Friday, Feb. 24, 2017

Prisjetimo se meteorološke 2016. u Hrvatskoj kroz 100 fotografija

Autor:

|

29.12.2016

|

Kategorije:

Prisjetimo se meteorološke 2016. u Hrvatskoj kroz 100 fotografija

Iza nas je još jedna (i)  meteorološki vrlo zanimljiva i uzbudljiva godina.   Početkom 2017. godine krenuti će naš tradicionalni (već trinaesti)  izbor najvećih meteoroloških događaja.  Za titulu Naj meteo događaja 2016.  borit će se 18  meteoroloških događaja.

Na kraju godine donosimo pregled meteoroloških događanja po mjesecima, a  u galeriji smo odabrali  100 meteoroloških  slika iz 2016. godine.  Slike koje smo odabrali pratit će i opise meteoroloških događaja u izboru Naj događaja, a tijekom godine smo ih objavljivali na našem forumu te na facebook stranici. Zahvaljujemo se svima koji su nam iz dana u dan slali svoje  slike te nam pomogli da dokumentiramo još jednu meteorološku godinu.

%%wppa%% %%slide=25%%

Siječanj 2016.

Nakon rekordno sušnog prosinca 2015. godine, prvi  mjesec 2016. je donio znatno dinamičnije meteorološke prilike. U prvih 15 dana mjeseca preko naših krajeva se premjestilo čak 5 ciklona koje su donijele obilnije oborine. Na Jadranu je u prvom tjednu siječnja pala  obilnija kiša, u unutrašnjosti snijeg, a snijeg se početkom mjeseca na sjeveru Jadrana mjestimice spustio do mora.  U Splitu  je 6. siječnja 2016. godine snažna pijavica s  mora ušla na sam grad i počinila dosta materijalne štete.

Potom je izražena  južina i obilna kiša na kraju prve  i početkom druge dekade snijega dovela do brzog topljenja snijega.  Poplavljene su bile rive u Starom gradu na Hvaru, na nekoliko lokacija od Šibenika do Primoštena.  10. siječnja su postavljena i dva nova siječanjska temperaturna rekorda za najvišu temperaturu. U Komiži je novi temperaturni rekord za siječanj 20.2°C, a u Zadru 17.4°C.  13. siječnja je u cijeloj Dalmaciji, od Zadra do Dubrovnika bilo pljuskova, grmljavine i  tuče, u višim dijelovima Zagore i susnježice, a zabilježene su i pijavice.  Nakon odlaska  i pete ciklone sredinom siječnja na Jadranu je zapuhala bura čiji su udari na Paškom mostu dosezali orkanskih 168 km/h.

Nakon burnih meteoroloških događanja u prvoj polovici mjeseca, uslijedilo je jednotjedno  razdoblje  suhog  zimskog  vremena pod utjecajem anticiklone.   Zima je na početku druge polovice siječnja  pokazala “zube”, osobito u gorskoj Hrvatskoj te u Dalmatinskoj zagori gdje su noćne i jutarnje temperature zraka povremeno spuštale ispod i do -14°C. Slabog, a ponegdje i umjerenog mraza, bilo je uz obalu i na otocima.  Zadnjih tjedan dana siječnja obilježilo je zatopljenje i vrijeme po južini.  26. siječnja su maksimalne temperature (Ogulin, Imotski, Bednja) dosezale i 17°C.

Siječanj je klimatološki ocijenjen kao iznadprosječno topao mjesec, uz iznadprosječnu količinu oborina.

Veljača 2016.

Vrlo dinamične meteorološke prilike donijela je i veljača.  Drugi mjesec u godini je obilježila toplina i velika količina oborine, a bilo je i mjesečnih rekorda.

Rekordna količina oborine za mjesec veljaču je pala u  Rijeci (407.7 mm),  Ogulinu (277.7 mm), Poreču (189.6 mm), Krapini (123.3 mm)  i Gradištu(71.2 mm).  U Gospiću, Gradištu i Osijeku veljača je po srednjoj mjesečnoj temperaturi bila i rekordno topla veljača.  Odstupanja srednje mjesečne temperature  od prosjeka su iznosila 6.1°C za Gospić, 5.6°C za Osijek i 5.5°C za Gradište.

Temperaturni rekord je postavljen i u Splitu. 17. veljače se minimalna temperatura nije spuštala ispod 15.2°C. To je najviša vrijednost minimalne temperature za mjesec veljaču u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1948. godine).

Početak veljače je  donio temperature i do 20°C. Prvi dan veljače 2016. je u Zagrebu bio topliji od zadnjeg dana srpnja 2015. godine.  Na početku veljače snijega nije bilo ni u najvišem gorju.

Sredinom prve dekade veljače nastupila je  kratkotrajna, ali izražena promjena vremena .  U gorju je pao snijeg, na dijelu Jadrana obilna kiša, a bilo je i jake tuče (Rijeka).  Kratkotrajno je zapuhala i olujna bura. Prvi snijeg u 2016. godini je zabijelio gotovo sve dalmatinske planine. Snijeg nije zaobišao ni otok Brač, s nekoliko centimetara zabijelila se Vidova Gora. Snijega je bilo i dalmatinskoj Zagori.

Nakon nekoliko stabilnih  dana prijelaz iz prve u druge dekadu veljače obilježio je utjecaj nove ciklone (Alen) koja je donijela  burna meteorološka zbivanja u velikom dijelu zemlje.  Olujni vjetar je prouzročio štetu u dijelovima Slavonije.   Kombinacija ciklonalne plime i visokih valova uslijed jakog do olujnog zapadnog vjetra (pulenta) poplavila je 10. veljače  dijelove obale od Zadra do Istre. Sredinom dana najteže je ovom nepogodom bio pogođen grad Rovinj gdje su udari pulenta dosezali 106 km/h.  Počinjena je velika materijalna šteta koja je procijenjena na 20 milijuna kuna.

Dan kasnije, u četvrtak 11. veljače 2016,   kao  da smo bili usred ljeta, sredinom dana je nad Kvarnerem i Istrom zabilježen  intenzivan konvektivan razvoj oblaka, uz pljuskove i tuču.   Meteorološka vijest tog dana je bila serija pijavica koje su se tijekom poslijepodneva razvile kod Malog Lošinja.  Niti jedna  od njih došla do kopna i počinila štetu.  Dva dana kasnije  se  Malom Lošinju pojavila pijavica koja je s mora izašla nad kopno i načinila materijalnu štetu. Pijavica je zahvatila nekoliko parkiranih automobila, a jedno od njih “premjestila” je 2 metra.  Uz obilnu kišu na Jadranu u unutrašnjosti je početkom druge dekade mjeseca bilo i snijega.

