Saturday, Dec. 14, 2019

Hoće li 2014. biti El-Nino godina? (Gdje je zapelo?)

Autor:

|

24.09.2014

|

Kategorije:

Hoće li 2014. biti El-Nino godina? (Gdje je zapelo?)

Tekst napisao: Josip Barić

Početkom godine 2014. na dosta različitih portala mnogo se pisalo o tome da bi ova godina mogla biti godina “El Nina”. Iako je samo predviđanje ovog fenomena jako teško prognozirati na dugoročnoj bazi kao i većinu meteoroloških pojava jer se radi o nelinearnim sustavima gdje samo promjena jedne ulazne varijable uvelike mijenja izlazne podatke a samim time i točnost prognoziranja na dužoj vremenskoj razini, pretpostavke o tome da bi 2014.god. mogla biti nova 1997.god. donekle su bile opravdane. Ipak…

Analizirajući novije podatke sa NOAA stranica, uvjeti kakvi su vladali na početku godine i noviji podatci uvelike se razlikuju.
Primjer toga je i sljedeća slika NASA-ine karte koja je, ako upoređujemo jednu od najjačih godina El Nina fenomena i uvjeta koji su vladali u istom mjesecu 2014. god., davala naznake da bi ova godina mogla biti još jača nego ta 1997. godina.

slika

El Niño iz 1997. na 1998. bio je toliko snažan da se inače stručni meteorološki termin postao udarnom temom medija i uvriježio se u širokoj javnosti. Njegov utjecaj na vremenske ekstreme odrazio se na nekoliko kontinenata. Sjeverna Amerika je imala jednu od najtoplijih i najvlažnijih zima otkada postoje mjerenja. Peruom, Meksikom i ostalim dijelovima Centralne Amerike vladale su kišne oluje i poplave, dok su istovremeno Indoneziju i dijelove Azije pogodile katastrofalne suše jer je te sezone uvelike izostao monsun.

Vratimo li se pak na najnovije podatke koje možemo analizirati sa stranica NOAA (The National Oceanic and Atmospheric Administration), uvjeti koji su postojali u proljeće 2014. god. i koji vladaju sada vrlo više podsjećaju na 2012. godinu nego na 1997.godinu.
2012. godine površinske temperature mora (poznato kao SST), nesumnjivo su bile iznad samog prosjeka ali utjecaj na atmosferu koji se tada očekivao nije se dogodio (bar ne u smislu da zapazimo El Nino fenomen). Zapravo, određeni atmosferski uvjeti u tropskom dijelu Pacifika više su sugerirali da se radi o La Nina fenomenu koji je zapravo suprotan El Ninu.

slika

Pogledamo li prethodnu sliku, po plavoj boji zamijećujemo da je sjeverni dio Australije u 2012. godini bilježio nešto veće količine padalina što je zapravo odlika La Nina fenomena.

U 2014. godini opet se “mučimo” da prepoznamo atmosfersko-oceansku poveznicu koja bi nam mogla dati naznaka što nas to čeka u ovoj godini.
Već nekoliko mjeseci Niño 3.4 indeks (koji se odnosi na temperaturnu anomaliju mora istočnog dijela Pacifika oko ekvatorskog područja) bio je povećan da bi u srpnju ove godine njegova vrijednost naglo pala. Gledajući pak usporedbu u 2012. godini nedostatak količine padalina u sjevernom dijelu Australije govori nam da trenutno ne možemo govoriti o La Nina fazi kao što je to bio slučaj u 2012. godini.
Drugim riječima, dok se atmosfera još ne “ponaša” u skladu sa El Nino fazom, sa sigurnošću možemo vidjeti da nije ni u pitanju La Nina.
Ukoliko se želimo malo više osvrnuti na ovaj pad Nino indeksa koji je nastupio u srpnju ove godine, potrebno je također napomenuti da je proteklih godina bilo sličnih slučajeva kada je nakon određenog pada slijedilo naglo povećanje.
Za primjer, događaji u 1994 i 2006. godini bili su obilježeni za ljetnim “zatišjem” prije nego su prerasle u umjerene-jake El Nino faze (SST anomalija ≥ 1ºC). Zanimljivo je napomenuti da su ovakvi padovi indeksa karakteristični za mjesece lipanj i srpanj što daje naznake da ljeto koje vlada u sjevernoj hemisferi može biti jedan od utjecaja koji ne dozvoljavaju da se razvije El Nino u koliko još nije.

Usporedimo li još jednom ovu godinu sa 2012. godinom, bitno je napomenuti da računalni modeli tada nisu bili naklonjeni razvoju El Nino fenomena kao što se to vidi na sljedećoj slici.

slika

Prema posljednim infomacijama, šanse da se ove godine razvije El Nino su 65%.

