Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]

Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

Crometeo članovi izabiru najveće meteorološke događaje u Hrvatskoj svake godine od 2004! Pogledajte arhivu najvećih meteoroloških događaja po izboru Crometeo članova.
EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:20

Otvara se glasanje za Naj meteo događaj u 2018. godini. u Hrvatskoj

Petnaesti puta, članovi Crometeo foruma izabrati će najbolje meteo događaje za proteklu godinu.
Nominirano je 19 događaja iz 2018 . godine.

# 1 - Iznadprosječno topli siječanj s vrlo malo zimskog ugođaja
# 2 - Serija zimskih ciklona u prvoj polovici veljače
# 3 - Polarni udar na kraju veljače i početku ožujka: rekordne visine snijega u Gorskom kotaru
#4 - Odroni i poplave nakon naglog topljenja snijega u prvoj polovici ožujka
#5 - Zimski ugođaj na prijelazu iz kalendarske zime u proljeće
#6 - Travanjsko ljeto – serija apsolutnih temperaturnih rekorda za mjesec travanj
#7 - Svibanj pun oluja
#8 - Ekstremna toplina u travnju i svibnju
#9 - Lipanjske oluje u prve dvije dekade mjeseca
#10 - Svježina na početku kalendarskog ljeta
#11 - Srpanjske oluje i toplinski val na kraju mjeseca
#12 - Izraženije kolovoske fronte
#13 - Rujanske kiše, pa ljeto do početka kalendarske jeseni
# 14 - Rekordna rujanska hladnoća
#15 - Ekstremne kišne epizode u prvoj dekadi listopada: 259 litara u Dubrovniku u par sati
#16 - Listopadsko bablje ljeto završilo s malo snijega u planinama
#17- Ciklona Mirjana: Orkansko jugo na Jadranu na kraju listopada
#18 – Studeni: Toplina pa zimska druga polovica mjeseca
#19 – Zimska ciklona sredinom prosinca: Obilan snijeg u Slavoniji

NAČIN GLASOVANJA:
Od 19 nominiranih događaja odredite svojih 10 favorita, tako da:

1. mjesto dobiva 12 bodova,
2. mjesto: 10 bodova,
3. mjesto: 8 bodova,
4. mjesto: 7 bodova
5. mjesto: 6 bodova
6. mjesto 5 bodova
7. mjesto 4 boda
8. mjesto 3. boda
9. mjesto 2 boda
10. mjesto 1 bod

Odaberite 10 događaja koji su po vašem mišljenju najviše obilježili proteklu meteorološku godinu u Hrvatskoj!

Glasanje traje do nedjelje 13. 1.2018.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:21

# 1 - Iznadprosječno topli siječanj s vrlo malo zimskog ugođaja

Siječanj 2018. je obilježila iznadprosječna toplina. Na većini meteoroloških postaja u Hrvatskoj siječanj je bio treći najtopliji siječanj u zadnjih sedamdesetak godina. Topliji su bili siječnji iz 2007. i 2014. godine.

Toplina je najizraženija bila u prvoj dekadi mjeseca. Prva dekada siječnja 2018. je bila najtoplija prva dekada siječnja u Dubrovniku (s srednjom temperaturom od 13.0°C), Kninu (10.0°C), Osijeku, Zagrebu Maksimir (7.3°C) i Varaždinu (6.8°C). Druga najtoplija je bila na još 4 postaje: Zagreb Grič, Gospić, Ogulin i Zadar. Na Griču i u Gospiću toplija je bila samo prva dekada siječnja iz daleke 1877, a u Ogulinu i Zadru iz 2014. godine.
Siječanj u našim krajevima nije donio izraženiju zimsku ciklonu. Česti su bili brzi frontalni poremećaji koji su uglavnom donosili kišu, na Jadranu i grmljavinu i tuču, a malo snijega je povremeno bilo u gorju i tek rijetko u nizinama.

Nova 2018. godina je počela uz promjenjivo vrijeme. Prvog dana godine se preko naših krajeva premještao frontalni poremećaj i plitka ciklona. Prije prolaska fronte na Jadranu je puhalo jako jugo s olujnim udarima. U Rijeci je tradicionalno novogodišnje kupanje na Pećinama završilo tragično. Dva su se kupača utopila u uzburkanom moru zbog jakog juga.

Oborine je prvog dana godine bilo u svim krajevima, a najviše je (do 90 mm) palo na dijelu sjevernog Jadrana, Gorskom kotaru te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Grmljavine je na Novu godinu bilo na srednjem Jadranu. Malo snijega je pri kraju oborine palo samo u višem gorju. Prvog dana godine su najviše dnevne temperature uglavnom bile dvoznamenkaste i kretale su se do 14°C i na moru i na kopnu. U Gorskom kotaru i Lici je izmjereno od 5 do 8°C.
Potom se u prvoj dekadi siječnja nastavilo iznadprosječno toplo vrijeme, uz povremenu kišu uglavnom na dijelu sjevernog Jadrana. Prvog siječanjskog vikenda je toplina bila osobito izražena u unutrašnjosti. Srednje dnevne temperature su odgovarale onima koje se mogu prosječno očekivati krajem travnja ili sredinom listopada.
Šestog dana siječnja (subota 6.1.2018) je zabilježen i prvi temperaturni rekord u 2018. godini. U Gradištu (kod Županje) temperatura je porasla do proljetnih 19.1°C, što je novi temperaturni rekord za najvišu temperaturu izmjerenu u mjesecu siječnju. Do 2018. godine je najviša temperatura u siječnju u Gradištu iznosila 18.3°C, a toliko je izmjereno 20. siječnja 2007. godine. Meteorološka se mjerenja vrše od 1981. godine.
Maksimalna temperatura u Bjelovaru je te prve siječanjske subote bila samo za 0.3°C niža od apsolutnog temperaturnog rekorda za siječanj (17.8°C, 28.1.1979. g., mjerenja od 1949. godine).

U cijeloj zemlji prva siječanjska subota je donijela temperature zraka koje su daleko iznad prosjeka za doba godine. U kopnenim su krajevima, uz dosta sunčanog vremena (osobito u Slavoniji) najviše dnevne temperature posvuda prešle 15°C. U Daruvaru i Sisku je izmjereno 17.7°C, u Zagrebu (Maksimir) 17.6°C (novi datumski rekord), Bjelovaru i Zagrebu Pleso 17.5°C…

Iznadprosječna toplo vrijeme nastavilo se i na početku drugog tjedna siječnja. U Splitu se minimalna temperatura u noći od nedjelje 7. na ponedjeljak 8. siječnja nije spuštala ispod 14.0°C, što je desetinku stupnja više od dosadašnje rekordno visoke siječanjske minimalne temperature zraka. Do sada je najviši minimum izmjeren 2. siječnja 1962. godine, kada je bilo 13,9°C.

Najviše dnevne temperature nisu bile rekordno visoke za siječanj, ali su se ne nekim lokacijama približile rekordu i za manje od 1°C. U Zadru je 8. siječnja 2018. izmjereno 16.6°C (rekord za siječanj je 17.4°C), u Malom Lošinju 16.8°C (0.6°C manje od siječanjskog rekorda), u Slavonskom Brodu 18.0°C (rekord je 19.4°C)…Najtopliji je bio Senj s 18.5°C (rekord je 20.3°C). Tih 18.5°C je i najviša temperatura izmjerena u siječnju u Hrvatskoj.
Kraj dana u Baranji, 8.1.2018., Foto: Nenad Milić
slika

Na kraju prve dekade siječnja se preko naših krajeva brzo premjestio frontalni poremećaj koji je duž Jadrana i u gorskim krajevima donio obilniju kišu (do 66 litara) uz česte grmljavinske pljuskove. Malo snijega je palo samo u najvišem gorju.

Nakon, u nekoliko mjesta i rekordno toplog početka siječnja, njegova sredina donijela je u kopnenim krajevima barem malo zimskog ugođaja. U mnogim mjestima je palo i malo snijega te se stvorio tanji snježni pokrivač. U ponedjeljak 15. siječnja ujutro je na četrnaest postaja DHMZ-a izmjeren tek po 1 cm snijega, ponegdje i 2 cm (Koprivnica, Puntijarka) odnosno 3 cm (Krapina). U Bednji je izmjereno 5 cm snijega.
Meteorološka zanimljivost dana je bio i prvi studeni dan u aktualnoj zimi ne nekoliko lokacija u nizinama unutrašnjosti. Studeni dan je onaj dan u kojemu najviša dnevna temperatura ostane ispod 0°C. 15. siječnja 2018. je takav dan zabilježen u Osijeku, na Bilogori, Gradištu, Varaždinu, Ogulinu, Križevcima, Bjelovaru. U navedenim mjestima je najviša dnevna temperatura imala vrijednosti od -1.6°C (Osijek) do -0.3°C (Bjelovar). U ostalim mjestima unutrašnjosti najviše dnevne temperature su bile stupanj ili dva iznad °C.

