Thursday, Mar. 28, 2024

Kako se kroz prošlost razvijao kalendar (VIDEO)

Autor:

|

20.06.2013

|

Kategorije:

Kako se kroz prošlost razvijao kalendar (VIDEO)

U prošlosti je jedan od najvažnijih praktičkih zadataka astronomije bilo praćenje perioda smjene godišnjih doba zbog izuzetne važnosti za poljoprivredu. Kalendar je sistem po kojem se tropska godina dijeli na dane, tjedne i mjesece. Glavna teškoća je u tome što kalendar mora imati cijelu broj dana, a tropska godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi, odnosno 365 dana i 2422 minuta. Zato se nastoji da pravila po kojima se kalendar izrađuje dovedu do toga da u dužem nizu godina kalendarska godina bude u prosjeku što bliža tropskoj.

Tjedan i mjeseci su drevnog podrijetka i vezani su s razdobljem za koji Mjesec, obilazeći oko Zemlje, za promatrača dođe u istu točku u odnosu na Sunce. To je sinodički period koji je povezan s fazama Mjeseca i iznosi približno 29 srednjih Sunčevih dana. Tjedan od sedam dana je vjerojatno zasnovan na trajanju Mjesečevih četvrti. Naime, četvrtina sindoičkog Mjesečevog perioda iznosi 7 dana.

Još su stari Egipćani zapazili da je godina od 365 dana, koja je primjenjivana u Mezopotamiji, suviše kratka. Svake četiri godine razlika ove i prave godine poraste za gotovo jedan dan. Ova neusuglašenost ispravljena je Kanopskim ediktom 238. god. prije Krista, i to tako što je svaka četvrta godina određena kao prijestupna, pa ima 366 dana.

Prema savjetu astronoma, ovaj kalendar je u Rimu uveo Julije Cezar 46. god. prije Krista, pa se po njemu takav kalendar naziva Julijanski. Prijestupne godine su definirane jednostavnim pravilom: djeljive su s 4. Po Julijanskom kalendaru godina u četvorogodišnjem prosjeku traje 365,25 dana, tj. nešto je duža od tropske, pa kasni za promjenama godišnjih doba. Razlika od jednog dana nastupa svakih 128 godina, a za 400 godina ova je razlika već 3 dana. Zato se početak kalendarske godine morao s vremena na vrijeme podešavati.

Tropskoj godini je prilagođeniji Gregorijanski kalendar, koji je papa Grgur XIII uveo 1852. godine na savjet astronoma, koji je predložio da se tijekom 400 godina tri prijestupne godine pretvore u obične. Tako je postavio pravilo da nisu prijestupne godine one kojima završavaju stoljeća, a koje imaju dvije nule na kraju, osim ako su djeljive s 400. To znači da u prvih 400 godina jednog tisućljeća nisu prijestupne godine koje se završavaju na 100, 200 i 300, u drugih 400 godina nisu prijestupna stoleća koja se završavaju na 500, 600, 700 itd. U periodu od 400 god. tako je oduzeto u prosjeku 0,0075 dana po godini. Sada kalendarska godina traje 365,2425 dana, pa je od tropske godine duža za 0.0003 dana. Ta će razlika narasti za jedan dan tek za 3000 godina.

Milutin Milanković je na Kongresu svih pravoslavnih crkava u Carigradu 1923. godine predložio kalendar čija se godina približava tropskoj još bolje nego u Gregorijanskom kalendaru. Po njemu će prestupna biti svaka godina deljiva sa 4, sa izuzetkom onih sa kojima se završava stoljeće, a koje će biti prijestupne ako broj njihovih vjekova podjeljen s 9 daje ostatak 2 ili 6.

Komentari

Share This Article

Related News

Ljetni suncostaj
SAD: Prognostičar Phil najavio nastavak zime
Meteo Wimbledon

O Autoru

Andreja Marković