Izražena ciklonalna aktivnost u veljači se nastavila i na početku druge  polovice mjeseca uz vrlo raznolike meteorološke prilike.   Sredinom mjeseca  temperature na jugu Jadrana su dosezale gotovo ljetnih 23°C.  Zabilježena je i kratkotrajna epizoda orkanske bure podno Velebita (udari u Senju su 15. veljače dosezali 200 km/h).  Snijega je kratkotrajno bilo samo u višem gorju.  I zadnja dekada veljače je bila vrlo nestabilna, uz nekoliko brzih fronti i ciklona. Jedna od njih je u noći na 26. veljače donijela dosta grmljavine u Dalmaciji.

 

 Ožujak 2016.

I ožujak  je donio vrlo dinamične i raznolike meteorološke prilike.  Prvu dekadu  mjeseca obilježile su dvije izražene ciklone koje su u mnogim krajevima donijele zimski ugođaj.  Snijeg je 3. ožujka zabijelio unutrašnjost Istre i zaleđe Rijeke, a dan kasnije je obilniji snijeg osim u gorju pao i u Moslavini te u sjevernim krajevima unutrašnjosti.  U petak 4. ožujka 2016. u Kutini je izmjereno 23 cm snijega, a u Daruvaru 19 cm.

Količina oborina koja je pala u nekim krajevima od 3. na 4. ožujka 2016. je bila i rekordna dnevna za mjesec ožujak. Novi dnevni rekordi u količini oborine su postignuti u Puli (aerodrom) gdje je do 7 sati ujutro 4. ožujka palo 46.2 mm oborine,  Daruvaru sa 39.2 mm oborine te u Sisku sa 39.9 mm oborine.

Prvi ožujski vikend donio  novu ciklonu, ali i zatopljenje. Olujni udari juga i nizak tlak zraka u subotu 5. ožujka 2016. navečer pogodovali  visokoj plimi koja je poplavila dijelove obale Istre, a visoka plima nije poštedjela niti zapadnu obalu Istre te Kvarner. Snažan vjetar rušio je grane ili stabla na ceste, bilo je i prekida u opskrbi električnom energijom, oštećenih automobila, ali i onih koji su završili u moru (Lovran).   U slijedeća dva dana ciklona je najviše djelovala na vrijeme u Dalmaciji.  U ranim jutarnjim satima ponedjeljka 7. ožujka 2016. jako grmljavinsko nevrijeme  s tučom zahvatilo je splitsko područje.  Istog jutra su kod Primoštena i oko Pelješca zabilježene pijavice.   Na prijelazu iz prve u drugu dekadu mjeseca na vrijeme je utjecala plitka ciklona s juga Italije.  9. ožujka je ponovno u Splitu bilo tuče. Dvije pijavice su se razvile na moru između Primoštena i Rogoznice. Najviše oborine, 32 mm (snijega) je 11. ožujka palo na Zavižanu, pa je prvi puta u aktualnoj zimskoj sezoni visina snježnog pokrivača porasla do 1 metra.

Burnu prvu polovicu ožujka zaključila je i prva prava marčana bura. Najjači udar bure u Hrvatskoj u  nedjelju 13. ožujka  izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je orkanskih 167 km/h.  Stabilizacija vremena nastupila je početkom druge polovice mjeseca ožujka i potrajala je  do dolaska kalendarskog proljeća. Izraženija promjena vremena  je nastupila u srijedu 23. ožujka.  Duboka sredozemna ciklona nazvana  Ivan naglašeno je djelovala na vrijeme u čitavoj zemlji.  Sa  svoje prednje strane ciklona je  povukla ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine podrijetlom sa sjevera Afrike. U dijelovima Dalmacije zbog toga je tijekom dana zabilježena rekordna koncentracija pijeska i prašine pustinjskog podrijetla posljednjih 30-ak godina. Koncentracija je osobito gusta bila u južnoj Dalmaciji i dolini Neretve, gdje je vidljivost povremeno padala na svega stotinjak metara.   Ove pojave bilo je i drugdje na Jadranu i njegovu zaleđu, ali je bila slabije izražena.

Zbog razlike u tlaku zraka, na većem dijelu Jadrana te srijede  je puhala umjerena do jaka bura s olujnim udarima, a podno Velebita i s orkanskim udarima (do 173 km/h u Prizni. U Senju su ručnim anemometrom izmjereni udari bure od 190 km/h.  Snijeg je padao u velikom dijelu Like i Gorskog kotara, padao je na Učki i dalmatinskim planinama, a malo susnježice bilo je i u nekim nizinskim dijelovima unutrašnjosti.

Nakon odlaska ciklone vrijeme se do kraja mjeseca stabiliziralo. Posljednji dani ožujka protekli su  bez meteoroloških uzbuđenja.  U naše krajeve s juga i jugozapada pritjecao je  topao zrak, pa su najviše dnevne temperature, osobito u unutrašnjosti bile  iznad prosjeka za doba godine. Osobito je bilo zatoplilo posljednjeg dana ožujka. Najviše dnevne temperature su u Slavoniji mjestimice prešle 25°C.

 Travanj 2016.

Središnji mjesec klimatološkog proljeća obilježila je iznadprosječna toplina u prve dvije dekade, a potom i prava zimska epizoda u trećoj dekadi mjeseca.

Prvih dvadeset dana travnja  je bilo najtoplije takvo razdoblje u povijesti meteoroloških mjerenja u Splitu. Srednja temperatura u tom razdoblju je bila čak za 4°C viša od prosjeka.  Srednja dnevna temperatura na početku travnja na Zavižanu je iznosila gotovo 10°C,  kao da je riječ o sredini lipnja.  5. travnja 2016. na istoku Slavonije, u Gradištu je izmjereno ljetnih 28.1°C.  U Kninu je u prvom tjednu travnja zabilježeno pet  uzastopnih  toplih dana, s najvišom dnevnom temperaturom zraka 25 °C i višom, što se nije nikada dogodilo u povijesti mjerenja od 1. siječnja do 7. travnja.

