Friday, Apr. 19, 2024

Što uzrokuje tornada?

Autor:

|

21.05.2013

|

Kategorije:

Što uzrokuje tornada?

Izvor: znanost.geek.hr

Tornada su vrlo učestala pojava u SAD-u. Najčešće se javljaju tijekom proljeća i ljeta, a otprilike ih 800 pohara SAD svake godine. Javljaju se u mnogim dijelovima svijeta, no najčešće u SAD-u.
Tornada su razarajući vrtlozi zraka koji se prostiru sve od munji do tla. Mogu uzrokovati velike ljudske i materijalne štete. Najsnažniji vrtlozi dosežu brzinu od 400 km/h i više. Razarajuća snaga tornada javlja se u različitim oblicima i veličinama, no najčešći su oni oblika lijevka – široki gore, a sve uži kako se spuštaju prema tlu.
Tornada se formiraju uslijed neobično razornog grmljavinskog nevremena. Kada se postignu svi uvjeti – zagrijavanje zraka i velika vlažnost u donjoj atmosferi, suh i hladan zrak u gornjoj atmosferi, nagla promjena brzine i smjera vjetra te pad temperature kako se visina pijavice povećava – nastaje tornado.
Sunce zagrijava zemlju, a ta se toplina uzdiže sve dok je hladan zrak ne blokira. Zrak se počinje kružno kretati. Istovremeno, sve više toplog zraka s tla se diže, a posljedica toga je da topao zrak počinje biti snažniji od hladnog zraka. Potom hladan zrak koji se nalazi u gornjoj atmosferi počinje tonuti prema dolje, a topao se zrak uzdiže u brzim kružnim pokretima i tako nastaje tornado. Što je više toplog zraka, to je vrtlog viši, širi i snažniji.
Moraju postojati svi od navedenih uvjeta kako bi se tornado formirao. Ako je jedna od karakteristika snažna, a druga nije onda će se formirati slab tornado, no ako su sve karakteristike snažne, posljedica je tornado razorne snage.
Na svu sreću, slabija tornada su učestalija i javljaju se u 69 posto slučajeva. 29 posto ih spada u snažne, a tek 2 posto u razorne. Mogu se pojaviti bilo gdje i bilo kada, no češći su u SAD-u. Tornada sama po sebi su gotovo nevidljiva, sve dok s tla ne podignu razne krhotine i prašinu. 95 posto tornada se rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Mogu se pojaviti i iznad površine tople vode, no u tom su slučaju najčešće slabi.

tornado
Oni su često povezani s grmljavinskim olujama. Preduvjet njihova stvaranja je topla i vlažna zračna struja. Kada se ona nađe iznad hladne podloge javljaju se jake uzlazne struje. Ako se stvore određeni uvijeti iz olujnog oblaka spušta se lijevak – rotirajući stupac zraka koji se proteže prema tlu usisavajući poput divovskog usisavača sve što nije dobro pričvršćeno za tlo.
Tornado je lako uočljiv po tome što pri tlu u njemu rotiraju ostaci pojedinih predmeta podignutih s tla,dok se u visini vidi lijevkasto područje u kojem dolazi do kondenzacije.Pri tome se često najprije uočava rotirajući stupac predmeta podignutih s tla,a kondenzacijski lijevak se formira nešto kasnije.Katkad se lijevkasti oblak ne vidi,ili je tornado sakriven padavinom.Tokom zamiranja tornada kondenzacijski lijevak postaje uzak,deformira se i produžuje poput užeta,te naginje toliko da postaje gotovo horizontalan.Najveći i najrazorniji tornadi nastaju u dugotrajnim (više od 1 h) rotirajućim olujama koje se nazivaju superćelije.Takvi tornadi često više puta prolaze kroz životni ciklus od 20-30 minuta, ponovno se pojavljujući duž putanje oluje “roditelja”.Tornadi se u superćelijama  obično formiraju ispod ciklonalno rotirajućeg oblačnog zida,tj. snižene baze oblaka u kojoj nema padavine.Tu se u osnovnu ulaznu struju oluje usisava relativno vlažan,i zbog isparavanja,ohlađen zrak.Oblacni zid se često nalazi na zadnjoj strani oluje koja se lomi.Primjećeno je da se tornadi koji rotiraju anticiklonalno nalaze duž udarne fronte oluje. Tornadi se mogu pojaviti i u običnim olujama koje nisu superćelijske.U tom slučaju se razvijaju tokom razvojne faze konvekcijske ćelije.Takvi tornadi vezani su uz relativno slabe oluje i ne traju duže od 30-40 minuta.

U rijetkim slučajevima tornadi se javljaju i u frontalnim područjima padavine.Kratkotrajni tornadi i lijevkasti oblaci viđeni su takodjer i u olujama koje nisu superćelijske te se nalaze u blizini relativno hladnih visinskih dolina niskog tlaka.

Životni vijek tornada je podijeljen u 5 stadija, iako se oni nekad mogu preklapati.
1. stadij – stadij kovitlaca prašine, kada prvi znakovi cirkulacije postanu vidljivi kao vrtlog, ili vrtloženje zraka iznad vodene površine odnosno tla, ili kao kratak vrtlog iz oblaka (funnel cloud); u ovom stadiju štete su od vrlo male ili nikakve.
2. stadij – stadij organiziranja, u ovom stadiju lijevak se spušta iz oblaka i ubrzano pokreće.
3. stadij – stadij zrelosti, tada lijevak postiže najveću širinu i uglavnom bude skoro okomit. U ovom stadiju štete su obično velike.
4. stadij – stadij skupljanja, u ovom stadiju lijevak se skuplja, a nagib mu se povećava. U ovom stadiju štete su također velike ali samo u uskom krugu.
5. stadij – stadij povlačenja, u ovom stadiju lijevak je razvučen poput konopca, sve dok se ne raspadne.
Jači tornado-vjetrovi prolaze kroz svih 5 faza života, dok slabiji tornado-vjetrovi (i pijavice) nekad prolaze kroz samo stadije 1, 2, 5.
Oblik lijevka tornada i pijavica (trombi) može biti raznolik, uglavnom je cilindričan, konusan, oblik dimnjaka ili tankog konopca.
Razlika izmedju kopnenih (trombi) i morskih pijavica je jedino u tome iznad kakve površine nastaju. Pijavice se javljaju ili iz kumulonimbusa (Cb) ili iz kumulusa congestusa (Cu con), uglavnom u olujama jednoćelijskog tipa.
Razlika između tornada i pijavica uglavnom su u veličini, mada je i to relativno pošto su u pitanju vjetrovi koji nastaju na istovjetan način (u različitim okolnostima).

Učestalost pojava tornada u mjesecu svibnju na području SAD-a:


http://www1.ncdc.noaa.gov/pub/data/cmb/images/tornado/clim/may-avg-torn1991-2010.gif

Komentari

Share This Article

Related News

Atlantik: Uragan Lorenzo (kategorija 5) postavlja nove rekorde; potonuo brod
Uragan Dorian devastirao sjever Bahama
Uragan Dorian pogodio Bahame s vjetrovima od 295 km/h: Izjednačen rekord iz 1935. godine

O Autoru

Joško Markov