Tuesday, Nov. 19, 2019

Dobrodošli u srpanj: Srce klimatološkog ljeta i prosječno najtopliji mjesec u godini!

Autor:

|

01.07.2014

|

Kategorije:

Dobrodošli u srpanj: Srce klimatološkog ljeta i prosječno najtopliji mjesec u godini!

Srpanj je mjesec s najviše statističkih ekstrema u godini. Tako je srpanj najtopliji, najsunčaniji, najsuši, ali i sa najnižom relativnom vlažnošću, najduljom sunčevom insolacijom, te sa najmanje naoblake. Nije svake godine tako, no statistički uglavnom navedeni ekstremi padaju u srpanj, pokoji često u kolovoz, a ponekad i u lipanj.

Srpanj je također i središnji ljetni mjesec, kada zaista prevladava pravo ljetno, idilično vrijeme.

Uzlazne struje iz ova dva područja polako kreću jedna prema drugoj i sastaju se nad suptropskim zemljopisnim širinama, gdje zbog “viška” zraka na visini, budući da on tamo konvergira, započinju spuštanje prema tlu.

Time se zatvaraju dvije velike atmosferske ćelije općeg atmosferskog kruženja (Hadleyeva ili tropska, te Ferrelova ili ćelija umjerenih širina). Postoji još i polarna ćelija koja nam nije toliko izravno interesantna za naše područje.

Najvažnija posljedica spuštanja zraka iz visine prema tlu u suptropskim područjima je adijabatsko zagrijavanje i sušenje zraka. Time zrak koji dođe do podloge postaje vrlo topao i suh, pa u takvoj zračnoj masi prevladava vedro i toplo vrijeme sa vrlo slabim vjetrovima. Zračne mase koje iz takvih područja pristižu u naše krajeve, donose upravo opisan tip vremena tijekom čitavoga ljeta, ali najjače onda kada je i Azorska anticiklona najjača, a to je obično baš u srpnju.

Ciklone i fronte su rijetke u srpnju, osobito u Dalmaciji. Najbolji dokaz njihovog izostanka je prosječna količina oborina koja padne u srpnju na Jadranu. U Dalmaciji padne oko 30 litara kiše po metru četvornome u prosječnoj godini. Na Kvarneru padne dva do tri puta više kiše nego u Dalmaciji tijekom srpnja. U unutrašnjosti zemlje prilično drugačije priča! Pljuskovi su tijekom srpnja znatno češći u kopnenom dijelu Hrvatske, nego na Jadranu. Na kopnu tijekom središnjeg mjeseca klimatološkog ljeta prosječno padne od 60mm u Slavoniji do gotovo 100mm na prijalazu u Gorski kotar.

Anticiklonalno vrijeme sprječava prodore svježijeg i vlažnijeg zraka sa sjevera i zapada Europe pa se prosječne mjesečne temperature na cijelom Jadranu kreću od 23°C do 26°C, a u unutrašnjosti zemlje većinom oko 21°C. Srpanj je u najvećem broju slučajeva najtopliji ljetni mjesec. Mnogo rjeđe to biva kolovoz, a samo iznimno rijetko lipanj.

Zanimljivo je napomenuti da se prosječno najtopliji nadnevak na Jadranu ne bilježi u srpnju nego u kolovozu, u njegovoj prvoj dekadi. Na sjevernom Jadranu je prosječno najtopliji nadnevak bliži samom početku kolovoza, u prema jugu Dalmacije nadnevak se bliži kraju prve dekade kolovoza.

Srpanj je, ipak, ukupno gledajući, prosječno topliji od kolovoza jer se opća atmosferska cirkulacija nad našim dijelom Europe u drugom dijelu kolovoza počne značajno mijenjati, pa nad Jadran stignu prodori vlažnog i svježijeg atlantskog zraka koji donesu zamjetna osvježenja. Mnogi se pitaju zašto se najtoplije vrijeme bilježi u srpnju ili čak početkom kolovoza, ako je dan najduži 21. lipnja (ljetni solsticij), tj. tada sunčeve zrake, u odnosu na ostatak godine, padaju pod najpravilnijim kutom.

Istina je da je količina i kvaliteta osunčavanja vrlo važan razlog nastanka visokih temperatura zraka, ali ništa manje nije bitna ni opća atmosferska cirkulacija. Ciklone i anticiklone te atmosferske fronte uvelike određuju hoće li se na nekom području nalaziti topliji ili hladniji, vlažniji ili manje vlažan zrak. U srpnju i početkom kolovoza je znatno manje ciklona i fronti nego u lipnju, pa je vrijeme stabilnije, samim time veći je broj sunčanih sati.

Iako je srpanj prosječno najtopliji i najsunčaniji mjesec u godini na Jadranu, nije svake godine tako. Srpanj, doduše rijetko, zna iznenaditi nestabilnim vremenom u većem broju dana nego bi se to dalo očekivati. Tako je 2005. u Hrvatskoj prvi dio srpnja bio nestabilan sa čestim pljuskovima i kišom.

Vrijeme se u drugoj polovici mjeseca stabiliziralo, posljednjih dana zavladale su prave ljetne vrućine. Najtopliji dan u godini bio je 30. srpnja. Tada je na Jadranu i noćna i jutarnja temperatura zraka bila iznad 25°C, a ponegdje iznad vrućih 30°C. Gotovo su svi mediji prenijeli vijest o 41°C u zaleđu Dalmacije toga dana. Dva su sveca koji se u zadnjem desetodnevlju u pučkoj meteorologiji vezuju uz vrućine; sv. Jakov i sv. Ilija “gromovnik”, pa se ne kaže uzalud “Ilija žeže”.

Naslovna fotografija: Lidija Lolić

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Rade Popadić