„Odjednom uzdigne se sjeverni vjetar tako žestok kakav se jedva običaje uzvitlati za vrijeme zime, u hladno doba. Neprijateljsko brodovlje stane žestinom tjerati pod gradske zidine.

Prestrašeni neprijatelji – da im se ne bi galije natjerane na morske hridi razbile i da ih ne bi naši svojim oružjima smrvili – krajnjim naporom zaveslaju naprežući se kako bi se od grada udaljili, te teškom mukom veslima jedva nadvladaše užas vjetra i morskih valova, te krenuše na zapad u zaljev iza samostana Sv. Nikole s lađama koje bijahu tučene najprije našim udarcima, a poslije i od mora i oluje.“

Ovako u originalu glasi dio izvještaja o obrani Korčule 15. kolovoza davne 1571. godine. Na blagdan Velike Gospe digla se snažna nevera koja je, uz hrabre Korčulane, spasila grad od turske invazije s kopna i mora. Ovaj će događaj zasigurno vječno biti zapisan u povijest Korčule.

Ovaj meteorološki događaj, koji je pomogao u obrani Korčule, zapravo je već poznati prodor koji se obično dogodi sredinom kolovoza i nakon dugog, vrućeg i sunčanog ljetna donese prvu ozbiljnu promjenu vremena.

Kolovoz je treći i posljednji mjesec klimatološkog ljeta. Sa meteorološkog aspekta to je iznimno zanimljiv mjesec jer predstavlja jednu od najvećih prekretnica u meteorološkoj godini.

Svježiji i kišniji od srpnja

Prosječne mjesečne temperature u kolovozu kreću se na Jadranu od 23 do 26°C, u naseljenom dijelu Like i Gorskog kotara od 16 do 19°C; a na kopnu većinom 20 do 21°C. To znači da je taj mjesec u većini predjela samo malo hladniji od srpnja. Ipak, početak kolovoza njegov je najtopliji dio – a i prosječno najtopliji dan u godini pada u prvih deset dana tog mjeseca.

U nekim se krajevima Dalmacije stoga vrhuncem ljeta smatra dan Gospe Snježne – 5. kolovoza – a drugdje Sveti Lovre – 10. kolovoza – kada, po pučkom vjerovanju, moraju vladati velike vrućine. Uzrok odstupanju maksimuma temperature zraka od sunčeve kulminacije u dugotrajnoj je akumulaciji topline u moru; što je više klimatski tip nekog područja ‘morski’, to i maksimumi temperature padaju od srpnja dublje prema kolovozu.

Prva pentada (razdoblje od pet dana) statistički je najtopliji dio godine u mnogim krajevima Jadrana, stoga ne čudi da je 4. kolovoza 1981. u Pločama izmjerena dosad najviša temperatura zraka u Hrvatskoj od +42,8°C

Dan postaje sve kraći…

Kolovoz je nešto manje sušan od prethodnika što potvrđuju klimatološki podaci po kojima u većem dijelu obalne Dalmacije u kolovozu prosječno padne od 40 do 45 litara oborine po metru četvornome, oko 30 posto više nego u srpnju, a na dubrovačkom području čak 70 litara, dvostruko više nego u srpnju.

Najviše kiše na našoj obali, gotovo 100 litara, primi dio Kvarnera, ali je tamo povećanje u odnosu na srpanj najmanje, što svjedoči da su ljetni mjeseci općenito bogatiji oborinom na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji.

Dok na Jadranu vlada vrhunac ljeta, u Zemljinoj se atmosferi počinju događati procesi koji će ubrzo uroditi prestankom vrućina i dolaskom kiša. Naime, nakon 21. lipnja dan se skraćuje, pa naši krajevi primaju sve manje solarne energije, a u globalnoj atmosferi mijenja se položaj najvažnijih ciklonskih i anticiklonskih sustava te globalnih planetarnih fronti.

Ti se sustavi – polarna fronta, azorska anticiklona, islandska ciklona… – pomiču “za Suncem”, pa kad se ono ‘spušta’ prema južnoj polutki, i oni putuju za njim u niže zemljopisne širine.

Otvaraju se vrata ciklonama

To pomicanje utječe na vrijeme i u nas, jednako kao i slabljenje azorske anticiklone kojim se “otvaraju vrata” pokretnim ciklonalnim sustavima nad Atlantikom da se spuste u niže zemljopisne širine, te dovedu sa sobom svjež i vlažan zrak i izazovu prvi ozbiljan udarac ljetu.

Iako kolovoz prosječno ima 20 do 30 sunčanih sati manje od srpnja, on jest pravi ljetni mjesec, jer su temperature zraka još visoke, a sunca ima više samo u srpnju.

U pučkoj meteorologiji blagdan Velike Gospe uzima se za prekretnicu ljeta. Obično se sredinom kolovoza u našim krajevima dogodi izražen prodor oceanskog zraka koji ‘otpuše’ ono pravo ljeto. Iako i iza njega često bude vrućina, one u pravilu nisu ni tako dugotrajne ni intenzivne kao do tada.

Dan je sve kraći, a noć duža pa se pad temperature zraka najviše osjeti u minimalnim vrijednostima, osobito u zadnjoj dekadi mjeseca.

Vjerovanja o poremećajima iza 15-tog

Vjerovanje da se oko 15. kolovoza događa značajna promjena vremena, s kišom i zahlađenjem, našlo je odraza i u pučkim izrekama poput one u Lici: Velika Gospa – mala zima; Mala Gospa – velika zima.

Dakako, znanstveno se ne može zaključiti da će do pogoršanja vremena doći baš oko 15. kolovoza svake godine, ali to vjerovanje nije bez statističke osnove, budući da se zaista tijekom kolovoza, nakon najčešće sušnoga srpnja, dogodi jači poremećaj, često baš sredinom tog mjeseca ili u njegovoj drugoj polovici.

Naslovna fotografija:  Prva kolovoška zora u Stobreču, 1.8.2014. Foto: Marina Blažević

Komentari