Prije  dvadeset i pet  godina, zadnja tri dana studenog 1993. godine,   dio Hrvatske zahvatilo je snažno snježno nevrijeme. Već prvog dana padanja snijega, 28. studenog 1993.  u Gorskom kotaru i Lici palo je više od 20 cm snijega . Na Zavižanu je tog dana  u samo 12 sati palo 65 cm snijega.

Najviše snijega palo je u noći od 29. na 30. studeni 1993.  Količine koje su pale bile su za mnoga mjesta rekordne za mjesec studeni, a ponegdje i rekordne za čitavu zimu. Osobito je puno snijega palo u središnjim i sjevernim krajevima zemlje. U Zagrebu (Maksimir). je zadnjeg dana studenog izmjereno 50 cm snijega što je, i danas najveća visina snježnog pokrivača za studeni (a mjerenja se vrše od 1911. godine). Istog dana je na Griču izmjereno 47 cm snijega. To je također i danas rekordna visina snijega za mjesec studeni.

U Bjelovaru i Križevcima izmjereno je 79 cm odnosno 75 cm, što je bila i ostala do danas  najveća visina snijega ikad izmjerena u tim gradovima  u povijesti meteoroloških mjerenja. To su i jedine dvije glavne meteorološke postaje DHMZ-a na kojima  je maksimalna visina snijega u povijesti mjerenja izmjerena u mjesecu studenom. U Bjelovaru se mjerenja vrše od 1949.godine, a u Križevcima od 1961. godine.

Zadnjeg dana studenog 1993. godine je još  na nekoliko postaja izmjerena rekordna visina snijega za mjesec studeni, a na većini njih je slijedećeg dana (1. prosinca 1993.) izmjeren i rekordno visok snježni pokrivač za mjesec prosinac.   Rekordi za studeni i prosinac su, u dva uzastopna dana osim u Bjelovaru i Križevcima  zabilježeni  i u  Varaždinu (30.11.1993. 60 cm, 1.12.1993. 52 cm) i  Sisku (30.11.1993. 67 cm, 1.12.1993. 62 cm). Rekord za mjesec studeni je 30.11.1993. postavljen i u Karlovcu (50 cm snijega).

Najmanje snijega ( do desetak cm) je na kraju studenog 1993. palo  u Slavoniji. Na području Varaždinske, Međimurske i Bjelovarsko-Bilogorske županije te grada Zagreba nastava je obustavljena u svim školama. Zabilježen je i jedan smrtni slučaj. Gradski promet u Zagrebu bio je gotovo paraliziran. Istovremeno je olujna bura podno Velebita i ledena kiša potpuno prekinula promet sa Dalmacijom.

I sredinom studenog 1993. godine, je kopneni dio Hrvatske zahvatio izraženiji snježni val. Najprije je 12. i 13. studenog u središnjoj i zapadnoj Hrvatskoj palo od 20 do 40 cm snijega. Na postaji Zagreb – Maksimir je izmjereno 24 cm snijega, što je bila najveća visina ikad za prvu polovicu studenog. Nakon dva dana, 15. studenog 1993. godine još izraženiji snježni val zahvatio je iste krajeve naše zemlje. Najobilniji snijeg je pao u Lici i Gorskom kotaru, i do pola metra novog snijega u samo 12 sati.

Obilan snijeg na kraju studenog 1993. godine je posljedica sudara  toplog i vlažnog zraka s Sredozemlja te hladnog zraka koji je u naše krajeve pritjecao s sjevera kontinenta. Nad našim se krajevima formirala visinska ciklona čije je središte bilo nad sjeverozapadnom Hrvatskom, gdje su zabilježene i najobilnije snježne oborine.

Sinoptička situacija 29. 11. 1993. godine, kada je u središnjoj Hrvatskoj pao obilan snijeg

Komentari