Friday, Nov. 15, 2019

Cijeli svijet o zatopljenju, Paar i dalje o ledenom dobu

Autor:

|

24.09.2014

|

Kategorije:

Cijeli svijet o zatopljenju, Paar i dalje o ledenom dobu

Dok znanstvenici i aktivisti u stotinama tisuća marširaju ulicama New Yorka u znak upozorenja na globalno zatopljenje, a političari cijelog svijeta na summitu UN-a o klimi konačno složno priznaju da je ono najveća prijetnja svijetu, naš akademik Vladimir Paar u medijima ponovno najavljuje ledeno doba.

Klimatske promjene, rekao je američki predsjednik Barack Obama pred kolegama iz više od 120 zemalja, pokazuju da će one sljedeće stoljeće odrediti dramatičnije od svih drugih globalnih prijetnji, uključujući terorizam, političke nestabilnosti, nejednakosti i bolesti, piše tportal.

‘Nijedna nacija nije imuna na njihove štetne posljedice’, upozorio je ističući da nemamo pravo osuditi našu djecu i njihovu djecu na budućnost koja se više ne može popraviti.

Nikad dovoljno vrućine i dokaza

Istovremeno naš fizičar Paar, vjerojatno nadahnut lokalnim prohladnim ljetom, u utorak u Večernjem listu tvrdi da zatopljenja neće biti. Naprotiv, najavljuje maleno ledeno doba koje bi možda moglo trajati 10-20 godina, kako, po njemu, kažu neki znanstvenici NASA-e, ili 65-70 godina, kako tvrde neki ruski stručnjaci.

Ovu tezu, koju zagovara Paar, već godinama promiče ruski astrofizičar Habibullo Abdussamatov iz Astronomske opservatorije Pulkovo u Sankt Peterburgu.

‘U posljednjih 17 godina globalne temperature nisu rasle, stabilizirale su se. Zatopljenja nije bilo od 1997. Sunce nas ne grije više kao nekada. Snaga solarnog zračenja postojano slabi od 1990. te i danas ubrzano pada. Od 1990. Sunce nije zagrijavalo Zemlju kao što je u prošlosti’, rekao je nedavno Abdussamatov.

Padu temperatura planeta, prema Paaru, Abdussamatovu i nekim drugim malobrojnim klimatskim skepticima, trebali bi pridonijeti ulazak Sunca u solarni minimum te najavljeni budući slabiji solarni maksimumi.

Sunce mnogo manje utječe na klimu od ljudi

No većina znanstvenika ne slaže se s ovakvim projekcijama. Stručnjak za Sunce dr. sc. Jaša Čalogović sa Zvjezdarnice Hvar kaže da su navedene interpretacije NASA-inih stručnjaka potpuno krive te da najnovije analize vodećeg svjetskog centra za klimu NOAA pokazuju nešto sasvim drugo.

‘Iz podataka NOAA-e vidi se primjerice da je ljeto 2014. od srpnja do kolovoza imalo najtopliju globalnu temperaturu koja je prešla čak i rekord 1998. godine. Nažalost, na temelju toga ne bih rekao da se radi o usporavanju zagrijavanja, a kamoli o ledenom dobu’, rekao je za tportal dr. Čalogović.

Naš fizičar kaže kako je istina da se očekuje da bi aktivnosti Sunca neko dulje vrijeme mogle biti nešto slabije, čak i za sljedećih solarnih maksimuma, no ističe da je njihov utjecaj na klimu slabiji od utjecaja stakleničkih plinova što znači da ne mogu bitno promijeniti tijek stvari.

‘Efekt staklenika dominantan je. Istraživanja su pokazala da su aktivnosti Sunca, vulkana i drugih prirodnih pojava na klimu vrlo mala u usporedbi sa svim antropogenim, odnosno ljudskim uzrocima zajedno (pogledajte grafikon dolje). Konačno nema pokazatelja da se globalno zagrijavanje usporilo ili da je prestalo. Jedna godina može u prosjeku biti malo hladnija, međutim klima se gleda kroz dulji vremenski niz (pogledajte grafikon odstupanja sasvim dolje)’, objasnio je dr. Čalogović.

