Monday, Feb. 20, 2017

Vremenske pojave

OPĆENITO

Padalinama ili oborinama zovu se oblici kondenzirane ili sublimirane vodene pare u zraku koji padaju na Zemljinu površinu ili nastaju na samom tlu (rosa, mraz, inje). Od padalina dobivaju svoju potrebnu vodu čovjek, životinje i biljke pa padaline imaju važnu ulogu u izgledu i društvenom značenju Zemljina prostora. Uzrok nenaseljenosti nekih područja svijeta upravo je nedostatak padalina (pustinje). Izračunato je da debljina sloja padalina koje padnu u toku jedne godine na Zemlju iznosi prosječno oko 1000 mm. Iz te opće količine na kopno padne oko 670mm, a na oceane oko 1140 mm. Međutim u raspodjeli količina padalina na Zemlji dolazi do izrazitih nejednakosti i to na relativno malim udaljenostima. Godišnja količina padalina na Zemlji varira između 0mm do više od 13 000 mm. Izlučena voda koja pada na površinu Zemlje razlikuje se po obliku, po ukupnoj količini, po jačini i vremenu padanja.
Padaline koje se stvaraju na Zemljinoj površini jesu rosa, mraz, inje i poledica, a iz oblaka padaju kiša, snijeg i tuča.

ROSA nastaje brzim ohlađivanjem tla i predmeta na njemu. Vodena para iz zraka neposredno iznad tla kondenzira se, pa se na tlu i izloženom predmetima nakupe sitne kapljice vode, rose. Pri tome temperatura rosišta mora biti iznad 0°C.

MRAZ nastaje u istim uvjetima kao i rosa ako je rosište ispod 0°C. Tada se vodena para sublimira pa se na tlu i predmetima stvaraju ledeni kristali vode. Mraz je štetan za biljke jer mogu promrznuti zbog niskih temperatura.

INJE nastaje za hladnih maglovitih i vjetrovitih dana kada se pothlađene kapljive vode hvataju po predmetima pri čemu se odmah zaleđuju. Pothlađene kapljice su kapljice vode koje ostaju u tekućem stanju, iako su ohlađene ispod 0°C. Takav fenomen pripisuje se napetosti vodene površine i poznato je da pothlađene kapljice mogu ostati u tekućem stanju i pri temperaturi od -40°C. Međutim, čim takve kapljice dodirnu neki čvrsti predmet (ili jedna drugu), odmah se zalede. Tako se na stranama okrenutim vjetru nagomilavaju kristali leda kao bijeli slojevi. Inje je štetna pojava kad se toliko nahvata po granama i grančicama da se lome pod njegovom težinom.

POLEDICA se javlja u hladnijem dijelu godine kad na Zemljinu podlogu, ohlađenu ispod 0°C, padaju pothlađene kapljice kiše koje se odmah zalede. One tada stvore homogeni sloj leda debeo i po nekoliko milimetara. Jaka poledica osobito je opasna u cestovnom prometu. Poledica se u narodu običava zvati LEDENA KIŠA. Ledena spada među najopasnije vremenske pojave jer može izazvati strahovit probleme. Ledena kiša je znak temperaturne inverzije u zraku, kada je u donjem sloju troposfere uz tlo vrlo hladno (ispod 0°C), a iznad struji topli zrak. Oborina koja iz oblaka često pada kao snijeg prolazi kroz sloj toplog zraka, tu se snijeg otapa i pretvara u kišu. Zatim kapljice kiše ulaze u sloj hladnog zraka i kapljice postaju pothlađene, te se lede u dodiru s tlom. Poznati su ekstremni slučajeve kada je ova pojava ledom okovala čitave regije, pa led debeo nekoliko centimetara ili više, pod svojim velikim teretom, ruši stabla, dalekovode i stupove.