Zalazak u Dragama, 15.01.2018. - Foto: Šime Barešić / Otrow Photography
slika

I u srcu klimatološke zime nastavilo se vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme. Treću siječanjsku srijedu (17.1.2018) obilježio je prolazak fronte koja je lokalno donijela i obilnije oborine. A ona je bila najvećim dijelom u obliku kiše, ali je bilo i tuče i grmljavine i kratkotrajnih pljuskova snijega, baš kao u najboljim promjenjivim travanjskim danima. U poslijepodnevnim su se satima te srijede zbog tuče nakratko zabijelili dijelovi Rijeke (zaobilaznica), a tuče je bilo na dijelovima kaštelanskog i trogirskog zaleđa te ponegdje uz obalu Dalmacije. Pred obalama Splita, kod Žnjana, sredinom dana formirala kratkotrajna pijavica

Jaka grmljavinska oluja iznad Raba u suton ...17.1.2018. snimljena s Lošinja
Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Panorama zalaska na Pagu, 18.1.2018, Foto: Danijel Palčić Photography

slika

Zelena siječanjska polja, Koprivnica 20.1.2018. - foto: Marko Posavec

slika

Nova fronta je naše krajeve zahvatila na prijelazi iz druge u treću dekadu siječnja. Najviše oborina (do 50 mm) je palo u Gorskom kotaru. Kiša je uz zahlađenje u gorju prešla u snijeg. Palo je do desetak centimetara novog snijega. Malo snijega je s prolaskom fronte palo i u dalmatinskoj Zagori. U nizinama je snijeg uglavnom izostao, osim na širem karlovačkom području ( 3cm snijega u Karlovcu)

Na Jadranu je prolazak fronte bio praćen i grmljavinom te lokalnom tučom. Tuče je bilo na istoku i u okolici Rijeke, na otoku Krku, te u okolici Splita. Mjestimice se stvorio i deblji sloj leda nakon tuče koji je otežavao promet (Grobnik, Klis, Dugopolje).

Posljednja dekada siječnja protekla je u znaku suhog i stabilnog vremena pod utjecajem prostrane anticiklone. U većini mjesta je bilo iznadprosječno toplo, a najviše dnevne temperature su često i na Jadranu i na kopnu bile dvoznamenkaste i dosezale su do 15°C. Bilo je i jutarnjih negativnih temperatura, ali bez ikakvih ekstrema (do -4.8°C u Slavonskom Brodu i Gospiću) te -5.9°C na Zavižanu.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:25

# 2 - Serija zimskih ciklona u prvoj polovici veljače

Nakon što je siječanj 2018. završio kao jedan od najtoplijih siječanja u povijesti meteoroloških mjerenja u našim krajevima, uz vrlo malo ili nimalo zimskog ugođaja, veljača je donijela obilje snijega. Na kraju mjeseca u dijelu gorske Hrvatske su izmjerene rekordne visine snijega.

Već je prve dane veljače obilježila je ciklona koja je ipak podsjetila da zima još traje. U prva četiri dana veljače najobilnija oborina je pala u Gorskom kotaru, Lici i na dijelu sjevernog Jadrana. I prije direktnog utjecaja ciklone (petak 2. i subota 3. veljače) uglavnom u gorskim krajevima je palo dosta oborine u obliku kiše. Snijega je prvog dana veljače (u 7 sati ujutro) bilo samo na Zavižanu, 98 cm. Drugi dan veljače njegova visina se neznatno povećala i iznosila je 102 cm. Tog jutra u petak tanji snježni pokrivač je izmjeren i na sjeverozapadu unutrašnjosti (Bednja 2 cm i Varaždin 1 cm). Drugdje u petak. 2. veljače ujutro snijega još nije bilo. A do tada je već u dijelu Gorskog kotara pala obilnija kiša. U Crnom Lugu je palo u dva dana ukupno 76 litara kiše, u Delnicama 59 litara, a u Pargu 37.9 litara.

Kiša je tog petka prijepodne, najprije u gorju prešla u snijeg koji je bio vrlo obilan. Tako je u jednom danu (do subote u 7 sati ujutro) u Delnicama palo 57 litara oborine, uglavnom sve u obliku snijega čija je visina iznosila 62 cm. U Crnom Lugu je u subotu ujutro izmjereno 57 cm snijega, u Pargu 50 cm, na Puntijarci 25 cm, a na Zavižanu 120 cm.

Snijeg je gotovo u svim krajevima unutrašnjosti nastavio padati i tijekom subote. Malo snijega je palo i u unutrašnjosti Istre, a zabijelili su se i dijelovi otoka Krka i Cresa (iznad 100 do 200 mnv), te dio riječkog zaleđa. Dosta snijega je palo i na Ćićariji te obroncima Učke gdje se spustio vrlo nisko.
Tijekom subote 3. veljače snijeg je najobilniji bio na Zavižanu, pa je u nedjelju 4. veljače ujutro njegova visina iznosila 169 cm, odnosno u 24 sata se povećala za 49 cm. U Gorskom kotaru i Lici se njegova visina kretala od 35 do 78 cm. Od nizinskih krajeva najviše je izmjereno u Hrvatskoj Kostajnici (22 cm), te u Lipiku i Karlovcu (16 m). U većini nizinskih krajeva unutrašnjosti palo je barem malo snijega, a najmanje ga je bilo u Zagrebu i Križevcima (1 cm), koliko i u Pazinu.

Ukupna količina oborine koja je pala od početka veljače (do 4.2.2018. u 7 sati) je bila najveća u gorju (Crni Lug Risnjak 176 mm). Mjesečni prosjek je gotovo u litru dosegnut u Pargu Čabar. U prva 4 dana je palo 131.1 mm oborine, a mjesečni prosjek je 132.3 mm. U Ogulinu je palo 104.5 mm što je gotovo jednako mjesečnom prosjeku za veljaču (115 mm).

Mjesečni prosjek za veljaču je već bio premašen u Senju. Ukupno je ciklona donijela 102.7 mm, a prosjek za veljaču je 92.4 mm. I 61.2 mm koja su pala u Karlovcu nisu daleko od prosjeka za cijelu veljaču (69.3 mm).
Najmanje oborine, a i zimskog ugođaja je s tom ciklonom bilo u Dalmaciji gdje je do nedjelje ujutro palo uglavnom manje od 20 mm kiše.

Otok Krk, 3.2.2018. – foto: Miro Svetac

slika

Osijek, 3.2.2018. – foto: Mitko/Crometeo forum

slika

Snježnik, 4.2.2018. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Nakon dva stabilnija dana, nova sredozemna ciklona (Antonela) počela je utjecati na vrijeme u noći od utorka 6. na srijedu 7. veljače. Ciklona je donijela sve vrste oborina: snijeg, susnježicu, kišu koja se smrzava u dodiru s tlom, kišu i tuču. Dalmaciji je česta bila i grmljavina. Uz to je na sjeveru Jadrana puhala bura, a u Dalmaciji jugo.

Do jutarnjih sati te srijede novi obilniji snijeg pao je u Gorskom kotaru i Lici, a konkretniji snijeg je pao i u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Zavižanu je 7. veljače ujutro izmjereno 178 cm snijega. U Gorskom kotaru i Lici je tijekom noći palo od 20 do 30 cm novog snijega i visine izmjerene 7. veljače u 7 sati su bile: Delnice 86 cm, Crni Lug Risnjak 80 cm, Parg Čabar 75 cm, Ogulin 58 cm, Plitvička jezera 57 cm, Otočac 53 cm, Gospić 52 cm, Slunj 47 cm. Na zagrebačkoj gori (Puntijarka) je izmjeren 41 cm snježnog pokrivača.

U nizinskim područjima je najviše snijega izmjereno u Karlovcu, 25 cm. Slijedili su: Hrvatska Kostajnica 21 cm, Bednja 18 cm, Zagreb aerodrom 15 cm, Krapina 12 cm, Zagreb Maksimir 10 cm, Zagreb Grič i Sisak 9 cm, Varaždin 6 cm…
Kiša koja se smrzava u dodiru s tlom je padala u Lici, ali i u riječkom zaleđu (Kukuljanovo, Hreljin). U Slavoniji je palo malo kiše, a više kiše (do 48 mm u Solinu) je palo u Dalmaciji, gdje je tijekom dana bilo i grmljavinskih pljuskova i tuče. Na području Makarske rivijere i Vrgorca obilna kiša 8do 46 mm) je uzrokovala niz odrona.

Zagreb, 7.2.2018. – foto: Mario Sekulić

slika

Na prijelazu iz prve u drugu dekadu veljače vrijeme se kratkotrajno stabiliziralo. Potom je nove snježne oborine donijela je ciklona Benjamin. U ponedjeljak 12. veljače snijeg je osim u zapadnim krajevima unutrašnjosti padao i u unutrašnjosti Istre (u 19 sati je u Pazinu izmjereno 7 cm snijega, a u utorak 13. veljače ujutro ga je bilo 13 cm) i u riječkom zaleđu. Tijekom tog ponedjeljka i u noći na utorak snijeg je stvorio dosta problema u unutrašnjosti Istre, gdje je bilo srušenih stabala, a neka su naselja bila i bez struje. U Dalmaciji je u noći na utorak 13. veljače bilo grmljavinskih pljuskova, mjestimice i tuče. Na obalnim planinama iznad 900 metara je pao i snijeg.

Snijeg je nastavio padati i tijekom utorka 13. veljače, a dan kasnije su u Gorskom kotaru izmjerene i prve visine snijega od 1 metra ili više, u sezoni 2017/18. U Crnom Lugu je u 7 sati ujutro u srijedu 14. veljače izmjereno 100 cm snijega, a u Delnicama 113 cm. Na Zavižanu je tog jutra izmjeren snježni pokrivač visine 192 cm. Više od pola metra snijega je izmjereno još na nekoliko postaja: Parg Čabar 85 cm, Puntijarka 83 cm, Plitvička jezera 77 cm, Ogulin 76 cm, Slunj 62. U Gospiću je izmjereno 48 cm, a u Otočcu 42 cm snijega. Od nižih predjela najviše snijega je bilo izmjereno u Bednji, 30 cm te Karlovcu 21 cm. Uslijedila je tek kratkotrajna stabilizacija vremena uz mraz u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. U Lici se temperatura 16. veljače spuštala i do minimalnih -14°C.

