Tuesday, Mar. 19, 2024

Tople ljetne noći: Fenski učinak bure

Autor:

|

23.07.2014

|

Kategorije:

Tople ljetne noći: Fenski učinak bure

Dnevne vrućine ljeti su sasvim uobičajena stvar. No kako “preživjeti“ noć u kojoj temperatura bude 30 ili više Celzijevih stupnjeva? Ovoga mjeseca ovakav primjer dogodio se na nekoliko lokacija uz obalu, a najizraženiji je bio u Senju, odnosno podno Velebita.

Jutros je Karlobag već u 7 sati mjerio visoka 24°C i bio je u tom terminu najtopliji u zemlji! Više temperature zraka podno Velebita u odnosu na ostatak zemlje bile su praćene puhanjem bure. Bura je poznata po svom rashladnom učinku, kako je onda moguće da podržava tako visoke temperature zraka?

Snjegožder

Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. Riječ “foehn” reteromanski je oblik za latinski naziv “favonius”, za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom području, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.

Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju baričkih sustava puše sjeverni fen.

Država koja itekako puno “iskustva” ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivač pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljudsko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.

Zrak se zagrijava spuštajući se

Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Bura i fenski efekt

Bura puše kada je zapadno od Dinarina anticiklona (visoki tlak zraka), a istočno niski tlak zraka (ciklona). Buru najčešće vežemo uz hladniji dio godine, mada puše u svim mjesecima. Najčešće obali i otocima donese zahlađenje, ali ne i uvijek! Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa sjeverne strane Dinarida. Taj hladan zrak možemo zamisliti kao golemu količinu vode koja se sve više puni sa sjeverne strane prepreke (gorja).

U jednom trenutku ona doseže vrhove i počinje se prelijevati na drugu stranu prepreke (planine). Padajući, brzina mu se povećava. Primijenimo li na buru pravila o ponašanju vjetra pri dizanju i spuštanju lako je zaključiti da se vjetar hladi dok se diže, no čim se počne spuštati niz padine temperatura mu se počne povećavati.

To znači da se svaka bura zagrijava spuštajući se niz obalne planine. U najvećem broju slučajeva bura će ipak donijeti zahlađenje jer je i tako zagrijan novopridošli zrak hladniji od onoga koji je postojao prije njegova puhanja. Bura se, jednostavno, ne “uspije“ dovoljno zagrijati dok prevaljuje put od vrha planina do dna padina.

Da su kojim slučajem Dinaridi visoki kao Alpe onda bi gotovo svaka bura donosila zatopljenje! Bura, dakle, ima fenski učinak samo onda kada zrak koji donosi bura biva topliji od onoga koji je postojao prije njenoga puhanja. To se događa samo u dva slučaja: kada je je nadolazeći zrak nedovoljno hladan, ili je onaj u podnožju nedovoljno topao.

Naslovna fotografija: Nino Salkić

Komentari

Share This Article

Related News

ANALIZA: Superćelijski oblak pred Splitom (FOTO, VIDEO)
Snažna pijavica pogodila Supetar i načinila veliku materijalnu štetu (FOTO, ANALIZA)
Pročitajte sve što morate znati o munjama i gromovima!

O Autoru

Rade Popadić