Radi lakše vizualizacije, na sljedećim slikama se najbolje može vidjeti kakvi uvjeti vladaju za sve tri navedene faze:

slika

slika

slika

Jedan od razloga što se El Nino još nije počeo davati naznake razvoja možda leži u tome što je anomalija površine temperature mora istočnog Pacifika također iznad prosjeka. Uz pozitivnu anomaliju centralnog i istočnog dijela Pacifika, pozitivno odstupanje je također zabilježeno u zapadnom dijelu Pacifika i Indijskog oceana tako da je SST (Sea Surface Temperature) gradijent ostao vrlo malen a on je jedan od važnih faktora koji utječe na atmosferu zato jer je direktno povezan sa razvojem vjetrova. To je možda i jedan od najvećih razloga zašto SST anomalija u istočnom dijelu Pacifika još nije dovela do naglog razvoja El Nino fenomena.

slika

Na prethodnoj slici bitno je primijetiti sljedeće:
– Dvije krivulje sa grafa imaju tendenciju da „prate“ jedna drugu, posebno za slučajeve jakog El Nino i La Nina događaja
– Nino-3.4 SST indeks (narančasta boja) obično prethodi temperaturi troposfere (plava boja) i do 6 mjeseci

Temperatura atmosfere je približno svugdje ista u tropskom dijelu dok god si imaginarno fiksiran na istoj visini ili tlaku zraka. U isto vrijeme, temperatura oceana sadrži nešto veći temperaturni gradijent nego atmosfera. U cjelini, atmosfera u tropskom dijelu sa istom temperaturom (uz napomenu o fiksnoj točki na istoj visini ili istom tlaku) nalazi se iznad tropskog dijela oceana sa širim rasponom temperatura.
Kako se atmosfera i ocean međusobno povezani jer razmjenjuju temperaturu (i vlagu) ni jedno ni drugo ne mogu promijeniti svoju vlastitu temperaturu bez da ne utječu jedno na drugo.
Ako ocean postane malo topliji u odnosu na atmosferu, dio atmosfere iznad same površine mora postaje topliji i vlažniji i taj vlažni zrak uzdiže se u vis. Kako povećanjem visine dolazi do kondenzacije promjenom agregatnog stanja dolazi do oslobađanja latentne topline koja dodatno zagrijava atmosferu. U isto vrijeme, oblaci koji su nastali tim procesom će zakloniti površinu mora od direktnog utjecaja Sunca pri čemu će doći do hlađenja površine temperature mora. Ukoliko ocean postane nešto hladniji u odnosu na atmosferu dolazi do suprotnog učinka – postepeno zagrijavanje površine mora i ponavljanje procesa. U ENSO uvjetima, SST anomalija u centralnom i istočnom dijelu Pacifika često je generirana dinamikom oceana. U početnoj El Nino fazi, površinska zagrijanost u istočnom i centralnom dijelu Pacifika se prenosi u atmosferu sa prije navedenim procesom. To dovodi do veće zagrijanosti atmosfere nego što je SST anomalija. Iz razloga što tropski dio atmosfere ne može imati velike horizontalne temperaturne razlike, razmjena topline zagrijava i ostali dio tropskog dijela atmosfere.
Zbog navedenoga, atmosfera u daljim područjima od SST anomalije u istočnom Pacifiku (Indijski ocean, zapadni Pacifik ili Atlantik) postaje nešto toplija u odnosu na površinu mora nego što bi to bilo u „normalnim“ uvjetima. U osnovi, moglo bi se reći da atmosfera u tim područjima već „zna“ da se u Pacifiku razvija El Nino dok ocean još ne. Ocean je sada relativno hladniji u odnosu na atmosferu tako da je konvekcija potisnuta u tim područjima.
Zbog različitih fizičkih svojstava atmosfere i mora, ovom dijelu oceana trebat će dosta više vremena da se zagrije. Dok se ovi udaljeni dijelovi oceana u potpunosti ne ugriju, njihova relativna hladnoća djeluje kao kočnica u zagrijavanju atmosfere.
Ova „kočnica“ objašnjava zaostajanje između temperatura u troposferi i Nino3.4 indexa: Nino3.4 pokušava zagrijati cijelu atmosferu ali da bi se to postiglo za sobom treba „povući“ i ostatak tropskog dijela oceana.
Sa ovime smo pokazali kako se odvija proces u normalnim uvjetima. No pogledamo li sadašnju situaciju, atmosfera je već toplija nego što bi trebala biti u ovoj fazi u odnosu na Nino3.4 područja a ocean više ne djeluje kao termalna “kočnica” te usporedno zagrijavanje sa atmosferom i nije potrebno kada je SST anomalija u ostalom dijelu tropskog oceana već prisutna. Iako još nije proglašen El Nino, uvjeti koji vladaju su već nekoliko mjeseci ispred faze normalnog razvoja.

slika

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Ned