Ljetni ugođaj, uz kratkotrajni povratak temperatura na prosječne vrijednosti za doba godine nakratko su prekinule dvije fronte.  Krajem prve dekade mjeseca je u  većem dijelu zemlje je palo barem malo kiše ali je jedini ekstremniji podatak o kiši bio 103 mm koliko je u noći na 9. travnja palo u Božavi na Dugom otoku.   Potom je uslijedilo nekoliko stabilnijih i toplijih dana do polovice mjeseca.  14. travnja se preko  naših krajeva brzo premještala fronta koja je osvježenje, kišu, pljuskove i grmljavinu donijela kopnenim krajevima i sjeveru Jadrana, a Dalmaciju je zaobišla. Mjestimice (područje Siska, Nove Gradiške, Slavonskog Broda) je kratkotrajno padala i tuča.

Potom se ljetni  ugođaj brzo vratio. U Osijeku je  17. travnja izmjerena maksimalna temperatura od 29.5°C.

Nakon iznadprosječne topline u prve dvije dekade, posljednja dekada travnja donijela je vrlo promjenjivo vrijeme uz izraženiju zimsku epizodu. Prva od nekoliko izraženijih promjena vremena nastupila je u utorak, 19. travnja 2016.  Hladna fronta je donijela zahlađenje i oborine, a na Zavižanu je palo 15 cm snijega.  Snijeg je zabijelio i više predjele Like. Pljuskova snijega je bilo mjestimice i u unutrašnjosti Dalmacije.

Izraženiju promjenu vremena donijela je ciklona Kruno 23. i 24. travnja.  Lokalno je bilo većih količina kiše (jug Istre, šibensko područje, Vis). U gorju  je pao snijeg, uključujući Sljeme i vrh Učke.  Pad temperature zraka, jaka bura, snijeg u planinama i na vrhovima Brača, ali i dijelu Dalmatinske zagore obilježili su zimski ponedjeljak 25. travnja 2016. u Dalmaciji.   Tog dana je u Splitu izmjerena rekordno niska minimalna temperatura (3.6°C) za treću dekadu travnja, odnosno bila je to najkasnije izmjerena tako niska najniža dnevna temperatura zraka na toj postaji nakon službenog završetka zime.  Susnježice i snijega je bilo i na istoku Slavonije (Gradište). Devet dana prije  tog proljetnog snijega   u Gradištu je bilo  izmjereno ljetnih 29°C.

Nakon prolaska ciklone i fronte u noći od ponedjeljka na utorak  26. travnja je došlo do razvedravanja. Uz prisustvo hladnog zraka u čitavoj unutrašnjosti, te u unutrašnjosti Istre i u dalmatinskoj Zagori temperature su se tijekom noći i jutra spustile ispod 0°C.  Mraza je bilo u mnogim krajevima pa su poljoprivredne kulture i vegetaciji koja je bila vrlo  rano krenula nakon pretoplog vremena u dotadašnjem dijelu proljeća.  Mraz je pobrao kompletan urod voća u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj i zapadnom dijelu Slavonije. Stradali su nasadi jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, trešanja, višanja, jagoda… Štete su se kretale od 70 do 100 posto. Proglašeno je stanje elementarne nepogode u  čak 12  županija.

Burni atmosferski procesi događali su se tijekom srijede 27. travnja 2016.  na nebu iznad Hrvatske i susjednih zemalja.  Nova fronta je donijela  nove oborine i zahlađenje.  Snježna granica u Zagorju, Međimurju i Gorskom kotaru spustila se do najnižih predjela, gdje se mjestimice stvorio i snježni pokrivač (Bednja 1 cm, Parg 13 cm, Puntijarka 5 cm).  Ovako kasni snježni pokrivač u unutrašnjosti zemlje posljednji put se formirao 28. travnja daleke 1985. godine. Na Jadranu i u Lici je bilo i grmljavine.  Nestabilno je bilo i slijedeća dva dana. Tuče je bilo na Hvaru i u dolini Neretve.

Svibanj 2016.

I posljednji  mjeseca klimatološkog proljeća, je donio  nastavak vrlo promjenjivog i nestabilnog vremena koje je obilježilo i zadnju dekadu travnja.   Tijekom mjeseca preko naših krajeva se premještalo nekoliko ciklona i fronti između kojih su trajala kraća razdoblja stabilnijeg vremena. Ljetnih vrućina nije bilo, a temperature iznad 30°C su se javile tek na kraju mjeseca.

Već je prvi svibanjski tjedan je u mnogim krajevima donio veće količine kiše. U Dubrovniku  je mjesečni je prosjek (66.5 litara)  bio  gotovo ispunjen u prva tri dana, kada je pala 61 litra kiše. Neke veće količine  oborine u prvom svibanjskom tjednu  su bile: Ogulin 102.9 mm,  Zavižan 69.4 mm, Gospić  66.5 mm, Ploče 44.7 mm,  Parg Čabar 41.2 mm…

Nakon ciklone koja je početkom  svibnja donijela kišu, druga polovica prvog svibanjskog tjedna je donijela više sunčanih sati, ali ne i potpuno stabilno vrijeme. U petak 6. svibnja 2016.  se u Kaštel Sućurcu dogodila  tragedija kada je na mjesnom groblju od udara groma stradala 32-godišnja žena.   Kobni udar groma je donijela manja nevera koja je zahvatila usko područje oko Kaštel Sućurca.

Ciklona Nika je potom obilježila prvu polovicu druge dekade svibnja.   U Dalmaciji je, već četvrti put u 2016. godini padala tzv. žuta kiša, odnosno kiša pomiješana sa pustinjskim pijeskom kojeg su sa sjevera Afrike povukli južni vjetrovi na prednjoj strani ciklone.

U tjedan dana  (od 9. do 16.5.2016) u  mnogim je mjestima  pala nova obilnija kiša, najviše na  Zavižanu 109.7 mm,  potom u Ogulinu 92.6, Pargu 84, Rijeci  83, Gospiću  80.2, Pazinu  69.9,  Sisku 65.1..Lokalno je bilo i izraženijih nevremena.  U noći na 13.  svibnja i tijekom jutra  dijelove južne Dalmacije pogodilo je jako grmljavinsko nevrijeme. U  Dubrovniku je palo malo više od 30 litara oborine po kvadratnom metru u svega nekoliko sati. Osim jake kiše, povremeno je padala intenzivna tuča koje je oko 7 sati ujutro zabijelila dijelove grada pod Srđem.  U nedjelju 15. svibnja je u najvišem gorju (Zavižan, Dinara) padao i snijeg, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Nakon nekoliko dana „predaha“ nova ciklona je stigla krajem druge dekade svibnja.  Lokalno je 19. i 20. svibnja ponovno bilo obilnije kiše (Metković 60 mm, Ploče 53, Imotski 30), te tuče (Umag, Novi Marof).