Satelitska snimka sjevernog Jadrana, Gorskog kotara i Like pokazuje područja pod snijegom

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:28

# 3 - Polarni udar na kraju veljače i početku ožujka: rekordne visine snijega u Gorskom kotaru

Najjači udar zime 2017./18 zabilježen je na kraju veljače. Nakon snježne prve polovice mjeseca, novi obilniji snijeg donijela je ciklona (Celesta) na kraju druge i u prvih nekoliko dana treće dekade veljače. Visina snježnog pokrivača se, osobito u gorju brzo povećavala pa se zabilježene i prve rekordne visine snijega.

Na nekoliko službenih DHMZ postaja u subotnje jutro 24. veljače je izmjerena debljina snježnog pokrivača od najmanje 1 metar. Prednjačio je Zavižan s 231 cm, ali je to uglavnom bio akumulirani snijegu od ranije, a u zadnjih tjedan dana se visina snježnog pokrivača povećala za četrdesetak centimetara.
U Delnicama je u 7 sati ujutro te subote izmjerena visina snježnog pokrivača od 153 cm, što je bila rekordna visina snijega za mjesec veljaču od početka službenih mjerenja (od 1981. godine). U Crnom Lugu (Risnjak) je izmjereno 120 cm snježnog pokrivača, a na Plitvičkim jezerima 116 cm snježnog pokrivača.
Na meteorološkoj postaji Puntijarka je tog subotnjeg jutra izmjereno točno 1 metar snježnog pokrivača. U Ogulinu je bilo izmjereno 95 cm snijega, u Pargu kraj Čabra 89 cm snijega, Gospiću i Slunju 85 cm, a u Otočcu 51 cm snijega.

Od nizinskih područja najviše snijega je izmjereno u Bednji 46 cm. Slijedili su: Hrvatska Kostajnica s 45 cm, Karlovac 44 cm, Varaždin 29 cm, Koprivnica 23 cm, Sisak 22 cm, Zagreb Maksimir i Križevci 19 cm..

Raspodjela najviših dnevnih temperatura zraka je te posljednje subote u veljači bila slična onoj iz prethodnih dana. U gorju i s cjelodnevnim minusima. U središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti najviša dnevna temperatura se kretala od -1°C do 1°C, a u Slavoniji i do 2 ili 3°C. Na Jadranu je, uz buru i najhladniji bio Senj s najviših 3.3°C. Drugdje na sjeveru Jadrana najviše dnevne temperature su se kretale oko 10°C, a u Dalmaciji su uglavnom bile više od 13°C, na jugu i od 15°C. Najtopliji je, po podacima DHMZ-a bio Dubrovnik s čak 17.3°C.

Prodor vrlo hladnog zraka s sjeveroistoka kontinenta u noći od subote 24. na nedjelju 25. veljače je stigao i do naših krajeva, te je tako započelo najhladnije razdoblje aktualne zime.

Karlovac pod četrdesetak centimetara snijega, 23.2.2018. – foto: Filip Trezner

slika

Hladni polarni zrak pritjecao je nad naše krajeve sa sjeveroistoka kontinenta na rubu prostrane i jake anticiklone sa središtem na sjeveru Skandinavije. Istovremeno je nad južnim Sredozemljem ojačala nova ciklona koja najviše utječe na vrijeme u Dalmaciji, pa je meteorološka vijest dana posljednje nedjelje u veljači bio snijeg koji je padao u mnogim dijelovima Dalmacije.

Tako je u Šibeniku u 7 sati uz temperaturu od -1°C na meteorološkoj postaji DHMZ-a službeno izmjeren 1 cm snježnog pokrivača. Snijeg je ujutro i prijepodne padao duž većeg dijela obale srednjeg i južnog Jadrana, a u neposrednom zaleđu se stvorio i tanji snježni pokrivač. U Splitu je padao prvi snijeg u zadnjih 6 godina, odnosno nakon legendarnog snijega početkom veljače 2012. godine.

Snijeg je povremeno nakon subotnjeg predaha, opet padao i u gorskim krajevima, a malo snijega je ujutro i prijepodne bilo mjestimice i u nizinama.
Temperature zraka su brzo padale pa su tijekom poslijepodneva tek ponegdje uz obalu bile koji stupanj iznad nule. Na Zavižanu je u 14 sati izmjereno -17°C uz olujnu buru koja puše brzinom od 97 km/h. Ta kombinacija vjetra i temperature davala je osjet hladnoće od -35°C.
Jaka i olujna, na udare i orkanska bura puhala je duž Jadrana. Prema podacima DHMZ-a u nedjelju prijepodne najjači udar bure od 152 km/h je izmjeren na mostu Krk.

Delnice, 25.2.2018. – foto: Zvonimir Katančić

slika

slika

Begovo Razdolje, 25.2.2018. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Dan kasnije, u ponedjeljak 26. veljače 2018. hladnoća se još intenzivirala. Dan su osim hladnoće obilježili i snijeg koji je zabijelio mnoga mjesta u Dalmaciji te olujna i orkanska bura na Jadranu.

U mnogim mjestima Dalmacije tog ponedjeljka je prvi puta u zadnjih šest godina (od legendarnog polarnog prodora početkom veljače 2012. godine) padao snijeg uz stvaranje snježnog pokrivača. Prema podacima DHMZ-a (19 sati) najviše snijega u Dalmaciji je izmjereno u Šibeniku, 5 cm. Dovoljno da se poslijepodne otkaže nastava u šibenskim školama. Zanimljivo je da je te večeri više snijega bilo u Šibeniku nego u Osijeku (4 cm). I u Pločama je te večeri izmjereno 5 cm snježnog pokrivača. U Hvaru, Lastovu i na Komiži su izmjerena 3 cm snijega. U Komiži je to bio prvi snježni pokrivač od 1991. godine. U Splitu, na aerodromu Split i Makarskoj je u 19 sati izmjeren 1 cm snijega. Od mjesta na obali i Senj ima 1 cm snijega.
Povećavao se i snježni pokrivač u unutrašnjosti te osobito u gorskim krajevima. U Delnicama je u 7 sati ujutro izmjereno 162 cm snježnog pokrivača, čime je još „popravljen“ snježni rekord za veljaču.

Hladni val je već u nedjelju 25. veljače u nizinama donio prve studene dane te zime. Tako je u Zagrebu (Maksimir) maksimalna dnevna temperatura iznosila -2.2°C. To je bio prvi studeni dan u aktualnoj klimatološkoj zimi.

Minimalna temperatura zraka se tog ponedjeljka na Zavižanu spustila do -22.0°C, a maksimalna dnevna je dosegnula -18.2°C. Uz olujnu buru prosječne brzine oko 100 km/h osjet hladnoće je iznosio -43°C.

Najviše dnevne temperature i danju su ostale negativne u mnogim mjestima na Jadranu pa je prvi studeni dan ove zime zabilježen i u mnogim mjestima i uz obalu. Na većem dijelu Jadrana prosječna zima prođe bez takvih dana.
Na Jadranu je najhladniji bio Senj s najvišom dnevno temperaturom od -4.1°C, a minimalna temperatura je iznosila -8.0°C . U Rijeci je taj raspon bio od -6.3°C do -3.8°C, u Šibeniku od -4.8°C do -1.5°C, Splitu od -3.5°C do -3.2°C.

Niske temperature su bile praćene i jakim sjevernim vjetrom u unutrašnjosti te jakom i olujnom burom na Jadranu. Nisu bili rijetki ni orkanski udari. U prijepodnevnim je satima na mostu Krk izmjeren udar bure od 180 km/h. Zbog bure i snijega i u večernjim su satima za sav promet zatvorene mnoge ceste.

Šibenik, 26.2.2018. foto: Antonio Papić Photography

slika

Vela Luka, Korčula, 26.2.2018. – foto: snježni čovjek/Crometeo forum

slika

Nakon novih snježnih oborina tijekom ponedjeljka 26. veljače, u Delnicama je u 7 sati ujutro 27. veljače izmjerena visina snježnog pokrivača od 182 cm. Riječ je o novoj rekordnoj visini snijega od 1981. godine od kada traju kontinuirana meteorološka mjerenja. Dosadašnji je rekord iznosio 175 cm iz ožujka 1984. godine.

Krajem lipnja je u središtu Delnica postavljena i skulptura s zabilježenim snježnim rekordom.

slika

U Ogulinu je 27.2.2018. izmjerena visina snijega od 118 cm. Time je izjednačen apsolutni rekord u visini snježnog pokrivača. Isto toliko snijega je bilo izmjereno i 8. ožujka 1955. godine, a meteorološki podaci se bilježe od 1949. godine. Tih 118 cm je postao i novi rekord za mjesec veljaču. Stari je iznosio 103 cm od 24. veljače 2013. godine.

Na zagrebačkoj gori, meteorološka postaja Puntijarka tog jutra je izmjerila 130 cm snježnog pokrivača. To je druga najveća visina u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1981. godine). Rekordna visina od 140 cm je izmjerena posljednjeg dana veljače 2013. godine.

Na Plitvičkim jezerima je izmjereno 147 cm, što je nova rekordna visina. Dosad je rekordna bila veljača 1999. godine s 199 cm snijega.

