Desetak dana nakon proljetne ravnodnevnice stiglo je vrijeme da se kazaljke sata pomaknu za jedan sat unaprijed, u 2:00 na 3:00 (nedjelja, 30. ožujka)“skratit” će nam noć za jedan sat. Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima.

Ovaj je sistem ozbiljno predložio William Willett u članku “Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, uprkos ozbiljnom lobiranju.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj u vrijeme Prvog svjetskog rata, a ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, a kasnije i ostale zemlje…

Prakticiranje ljetnog računanja vremena u Hrvatskoj, odnosno bivšoj Jugoslaviji, počelo je 1983. godine.

Spomenimo i da je 2011. godine Rusija odlučila ukinuti zimsko računanje vremena i ostaviti zemlju samo na ljetnom vremenu, s obrazloženjem da to smatra dobrim za zdravlje stanovništva

Komentari