Wednesday, Apr. 24, 2024

Tmurno jesensko nebo i sve kraći dani: Bolujete li od sezonskog afektivnog poremećaja?

Autor:

|

06.10.2013

|

Kategorije:

Tmurno jesensko nebo i sve kraći dani: Bolujete li od sezonskog afektivnog poremećaja?

Jesen je u punom jeku. Oblaci i nebesko sivilo su sve češći, a svijetli dio dana sve kraći. Sa smanjenjem trajanje dnevnog svjetla događaju se promjene u mentalnom stanju te raspoloženju ljudi.

– Dok jedan dio jesensko-zimskog neraspoloženja možete pripisati manjku dnevne svjetlosti i niskim temperaturama povezanih s dijelom godine, u ekstremnijim slučajevima takvo se stanje može razviti u pravu depresiju – kazao je William Balch, psiholog sa Sveučilišta Altoona u Pannsylvaniji.

Sezonalnost je stupanj u kojem raspoloženje i ponašanje variraju tijekom cijele sezone – rekla je Kelly Rohan, profesorica i vd ravnateljice Kliničkog trening centra na Sveučilištu u Vermontu. Naime, tijekom jesenskih i zimskih mjesec, obično počevši na prijelazu između dva godišnja doba, većina ljudi doživljava neki oblik sezonalnosti, prenosi Accuweather.

Prema dr. Mattu Rudorferu, s američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, 15 do 25 posto stanovništva dobiju nekakve simptome zbog promjene godišnjih doba. Međutim, postoje razni oblici sezonalnosti koji se razlikuju po težini i ozbiljnosti.

U nastavku pročitajte koje su tri glavne promjene koje se javljaju u ljudskoj psihi tijekom prijelaza između jeseni i zime.

https://dl.dropboxusercontent.com/u/89731277/crometeo/650x366_10020100_screen-shot-2013-10-01-at-8.58.18-pm.jpg

3) Hibernacija

Svake godine više životinjskih vrsta pada u stanje hibernacije tijekom hladnih zimskih mjeseci, a neki znanstvenici vjeruju da se ovo sezonsko ponašanje životinja može primijetiti i kod ljudi.

– Ljudi imitiraju životinje u stanju hibernacije tijekom zime – rekao je Rudorfer.

U procesu hibernacije životinje se prvo udebljaju, zatim dugo spavaju. Ti obrasci su zamijećeni i kod ljudi tijekom zimskih mjeseci. Tijekom prijelaza u jeseni u zimu, mogu se uočiti mnoge sličnosti između životinja i ljudi.

https://dl.dropboxusercontent.com/u/89731277/FOTOGRAFIJE/2013/10/razno/d1.jpg

Prema prof. Rohan, tijekom ovih prijelaznih razdoblja ljudi mogu doživjeti intenzivniji osjećaj umora tijekom dana, poteškoće tijekom ustajanja u jutarnjim satima ako je vani još uvijek tamno, potrebu za više sna i potrebu za više hrane bogate ugljikohidratima.

Kao rezultat potrebe za hranom, neki ljudi imaju tendenciju da dobiju nekoliko kilograma više.

Dok su neke od nabrojenih promjena u ponašanju za vrijeme prijelaza u zimu mogu okarakterizirati kao štetne, stručnjaci vjeruju da su ovi simptomi normalni tijekom zimskih mjeseci, dok se god ne utječu negativno na svakodnevne životne aktivnosti i kvalitetu života.

2) Regulacija dnevnog ritma i metabolizam vitamina D

Ova se dva procesa automatski događaju u tijelu bez svijesti ili najmanje kontrole našeg uma.

Iako ove teorije još nisu u potpunosti dokazane, znanstvenici su uvjereni da je duljina dnevnog svjetla ključ utjecaja na naše tijelo putem cirkadijalnog ritma. Cirkadijalnim ritmom nazivamo biološki dnevni ritam na koji je naviknuto naše tijelo. Vjeruje se da je dnevni svjetlo zaslužno za oslobađanje melatonina. Melatonin je hormon koji proizvodi epifiza, a ljudskom tijelu služi da odredi kada mu je vrijeme za spavanje.