Više od 1 metra snijega tog jutra je izmjereno i na Zavižanu (238 cm), u Crnom Lugu Risnjak (145 cm) i Slunju (103 cm).
Od nižih predjela izdvajamo Hrvatsku Kostajnicu s 76 cm snježnog pokrivača (čak 33 cm novog), Bednju s 48 cm i Karlovac s 46 cm.

Tanji snježni pokrivač je tog jutra izmjeren i na nekoliko lokacija na Jadranu: Ploče 5 cm, Šibenik i Lastovo 4 cm, Hvar. Makarska i Metković 2 cm, Senj i Split 1 cm.

Snježni Šibenik iz zraka, 27.2.2018. - Foto: Toni Filipović Photography

slika

Posljednjeg dana veljače su snježni rekordi još malo popravljeni. U Ogulinu je u 7 sati ujutro izmjereno 120 cm snježnog pokrivača, što je novi rekord, ne samo za mjesec veljaču nego i apsolutni rekord u visini snijega. Stari rekord od 118 cm od 8. ožujka 1955. godine je bio izjednačen dan ranije.
U Crnom Lugu Risnjak je tog jutra izmjereno 155 cm snježnog pokrivača, što je također novi rekord za tu postaju (2013. je bilo izmjereno 145 cm snijega).
U Delnicama je izmjereno 180 cm snježnog pokrivača. Iako za 2 cm manje od jučerašnjeg apsolutnog rekorda, i dalje je to bile više od starog apsolutnog rekorda (175 cm iz ožujka 1974. godine).

Rekord od 147 cm snijega na Plitvičkim jezerima je zadnjeg dana veljače još „popravljen“ za 2 cm pa sad iznosi 149 cm.
Na zagrebačkoj gori apsolutni rekord u visini snijega je „izmaknuo“ samo za 2 cm. Izmjereno je 138 cm, pa zasad i dalje ostaje rekord od 140 cm (28.2.2013. godine).

Posljednji dan klimatološke zime je bio i njen najhladniji dan u čitavoj zemlji. Minimalne temperature zraka posvuda su imale negativni predznak. Samo je na Palagruži minimalna temperatura zraka dosegnula 0°C i to točno u decimalu, dakle izmjereno je 0.0°C.

Slika čitave Hrvatska, uključujući i jadranske otoke, u temperaturnom minusu je rijetka i usred klimatološke zime, a kamoli na njenom samom kraju.
Najhladnije je bilo na velebitskom Zavižanu gdje se minimalna temperatura spustila do -22°C. Blizu je bila i Bednja s najnižom temperaturom od -20°C. Slijedili su Puntijarka s -18°C, Parg Čabar s -17°C, Delnice, Gospić i Lipik s -165C. U nizinama su također izmjereni dvoznamenkasti minusi, od -10°C (Vinkovci) do -14°C (Zagreb, Krapina, Varaždin). Vrlo hladno je bilo i u unutrašnjosti Istre (Pazin -11°C) i Dalmacije (Imotski, Knin, Sinj -9°C). U zadarskom zaleđu, u zračnoj luci Zemunik temperatura se spustila na -11.9°C.

Vrlo niske temperature tog su jutra izmjerene i duž Jadrana, te na otocima. U Rijeci je izmjerena minimalna temperatura od -8.5°C. Ovako niska temperatura u ovo doba godine (na kraju veljače) u Rijeci još nije izmjerena u povijesti meteoroloških mjerenja. Naime, ožujski temperaturni rekord za najnižu temperaturu u Rijeci iznosi -7.7°C (5. ožujka 1971. godine), a temperaturni rekord za veljaču je „preživio“ i taj polarni udar te i dalje iznosi -12.8°C od 10. veljače 1956. godine.

U Zadru je posljednjeg dana veljače izjednačen temperaturni rekord za najnižu temperaturu u veljači. Izmjereno je -6.4°C, kao i 5. veljače 2012. godine. Još malo hladnije je bilo 1. ožujka 1963. godine (-6.8°C). U Rabu je izmjereno -6.1°C, u Malom Lošinju -3.5°C, a u Hvaru -2.8°C.

"Ice age", 28.2.2018. Bakarac - Foto: Sandro Puncet Photos

slika

I klimatološko proljeće, koje je službeno nastupilo s prvim danom mjeseca ožujka, započelo je s pravim zimskim vremenom. Uz vrlo niske jutarnje temperature zraka, dan je obilježio i snijeg koji je zabijelio mnoga mjesta duž obale. A sve je, u pravom ožujskom stilu završilo s brzim zatopljenjem, osobito u Dalmaciji.

U Slavonskom Brodu je prvog ožujskog jutra zabilježen novi temperaturni rekord za najnižu temperaturu izmjerenu u mjesecu ožujku, -17.4°C. Stari rekord od -14.6°C (od 7. ožujka 2005. godine) je tako premašen čak za 2.8°C.

I u Daruvaru je prvog ožujskog jutra zabilježen novi temperaturni rekord za najnižu temperaturu izmjerenu u mjesecu ožujku, -19.0°C. Stari je rekord bio -18.7°C od 2. ožujka 2005. godine.

Minimalne temperature prvog dana ožujka su se u na sjeverozapadu i istoku zemlje spuštale i ispod -20°C. Prema podacima DHMZ-a najhladnije je, čak s -23°C jutros bilo u Bednji, Belom Manastiru i Brestovcu.
U Varaždinu se temperatura spustila do -21.4°C, što je za 2°C više od rekordno niske temperature za mjesec ožujak (-23.4°C od 1.3. 1963. godine)
U Osijeku se temperatura spustila do -20.5°C. To je samo za 0.5°C više od apsolutnog temperaturnog minimuma za mjesec ožujak (-21.0°C od 7. ožujka 1987. godine, meteorološki podaci postoje od 1899. godine).

U Križevcima je izmjereno -18.4°C. To je bilo samo za 0.3°C više od rekorda za ožujak (-18.7°C od 2.3.1963). Vrijedi zapamtiti i -19°C izmjerenih u Daruvaru i Koprivnici.

U većini mjesta u kopnenim krajevima minimalne temperature prvog dana ožujka su se kretale od -13 do -18°C.
Jutro je bilo vrlo hladno i u unutrašnjosti Dalmacije (Sinj -9°C, Imotski i Knin -7°C). Negativne jutarnje temperature, od -5 do -1°C su izmjerene i duž većeg dijela obale. U Malom Lošinju i Lastovu je izmjereno 0°C, Dubrovniku 1°C, a na Palagruži 2°C.

Iako su i najviše dnevne temperature u kopnenim krajevima ostale negativne, one su bile osjetno više od jutarnjih. Kretale su se od -7 do -4°C. „Zatopljenje“ se najviše osjetilo u višem gorju. Tako je na Zavižanu, nakon jutarnjih -15.2°C najviša dnevna temperatura porasla do -1.5°C. Na Jadranu su nakon jutarnjih temperaturnih minusa najviše dnevne temperature imale pozitivan predznak i kretale su se od 2°C u Senju do čak 11,5°C u Makarskoj, a na Palagruži je izmjereno i 12.3°C.

Uz ekstremno niske jutarnje temperature prvi dan ožujka je obilježio i snijeg koji je u jutarnjim satima počeo padati u mnogim mjestima duž obale, od Istre pa do juga Jadrana. Uz zatopljenje snijeg je najprije u Dalmaciji prešao u kišu, a u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima kiša je sve češće zamjenjivala snijeg i na sjeveru Jadrana te u unutrašnjosti Istre. Zabilježena je i pojava kiše koja se smrzava u dodiru s hladnim tlom.
U kopnenim krajevima je tijekom dana padao snijeg, a prema podacima DHMZ-a od 19 sati (za mjesta u kojima se mjeri visina snijega i navečer) palo je do nekoliko centimetara novog snijega. U Pazinu je palo 7 cm snijega.

Razlog brzom zatopljenju je pritjecanje toplijeg zraka na prednjoj strani prostrane ciklone čiji se centar nalazi nad Biskajskim zaljevom.

Ledeno svitanje na Šoderici, 1.3.2018. – foto: Miroslav Blažek – Kina

slika

Srijemske Laze, kraj Vinkovaca, pun mjesec i -20°C, 01.03.2018. - Foto: Anton von Papen

slika

Čarobna zaleđena Plitvička jezera, 1.3.2018. - Foto: Dino Čaljukšić

slika

Motiv s Jaruna, 2.3.2018. – foto: Domagoj Sever

slika

Nove probleme tijekom petka 2. ožujka stvarala je kiša koja se smrzavala u dodiru s hladnom podlogom. U višim slojevima atmosfere je došlo do pritjecanja osjetno toplijeg zraka, dok se pri tlu zadržao hladan zrak. U takvim situacijama se kišne kapi zalede u dodiru s smrznutim tlom i hladnim predmetima uz tlo te se stvara opasna poledica.

Takozvane ledene kiše je u noći na petak i tijekom petka bilo u kopnenim krajevima, a zabilježena je i u dijelovima Rijeke i zaleđa, gdje je bilo problema u prometu. U nekoliko škola nije bilo nastave.

Uz obilan snijeg koji je okovao Liku, u noći na petak 2. ožujka na širem području Gospića, Lovinca i Svetog Roka padala je ledena kiša koja je ponovna uzrokovala teškoće u prometu, kao i kvarove na dalekovodima. Ledena kiša uzrokovala je probleme i u zagrebačkom prometu.

