temperatura zraka.


O temperaturi zraka ne treba trošiti puno riječi jer se svakodnevno u medijima susrećemo sa tim pojmom koji označava stupanj zagrijanosti atmosfere na određenom mjestu i u određenom vremenu. Vlaga zraka nije ništa drugo nego vodena para koja se nalazi u zraku. Kada je relativna vlaga100% to znači da je zrak zasićen vodenom parom i da se ona počinje kondenzirati, odnosno pretvarati u sićušne kapljice tekuće vode.

Uzmimo jedan poznat primjer nastanka oblaka iz toplog dijela godine. Topao je i sunčan ljetni dan na našoj obali. Nebo je plavo, a vlada nesnosna vrućina i sparina. Primjećujete da se nad vrhovima obalnog gorja stvaraju mali grudasti oblaci koji brzo bujaju i uskoro izgledaju kao bijele cvjetnjače. Što se zapravo dogodilo?

U zraku se uvijek nalazi određena količina vodene pare. Toplo je pa zrak može sadržavati mnogo vodene pare. Da bi se ta para ukapila (kondenzirala) potrebno je da se temperatura zraka snizi (količina prisutne vodene pare ostaje ista, a sniženjem temperature zrak neće moći sadržavati toliko vodene pare pa će se “višak” kondenzirati). A otkud usred ljeta hladniji zrak? Odgovor leži upravo u vrućem danu… (Nastavit će se)

Naslovna fotografija: Nino Rašić / CROMETEO

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Rade Popadić