„Smješten“ između dvije ciklone, pretposljednji svibanjski vikend je uz obilje sunčanog vremena donio ljetni ugođaj u naše krajeve i prve   svibanjske tople dane, i na moru i na kopnu. U subotu  22.svibnja i u nedjelju 23. svibnja  su u većini krajeva najviše dnevne temperature, prvi puta u  svibnju prešle 25°C, a u nekim mjestima su dosegnule i 28°C.

Niz svibanjskih ciklona je zaključila Pamela 23. i 24. svibnja.  Samo mjestimice  je bilo i izraženijih pljuskova s većom količinom  kiše (Umag 30 litara u 90 minuta).  U utorak 24. svibnja uz temperaturu oko 0°C na Zavižanu kratkotrajno padao i snijeg, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Uslijedilo je opet nekoliko stabilnijih i sve toplijih dana. 27. svibnja je, prvi puta u 2016. godini najviša dnevna temperatura u Hrvatskoj prešla 30°C. Tog je dana najtopliji bio Karlovac sa 30.3°C. U slijedeća dva dana, posljednjeg vikenda u svibnju temperature su u mnogim mjestima unutrašnjosti prešle vrućih 30°C.  Krajem te vruće nedjelje, 29. svibnja se brzom premještala još jedna fronta  koja je donijela  mjestimice  jače  pljuskove  tuču (jug Istre i okolica Bjelovara). 

Lipanj  2016.

I prva polovica lipnja je bila izrazito nestabilna uz česte grmljavinske oluje, tuču  i obilnu kišu. U nekoliko mjesta je u prva dva tjedna pala vrlo velika količina kiše. Gotovo svakodnevno je bilo izraženijih lokalnih pljuskova i grmljavine. U Pazinu je već u prvih devet dana lipnja palo 107 mm kiše, što je više od mjesečnog prosjeka. Do polovice lipnja je palo 288 litara kiše čime je već tada bio osiguran najkišovitiji  lipanj u povijesti mjerenja (do kraja mjeseca je ukupno palo 296.4 mm). Tih je dana gotovo svakodnevnih  obilnih pljuskova bilo na zagrebačkom području (najviše u subotu 4. lipnja kada je na  nekim postajama  palo i do 48 litara kiše).

Uz Pazin najviše kiše je u prvoj polovici  lipnja palo u Pločama, 232 litre na kvadratni metar. Međutim glavnina toga (160 litara) je pala u jednom danu, 12. lipnja.  Troznamenkastu količinu kiše u tom razdoblju bilježilo je  još nekoliko postaja: Rijeka 131 mm, Zavižan 129.5 mm, Parg 127.6  i Makarska s 111.7 mm.

Bilo je  još nekoliko izraženijih oborinskih epizoda kao što je  80 mm u Krku u nekoliko sati prvog dana lipnja. U noći na petak 10. lipnja u Dubrovniku je palo više kiše (71.5 mm) od mjesečnog prosjeka za lipanj (58.1 mm). Česta je bila tuča osobito  u Istri. Pijavice su  zabilježene kod Primoštena (3. lipnja), te uz zapadnu obalu Istre u nedjelju 12. lipnja. Tog dana su zbog obilne kiše pod vodom bili dijelovi Novog Vinodolskog i Makarske.

Nestabilna prva polovica lipnja je završila, neuobičajeno za taj mjesec, s  jakim i olujnim jugom  duž Jadrana.  U srijedu 15. lipnja  u Splitu je najjači udar iznosio 112 km/h, u Šibeniku 105 km/h, a u Zadru 101 km/h.   Podigla se i razina mora pa su poplavljene rive na Cresu, Lošinju, Kaštelima.  U prekidu su bile  brojne katamaranske i trajektne linije od Rijeke do Splita. Kiša nije bilo puno, ali je  tamo gdje je pala sadržavala pijesak kojeg su snažni visinski vjetrovi sa sjevera Afrike preko Sredozemnog  mora doveli i do naših krajeva, te dalje na sjeveroistok Europe.

Kalendarsko proljeće ispraćeno je  uz još jednu ciklonu koja je u mnogim krajevima donijela još jednu izraženiju kišnu epizodu.  Nerijetko je palo i više od 40 litara kiše po kvadratnome metru. 24-satne količine  izmjerene 20. lipnja ujutro u mnogim mjestima su bile  i više od polovice mjesečnog prosjeka. Najviše, čak 72.7 litara je palo na zagrebačkom aerodromu Pleso.

Prave ljetne vrućine ove su godine stigle tek s dolaskom i kalendarskog ljeta.  Četvrtak 23. lipnja je donio prave vrućine u gotovo cijeloj zemlji. U Splitu i Pločama je izmjereno 36°C, a u Metkoviću i 37°C. U Dubrovniku se  temperatura u  noći na subotu  25. lipnja nije spuštala ispod  28.9°C, što je novi lipanjski rekord za najvišu minimalnu temperaturu.

Vrućine su pratila i nevremena kojih je bilo i na Jadranu i u unutrašnjosti.   U nevremenu koje je u kasnim večernjim satima u subotu 25. lipnja zahvatilo Krapinsko-zagorsku županiju, posebno njezin zapadni dio i Kumrovec, u deset minuta pale su velike količine kiše koje su poplavile veliki dio mjesta.

I u slijedeća dva dana su mnoge krajeve zahvatila jaka nevremena, osobito u ponedjeljak 27. lipnja. Snažna oluja je tog dana zahvatila  dijelove Slavonije.  Obilni pljuskovi, tuča  i olujan vjetar su u Osijeku počini veliku materijalnu štetu. Širom grada je srušeno na desetine stabala.  U samo sat vremena je u dijelovima grada palo do 40 mm kiše.  Velike štete su oluje počinile i u Brodsko-posavskoj županiji, Imotskoj krajini te u Kninu.  Nakon tog olujnog ponedjeljka vrijeme se do kraja lipnja stabiliziralo.