Zatopljenje je bilo izraženije u najvišem gorju pa je tog petka na Zavižanu, nakon 12 uzastopnih studenih dana, temperatura porasla do 2°C.
U nizinskim krajevima je zabilježen još jedan studeni dan u nizu. Najviše dnevne temperature su se kretale od -4 do 0°C. U kasnim večernjim satima u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti je ledena kiša ipak počela prelaziti u snijeg.

Županja, 2.3.2018. – foto: Josip Dominiković

slika

Krajem subote 3. i u noći na nedjelju 4. ožujka je još jedan oborinski val donio do nekoliko centimetara novog snijega. Tako je i u to nedjeljno jutro u većini mjesta na kopnu izmjerena dvoznamenkasta visina snježnog pokrivača. Od nižih predjela najviše snijega je izmjereno u Hrvatskoj Kostajnici (66 cm), Bednji (46 cm) i Karlovcu (43 cm). U gorskim se krajevima i dalje mjerilo više od 1 metra snijega (Ogulin 105 cm, Crni Lug 115 cm, Plitvička jezera 116 cm, Puntijarka 136 cm, Delnice 160 cm, Zavižan 235 cm. Na jugu Jadrana je pala obilnija kiša.

Početkom novog ožujskog tjedna na vrijeme je počela djelovati nova ciklona. Još je tijekom ponedjeljka 5. ožujka u unutrašnjosti uz snijeg bilo i kiše koja se smrzava, a u gorju je padao snijeg. U nastavku tog tjedna je postupno bivalo sve toplije uz pojačano topljenje snijega.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:30

#4 - Odroni i poplave nakon naglog topljenja snijega u prvoj polovici ožujka

Polarni udar koji je naše krajeve zahvatio krajem veljače nastavio se i na samom početku ožujka. Uz ekstremno niske jutarnje temperature prvi dan ožujka je obilježio i snijeg koji je u jutarnjim satima počeo padati u mnogim mjestima duž obale, od Istre pa do juga Jadrana. Uz zatopljenje snijeg je najprije u Dalmaciji prešao u kišu, a u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima kiša je sve češće zamjenjivala snijeg i na sjeveru Jadrana te u unutrašnjosti Istre. Zabilježena je i pojava kiše koja se smrzava u dodiru s hladnim tlom. Kiše koja se smrzava u dodiru s tlom je bilo i drugog dana mjeseca, na kopnu, ali i na riječkom području.

Nova ciklona je sredinom prve dekade mjeseca donijela, osobito u Dalmaciji i obilniju kišu, dok je na kopnu uz kišu još bilo i susnježice i snijega. Zbog niskog tlaka i sekundarnog ciklonalnog centra nad Jadranom diljem Dalmacije je u utorak 6. ožujka navečer bilo ciklonalne plime. More je poplavilo niže dijelove obale na splitskom području, Podstrani, Omišu, Trogiru, a najveća plima zabilježena je u Starom Gradu u Hvaru, gdje se more izlilo 15-ak centimetara iznad rive.
Sve je više zatopljavalo, pa su u srijedu 7. ožujka najviše dnevne temperature i u nizinama unutrašnjosti bile dvoznamenkaste. U Sisku je izmjereno 16°C, a u Makarskoj 18°C.

Promjenjivo i nestabilno, ali i postupno sve toplije vrijeme nastavilo se i u nastavku ožujka, sve do kraja kalendarske zime. Zatopljenje je dovelo do ubrzanog topljenja snijega.

U četvrtak 8. ožujka je popis visina snježnog pokrivača sadržavao trideset mjesta. Još je bilo i troznamenkastih visina snijega (Delnice 122 cm, Crni Lug Risnjak 103 cm, Puntijarka 101 cm te Zavižan 258 cm). Dan kasnije, u petak 9. ožujka na popisu je bilo 19 postaja, a troznamenkasta visina snijega je ostala samo na Zavižanu (251 cm). Tog petka u 7 sati ujutro na meteorološkoj postaji Delnice visina snježnog pokrivača je nakon dva tjedna pala ispod 1 metra, odnosno izmjereno je 98 cm.

Tijekom drugog ožujskog vikenda na listi mjesta s snježnim pokrivačem uglavnom su ostale meteorološke postaje u gorju. Nakon 6 cm snijega u petak 9. ožujka, u subotu 10. ožujka na popisu više nije bilo Varaždina. Varaždin je tako zabilježio niz od trideset i šest uzastopnih dana s snježnim pokrivačem (od 2. veljače do 9. ožujka). U nedjelju 11. ožujka snježni je pokrivač još izmjeren na 11 postaja. Jedine nizinske postaja s snijegom su bile Karlovac gdje ga je ostalo još 6 cm i Hrvatska Kostajnica s 13 cm. Još su dan poslije, u ponedjeljak 11. ožujka u Karlovcu izmjerena 3 cm snijega. Snježni pokrivač i u Karlovcu je bio neprekidan od 2. veljače 2018.

DHMZ je u petak 16. ožujka obavio priopćenje vezano uz visoke vodostaje rijeka. U priopćenju se navodio podatak da je u većem dijelu Hrvatske (većina postaja gdje se mjeri snijeg) snijeg potpuno otopljen već u razdoblju od 6. do 10. 3. 2018., dok je u posljednjih deset dana otopljeno 149 cm snijega u Delnicama, 105 cm na području Risnjaka, 101 cm na području Plitvica te 91 cm u Ogulinu.

Brzo topljenje snijega je dovelo i do problema s poplavama i odronima, osobito u središnjim kopnenim krajevima i u Lici.

U Hrvatskoj Kostajnici se 11. ožujka se odlomilo nekoliko velikih komada stijena koje su ugrozile kuće u podnožju brda Djed u samom središtu grada. Stanovnici su evakuirani. Dva dana kasnije je na klizištu u Starom putu oštećeno desetak kuća, od kojih je sedam potpuno uništeno. Ozlijeđenih osoba nije bilo. Zbog nabujale Une je na području Hrvatske Kostajnice proglašeno izvanredno stanje.
U Hrvatskom Zagorju je sredinom ožujka bilo aktivno oko 300 klizišta. Do klizanja tla je došlo na nekoliko lokacija na području grada Lepoglave, Đurmnca, Gornje Stubice…

Na području općine Lekenik se izlila Kupa. Poplavila je nekoliko cesta i odsjekla stotinjak građana. Popustili su zečji nasipi i do nekih mjesta je bilo moguće doći jedino čamcem ili pješice.

Velikih problema s poplavama je bilo i u Lici. Izlila se rijeka Lika. U Kosinjskoj dolini oko 600 stanovnika je i bilo nekoliko dana odsječeno od ostatka zemlje. Kretati su se mogu samo plovilima. Poplavljeno je pedesetak kuća i objekata, stanovnici su bili bez struje.
Najdramatičnije je 19. ožujka bilo na području Jasenovca, gdje je vodostaj rijeke Save oborio povijesni rekord te je u 20 sati iznosio 924 centimetra. Dosadašnji rekord, onaj iz 1970. godine, iznosio je 907 centimetara. Bilo je proglašeno je izvanredno stanje.

Odron u Hrvatskoj Kostajnici, 13.3.2019. – foto: HRT

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:32

#5 - Zimski ugođaj na prijelazu iz kalendarske zime u proljeće

Kraj kalendarske zime i početak proljeća je protekao uz ciklonalni utjecaj. Obilnija kiša (do pedesetak mm) je pala u kopnenim krajevima u subotu 18. ožujka. Na Jadranu je najviše kiše palo na zadarskom području, 40 mm. Uslijed novih oborina, opasnost od poplava u pojedinim dijelovima zemlje i dalje je bila velika. Najteže su bila ugrožena područja Like i Posavine gdje su mnoge kuće bile poplavljene.

Tijekom dana, te je subote u gorskim krajevima kiša prešla u snijeg, a snježni pokrivač se povećao do desetak centimetara. Snijeg je padao i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

U Dalmaciji je, već drugi puta u ožujku kiša sadržavala i pustinjski pijesak kojeg su snažni jugozapadni visinski vjetrovi na prednjoj strani ciklone povukli sa sjevera Afrike. Taj je zrak bio i izrazito topao. Na dubrovačkom području temperature su dosezale i 20°C.
Posljednji dan kalendarske zime, ponedjeljak 19. ožujka je u kopnenim krajevima osvanuo pod novim snježnim pokrivačem. U nizinskim krajevima je visina snježnog pokrivača bila jednoznamenkasta. Izmjereno je od 1 cm (Kutina, Lipik, Sisak) do 8 cm ponegdje u Slavoniji (Gradište, Osijek).
Više snijega je bilo u gorskim krajevima. U Pargu i Delnicama je tog jutra izmjereno 29 cm snijega, što je za 11 odnosno 12 cm više od mjerenja u nedjelju ujutro. Najviše snijega je bilo na Zavižanu, 222 cm.

U noći na ponedjeljak 19. ožujka snijeg je osim na Ćićariji i Učki padao i u unutrašnjosti Istre, gdje se u višim predjelima stvorio i tanji snježni pokrivač. Snijeg je padao i u riječkom zaleđu.

Zadnji dan kalendarske zime je donio uz povremen snijeg u kopnenim krajevima i gorju i prave zimske temperature. Najviša dnevna temperatura na Zavižanu je iznosila -6°C, u Pargu i na Puntijarci -5°C. Studeni dan je zabilježen i na Bilogori, Križevcima i u Varaždinu (maksimalna temperatura je bila -2°C), te u Daruvaru, Gradištu, Krapini, Ogulinu (-1°C). U ostalim mjestima unutrašnjosti najviša dnevna temperatura se kretala od 0 do 1°C. Studeni dani u ožujku nisu česti. U Varaždinu se prosječno zabilježi tek jedan takav ožujski dan.

