Potres s epicentrom kod Muća, koji se dogodio jutros u 5 sati i 30 minuta jačine 4.5 stupnja po Richteru, seizmolozi karakteriziraju kao glavni u odnosu na dva prethodna koja su se dogodila u manje od protekla tri tjedna. Potresi se, podsjeća dežurni seizmolog mr.sc. Ivo Allegretti dijele na prethodne, glavne i naknadne.

– U trenutku kada se dogode, mi ne možemo odmah reći radi se o prethodnom ili se glavni tek očekuje. Naknadno se utvrdi u koju kategorizaciju spada. Jasno, što je glavni potres jači, dulje traju i naknadni, ali se vremenom stišavaju – pojasnio je se dežurni seizmolog, piše Dalmacija News.

Točan trenutak potresa nemoguće predvidjeti

Predvidjeti točan trenutak potresa, navodi, je nemoguće, ali se može govoriti o području koje je izloženo potresu. Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba izradio je karte potresnih područja Hrvatske na temelju više od 40 tisuća potresa u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu. Dalmacija, a posebno njen cijeli južni dio su izrazito ugrožena  područja, s najvećom mogućnošću za snažni potres. Inače, kartu je bilo neophodno napraviti zbog usklađivanja hrvatski normi sa zakonodavstvom Europske unije.

– Vjerujem da se dobro osjetio, ali i ovo posljednje podrhtvanje tla s epicentrom u blizini Muća je zapravo umjereno slabiji potres kod kakvih je općenito moguća manja materijalna šteta. Posljednji i najjači od protekla tri može se okarakterizirati kao glavni potres – kazao je prof. dr. Marijan Herak, jedan od autora karata potresnih područja.

Lani u Hrvatskoj bilo 25 podrhtavanja

Iz memorije je odmah ”na prvu” izvukao i šest najjačih potresa u Hrvatskoj. Dubrovački iz 1667. godine, potres kod Trilja u Sinjskom polju s konca 19.-og stoljeća, Zagrebački iz 1882. godine, Imotski 1942. godine, Makarski 1962. godine i Stonski iz 1996. godine. Kao prvi potres koji se dogodio na ovim područjima spominje se onaj na području današnjeg Cavtata, koji se dogodio stoljećima prije Nove ere.

Spomenimo da je samo prošle godine na području Hrvatske zabilježeno 25 podrhtavanja tla.

Pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić pak ističe da je u slučaju potresa najvažnija osobna samozaštita.

– Mi u roku odmah izlazimo na teren, ali na žalost najčešće mi možemo samo sanirati štetu. U takvim trenucima građani najviše ovise o tome koliko je građevina napravljena u skladu sa seizmološkim standardima – upozorio je Prizmić.

Evo što je najbitnije u slučaju potresa

Ipak, Prizmić izdvaja nekoliko krucijalnih savjeta u slučaju potresa.

– Najbitnije je sačuvati prisebnost duha, odnosno bez panike sakriti se pored nosivih zidova, po okvire vrata, u unutrašnji kut prostorije, maknuti se od staklenih površina i zaštititi oči. Ni u kojem slučaju ne izlaziti na stubište dok opasnost ne prođe. Kada prođu prvi potresi, uzeti najnužnije stvari i mirno izaći na otvoreni prostor. Naravno, stepenicama, nipošto liftom – brzi je savjet Prizmića.

Ukoliko nas potres zatekne u vožnji, nipošto se ne smijemo zaustavljati u tunelima, na ili ispod mostova, ispod električnih kabela i sličnih opasnih mjesta.

Foto: Nikola Vilić / CROPIX

Komentari