KIŠA je glavni izvor vode na Zemljinoj površini. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%.
Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak).
TUČA (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim oblacima velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg jajeta. Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za poljoprivredu.
Danas se koriste razne metode obrane od tuče. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća osobito su bile popularne protugradne rakete koje bi se ispaljivale u olujne oblake. Rakete su bile napunjene kemijskim spojevima koji bi se u oblacima ponašali kao kondenzacijske jezgre, pa bi nastao veći broj manjih zrnaca tuče, samim time bi se šteta smanjila. Ipak, nema pouzdanih dokaza o uspješnosti ove zastarjele metode koja se uglavnom još koristi u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Efikasnija, ali znatno skuplja metoda je «oprašivanja oblaka» specijaliziranim zrakoplovima. Važno je istaknuti da je ipak, najsigurniji način otklanjanja štete nastale zbog tuče i drugih prirodnih pojava osiguranje poljoprivrednih površina, u čemu bi u Hrvatskoj, država morala imati mnogo aktivniju ulogu nego danas.
SNIJEG
Snježni kristali pri nastajanju poprimaju oblik šesterokuta, tj. heksagonalni oblik, no kako se čini svaki od tih kristalića je različit. Temperatura i vlažnost pri kojima nastaju kristali čimbenici su koji odlučuju o osnovnom obliku buduće pahuljice. Donja slika prikazuje vrste kristala koje nastaju na određenim temperaturama zraka.
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu ti kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Ponekad se pomiješa i nekoliko vrsta kristala. Npr. šuplji štapići koji nastaju u zraku hladnijem od -6 Celzijevih stupnjeva (21 stupanj Fahrenheita) mogu se djelomično ili potpuno pretvoriti u tanke pločice u slučaju da padaju kroz sloj zraka koji je topliji od -6°C. Iako većina ljudi snijeg zamišlja kao pravilnu pahuljicu kao što je na gornjoj slici ona zadnja zdesna, snježna pahuljica je zapravo sačinjena od mnogo kristalića koji su se međusobno slijepili.

Snježni kristali poprimaju heksagonalni oblik zbog toga što se dva atoma vodika iz jedne molekule vode spajaju s drugim atomima vodika ostalih molekula vode i tako dalje.

Nepoznato o poznatom….

Koliko velike mogu biti snježne pahuljice?
Snježne pahuljice su nakupine snježnih (ledenih) kristala. Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz konvekciju. Ne postoje službena mjerenja veličine snježnih pahuljica, a neke neslužbene dojave javljaju o puhuljama koje su imale i nevjerojatnih 30-ak cm u promjeru!

Zašto je snijeg bijele boje?
Vidljiva sunčeva svjetlost je bijele boje. Većina tvari u prirodi upijaju (apsorbiraju) dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. Složena struktura snježnih kristala rezultira time da snijeg ima bezbroj malih površinica s kojih se sunčeva svjetlost uspješno odbija (poput bezbroj malih zrcala). Ono malo svjetla što se ipak uspije upiti upija se ravnomjerno u vidljivom dijelu spektra što rezultira time da snijeg dobija bijelu boju.

Što uzrokuje plavu boju koju ponekad poprimaju snijeg i led?
Općenito, snijeg i led nam se čine ravnomjerno bijeli. Razlog tomu je što se velik dio svjetlosti odbije od površine snijega i leda. Dio svjetlosti ipak prođe i prenosi se kroz snijeg. Kako svjetlost putuje kroz snijeg/led ledeni ju kristali raspršuju. Da bi svjetlost proputovala duži put kroz led, mora «izdržati» to raspršivanje i ne biti upijena. Promatrač vidi svjetlost koja se raspršila i odbila od površinskih slojeva leda samo nekoliko puta pa se ona tada čini bijelom. No, upija se više crvene svjetlosti nego plave. Ne mnogo više, ali dovoljno da s određene udaljenosti, npr. metar ili više, fotoni koji izranjaju iz leda imaju više plave svjetlosti nego crvene. Tipični primjer je kad se u snijegu izdubi rupa i pogleda u nju da se vidi plava boja koja se obično povezuje i vidi u raspuklinama ledenjaka. Plava svjetlost posljedica je relativno dugog puta svjetlosti kroz snijeg ili led. Jednostavnije rečeno, snijeg/led možemo zamisliti kao filter. Ako je debeo samo jedan centimetar sva svjetlost prođe kroz njega, a ako je debeo npr. jedan metar samo plava svjetlost prođe kroz njega.

Može li snijeg padati kad je prehladno?
Može. Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim temperaturama zraka ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje zraka. Točno je da snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0°C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.

Postaje li snijeg mekši što je niža temperatura zraka?
Ne. Najmekši snijeg (snijeg s najmanje gustoće) pada pri temperaturama zraka oko -10 Celzijevih stupnjeva uz slab vjetar. Kad postane hladnije od -16°C struktura snježnih kristala se mijenja i oni postaju sve manji te pri taloženju između njih ostaje manje zraka što snježni pokrivač čini gušćim (tvrđim).