Utjecaji na klimu
Utjecaji na klimuWikipedia

Takve teze su bombastične, ali pogrešne

Profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu dr. sc. Branko Grisogono, koji je atmosfersku fiziku doktorirao u SAD-u, a postdoktorski studij odradio u Švedskoj i SAD-u, kaže da globalno zatopljenje, nažalost, i dalje traje.

‘Klimatske promjene variraju u intenzitetu od mjesta do mjesta na zemaljskoj kugli i od razdoblja do razdoblja. Najsnažniji porast temperatura bilježili smo 1998., što je bilo povezano s El Ninom. No u tom procesu postoje fluktuacije, neka se područja čak mogu i malo ohladiti. To je prirodno. Nitko ne tvrdi da će globalna temperatura postojano rasti iz godine u godinu’, rekao je dr. Grisogono.

‘U svijetu ima oko tri posto znanstvenika koji se s time ne slažu. Za znanost je dobro da se znanstvenici ne slažu uvijek u svemu. No nedavno istraživanje dr. Čalogovića pokazalo je da se studije na kojima se temelje tvrdnje klimatskih skeptika poput Abdussamatova ili Henrika Svensmarka pogrešne. To su bombastične, senzacionalističke teze kojima netko iz meni nepoznatih razloga želi privući pozornost’, rekao je naš ugledni stručnjak za klimu.

Vremenski ekstremi očitiji od rasta temperatura

Grisogono je ponovio da nam ova godina pokazuje kako se klimatske promjene neće toliko očitovati po nekom velikom porastu temperatura, koliko po jačanju ekstremnih vremenskih pojava. Mjerenje porasta srednje temperature, kaže, samo je najrobusniji dokaz zatopljenja.

‘Imamo sve više ekstremnog vremena u svijetu. U Hrvatskoj smo ove godine imali dvije sezone poplava, a temperature su nam i dalje u trendu porasta. Efekt Sunca previše je malen da bi ozbiljno utjecao na klimu. On se pod utjecajem tromosti atmosfere i oceana zapravo prigušuje i nestaje u interakcijama s drugim efektima. Podaci o temperaturama nisu jednoznačni kao računi u trgovinama tako da jasno vidite plusove i minuse. Zna se da je lanjska godina bila jedna od 12 najtoplijih godina otkad postoje mjerenja. Godine 2012. i 2013. bile su obje izuzetno tople, a također ne smijemo zaboraviti da su, dok smo mi imali poplave, Australijom, Kalifornijom, Oregonom i okolicom Chicaga harali požari. Ova je godina u Skandinaviji bila jedna od najtoplijih u posljednjih 40 godina. Ono što se kod nas zbiva čini manje od jednog promila’, napomenuo je naš sugovornik.

Naš atmosferski fizičar kaže da postoje razlozi zbog kojih je krivulja zatopljenja posljednjih godina nešto malo manje strma.

‘Budući da toplina sada ulazi dublje u ocean, recimo ispod 700 m srednje dubine, prirodno je da je trend porasta srednje prizemne temperature, odnosno srednja temperatura na 2 m visine <T2m>, usporen. No on je i dalje prisutan! Procesi nisu linearni. Ipak, efekti ubrzanih klimatskih promjena su opće prisutni. Velika većina ljudi u Hrvatskoj je svjesna dvaju poplavnih sezona ove godine koje su potukle sve prijašnje rekorde bar za nekoliko stotina god. To je izravna posljedica klimatskih promjena, tj. porasta<T2m>; u to su znanstvenici uvjereni s preko 90 % vjerojatnosti’, zaključio je dr. Grisogono.

Temperatura u 100 godina
Temperatura zadnjih 130 godina (NOAA)

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Rade Popadić