I u našim krajevima travanj ponekad zna donijeti pravi zimski ugođaj. Da je tome tako imali smo se prilike uvjeriti na samom početku ovodišnjeg travnja kada je obilnog snijega bilo sve do nizina. Iako tijetko, zimsko se (ne)vrijeme zna dogoditi i u drugoj polovici travnja.

Meteo kalendar za današnji dan, 18. travnja 1991. bilježi:

18. travnja 1991. god. u Lici i Gorskom kotaru kiša koja se ledi i snijeg uzrokovali su havariju dalekovoda.

Istoga dana obilan sniejg pao je na zapadu Slovenije. Planina ispod Golice i Vojsko kod Idrije su mjerili čak 54 cm novog snijega, Črni Vrh iznad Idrije 45 cm snijega, Kranj 25 cm, a Logatec 40 cm snijega. Spomenimo kao zanimljivost da je iste godine, samo mjesec dana kasnije, od 15.-18. svibnja još jedna snježna oluja zahvatila Gorski kotar i Liku, u Gospiću je izmjereno 10 cm snijega.

1954. godina

Snijeg, mraz i olujni vjetar zahvatili su od 15. do 18. travnja 1954. mnoge krajeve Hrvatske i prouzročili golemu štetu. Snijeg je padao u Istri i na nekim otocima, u Slavoniji neobično velike snježne pahulje, promjera šest do osam centimetara, u Lici snježni zapusi visoki dva i pol metra. Snježne vijavice i zapusi prekinuli su cestovni promet. Na području Zagreba olujni vjetar rušio je dimnjake, čupao stabla. U primorju orkanska bura. More se “prašilo”, a na otoku Rabu posolica je uništila proljetne usjeve.

1996. godina

DHMZ bilten:

13. i 14. travnja još jedna hladna fronta približila se našoj zemlji. U sjevernom primorju nastala je ciklona, a uz pritjecanje osjetno hladnijeg zraka ciklonalno polje nalazilo se i u višim slojevima atmosfere. Naoblačilo se, a uz osjetno zahlađenje povremeno je padala kiša, a u nizinama kontinentalnog dijela zemlje i snijeg. Na opservatoriju Zagreb-Maksimir izmjerena je visina snijega od 20 cm što nije zabilježeno od kada postoji mjerenje visine snijega. Na opservatoriju Zagreb- Grič prva mjerenja bila su 1911. na 1912. godinu. 14. travnja hladna fronta premještala se na istok Europe, ciklonalno polje nalazilo se u južnom primorju, a iz zapadne Europe jačao je ogranak anticiklone. U višim slojevima atmosfere još uvijek se nalazila visinska ciklona. Prevladavalo je oblačno vrijeme s mjestimičnim oborinama. U drugom dijelu dana, a osobito na Jadranu djelomice se razvedrilo, ali je bilo hladno uz umjerenu i jaku buru. U Zagrebu na opservatoriju Zagreb-Grič zabilježena je maksimalna visina snijega od 9 cm (14. travnja). Valja naglasiti da otkad postoje podaci o snijegu na toj postaji, a to je od 1891. godine, to je maksimalna visina snježnog pokrivača u travnju. Pojava snježnog pokrivača u travnju je rijetka pojava i zabilježena je samo 4 puta na Griču, a najbliža visina ovoj u travnju 1996. zabilježena je 1977. godine i iznosila je 6 cm.

1997. godina

O travanjskom snijegu 1997. godine u temi „Dogodilo se na današnji dan“ član foruma iz Dubrovnika je pisao:

U noći sa 16. na 17.04.1997. u Dubrovniku je pao snijeg. Pokoje pahulje bilo je i ujutro i to sa suncem, jer je bilo djelomice oblačno. Popodne se razvedrilo, a kako je ipak sredina travnja temperatura je brzo porasla na 11°C. Osim ovdje, snijega je bilo i u još nekim mjestima u Dalmaciji. Sjećam se da je na naslovnici nekih novina, čini mi se Slobodne, velikim slovima pisalo “Snježna mećava u Zagori” ili sl.Zagreb je 16.4.1997. imao jutarnju temperaturu 0°C, a najvišu dnevnu samo +2°C uz povremene pljuskove snijega. Tlak je iznosio 1018hPa. Dan poslije ujutro je bilo +1°C uz snijeg, a danju se razvedrilo.

Evo izvadaka iz DHMZ-ovog biltena od tog mjeseca:

Središte visinske ciklone 17. travnja se premjestilo nad područje istočne Europe. U našoj je zemlji bilo oborina, a snijeg je, osim u kontinentalnom dijelu Hrvatske, 16. travnja zabilježen u Istri, na Kvarneru i na otoku Braču. 17. travnja je bilo dosta sunčanog vremena, ali je još bilo hladno za ovo doba godine. 22. travnja i visinska dolina se premjestila preko Hrvatske. Zahladilo je, bilo je oborina, u unutrašnjosti i većih količina snijega. Najviše snijega palo je u Gorskom kotaru i u Lici (od 40 do 80 cm). Susnježice je kratkotrajno bilo i u sjevernom primorju. Na Jadranu je zapuhala umjerena do vrlo jaka bura.

Srednje mjesečne temperature zraka bile su u Hrvatskoj u travnju znatno ispod višegodišnjeg (1961.-1990.) prosjeka. Odstupanja su se kretala od -2.2°C u Pazinu do -4.2°C u Daruvaru. Takve temperaturne prilike svrstale su najveći dio Hrvatske u klasu “ekstremno hladno”, dok je “vrlo hladno” bilo područje Istre, dio Gorskog kotara, sjeverozapadni i dio središnje Hrvatske, te dio istočne Slavonije i Baranja.

Komentari