Vrijedi li formula da 1 cm snijega nakon otapanja daje 1 litru vode po kvadratnom metru?
Udio vode u snijegu je složen. Iako za snijeg koji pada pri oko 0°C, kao i za snijeg koji pada praćen jakim vjetrom, u prosjeku vrijedi gornja formula, taj razmjer se ne može uzeti kao pravilo. 1 cm svježeg snijega po metru kvadratnom može sadržavati i samo 0,1 litru pa čak i 4 litre vode, ovisno o strukturi kristala, brzini vjetra pri kojoj snijeg pada, temperaturi zraka i drugim čimbenicima.

Zašto je snijeg dobar izolator?
Svjež netaknut snijeg sadrži veliki postotak zraka zarobljenog između ledenih kristalića. Kako se taj zrak ne može micati prijenos topline je gotovo onemogućen. Jednostavnije, ako imate prozor s jednim staklom, zimi će vam biti hladnije nego da imate prozor s dva stakla. Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog stakla zrak stoji i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka.

Je li snijeg jestiv?
Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U gradskim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za zdravlje onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati alge koje mu daju crvenkastu boju. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.

Zašto je snijeg hladniji u dubljim slojevima?
Snijeg ne mora biti hladniji tamo gdje je dublji. Temperatura površine snijega ovisi o temperaturi zraka iznad njegove površine. Što je niža temperatura zraka niža je i temperatura površine snijega. U dubljem snijegu snijeg je sve topliji kako se ide prema tlu jer je bliži toplini koju čuva tlo. Tlo je toplo od energije koju je upilo tijekom ljeta i koju sad polako ispušta u snijeg koji je dobar izolator. Zamislite da je vaša kuća tlo, a krov granica tla i snijega koji se nalazi na tlu (iznad krova). Toplina iz kuće polako kroz krov zahvaća i prve slojeve snijega uz tlo.

Zašto snijeg nije posvuda jednake dubine?
Na lokalnoj razini, dakle na malim udaljenostima kao što su dvije susjedne kuće ili susjedna mjesta presudnu ulogu za nejednaku dubinu snijega ima jačina vjetra tijekom i nakon padanja snijega kao i konfiguracija terena (izloženost vjetru, suncu, itd.). Na regionalnoj ili državnoj razini razlozi su drukčiji. U nekim dijelovima države ili regije je palo i količinski manje snijega, a negdje nije uopće morao padati, ovisno o putanji snježnih oblaka i klimi regije.

Zašto se više ledenih siga stvara na južnim stranama krovova?
Sige se stvaraju kao posljedica uzastopnog topljenja i smrzavanja. Na sjevernoj strani krova danju je zbog nedostatka sunca otapanje slabije ili ga uopće nema. Na južnoj strani krova zbog topline sunčeve svjetlosti danju će se snijeg otapati, a noću smrznuti i tako stvoriti sige. Ako su uvjeti povoljni i ovaj proces se ponavlja više puta, ledene sige mogu narasti vrlo dugačke, čak i po nekoliko metara.

Zašto prognostičari imaju problema s prognoziranjem snijega?
Prognoze za padanje snijega sve su točnije te se i dalje popravljaju, no snijeg ostaje jedan od najtežih vremenskih izazova za meteorologe. Jedan od razloga je i taj što su postaje za motrenje (meteorološke postaje) prerijetke da bi dale točniju prognozu količine snijega. Zatim, vrlo je tanka temperaturna granica između oborine u obliku snijega i kiše (često i desetinke stupnja Celzija). Ako temperatura zraka bude samo malo viša od prognozirane, padat će kiša i prognoza je fulana i obrnuto. No, sve su to draži, ali i frustracije kroz koje prolaze prognostičari.

Može li sniježiti i grmjeti istovremeno?
Da, iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego ljeti. U Zagrebu u prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi.
Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.

Zašto snijeg škripi (pucketa) kad hodamo po njemu?
Snijeg je sastavljen od ledenih kristala heksagonalnog oblika. Jedna pahuljica može imati više spojenih kristala. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo zrak ostaje zarobljen između ledenih kristala. Vjerojatno ste primijetili kad stanete na netaknuti snijeg da se on skupi, stlači. Zrak biva izguran iz snijega i ostanu samo kristali, mogli bismo reći da ostane samo snijeg. Zvuk koji se čuje kad gazimo po netaknutom snijegu dolazi od loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak. Pokušajte napraviti pokus s kockicama leda. Kad ih razbijete i one će proizvesti zvuk loma – pucketanje.

