Podaci o količini oborine s automatske meteorološke postaje Platak (www.pljusak.com) privlačili su pažnju i ovog vikenda. Aktualna ciklona je Platku (do večeras u 20:30 sati) donijela 408 mm kiše,  a ukupna količina oborine  koja je pala u studenom je  dosegnula   1000 mm.   Za usporedbu prosječna godišnja količina kiše u Zagrebu je oko 850 litara.  Područje Snježnika i Risnjaka, zbog svog položaja (granica primorske i planinske klime) spada u  jedno od područja  regije s najvećom količinom oborina.

Službena meteorološka mjerenja na Platku su vršena tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća (1.10.1949. do 25.10. 1962), te još nakratko u dva razdoblja (1.12.1980.  do 1.4.1981. i od 1.6.2001. do 1.10.2001). Prema dostupnim podacima iz navedenog razdoblja oborinski rekord za mjesec studeni je iznosio 800 mm iz 1950. godine.  Na tom području  je u prošlom stoljeću radila i meteorološka postaja Lividraga (20.10.1959. do 1.10.1984. godine). Lividraga je dva puta u periodu 1960.-1980. zabilježila preko 5000 mm padalina godišnje: 1960 – 5109 mm (od čega samo u listopadu – 1095 mm) i 1979 – 5113 mm.

Službena meteorološka mjerenja DHMZ vrši od 1.11.2003. u Crnom Lugu (Nacionalni park Risnjak).  Vrlo često uprava ta postaja bude  na vrhu popisa s najvećom količinom oborina. Po podacima sa stranica DHMZ-a, prosječna količina oborine u zadnjih 6 godina (2010.-2015.) iznosi 2810,8 mm. U tom je razdoblju najviše palo 2010. godine 3390,8 mm, a najmanje 2015. godine, 1919.3 mm.

Uz područje Snježnik-Risnjak, na području regije još su dvije lokacije sa  vrlo velikom godišnjom količinom oborine.   Na prvom mjestu je zaleđe Boke Kotorske (Lovćen, Orjen) gdje se nalazi poznato mjesto Crkvice.  Prema službenim podacima Svjetske meteorološke organizacije to je i lokacija s najvećom prosječnom godišnjom količinom oborine u Europi.  Za razdoblje 1960.-1990. prosječna godišnja količina oborine iznosi 4593 mm.  Od dostupnih podataka iz Crkvica navedimo još neke: 2014. godine je ukupno palo 6490.9 mm oborine; u prosincu 1958. godine je palo 2045 mm.

U susjednoj Sloveniji se   najveća  količina  oborina  mjeri na području Julijskih Alpa (stanice Žaga, Breginj, Vogel).   I najkišovitije talijanske lokacije su u području Julijskih Alpa.

Grafički prikaz podataka o količini oborine na Platku za zadnjih 30 dana (do 20.11.2016)

Komentari