– Količina melatonina ovisi o trajanju svijetlog dijela dana – rekao je Rudorfer i dodao: – Majka priroda mijenja svoj raspored tijekom godine. Kada ustajemo dok je vani još mrak dobivamo nesvjesnu informaciju da smo neusklađeni s prirodom.

https://dl.dropboxusercontent.com/u/89731277/FOTOGRAFIJE/2013/10/razno/d3.jpg

Druga se teorija vrti oko metabolizam vitamina D, ali taj mehanizam nije još dovoljno istražen, rekla je Shia Kent, istraživač sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu.

Kent je za AccuWeather.com objasnila da se vitamin D unosi u organizam putem prehrane ili putem sunčeve svjetlosti. Nedavna istraživanja su povezala metabolizam vitamina D s kognitivnim funkcijama .

– Nisku razinu vitamina D povezujemo s demencijom, Alzheimerovom bolešću i moždanim udarom – rekla je Kent. – Također može biti povezana s vaskularnim čimbenicima rizika kao što su krvni tlak, a to može imati utjecaja i kognitivne učinke.

Procesi metabolizma vitamina D još nisu izravno povezani sa sezonalnosti. Međutim, kombinacija kako se vitamin D apsorbira u tijelu i već spomenutih uvjeta, istraživačima sugerira bi je utjecaj vitamina na sezonalnost mogao biti značajan. Daljnja istraživanja na ovom području upravo se provode.

https://dl.dropboxusercontent.com/u/89731277/FOTOGRAFIJE/2013/10/razno/d2.jpg

1) Sezonski afektivni poremećaj

Sezonski afektivni poremećaj relativno je nova bolest koja se klasificira kao vrsta depresije koja se opetovano javlja u jesenjem i zimskom razdoblju, a prolazi tijekom proljeća i ljeta. Zbog cikličnog javljanja, povremeno se naziva i “povratna zimska depresija”.

Mnogi simptomi sezonskog afektivnog poremećaja slični su simptomima tipične depresije:

* Loše raspoloženje (često većeg intenziteta u jutarnjim satima)
* Manjak energije
* Manjak volje
* Manji interes za životom
* Nemogućnost uživanja u stvarima koje inače čine zadovoljstvo
* Iritabilnost
* Manja potreba za kontaktom s drugim ljudima
* Manji interes za seksom

– Osobe s ovim poremećajem često se osjećaju pospano tijekom dana – rekla je Kent. Poremećaj je znatno češći u žena nego muškaraca.

Za razliku od mnogih drugih psihičkih poremećaja, sezonski afektivni poremećaj je jedinstven zbog geografskih obrazaca u kojima se većina slučajeva događa.

– Mnoga istraživanja pokazuju da se s promjenom zemljopisne širine mijenja i učestalost ovog poremećaja, konkretno sezonski afektivni poremećaj je sve učestaliji kako se ide prema sjeveru – rekao je Rudorfer.

Primjerice, procjenjuje se da na Floridi od ovog poremećaja boluje 1,5 posto stanovništva, no u sjevernim državama SAD-a poremećaj je sedam put zastupljeniji među ljudima nego na jugu.

– Ekstremni oblici sezonskog afektivnog poremećaja uključuju simptome koje uzrokuju značajnu uznemirenost i nesposobnost obavljanja osnovnih obiteljskih uloga, međuljudskih odnosa, rada i školskog okruženja – kazala je Rohan .

Još jedna značajna razlika ovog poremećaja i drugih psihičkih bolesti jest mogućnost njenog nestalna bez liječenja! Savjetuje se što duži boravak na otvorenom za vrijeme dana i fizičke aktivnosti. Ako osoba ipak ništa ne poduzme po tom pitanju, one se mogu vratiti u normalu do ljeta. – Vrati im se “energija”, mnogu su funkcionalniji i produktivniji – kaže Rudorfer.

Glavni način liječenja poremećaja je terapija svjetlom. Osoba koja boluje od poremećaja sjedi ispred posebno izrađenih žarulja punog spektra i kvarca se jednom dnevno, sve dok zimski mjeseci ne prođu.

https://dl.dropboxusercontent.com/u/89731277/FOTOGRAFIJE/2013/10/razno/d4.jpg

Komentari

Share This Article

Related News

Ljetni suncostaj
SAD: Prognostičar Phil najavio nastavak zime
Meteo Wimbledon

O Autoru

Rade Popadić