Također, za sunčanog dana površina snijega se može otopiti. Ako temperatura opet padne, otopljeni sloj se smrzne i pretvori se u tanki sloj leda. Ako nagazite na njega, slomit ćete ledenu koru i proizvest ćete opet sličan zvuk loma. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Što je snijeg na tlu stariji, to je ledeniji.

Je li snijeg mineral?
Snijeg je kristal smrznute vode, dakle – led. Definicija minerala je : Mineral je prirodno nastala anorganska homogena krutina definiranog kemijskog sastava i posloženog rasporeda atoma.

Temeljeno na toj definiciji može se reći da je led mineral. Ima definiranu kemijsku strukturu (dva atoma vodika i jedan kisika), prirodnog je postanka na temperaturama ispod 0°C. Homogen je (od jednog materijala), anorganski i ima definiran i posložen raspored atoma. * Izvor: Betsy Sheffield

Može li sniježiti na temperaturama iznad 0°C?
Ponekad u prognozi čujemo da će temperatura biti iznad nule, a da će padati snijeg. Kako je to moguće? Temperature zraka trebaju biti oko ili ispod nula stupnjeva da bi snijeg nastao. No, događa se da su temperature u sloju atmosfere gdje snijeg nastaje dovoljno niske, niže nego na površini tla. Tada je moguće da snijeg pada, iako je temperatura zraka iznad 0°C. Takav snijeg uglavnom je vlažan i topi se u dodiru s tlom. Druga mogućnost je da je prije početka padanja snijega toplije, a snijeg donosi sa sobom hladniji zrak. Takav snijeg zadržava se na tlu.

