Sunday, Sep. 24, 2017

Rujan – nekima, možda i mnogima sjajan?!

Autor:

|

11.09.2016

|

Kategorije:

Rujan – nekima, možda i mnogima sjajan?!

Prenosimo kolumnu Zorana Vakule objavljenu na hrt.hr

Za razliku od kolovoza, koji je neke razočarao, posebice ljubitelje vrućine, rujan sve više potvrđuje mnogobrojna očekivanja i prognoze. Hoće li i dalje? Kada im, gdje i koliko možemo vjerovati?

Analiza prve i prognoza druge trećine – manjak rujanske svježine

Srednja temperatura zraka prve trećine rujna u većini je Hrvatske viša od prosječne za tih prvih deset dana za 2 do 4 °C. Pritom je ponegdje, kao primjerice u Rijeci i Splitu, dosadašnji dio mjeseca topao kao rijetko koji do sada. Broj vrućih dana, onih s najvišom dnevnom temperaturom zraka 30 °C i višom, u prvom rujanskome desetodnevlju u Rijeci je do sada izjednačen s rekordnih 6, zabilježenih 1948. i 1973. godine, u kojoj je jedino srednja najviša dnevna temperatura zraka prvih deset dana rujna bila viša nego ove godine. Tada 30,1 °C, a ove godine 29,4 °C.

I srednja najniža temperatura je pri vrhu popisa najviših, ne samo u Rijeci, nego i u Zagrebu. Još više u Splitu, gdje je viša u znanoj povijesti mjerenja bila samo 1987. i 2011. godine.

Slijedom toga, a i prilično postojanih prognoza za sljedeće tjedne, već sada se može gotovo pa tvrditi kako će ovaj rujan biti relativno topao mjesec, s uglavnom još većim odstupanjem od klimatološkog prosjeka nego kolovoz.

Štoviše, moglo bi se reći kako će ovogodišnji rujan, u usporedbi s ostalim devetim mjesecima godina za koje postoje podaci u povijesti mjerenja, biti po mnogočemu ekstremniji nego što je kolovoz bio u usporedbi s osmim mjesecima.

A podrobnije o prošlome kolovozu, kao i o ljetu 2016. godine, može se pročitati u izvještajima klimatologa DHMZ-a, prema kojima se pak može zaključiti kako su se dugoročne prognoze još jednom ostvarile.

No, iskrenost nalaže spominjanje odstupanja ne samo od Svjetske meteorološke organizacije službenog klimatološkog niza, od 1961. do 1990. godine, nego i onog novijeg, od 1981. do 2010., prema kojem je kolovoz bio još „prosječniji“, pa čak ponegdje s malim „minusom“ u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti, što se ove godine u većini Hrvatske dogodilo još samo u svibnju. A dugoročne prognoze za kolovoz, kao i za cijelo tromjesečje – za koje se i ostvarilo – upućivale su na vrlo veliku vjerojatnost samo pozitivnog odstupanja, pa su se još jednom potvrdile poznate spoznaje o manje pogrešnoj dugoročnoj prognozi po tromjesečjima u usporedbi s onom za pojedinačne mjesece, kao i o nemogućnosti pouzdanog prognoziranja zbog kaotičnosti atmosfere.

Jesmo li toliko griješni da smo žalosno-smiješni?

A kad se spominju iskrenost i pogreške, evo i najnovijih rezultata verifikacije – analize prognoza najčešće najniže i najviše temperature zraka za osam većih hrvatskih područja, koje se redovito mogu pratiti u emisijama Vrijeme, nakon Dnevnika 2 na HTV1, te u Vrijeme na Drugom, navečer na HTV2. I to iz kuta gledateljstva iz najvećih gradova – predstavnika tih područja: Osijeka, Zagreba, Gospića, Knina, Pazina, Rijeke, Splita i Dubrovnika.

Predočeni rezultati pokazuju srednju apsolutnu pogrešku prognozirane temperature zraka za prekosutra i sljedeća dva dana, i to najniže i najviše dnevne temperature zraka, u usporedbi s izmjerenom na meteorološkim postajama DHMZ-a u tim mjestima, te postotak uspješnosti prognozirane temperature u rasponu +/- 2 °C u odnosu na izmjerenu na postaji. Podaci se odnose na jednogodišnji niz, od 1. rujna 2015. godine do 31. kolovoza 2016. pa su malo „lošiji“ od onih prikazanih prije gotovo dvije godine.

I dok bi neki mogli komentirati kako je odstupanje 2-3 °C veliko, ne smiju se zaboraviti geografske i ostale specifičnosti pojedinog područja, posebice gorske Hrvatske i unutrašnjosti Istre i Dalmacije, gdje su pogreške veće nego u drugim krajevima, a vjerojatnosti „smještaja“ prognozirane temperature u odnosu na izmjerenu za +/-2 °C čak i manje od 50%. Za razliku od 80% i veće – kod prognoza za srednji Jadran, pa i južni, gdje je jedino za sva tri dana veća uspješnost prognoze najniže temperature.

Pritom valja istaknuti kako je ocjena prognoze temperature učinjena na najjednostavniji način – usporedbom prognozirane temperature za pojedino područje i izmjerene temperature zraka na meteorološkim postajama u gradovima-predstavnicima svakog područja. Svjesno se unaprijed činila pogreška prema meteorolozima jer oni u tim prognozama ne prognoziraju samo za jedno mjesto, nego najčešću temperaturu za cijelo područje.

No, osnovni trenutačni cilj nije ocjena meteorologa, nego pojašnjenje gledateljstvu iz primjerice Gospića,koliko se može pouzdati u prognozu temperature ako gleda onu za gorsku Hrvatsku. Slično i za gledateljstvo iz primjerice Knina, odnosno Pazina, ako prati prognozu za unutrašnjost Dalmacije, odnosno Istre, te za ostale gradove-predstavnike područja: Rijeku, Split, Dubrovnik, Osijek i Zagreb. Na temelju pogreške i uspješnosti iz prošlog razdoblja može se procjenjivati i za buduće. A i nadati se kako će pogreška biti sve manja, a uspješnost veća.

Prognoze vjerojatnosti

A uspješnost prognoze iznadprosječne topline, gdjegod čak i vrućine, sljedećih dana diljem je Hrvatske neprijeporna, što se ne može reći za prognozu oborine, koje već tijekom nedjelje ponegdje može, ali i ne mora biti. Kao i prošlih dana. Subjektivne procjene vjerojatnosti Tanje Renko, dipl. ing. su vidljive.

A do ponoći će i spoznaje uspješnosti prognoza tih vjerojatnosti. Kao i još nekih, o kojima se trenutačno još mora šutjeti…

Hoće li, i kome, ovaj rujan biti sjajan i u ne meteorološkom smislu, vidjet će se uskoro. Ako novine u tom području i izostanu, u novoj jesenskoj shemi jamačno neće. Ne samo   zbog nove meteorološke emisije na HTV1, nego i u postojećim emisijama. A i još ponegdje od mnogobrojnih medijskih platformi HRT-a…

 

Komentari

Share This Article

Related News

Svježe jutro zadnjeg dana kalendarskog ljeta
Jesenska ciklona: Varaždin 101 mm kiše, pijavica u Trogiru
Klimatska ocjena ljeta 2017. godine: Treće najtoplije ljeto u Hrvatskoj

O Autoru

Ned