Hladno je bilo i u podvelebitskom primorju. Tako je Senju najviša dnevna temperatura uz buru dosegnula tek 3°C. U većini mjesta na sjeveru Jadrana je izmjereno do 8 do 10°C, a u Dalmaciji od 12°C (Šibenik) do 18°C u Makarskoj.

Posljednje jutro kalendarske zime je osvanulo pod snježnim pokrivačem u čitavoj unutrašnjosti. U nizinama je njegova visina i dalje uglavnom jednoznamenkasta. U Varaždinu je izmjereno 10 cm snijega u 7 sati ujutro. U Gorskom kotaru i Lici ga je bilo do 28 cm, a na Zavižanu 223 cm. Tijekom dana je u unutrašnjosti povremeno padao slab snijeg, a snježnih pahulja je rano ujutro bilo i ponegdje na sjeveru Jadrana. Na sjevernom i srednjem Jadranu bura je pojačala na jaku i vrlo jaku, ponegdje i olujnu s orkanskim udarima.

Tako je kalendarsko proljeće, u utorak 20.3.2018. počelo (u 17:15 sati) u zimskom ugođaju.
Nova zimska ciklona je obilježila i prve dane kalendarskog proljeća. Najzanimljiviji meteorološki podatak drugog dana kalendarskog proljeća (21. ožujka) je bio snijeg koji je zabijelio dijelove Dalmacije. Bilo ga je i u Zagori, ali se spustio i do obale. Tako je tog jutra u Šibeniku službeno izmjeren 1 cm snijega. Snježnih pahulja je bilo i u Splitu i okolici, ali bez stvaranja snježnog pokrivača. Tanji snježni pokrivač se stvorio u Klisu, u gornjim dijelovima Solina, u Gornje Sitnom i Dubravi, a zabijelio se i Mosor. Zabijelilo se i područje Sinja i Imotskog. Na Vidovoj Gori na Braču je ujutro izmjereno 10 cm snijega.
Uz Šibenik, tog jutra je na Jadranu 1 cm snijega izmjeren i u Senju. Snježnih pahulja je rano ujutro bilo i na riječkom području te u Istri, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Snijeg je padao i u kopnenim krajevima, osobito u Slavoniji te Gorskom kotaru i Lici. U Delnicama je ujutro izmjereno 37 cm snijega, u Pargu 28 cm, Gospiću 22 cm, a na Plitvičkim jezerima 20 cm. U nizinama je jutros izmjereno tek do nekoliko centimetara snježnog pokrivača.
Dan je obilježila i bura s olujnim i orkanskim udarima. Na Paškom mostu je ujutro izmjeren udar bure od 157 km/h, a u Prizni od 178 km/h. Zbog bure je bilo i zatvorenih cesta te prekinutih trajektnih linija.

Najviše dnevne temperature su u nizinama unutrašnjosti bile zimske i kretale su se od 2 do 6°C. Na Jadranu je njihov raspon bio veći, od 6 do 13°C. U Splitu i Pločama je izmjereno samo 5°C. Tako je tog dana Split bio malo hladniji od Karlovca i Zagreba (Grič) gdje je temperatura dosegnula 6°C. Najtoplijih 13°C je izmjereno u Dubrovniku.
Nasuprot tome, pravi ledeni dan je bio na Zavižanu gdje je i najviša dnevna temperatura bila -10°C, a minimalna se spustila do -12°C. Srednja dnevna temperatura od -10.5°C bi bila znatno ispod prosjeka i da se radi o siječnju ili veljači, a ne o zadnjoj dekadi ožujka kada se prosječna dnevna temperatura približava vrijednosti od 0°C. Ujutro je izmjereno i 231 cm snijega.

Najviše oborina, do 30 mm kiše je palo na jugu Jadrana. U središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti (iako je bilo snježnih pahulja) nije izmjerena oborina, kao i na većem dijelu sjevernog Jadrana.
U noći od četvrtka 22. na petak 23. ožujka ciklona nad južnim Jadranom je srednjoj i južnoj Dalmaciji te Slavoniji donijela nove snježne oborine. Snijeg je u večernjim satima tog četvrtka zahvatio dolinu Neretve, vrgorački kraj, a onda se postupno širio na imotsko područje, gotovo cijelu Makarsku rivijeru, Omiš, Split… Snijeg je padao i na nekim srednjodalmatinskim otocima pa su se zabijelili dijelovi Brača i Korčule. Na dijelovima Pelješca vladao je prometni kolaps zbog napadanog snijega.

U Splitu se temperatura iza 21 sat spustila na nulu stupnjeva, a snijeg se počeo primati na podlogu. Bilo je to već treći put u ožujku da u Splitu pada snijeg što se dugo nije dogodilo. U Gornjem Sitnom i Dubravi je palo nekoliko centimetara snijega, a na Zvjezdanom selu Mosor temperatura je pala na -3°C. Na vrgoračkom području do 22 sata palo je 1 do 5 cm snijega.
Ipak, na službenim meteorološkim postajama DHMZ-a (mjerenje u 7 sati ujutro, 23. ožujka), snježni je pokrivač u Dalmaciji izmjeren samo u Sinju i Imotskom, i to 1 cm.

Više snijega je u noći od četvrtka na petak palo u Slavoniji, osobito na istoku. Na meteorološkoj postaji Gradište (Županja) je u petak 23. ožujka ujutro izmjereno čak 16 cm snježnog pokrivača, što je bila najveća visina u aktualnoj sezoni 2017/18. Ožujak je ove godine u Gradištu donio zanimljive vremenske prilike, odnosno opravdao je naziv „ožujak – luđak“. Prvog dana mjeseca se temperatura spustila do -17°C. Potom je 12. ožujka izmjereno +22°C, a dan kasnije je Gradište zahvatilo snažno grmljavinsko nevrijeme s tučom. A na početku kalendarskog proljeća je pao najobilniji snijeg sezone.
U Vinkovcima je taj petak ujutro izmjereno 11 cm snijega, Vukovaru 8 cm, Slavonskom Brodu 6 cm, Đakovu i Osijeku 5 cm, Požegi 3 cm, Novoj Gradiški i Kopačkom Ritu 2 cm, a u Brestovcu 1 cm.

Probleme je tijekom četvrtka i u noći na petak stvarala i snažna bura koja je uz obalu mjestimice puhala i s olujnim i orkanskim udarima. Podno Velebita, u okolici Senja, izmjereni su udari do čak 170 km/h. U četvrtak navečer je u jednom trenutku Dalmacija bila potpuno odsječena od ostatka zemlje jer su sve ceste zbog olujne bure i snježne vijavice bile zatvorene za promet. Oborina je opet najobilnija bila na jugu Jadrana, gdje je palo do 35 mm kiše.

Bura u Ražancu, 21.03.2018. – Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

slika

Snježne pahulje u Splitu 23.3.2018.

slika

Vinkovci, 23.3.2018. – foto: Anton/Crometeo forum

slika

Posljednji dani ožujka donijeli su više proljetnog vremenskog ugođaja. Uz dosta sunčanog vremena bilo i proljetnih nestabilnosti. Ipak, većih količina oborine u zadnjih tjedan dana ožujka nije bilo, a to je pogodovalo i smirivanju stanja vezanog uz poplave. U većini krajeva su pale tek manje količine oborina, a ponegdje oborina u zadnjih sedam dana (od 23.3.) i nije bilo, kao npr. u Sisku, Šibeniku, Kninu, Splitu, Zavižanu.

Malo više kiše na sjeveru Jadrana (do 18 mm) i u Gorskom kotaru (Crni Lug 44 mm) je donijela fronta koja se premještala tijekom četvrtka 29. ožujka. Iz dana u dan se tijekom posljednjeg ožujskog tjedna visina snježnog pokrivača u gorskim krajevima smanjivala. U Crnom Lugu i Delnicama je u srijedu 28. ožujka izmjereno još 7 odnosno 8 cm snijega, a dan kasnije 29. ožujka više nije bilo snježnog pokrivača.

Tako su Delnice, nakon gotovo dva mjeseca zabilježile prvi dan bez snježnog pokrivača. Nakon prosinca i siječnja s malo ili nimalo snijega, „snježna opsada“ u Delnicama započela je 3. veljače kada je izmjereno 62 cm snijega (sve napadalo u jednom danu). Predzadnjeg dana veljače je izmjereno 182 cm, što je postao novi apsolutni rekord za visinu snježnog pokrivača u Delnicama
U četvrtak 29. ožujka snježni je pokrivač još izmjeren u Pargu (4 cm) i na Sljemenu (7 cm) te na Zavižanu (214 cm). U petak 30. ožujka Parg je zabilježio još 1 cm snijega, a Puntijarka 6 cm. Na Zavižanu je izmjereno 205 cm snijega.

Posljednji dan ožujka, subota 31. ožujka je donio dinamična meteorološka zbivanja pod utjecajem utjecaj ciklone (Ines) i pripadnog frontalnog poremećaja. Zbog obilne kiše u sjeverozapadnim krajevima (područje Ivanca i Novog Marofa) je bilo problema s bujičnim poplavama.
Izražena grmljavinska fronta se tijekom dana sporo premještala prema istoku, a zahvaćala je područje od Jadrana pa do sjevernih krajeva unutrašnjosti. Najviše oborine je palo u gorskim krajevima. Na Zavižanu je palo 86 litara oborine. Uz temperaturu od 0°C i grmljavinu bilo je i tuče. U središnjim krajevima je palo do 40 litara kiše.