VREMENSKE POJAVE

Naziv Eng.naziv Opis
kiša rain oborina u tekućem stanju ćije kapljice su veće od 0,5 mm u promjeru, brzina padanja je oko 10 m/s, a masa kapljica veća 0,2 grama.
kiša koja se smrzava freezing rain kiša temperature ispod nule koja pada u tekućem stanju i ledi se na drveću i tlu tako da je sve pokriveno tankim slojem leda
poledica kiša pada po danu, a po noći se mokro tlo zaledi
rosulja drizzle oborina u tekućem stanju čije kapljice su manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz stratusa
izmaglica oborina u tekućem stanju čije kapljice su manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz magle
rosulja koja se smrzava oborina temperature ispod nule koja pada u tekućem stanju čije kapljice su manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz stratusa i lede se na drveću i tlu
rosa dew oborina koja se kondenzira na travi i drugim objektima pri tlu
bijela rosa oborina koja se kondenzira na travi i drugim objektima pri tlu te se potom smrzne
snijeg snow oborina sastavljena od ledenih kristala koji su većinom razgranati kao pahuljice, pada na temperaturi ispod nule
solika snow pellets oborina u čvrstom stanju od bijelih i neprozirnih ledenih zrna koja su okrugla ili čunjasta promjera 2 – 5 mm, prethodi snijegu ili pada sa snijegom i kišom pri 0°C, zrna su prhka i drobe se, lako se lome, odskaču kao elastične kuglice, rasprščuju se, šušte dok padaju.
zrnati snijeg snow grains kada je hladno, pada iz stratusa umjesto rosulje, promjera manjeg od mm, zrna su spljoštena (duguljasta), ne šušti, ne odskače i ne drobi se.
ledena zrna small hail oborina od prozirnih ili polu-prozirnih ledenih zrnaca, okruglih ili nepravilnih, promjera manjeg od 5 mm, pada ljeti i u toplo doba godine zajedno s kišom
tuča hail oborina u čvrstom stanju od okruglih ili nepravilnih komadića leda promjera većeg od 5 mm, pada iz velikih grmljavinskih oblaka kada je temperatura iznad 0 u toplo doba godine zajedno s kišom i ledenim zrnima
ledene iglice diamond dust pada u obliku sitnih ivera i štapića, pločica, iglica ili sitnih kristalića drugih oblika koji su tako lagani da lebde, padaju pri sunčanom vremenu na temperaturi nižoj od -10°C, svjetlucaju u zraku i na tlu.
mraz frost stvara se na tlu, na predmetima na tlu i na drveću pri temperaturi nižoj od 0°C u obliku sitnih iglica, a na staklu nastaju ruže. Uglavnom nastaje po noći depozicijom vodene pare koja se kasnije ledi
inje rime oborina koja se hvata na predmete kada preko njih struji hladna magla u kojoj ima štapića ili kristalića leda, nastaje po danu i noći hvatanjem gotovih komadića leda
sugradica ice pellets pada s kišom i tučom
magla fog nakupina velikog broja kapljica u prizemnom sloju zraka koje su tako male da lebde i smanjuju horizontalnu vidljivost na manje od 1 km
sumaglica mist nakupina velikog broja kapljica u prizemnom sloju zraka koje su tako male da lebde i smanjuju horizontalnu vidljivost, ali je vidljivost veća od 1 km
ledena magla magla sastavljena od sitnih ledenih kristala koji su tako sitni da ih ne vidimo ali stvaraju inje na granama i predmetima
niska magla kada je sloj magle tako tanak da vidimo plavo nebo bez oblaka
magla s injem magla sastavljena od sitnih kapljica i kristalića leda
snježna vijavica drifting snow vjetar koji nosi napadani snijeg
niska snježna vijavica vjetar koji nosi napadani snijeg u sloju nižem od čovjeka
visoka snježna vijavica vjetar koji nosi napadani snijeg u sloju višem od čovjeka
morski dim sea smog kapljice od valovana moru koje vjetar otkida i smanjuje vidljivost
pijavica spout, tuba vrtlog zraka velike brzine
susnježica sleet snijeg i kiša
grmljavina thunderstorm vidi se munja i čuje grmljavina
sijevanje, munja lightning, flash vidi se iskra, ali ne čuje buka
grmljenje thunderstorm čuje se buka, ali ne vidi iskra
kuglasta munja Užareni, električno nabijeni prostor plina, svijetli u mraku, može ući u kuću kroz zatvoreni prozor, ispariti kantu vode i slično.
grom zvuk i bljesak su istovremeni (udar je vrlo blizu)
vatra Sv. Ilije sa metalnih predmeta na tlu se vidi iskrenje prema nebu, javlja se za suhog vremena, crvena za negativan naboj, a žuta za pozitivan
polarna svjetlost nastaje zbog ionizacije visokih slojeva atmosfere kada sunčeve zrake prolaze kroz njih. U našim krajevima je crvene boje
halo oko sunca solar halo krug oko sunca, crvene boje unutra, a plave izvana
halo oko mjeseca lunar halo krug oko mjeseca, crvene boje iznutra, a plave izvana
korona oko sunca krug oko sunca, plave boje iznutra, a crvene izvana
korona oko mjeseca krug oko mjeseca, plave boje iznutra, a crvene izvana
irizacija svjetlucanje cirocumulusa ili altocumulusa
glorija na suprotnoj strani od sunca ili mjeseca se nalazi sloj oblaka ili magle na koji se projektira predmet, a oko predmeta se pojave lukovi
duga rainbow nastaje u sloju kiše ili oblaka nasuprot sunca ili mjeseca, ne može se vidjeti kada je sunce visoko na nebu, crvena je izvana, a plava iznutra
sekundarna duga nastaje na istoj strani na kojoj su sunce ili mjesec, plava je izvana, a crvena iznutra
tercijalna duga kao i osnovna duga
biskupski prsten bischops ring vidi se oko sunca ili mjeseca u obliku prstena kada je u zraku puno sitnih čestica prašine
zrcaljenje mirror, mirage zraka sunca koja se odbila od predmeta, odbija se od još neke površine (npr. oblaka ili vručeg tla)

Ovo je veza izmedju brzine vjetra i snage vjetra (opazenih pojava u okolini):

Beaufort naziv brzina vjetra km/h opažene karakteristike
0 tišina 0 – 1 dim se diže vertikalno uvis
1 lahor 2 – 6 dim se ne diže vertikalno, ali ga čovjek još uvijek ne osjeti
2 povjetarac 7 – 12 čovjek ga osjeti na goloj koži, listovi trepere
3 slab vjetar 13 – 18 lišće treperi i šušti, lakše zastave se dižu
4 umjeren vjetar 19 – 26 diže lakše predmete s tla, njiše manje grane na drveću
5 umjereno jak vjetar 27 – 35 njiše veće grane i manja stabla, na vodi se stvaraju valovi koji se pjenušaju
6 jak vjetar 36 – 44 zuji na čvrstim predmetima, njiše velike grane
7 žestok vjetar 45 – 54 otežava hodanje, njiše cijelo drveće, valovi se pjene
8 olujan vjetar 55 – 65 pravi štete, kida plodove sa vočaka, lomi grančice s lišćem.
9 jak olujni vjetar 66 – 77 diže krovove, ruši stabla
10 orkanski vjetar 78 – 90 drveće obara i čupa s korijenom
11 jak orkanski vjetar 91 – 104 čupa jače drveće
12 orkan > 104 pustoši kraj