Srpanj 2016.

Prva dekada srpnja prošla  je  bez većih meteoroloških uzbuđenja.  Uz obilje sunčanog vremena temperature su bile ljetne, ali u prvom srpanjskom tjednu nisu  prelazile vrlo vrućih 35°C. Kraćih nestabilnosti je bilo ponegdje u unutrašnjosti i na sjeveru Jadrana.   6. srpnja 2016. je grmljavinsko nevrijeme s tučom zahvatilo imotsku krajinu.  Val vrućina je zahvatio naše krajeve na prijelazu iz prve u drugu dekadu srpnja.  Početkom druge dekade mjeseca diljem Jadrana izmjerene su temperature mora od 26 do čak 28°C. Najviše dnevne temperature zraka diljem Hrvatske bile su od 30 do vrlo vrućih 36°C ponegdje u Dalmatinskoj zagori.

Sredinu mjeseca obilježila je ciklona Una koja je donijela izraženu promjenu vremena, neuobičajenu za sredinu klimatološkog ljeta.

Prva olujna nevremena su dijelove Slavonije zahvatila krajem srijede 13. srpnja.  Nevrijeme praćeno olujnim vjetrom, jakom kišom i tučom najveće štete je napravilo na području Požege, Kutjeva, Jakšića i Pleternice. Za pogođene dijelove Požeške kotline proglašeno je stanje elementarne nepogode. Oštećeno je oko 40 kuća, oko 500 gospodarskih objekata, 25 000 ha poljoprivrednih površina. Štete su oko 30 milijuna kuna.  Veliku je štetu olujno nevrijeme počinilo i u Orahovici.

Petak i subotu, 15. i 16. srpnja je obilježila jaka i olujna bura s orkanskim udarima (podno Velebita do 140 km/h) koja je  u udarnom turističkom vikendu stvorila mnogo problema u prometu zbog zatvorenih cesta prema Dalmaciji.  Prema otoku Pagu i sa otoka prema kopnu nije bilo moguće prometovati.  U Dalmaciji je najjači udar zabilježen u Brelima i iznosio je 116 km/h.  Taj dan su obilježili i brojni požari u Dalmaciji.

Ciklona i sjeverni vjetrovi su donijeli i zahlađenje.  U Splitu je u tog petka u 20 sati, uz kišu i jaku buru izmjereno 15.4°C.  Subota  16. srpnja je, osobito u unutrašnjosti donijela jesenske temperature zraka, od 14d o 16°C.    Bura je bila ohladila i more, pa je njegova temperatura kod Šibenika iznosila samo 19°C.

Na nekoliko lokacija u Slavoniji je u 4 dana (13. -17.srpnja 2016)  palo više od 100 litara kiše (Kutjevo 188 mm, Slavonski Brod 119, Lipik 107, Gradište 104, Osijek 89) . Poplava je bilo u Orahovici gdje se izlila rječica Vučica. U Velikoj se izliza rijeka Veličanka. Izlila se i rijeka Orljava. Poplavljeni su bili i dijelovi Našica i Đurđenovca.  Na Jadranu je kiše bilo znatno manje, osim u Dubrovniku (33 mm). U Splitu su pale tek 4 litre kiše, a u Zadru niti litra (0.6).

Vrijeme se od 18. srpnja stabiliziralo pa je uslijedio sunčaniji i topliji tjedan ponovno s ljetnim temperaturama. U nedjelju 24. srpnja u Kninu je temperatura porasla na 37°C.    Međutim, atmosfera se iznad naših krajeva, zbog pritjecanja vlažnog zraka sve više destabilizirala, pa su nedjelja 24. i ponedjeljak 25. srpnja donijeli obilnije pljuskove i nevremena u mnogim mjestima (Đakovo, Hrvatska Kostajnica, Kutjevo) .

Do kraja mjeseca se zadržalo uglavnom stabilno i vruće ljetno vrijeme.  Posljednji dani srpnja donijeli su u cijeloj  zemlji prave ljetne vrućine s temperaturama do 36°C koliko je izmjereno u Kninu zadnjeg dana srpnja.

 Kolovoz 2016.

I kolovoz je donio promjenjivo i nestabilno vrijeme bez dužih i izraženijih vrućina. Nakon nestabilnijeg prvog dana mjeseca uslijedilo je nekoliko  sunčanijih i vrućih dana. Temperature su u većini krajeva prelazile 30°C, a tek ponegdje dosezale i vrlo vrućih 35°C.  Sredinom prve dekade su   hladna fronta i ciklona donijele lokalne pljuskove i grmljavinu, buru na Jadranu i kratkotrajno zahlađenje.  U Ogulinu je 5. kolovoza  palo 66.5 litara kiše, više od polovice mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 118 litara kiše na kvadratni metar.

Nakon nekoliko stabilnih i ne prevrućih ljetnih dana, posljednji dan prve dekade kolovoza donio je novu  ciklonu  s obilnijim  oborinama, zahlađenjem  i još jednu epizodu bure na Jadranu.   Jače nevrijeme je zahvatilo Poreč.  Iza frontalnog poremećaja i ciklone u naše je krajeve pritjecao hladniji kontinentalni zrak.  Jutro 12. kolovoza je  u nizinama unutrašnjosti, u gorskim krajevima te na sjeveru Jadrana donijelo, za doba godine vrlo niske temperature zraka.  Najhladnije je bilo u gorskim krajevima. U  Lici se temperatura spustila do 1.6°C koliko je izmjereno u Stajnici. Na Zavižanu se temperatura spustila do 1.8°C. U nizinama unutrašnjosti minimalne temperature su se kretale od 4°C u središnjim krajevima do 9°C na istoku Slavonije.  U Rijeci je izmjerena minimalna temperatura od 12.8°C što je bila  rekordno niska temperatura   za  drugu dekadu kolovoza odnosno za  razdoblje od 10. do 19. kolovoza.