Dan je obilježilo i jugo koje je najjače puhalo na splitskom području gdje su izmjereni udari do 108 km/h.
Izražena plima u subotu poslijepodne pogodila je dijelove otoke Hvara, a najgore je bilo u Starom Gradu, Oko 16 sati more se naglo diglo za više od pola metra, a onda se isto tako naglo počelo povlačiti. Za vrijeme plime, more se izlilo na čitavu starogradsku rivu, prodirući u ugostiteljske objekte i skladišta.
Posljednji dan ožujka je donio i vrlo veliki raspon najviših dnevnih temperatura zraka. Izmjereno je od 3°C na Zavižanu do 22°C u Slavonskom Brodu.

Koprivnica, 31.3.2018. – foto: Marko Posavec

slika

Split, 31.3.2018. – foto: Rade Popadić

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:38

#6 - Travanjsko ljeto – serija apsolutnih temperaturnih rekorda za mjesec travanj

Travanj je započeo uz promjenjivo vrijeme. U noći na prijelazu iz ožujka u travanj, na stražnjoj strani ciklone koja je tijekom subote 31. ožujka donijela obilnije oborine, došlo je do pritjecanja hladnijeg zraka pa je snijeg zabijelio sve planine i brda Dalmatinske zagore, ali i obalne planine Mosor i Biokovo. Na Biokovu se u nedjeljno jutro 1. travnja temperatura spustila na -3°C. Kiša je prvo prešla u tuču, a potom u obilan snijeg. Najviše snijega je u noći od subote na nedjelju palo na Dinari i Kamešnici. Na Dinari je palo više od 20 centimetara novog snijega. Kratkotrajno je u noći na nedjelju 1. travnja snijeg padao i u nižim područjima Zagore.

Prva polovica travnja potom je protekla bez većih meteoroloških uzbuđenja. Preko naših su se krajeva povremeno premještale atmosferske fronte koje su donosile kišu najviše na Jadranu, te krajevima uz Jadran. Ipak, veće količine oborine nisu zabilježene, a u pauzama između fronti česta su bila i sunčana razdoblja. Mraz je u travnju bio rijetka pojava.

Već su krajem prve dekade mjeseca na istoku Slavonije temperature poprimile gotovo ljetne vrijednosti. Tako su 9. travnja u Osijeku i Slavonskom Brodu temperature porasle do 27°C.

Drugu polovicu mjeseca je obilježio toplinski val uz brojne nove apsolutne temperaturne rekorde za mjesec travanj.
Prvi travanjski temperaturni rekord je postavljen 15. travnja 2018.

U Dubrovniku je te nedjelje poslijepodne na meteorološkoj postaji DHMZ-a izmjerena najviša dnevna temperatura od 30.3°C. Riječ je o novom temperaturnom rekordu za mjesec travanj, te o prvom vrućem travanjskom danu u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1961. godine). Dosadašnji travanjski rekord je iznosio 26.3°C od 22. travnja 2000. godine. Dakle, mjesečni temperaturni rekord je popravljen za točno 4°C.

Taj vrući travanjski dan u Dubrovniku je i novi najraniji datum pojave prvog vrućeg dana u godini za Dubrovnik. A taj je datum pomjeren za više od mjesec dana. Do 2018. godine je najraniji datum pojave prvog vrućeg dana u godini bio 20. svibanj 2009. godine. Prosječni datum pojave prvog vrućeg dana u godini u Dubrovniku je 23. lipanj. Dakle, u 2018. godini je prvi vrući dan „uranio“ za više od dva mjeseca. A 1966. godine je do prvog vrućeg dana trebalo čekati čak do 10. kolovoza.

Taj je temperaturni rekord u Dubrovniku bio rezultat kombinacije dvaju faktora. Prvi je dolazak izrazito tople zračne mase koju je potaknula ciklona sa središtem iznad sjeverne Afrike, a drugi je fenski učinak umjerene do pojačane bure koja je puhala upravo u vrijeme ovog trosatnog temperaturnog ekstrema. Oko 16 sati fenska bura je gotovo prestala, pa se temperature zraka brzo spustila za oko 7 stupnjeva. U večernjim je satima opet naglo zatoplilo. U 21 sat je izmjereno visokih 26.9°C. Ovakve temperature bi bile previsoke i za sredinu ljeta, a ne za sredinu travnja.

Maksimalne dnevne temperature na dubrovačkom području, 15.4.2018. – www. pljusak.com

slika

Toplina se nastavila i u drugoj polovici travnja uz nove temperaturne rekorde. U Zadru, Šibeniku, Pločama, Rabi i Zemuniku su 20. travnja 2018. izmjerene nove rekordno visoke temperature za mjesec travanj.

Travanjski temperaturni rekord u Šibeniku je 29.5°C. Stari je rekord iznosio 28.8°C, a toliko je bilo izmjereno 21. travnja 2000. godine.
U Zadru je najviša dnevna temperatura porasla do 26.5°C, što je također novi temperaturni rekord za najvišu temperaturu u mjesecu travnju. Ta je temperatura izmjerena u kasno poslijepodne. Naime, u 17 sati je u Zadru izmjerena temperatura od 21.2°C, a sat vremena kasnije 26.5°C. Stari temperaturni rekord za mjesec travanj u Zadru je iznosio 25.8°C, od 25. travnja 1962. godine. Službena meteorološka mjerenja se vrše od 1961. godine. Zanimljivo je da je to bio i „najstariji“ mjesečni temperaturni rekord u Zadru.

Novi temperaturni rekordi za mjesec travanj su tog dana zabilježeni i u Pločama (29.0°C), Rabu (28.5°C) te Zemuniku (27.9°C).

Na još su nekoliko lokacija tog petka 20. travnja 2018. izmjerene temperature tek malo niže od rekordnih za mjesec travanj.

U Hvaru je izmjerena temperatura od 27.6°C. To je bilo samo za 0.2°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda za travanj. On iznosi 27.8°C, a postavljen je 28. travnja 1952. godine (meteorološki se podaci u Hvaru bilježe od 1858. godine).

U Dubrovniku je izmjereno 29.3°C. Da pet dana ranije (15. travnja 2018) nije bilo izmjereno za travanj rekordnih 30.3°C, bio bi to novi temperaturni rekord. Ovako je ta temperatura u Dubrovniku druga najviša izmjerena u travnju (od 1961) godine. Zabilježimo i da je za puna tri stupnja Celzija viša od starog rekorda (26.3°C, 22. travnja 2000. godine).

U Rijeci je maksimalna dnevna temperatura od 28.2°C bila za 0.7°C niža od apsolutnog travanjskog rekorda (28.9°C, 28. travnja 2012. godine). Nadomak rekorda je bio i Split s 27.1°C (rekord je 27.7°C, 21. travnja 2000.)

U Senju je izmjereno 28.0°C (travanjski rekord je 29.5°C), u Malom Lošinju 25.2°C (rekord je 26.1°C), a u Kninu 27.6°C (rekord je 29.2°C).

Jezero Lajmir, Baranja, -19.4.2018. – foto: Goran Antić

slika

I ponedjeljak, 23. travnja se pridružio nizu iznadprosječno toplih dana, a zabilježen je još jedan apsolutni temperaturni rekord za mjesec travanj.
Najviša dnevna temperatura u Ogulinu je porasla do 28.9°C. Ta je temperatura za 0.8°C viša od starog temperaturnog rekorda za mjesec travanj. On je za Ogulin iznosio 28.1°C, a toliko je bilo izmjereno 30. travnja 2013. godine. Meteorološki podaci se bilježe od 1949. godine.

U nekoliko gradova je temperatura gotovo dosegnula vrućih 30°C. Maksimalna dnevna temperatura u Karlovcu je iznosila 29.9°C (rekord za travanj je 30.6°C), Sisku 29.6°C (rekord je 31.1°C), a u Slavonskom Brodu 29.5°C (rekord je 31.4°C).


Kraj mjeseca je donio još nekoliko temperaturnih rekorda za travanj.

Novi travanjski temperaturni rekord u Kninu od subote 28. travnja 2018. iznosi 29.6°C, što je za 0.4°C više od starog rekorda. Do tog dana, za travanj rekordnih 29.2°C je u Kninu bilo izmjereno još prije 66 godina, 25. travnja 1952. godine. Meteorološka se mjerenja vrše od 1949. godine. Zanimljivo je da je taj stari travanjski temperaturni rekord za Knin bio i „najstariji“ mjesečni temperaturni rekord.

Rekordna travanjska temperatura je postignuta i u Komiži. Izmjereno je 27.7°C što je bilo za 0.2°C više od starog rekorda zabilježenog prije šest godina (29.4.2012).
I Makarska je s 29.4°C zabilježila novi travanjski temperaturni rekord (stari je iznosio 28.6°C, 30.4.2013.)

Rekordno toplo za travanj je bilo i u Goricama pokraj Nove Gradiške s temperaturom od 30.3°C.

Sunčana, posljednja travanjska subota je gotovo u svim krajevima donijela najviše dnevne temperature iznad 25°C, a dosegnuta je i premašena temperatura od vrućih 30°C.

