Protekla godina u najvećem dijelu Hrvatske ocijenjena je ekstremno toplom, što potvrđuje nastavak trenda globalnog zatopljenja s izvjesnim međugodišnjim kolebanjima, priopćio je danas Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

U godišnjem izvješću praćenja klimatskih anomalija potvrđena su odstupanja u količini oborina, pa je protekla godina u najvećem dijelu zemlje ocijenjena kišnom, a tek manjem dijelu normalnom.

Temperature zraka lani su u većini Hrvatske bile iznad prosjeka. Odstupanja su iznosila najmanje 0,7 (Knin), a najviše 1,6 stupnja Celzija (Gospić) više od tridesetogodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961.-1990.

Osim u Gospiću, temperature su najviše odstupale u Zagrebu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Splitu i Lastovu, u prosjeku 1,4 stupnja Celzija, zatim u Osijeku i Poreču 1,3 stupnja, Pazinu, Rijeci, Senju, Zadru, Hvaru i Varaždinu 1,2 stupnja, a najmanje u Kninu 0,7 i Daruvaru 0,8 stupnja Celzija.

Nastavak globalnog zagrijavanja uočljiv i u Hrvatskoj

Osim navedenog, usporedbom vrijednosti srednjih godišnjih temperatura zraka za Zagreb-Grič u razdoblju 1862.-2013. godina vidljivo je da je 2013. godina bila dvanaesta najtoplija godina od početka mjerenja (za opservatorij Zagreb-Grič za 2013. godinu srednja godišnja temperatura zraka iznosi 12.9°C). Navedeno ukazuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja s izvjesnim međugodišnjim kolebanjima.

Više oborine od prosjeka

Odstupanja oborina bila su blaža jer je veći dio Hrvatske označen kao kišan do vrlo kišan, s manjim izdvojenim ekstremno kišnim područjima Kvarnera, Dubrovnika i Zadra, gdje je palo 135, odnosno 133 i 131 posto godišnjih oborina.

Pojas od Zadra preko Karlovca do Zagreba i Varaždina ocijenjen je vrlo kišnim, s 130-125 posto godišnjih oborina. Tek područje Slavonije od Daruvara do Slavonskog broda ocijenjeno je normalnim, gdje se količina oborina poklopila s višegodišnjim prosjekom 1961.-1991. godine.

Izuzetak čine Slavonski Brod i Lastovo gdje je spomenuta količina oborine bila manja od višegodišnjeg prosjeka.

Komentari