Sredina kolovoza donijela je brzi povratak ljetnih temperatura. Ipak,  nije bilo potpuno stabilno. Nestabilni kolovoz je zaključio još jedan izraženi frontalni poremećaj koji se preko naših krajeva brzo premještao u noći na ponedjeljak 22. kolovoza. Izraženije pogoršanje uz grmljavinske pljuskove i jak vjetar je zahvatilo sjeverni Jadran oko ponoći te se do jutra brzo premjestilo do istoka i juga zemlje. U mnogim je mjestima te  noći palo od 10 do 40 litara kiše na kvadratni metar, U Malom Lošinju je u u samo 12 sati palo  čak 96.2  mm  kiše . To je  bilo 1.5 puta više od prosječne mjesečne količine za kolovoz (61.9 mm). Ukupno je u kolovozu u Malom Lošinju do tog dana već palo čak 167 litara kiše (a to je i konačna mjesečna količina), što je gotovo trostruka prosječna mjesečna količina.

Prolaz fronte je, osobito na Jadranu bio  praćen i jakim i olujnim vjetrom, burom i tramontanom. Jak vjetar je te  noći u autokampu u Vrsaru srušio stablo na kamp kućicu. Jedna je osoba lakše ozlijeđena.  U Puli su vatrogasci uklanjali srušena stabla s prometnica.  Srušenih stabala i rasvjetnih stupova je bilo i na splitskom, zadarskom i šibenskom području.

Nakon te fronte do kraja kolovoza nije bilo meteoroloških uzbuđenja, prevladavalo je stabilno i toplo, a i temperature se ponovno dosezale 30°C.  Pljuskova je pred kraj mjeseca bilo samo u Gorskom kotaru.

Rujan 2016

Stabilno vrijeme s kraja kolovoza nastavilo se i u prvim danima rujna. Srednja temperatura zraka prve trećine rujna u većini je Hrvatske bila  viša od prosječne za tih prvih deset dana za 2 do 4 °C. Kratkotrajna  promjena vremena stigla je u ponedjeljak 5. rujna  i donijela kišu velikom dijelu zemlje. Promjenu je donijela “brzopotezna” ciklona sa svojim frontalnim sustavom.  U Dalmaciji je palo do 82 mm  (Trsteno u samo nekoliko sati). S prolaskom fronte je prolazno osvježilo,  a jugo na Jadranu zamijenila bura.

Nakon te brze promjene uslijedio je u većini krajeva  stabilniji tjedan  uz  sunčano i toplo kasnoljetno vrijeme.   Više oblaka uz povremene rijetke pljuskove bilo je početkom druge dekade  uglavnom na jugu Jadrana i u Dalmaciji. Uzrok tom je kruženje vlažnog i nestabilnog zraka u sklopu visinske ciklone koja se danima zadržavala  nad jugom Italije.

Posljednje dane kalendarskog ljeta obilježio je  višednevni ciklonalni utjecaj (ciklona Andrija).  Promjena vremena uz obilne grmljavinske pljuskove je već ujutro u petak 16. rujna  zahvatila dijelove sjevernog Jadrana gdje je pala velika količina kiše.  Tog dana je Poreč zahvatilo jako kišno nevrijeme uz poplave i bujice. Palo je 125.5 litara kiše, glavnina u rano poslijepodne.   Ostali  podaci o kiši u 24 sata su bili: Kukuljanovo 178 mm, Bakar 102, Rijeka 90.4, Crni Lug-Risnjak 89.0, Rijeka-aerodrom  87.5, Delnice 85.0, Senj 81.5,  Zavižan 57.8,

U noći na nedjelju 18. rujna i tijekom nedjelje  Jadran  je zahvatio novi kišni val. Obilnija kiša je pala u Puli (69 mm), Krku (63) i Zadru aerodorm (51).  Kod Savudrije se formiralo i nekoliko pijavica. Nekoliko pijavica  se dan ranije, u subotnje prijepodne formiralo ispred rta Kamenjak, na samom jugu istarskog poluotoka.

Ciklona je naglašeno počela djelovati na vrijeme u Dalmaciji krajem nedjelje 18. rujna. Jaki grmljavinski oblaci prvo su se stvorili na otvorenom moru i vanjskim otocima. U blizini Svete Nedjelje, na južnim obalama otoka Hvara, iz olujnog kumulonimbusa stvorilo se nekoliko pijavica kod kojih je jedna, najrazvijenija, stigla do same obale otoka.   Pijavica je nad kopno ušla na nenaseljenom dijelu otoka, pa nije napravila materijalnu štetu.

U popodnevnim satima najjače nevrijeme zabilježeno je u okolici Brela. Tamo se satima obnavljao grmljavinski oblak, donoseći jake oborine. U svega nekoliko sati, u Brelima su pale čak 92 litre kiše po kvadratnom metru, što je više nego što prosječno padne u cijelom rujnu.

Uslijedila je stabilizacija vremena koja je potrajala do kraja rujna.  Kalendarska jesen je 22. rujna  dočekana  uz stabilno anticiklonalno vrijeme.  Noćne i jutarnje temperature su u posljednjem rujanskom tjednu u unutrašnjosti bile niske, mjestimice su padale i  ispod 5 Celzijevih stupnjeva, a i u većem dijelu zaobalja bile su jednoznamenkaste. Ipak, dnevna toplina je i dalje bila prisutna pa su ponegdje najviše dnevne temperature uspjele prijeći vrlo toplih 25°C. More je i dalje bilo  toplo s površinskim temperaturama od 20 do 24°C na našem dijelu Jadrana.

  Listopad 2016.

Stabilno vrijeme koje je obilježilo kraj rujna nije potrajalo i u listopadu.  Veći dio mjeseca obilježilo je vrlo promjenjivo vrijeme. U prva tri tjedna ispratili smo pet ciklona. Prvu polovicu listopada je obilježilo promjenjivo  i svježije  vrijeme, a u gorju je pao i prvi jesenski snijeg.  Sredinu mjeseca i početak treće dekade obilježila je južina, zatopljenje i lokalno veće količine kiše.

DHMZ analiza temperaturnih anomalija za listopad 2016. godine pokazuje da su srednje mjesečne temperature zraka bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -1,3°C (Daruvar) do 0,2°C (Gospić).

Srednja mjesečna temperatura zraka na postaji Zagreb Maksimir je bila za 0.1°C niža od prosjeka.  Listopad 2016. je prvi mjesec nakon ožujka 2013. koji je hladniji od prosjeka 1961-1990 (niz od 42 mjeseca).

U  Zadru  Puntamika  listopad 2016. bio za  odnosno 0,2 °C hladniji od prosjeka, a zadnji puta je hladniji mjesec od prosjeka bila veljača 2013. godine.

Prva  jesenska fronta i ciklona (Branka) su  preko nas prešle 2. i 3. listopada.  Posvuda je palo barem malo kiše. Najviše je palo na dijelu sjevernog Jadrana (Senj 94.4, Poreč 83.1..) te u gorju i Lici (Zavižan 66, Gospić 61..) Na sjevernom i srednjem Jadranu je bilo i dosta grmljavine, ponegdje i tuče koja je zabilježena i u Gorskom kotaru i Lici. Nakon fronte zapuhala je bura  i sjeverac u unutrašnjosti , uz zahlađenje

Prvi listopadski četvrtak, 6. listopada  je  osvanuo s hladnim jutrom, a mraza je osim u gorskim krajevima bilo ponegdje i u nizinama unutrašnjosti.  Više oblaka uz mjestimične slabe oborine bilo je u srednjoj i južnoj Dalmaciji.   Na  Biokovu i Kamešnici je padao  snijeg, prvi u aktualnoj sezoni. Nova ciklona je 7. listopada kišu  i grmljavinu  donijela jugu Jadrana (Mljet 97.6 mm, Dubrovnik 56.7 mm).

Potom je na početku druge dekade listopada u gorju zabilježen prvi snježni pokrivač aktualne jeseni (Zavižan 18 cm, 10. listopada).  Snijeg je ponovno zabijelio više planine Dalmacije. Zabijelili su se Biokovo, Dinara, Kamešnica, Svilaja, a snježni pokrivač stvorio se i na samom vrhu Mosora na oko 1300 metara nadmorske visine.  Nova sredozemna ciklona (Danijela) sasvim je u središnjem listopadskom vikendu  otpuhala hladnoću i  svježinu koja je obilježila prvu polovicu listopada.  Snijeg koji je zabijelio najviše  planine brzo se otopio.  Lokalno je bilo obilnije kiše. Tako je 15. listopada u Šibeniku uz jako grmljavinsko nevrijeme  palo  80.4 litara kiše, što je tek malo manje od mjesečnog prosjeka za listopad (86.9 mm).   Nestabilno je bilo i na početku zadnje dekade mjeseca uz kišu u mnogim krajevima. U Kukuljanovu kod Rijeke je 20. listopada palo čak 180 litara kiše na kvadratni metar.

Početak posljednjeg listopadskog tjedna donio je u našim krajevima  izraženije zatopljenje uz visoke temperature zraka   kao da smo u kasnom ljetu, a ne sredini jeseni.   Osjetu topline je doprinosio i umjeren jugozapadni vjetar.  U utorak 25. listopada  je u mnogim krajevima unutrašnjosti  najviša dnevna temperatura porasla do ljetnih 25°C, koliko je izmjereno u Lipiku, Slavonskom Brodu, Hrvatskoj Kostajnici, Novoj Gradiški, Požegi i Virovitici. Južinu je prekinula brza fronta koja se preko naših krajeva premještala u noći na srijedu 26. listopada.  Uz Gorski kotar obilnija je kiša pala i u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti . Posljednji dani listopada prošli  su  u znaku stabilnijeg i sunčanijeg vremena.

Studeni 2016.

Studeni 2016. najviše će se pamtiti kao ekstremno kišovit mjesec na riječkom području i u Gorskom kotaru.  U Rijeci je tijekom mjeseca palo  486.9 mm kiše što je rekordna količina za mjesec studeni , a ujedno je riječ i o drugom najkišovitijem mjesecu u povijesti mjerenja . Na automatskoj meteorološkoj postaji Platak  u studenome je palo 1311 mm. Taj podatak je neslužben, ali bi svakako mogao biti među najvećim (ili najveća) mjesečna količina oborine izmjerena u Hrvatskoj. U  Crnom Lugu u studenome je palo 818 mm oborine. Još neke veće mjesečne količine oborine su bile:   Parg 457 mm,  Delnice 519 mm, Kukuljanovo 513 mm, Bakar 394 mm

4. studenog je počeo   višednevni utjecaj prostrane europske  ciklone (Gordon).   Neke  najveće količine oborine  koje su pale u razdoblju 4.-11.11.2016 su bile: Parg Čabar 163.3 mm,  Gospić 147.9 mm, Rijeka 122.6 mm, Ogulin 108.6 mm, Senj 101.5, Šibenik 100.1. Uz pritjecanje hladnog zraka malo snijega je palo u višem gorju (Sljeme 7 cm Parg i Zavižan 2 cm). U sjeverozapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti snijeg je padao i u nizinama, ali na meteorološkim postajama nije izmjeren snježni  pokrivač. Obilna kiša je dovela i do porasta vodostaja rijeka na zapadu zemlje (Raša, Kupa), ali problema s poplavama nije bilo.

Nakon kraće stabilizacije vremena drugi vikend studenog  (11.-13.11.2016) je donio utjecaj izražene sredozemne ciklone (Hera) koja je donijela klasičnu kasno jesensku  promjenu vremena uz lokalno velike količine oborina (kiša, obilniji snijeg u gorju, malo  snijega u nizinama), a na Jadranu je bilo i grmljavine, a nisu izostale ni pijavice.  U Rijeci je 11. studenog u 12 sati palo 102 mm kiše.  Jako nevrijeme s tučom je zabijelilo Njivice na Krku, a dan kasnije se između Brača i Hvara formiralo nekoliko pijavica.

Visine snijega  13.11.2016. su bile: Zavižan 34 cm, Sljeme 33, Delnice 17, Parg 15,  Crni Lug 5, Gospić 4 cm. Izvještaji s Plitvičkih jezera govorili su  o tridesetak centimetara snježnog pokrivača.   Prvi snijeg sezone je zabijelio i Učku i najviše vrhove Ćićarije. Dosta snijega je palo i u  višim područjima  na sjeverozapadu i sjeveru unutrašnjosti (Ivanščica, Bilogora). U nizinama je također padao snijeg, ali se zadržao tek ponegdje (Križevci i Sisak 2 cm, Hrvatska Kostajnica 1 cm).

Potom je oko sredine mjeseca uslijedilo nekoliko suhih i stabilnijih dana, većinom hladnijih od prosjeka. Nova južina i zatopljenje uz obilne oborine  je nastupilo na prijelazu iz  druge  u   treću dekadu mjeseca.   Na Platku je samo u tri dana (18.-21.11.2016), palo više od 400 m  kiše. U Rijeci je ciklona ukupno donijela   197 mm kiše,  a   Crnom Lugu 329 mm.  U Rijeci je zbog obilnih kiša bilo i problema s poplavama.  U ostalim krajevima zemlje kiše je na početku treće dekade studenog bilo malo , u Slavoniji i dijelu Dalmacije je i potpuno izostala. Zato nije nedostajalo topline. Najviše dnevne temperature su i na kopnu i moru dosezale 20 ili 21°C. Na jugu Jadrana  je tih dana  temperatura mora iznosila 19°C.

Zadnja ciklona u studenom je utjecala na vrijeme, kao i prethodne tri tijekom vikenda.  Rijeka je tu ciklonu „dočekala“ sa mjesečnom količinom kiše od  480.1 mm.  U Rijeci je ciklona donijela samo 6.8 mm kiše, samo malo više od potrebne količine za novi mjesečni rekord.  Ipak, i ta je ciklona lokalno donijela obilniju kišu.  Zadnje dane mjeseca obilježilo je zimsko vrijeme.  Fronta sa sjevera je donijela zahlađenje te tek malo snijega  u gorju, poneku pahulju i u nizinama unutrašnjosti-  U unutrašnjosti je zapuhao sjeverac, a Jadranom se, nakon desetak dana juga brzo proširila jaka i olujna bura zbog koje je bilo  problema u prometu i zatvorenih cesta.

Prosinac 2016.

Drugu godinu zaredom prosinac obilježava ekstremna suša. Cijelog mjeseca na vrijeme u našim krajevima utjecala je prostrana europska anticiklona.  Bilo je nekoliko oslabljenih fronti koje su se spuštale sa sjevera, ali je oborina koju su donijele bila tek mjestimična i slaba. Nešto više oborina (ali opet nigdje više od 9 mm) je  palo krajem mjeseca, nakon prodora manje količine vlažnog zraka sa sjevera Europe.

Kad se početkom siječnja srede svi podaci za prosinac sasvim je izvjesno da će u mnogim mjestima i ovogodišnji prosinac ostati zabilježen kao ekstremno sušan prosinac u povijesti meteoroloških mjerenja. Naime, na mnogim će postajama  dva najsušnija prosinca biti ovogodišnji kao i onaj iz 2015. godine.

Magla i niski oblaci bili su česti i dugotrajni posebno u  nizinama unutrašnjosti.  Zadnjih nekoliko dana kalendarske jeseni i prvih dana kalendarske zime, temperatura se u mnogim nizinskim krajevima unutrašnjosti nije cijeli dan penjala iznad 0°C.  Tako je npr. u Zagrebu od 18. do 25. prosinca zabilježen jednotjedni niz tzv. studenih dana.  Ponegdje je bilo i tzv. industrijskog snijega, a zimskom ugođaju je pridonijela i pojava inja.

Prosinac je najviše sunca donio u višem gorju te na Jadranu. U nekoliko navrata je temperaturna inverzija bila vrlo izražena. Tako je  9. prosinca  u istočnom dijelu Zagreba tj. na postaji Maksimir uz mraz i inje vladao cjelodnevni minus,  a na Sljemenu (Puntijarka) je bio  gotovo proljetni ugođaj. Najviša dnevna temperatura je dosegnula čak 16.1°C, što je bilo  za 16.5°C više od maksimalne temperature izmjerene na postaji Maksimir.   Tih 16.1°C je  novi rekord za najvišu temperaturu izmjerenu u mjesecu prosincu na Sljemenu. Stari rekord od 14.5°C koji je postavljen 28.12.2015. tako nije izdržao niti godinu dana.  U nedjelju 26. prosinca na Puntijarci je temperatura porasla do  14.8°C, što je druga najveća prosinačka temperatura u   povijesti mjerenja (od 1981).

Temperaturna inverzija   je bila naročito izražena  22. prosinca. Tog dana je zabilježena  velika promjena  temperature na maloj razlici nadmorske visine. Podaci sa radiosondažne postaje Zagreb Maksimir pokazivali su  da je razlika temperature na samo 150 metara nadmorske visine iznosila čak 13°C. U 13 sati je na visini od 884 metra temperatura iznosila -8.3°C, a na visini od 1032 metra 4.6°C.  U to vrijeme je u Zagrebu (Maksimir) temperatura iznosila -2.1°C, a na Puntijarci 4.2°C.  U sloju od 900 do 1600 metara razlika temperature je iznosila oko 16°C (od -8 do +8°C).

Na  nekoliko lokacija su se tijekom prosinca najviše dnevne temperature približile temperaturnim rekordima za prosinac.

10. prosinca na Zavižanu je izmjerena najviša dnevna temperatura  od 11.9°C.  Temperaturni rekord za prosinac iznosi 14.6°C (od 13. prosinca 1994. godine).

U petak, 23. prosinca , i na sjeveru i na jugu Jadrana su temperature mjestimice porasle do 19°C.  Najtopliji su bili  Hvar sa 19.1°C, Dubrovnik sa 18.7°C i Rijeka sa 18.5°C. U Rijeci je ta temperatura druga najviša izmjerena u prosincu u povijesti meteoroloških mjerenja, a ona u Rijeci traju od 1948. godine. Toplije u prosincu je bilo samo 1979. godine, kada je četvrtog dana u mjesecu temperatura porasla do 20.4°C.  Prosinački rekord za Hvar je 20.6°C (7.12.2967), a za Dubrovnik 20.3°C (3.12.2014).

Iznimno toplo je 26. prosinca  bilo u Gorskom kotaru. Tako je u Pargu najviša dnevna temperatura porasla do 16.3°C, što je bilo samo za 0.8°C manje od temperaturnog rekorda za mjesec prosinac (iznosi 17.1°C od 4.12.1979 godine). A  pet dana ranije (21. prosinca) u Pargu je najviša dnevna temperatura iznosila samo -5°C.

Komentari

Share This Article

Related News

Split: Otovrena prva samostalna izložba fotografija Miroslava Lelasa “(Ne)vrijeme u slikama”
Bliži se proljeće: Slavonija na pragu 20 stupnjeva, u petak stiže fronta
Stižu topliji dani uz južinu, a zatim brzi preokret

O Autoru

Ned