Friday, Apr. 19, 2024

Klimatske promjene: “Ono što čeka Mediteran i Hrvatsku nije nimalo ugodno!”

Autor:

|

15.07.2013

|

Kategorije:

Klimatske promjene: “Ono što čeka Mediteran i Hrvatsku nije nimalo ugodno!”

U Osijeku je prošloga tjedna Umjetnička akademija organizirala predavanje Diane Ruiz Pino, svjetski poznate klimatologinje i oceanologinje koja je dala svoje viđenje klimatske budućnosti Hrvatske, ali i Zemlje općenito.

Na pitanje o budućoj klimi na Mediteranu i Hrvatskoj, Ruiz Pino nije pokazala pretjeran optimizam: “Ono što nas čeka nije nimalo ugodno, a to je tzv. desertifikacija, odnosno drastično smanjenje količine padalina i širenje pustinja od istoka prema zapadu, i s juga prema sjeveru Zemlje. To će za sobom povući nestajanje međusezona u godišnjim dobima, a posljedice će prilično osjetiti i Mediteran i Hrvatska. Primjerice, polupusti otoci postat će potpuno pusti, a također će doći i do iznimno hladnih zima i iznimno toplih ljeta. To su pokazali i ovogodišnji modeli. Hladnije zime povezane su s promjenama na Arktiku, a toplija ljeta sa stalnim povećanjima prosječnih temperatura zbog oštećenja ozonskog omotača”, prenosi Glas Slavonije.


Diana Ruiz Pino (Foto: Davor Kibel)

Na pitanje o realnim promjenama zimskih i ljetnih temperatura, Ruiz Pino bila je nešto rezerviranija: “Mi klimatolozi još uvijek nismo sigurni kakvi će se rezultati konkretno pokazati, ali vidimo tendencije kakvo će stanje biti za nekoliko godina. No točne brojke još uvijek nemamo, s obzirom na to da različiti modeli predviđanja daju različite rezultate. Da bismo imali precizne podatke, uz svaki bismo pojedini model morali ubaciti i niz drugih važnih parametara koji utječu na njega, primjerice koliko će za 20 godina na pojedinom području biti automobila i industrije, i kakva će biti gospodarska aktivnost. To je nešto što ne ovisi o znanstvenicima, nego o današnjim i budućim kretanjima u društvu”.

Što se tiče tradicionalnih slavonskih problema s komarcima i ambrozijom, Ruiz Pino razlog povećanja opsega ovih problema u posljednje vrijeme vidi u povećanju temperatura. No, dodaje da bi komarci mogli nestati iz istog razloga kao i svaki drugi oblik života: “Razlog za povećanje broja komaraca u prvom redu su više temperature, a one pogoduju njihovu razvoju. Oni su zapravo veza između vode i visokih temperatura. Naravno, ako dođe do potpune desertifikacije, odnosno stvarnog opustošenja nekoga područja, onda će se njihov broj smanjiti. No to je teško očekivati, a to, naravno, nitko i ne želi. U tom slučaju neće biti komaraca, ali neće biti ni bilo čega drugoga”.

Diana Ruiz Pinto članica je Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji je dobitnik Nobelove nagrade za mir 2007.

Naslovna fotografija: Boris Kačan / CROMETEO

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić