Do kraja veljače, a time i kraja klimatološke zime, dijeli nas još svega nešto više od jednog dana. Već sada je izvjesno da će mnogi krajevi Hrvatske zabilježiti najtopliju veljače od početka službenih meteoroloških mjerenja. Kada se obrade sva tri mjeseca klimatološke zime, ne bi nas smio iznenaditi podatak da će i klimatološka zima biti jedna od najtoplijih od početka meteoroloških mjerenja.

Dijelovi obale i otoka ove zime nisu zabilježili niti jedan dan s temperaturom zraka nižom pod 0°C, a dana s temperaturom 15 ili više Celzijevih stupnjeva bilo je na pretek. Ni dani s preko 20°C u dijelu unutrašnjosti zemlje nisu bili rijetkost.

Na natprosječnu toplinu reagirala je priroda preranim buđenjem biljnog i životinjskom svijeta. S obzirom da su zahlađenja u ožujku itekako moguća, postavlja se pitanje kako bi se jače zahlađenje odrazilo na rascvale voćke ili na zametnute plodove!

Mraz je u ovom dijelu godine vrlo opasan za voćke koje su u cvatu ili su već imaju zametnute plodove. Kada se mraz pojavi u veljači ili u prvom dijelu ožujka, štete su u pravilu minimalne. No pojava mraza krajem ožujka, a osobito u travnju, može načiniti katastrofalne štete u voćnjacima.

Kako vremenske prilike utječu na voćke u fazi cvatnje ili u fazi tek zametnutih plodova upitali smo stručnjake sa splitskog s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

– Pretjerano dugo i obilno kišno razdoblje remeti  provedbu agrotehničke mjere u voćnjaku, a takvih je u proljeće najviše.

Visoka vlaga pogoduje razvoju različitih bolesti, a zbog izrazito kišnog razdoblja mjere zaštite ne mogu se pravovremeno provesti. Dugo kišno i vlažno razdoblje tako će se vjerojatno odraziti na količinu i kakvoću uroda – rekla je za Crometeo.hr dr.sc. Mira Radunić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

Najosjetljivije fenofaze razvoja voćaka u odnosu na niske temperature su u razdoblju pred cvatnju , u vrijeme cvatnje te u fazi tek zametnutih plodova, a čije vrijednosti iznosimo u prilogu.

– Bitno je reći da su cvjetovi i plodovi iz nižih dijelova krošnje najizloženiji nižim temperaturama, a time i štetama koje donosi mraz. Najmanje štete bude u vršnim dijelovima krošnje. Uz mraz, i druge meteorološke prilike mogu biti nepovoljne za voćke dok su u jeku pune cvatnje: snažan vjetar i obilne kiše. Pčele, koje su ključne za oplodnju voćaka, smanjuju svoju aktivnost ili uopće ne lete pri temperaturama ispod 12°C i vjetru bržem od 25km/h – rekla je Radunić.

Mira Radunić

Komentari