U Metkoviću je izmjerena temperatura od 31°C. Na osječkim meteorološkim postajama Klisa i Čepin u subotu je maksimalna dnevna temperatura iznosila 30.0°C.
Ljetni ugođaj su te subote „nadopunili“ i lokalni grmljavinski pljuskovi u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.
Te je subote izmjeren i zadnji snježni pokrivač sezone 2017./2018. na Zavižanu. Jutarnjih 8 cm snijega na meteorološkoj postaji se vrlo brzo otopilo tijekom dana. Maksimalna dnevna temperatura na Zavižanu je dosegnula visokih 18.2°C. To i nije bilo daleko od apsolutnog rekorda za travanj koji i dalje iznosi 19.4°C, a postavljen je prije pet godina (28.4.2012).

I nedjelja 29. travnja je donijela nastavak ljetnog ugođaja. U Slavonskom Brodu je izmjereno 30.3°C, Gradištu 30.2°C, Osijeku Čepin 30.1°C, a u Daruvaru i Osijeku Klisa 30.0°C.

Novi travanjski temperaturni rekord od 28.3°C je izmjeren u Lastovu. To je bilo za 1°C više od starog rekorda od 27.3°C izmjerenih 29.4.2012.
I na postaji Zadar Zemunik je temperatura od 28.0°C novi temperaturni rekord za travanj (stari je iznosio 27.4°C od 29.4.2012. i 21.4.2000.)
U Makarskoj je subotnji travanjski rekord „popravljen“ za 0.1°C te sad iznosi 29.5°C.

Maksimalna dnevna temperatura na Bilogori je te nedjelje iznosila 29.8°C. Temperaturni rekord za travanj je viši samo za 0.3°C i iznosi 30.1°C (29.4.2012).
U Osijeku je do novog temperaturnog rekorda za travanj nedostajalo 0.9°C. Nakon 30.1°C, rekord ostaje 30.9°C, od 24. travnja 1968. godine.

Temperaturnom rekordu se približio i Split. Izmjereno je maksimalnih 27.6°C. To je bilo samo za 0.1°C manje od travanjskog rekorda (27.7°C, 21.4.2000. godine).

U Kninu je nedjelja donijela maksimalnu temperaturu od 29.5°C, samo za 0.1°C nižu od subotnjeg rekorda.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 23 pro 2018, 20:39

#7 - Svibanj pun oluja

Nakon ekstremno toplog travnja svibanj je započeo i protekao uz promjenjivog i nestabilnog vremena. Početak mjeseca je obilježila ciklona koja se sa sjevera Afrike približila Jadranu. U srijedu 2. svibnja je jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo Sisak, a potom se olujni sustav širio prema središnjim i sjeverozapadnim krajevima. Uz obilnu kišu i grmljavinu bilo je i tuče te jačih udara vjetra. U Sisku je oluja donijela čak 42 litre kiše na kvadratni metar, što je tek malo manje od polovice mjesečnog prosjeka za svibanj koji iznosi 86 litara kiše. Dan kasnije je uz jako do olujno jugo najviše pljuskova i grmljavine bilo duž Jadrana i u krajevima uz Jadran. Petak, 4. svibnja je donio česte grmljavinske pljuskove u unutrašnjosti.

Nakon nekoliko stabilnijih i sunčanijih dana na kraju prve i početkom druge dekade svibnja ponovno je bilo nestabilnije. Lokalni grmljavinski pljuskovi, nerijetko i uz tuču su svakodnevni, i na kopnu i uz obalu.

Izraženijih grmljavinskih pljuskova je 9. svibnja bilo na šibenskom području. U Šibeniku je palo 37 litara kiše, što je tri četvrtine mjesečnog prosjeka.
Izrazito je nestabilna bila subota, 12. svibnja. U ranim poslijepodnevnim satima, drugi dan zaredom je dijelove središnje i sjeverne Istre zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme, a lokalno je na Ćićariji bilo i tuče. Nevrijeme s tučom je zahvatilo i područje Gospića.

Jako nevrijeme pogodilo je područje Zaprešića i okolice. Najteže je bilo na području Ivanca Bistranskog gdje su bujične vode i poplave nanijele veliku štetu u nekoliko kuća.

Ivanac Bistranski (Zaprešić), 12.5.2018. – foto. DVD Bistra

slika

Druga svibanjska dekada, osobito dani oko sredine mjeseca su našim krajevima donijeli proljetni ugođaj, primjeren dobu godine. Temperature zraka su se sredinom svibnja, nakon više od mjesec dana spustile na vrijednosti koje su bile prosječne ili i ispod prosjeka za doba godine. Najviše dnevne temperature , od ponedjeljka 14. do petka 19. svibnja 2018. nisu prelazile 25°C.

Na Zavižanu se u utorak 15. svibnja minimalna temperatura zraka spustila na -0.9°C. Bila je to prva negativna temperatura zraka na Zavižanu još od 7.travnja 2018. kada je izmjereno -1.9°C. Istog dana je u večernjim satima na vrhu Biokova temperatura pala na 0°C, a kiša je prešla u snijeg.

U ponedjeljak 14. svibnja, jako nevrijeme je zahvatilo Varaždinske Toplice, gdje su u nepunih sat vremena pale čak 72 litre kiše na kvadratni metar. Obilna kiša je poplavila prometnice i mnoga dvorišta, a voda je prodrla i u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju.

U utorak 15. svibnja je u Malom Lošinju palo 56.5 mm, u Rabu 44 mm, a na Zavižanu 42.9 mm kiše.
Kišno nevrijeme je u večernjim satima srijede 16. svibnja u Rijeci donijelo 44 litre kiše. Obilan pljusak, koji je trajao oko sat vremena je poplavio prometnice u zapadnom i središnjem dijelu Rijeke, dok je na istoku grada palo znatno manje kiše.

Nevrijeme s jakom kišom i tučom je sredinom prijepodneva, u četvrtak 17. svibnja pogodilo i središnji dio otoka Visa. Automatska meteorološka postaja Vis – Podhumlje je u četrdesetak minuta zabilježila 56 litara kiše na kvadratni metar. Na moru se formirala i pijavica koja nije ušla nad kopno.
Dan kasnije, u petak 18. svibnja je grmljavinsko nevrijeme s tučom zahvatilo i Otočac. U Otočcu su tog dana izmjerene 42 litre kiše na kvadratni metar.

17.05.2018. Pijavica kod Medulina – foto: Foto: Elvis Malagić

slika

Kumulonimbus kod Biograda snimljen s Paga, 15.5.2018. – Foto: Danijel Palčić Photography

slika

Poluraspadnuti shelf prilazi Pagu, 17.5.2018 – Foto: Danijel Palčić Photography

slika

Tuča na Visu – 17.5.2018. – foto: Cipro/Crometeo forum

slika

Nestabilno vrijeme, ponovno uz iznadprosječnu toplinu, je obilježilo i posljednju svibanjsku dekadu. Grmljavinski pljuskovi su, uz sunčana razdoblja bili česti, osobito u kopnenim krajevima. U rano poslijepodne petka 25. svibnja je jače grmljavinsko nevrijeme zahvatilo okolicu Osijeka. Na meteorološkoj postaji Osijek Klisa je palo čak 50 litara kiše na kvadratni metar. Na automatskoj meteorološkoj postaji Bilje je palo 40 litara kiše, a padala je i tuča. Istovremeno na gradskoj meteorološkoj postaji Osijek Čepin tog dana nije pala na kap kiše.

Oluja nad Osijekom, 23.5.2018. – foto: Ivica Benić

slika

U popodnevnim satima, 30. svibnja u dijelovima Dalmatinske zagore došlo je do jakog razvoja oblaka iz kojih je mjestimice bilo grmljavinskih pljuskova, a snažno grmljavinsko nevrijeme između 15 i 16 sati zahvatilo je šire kninsko područje. Pala je 51 litra kiše na četvorni metar, što je bilo više od polovice mjesečnog prosjeka za mjesec svibanj koji za Knin iznosi 85 litara kiše na kvadratni metar.

Diljem grada su nastale bujice, a nekim prometnicama voda je bila visoka nekoliko desetaka centimetara. Neverin je Kninu donio osjetno osvježenje pa je temperatura u kratko vrijeme s 30 pala na samo 17°C.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 26 pro 2018, 19:14

# 8 - Ekstremna toplina u travnju i svibnju

U većem dijelu Hrvatske travanj 2018. je bio rekordno topao travanjski mjesec po srednjoj mjesečnoj temperaturi.

Na meteorološko postaji Zagreb Grič travanj 2018. je postao rekordno topli travanj u povijesti meteoroloških mjerenja, tj. od 1862. godine. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 17.3°C. Do ove godine je najtopliji bio travanj iz 2007. godine kada je srednja mjesečna temperatura iznosila 15.9°C.

Apsolutni travanjski temperaturni rekord od 29.8°C (29.4.2012) nije srušen. U travnju 2018. je najviša izmjerena temperatura iznosila 29.3°C (29.4.2018).

Ponedjeljak 23. travnja je bio rekordno topao travanjski na Griču dan po srednjoj dnevnoj temperaturi. Srednja dnevna temperatura od 22.8°C je najviša ikad zabilježena u mjesecu travnju u povijesti meteoroloških mjerenja na zagrebačkom Griču. Ovako visoka vrijednost srednje dnevne temperature bi bila čak malo viša od prosjeka da je riječ o sredini ljeta, odnosno kraju srpnja i početku kolovoza. A u odnosu na prosjek za doba godine, srednja dnevna temperatura je taj ponedjeljak bila viša za desetak stupnjeva Celzija.

Dosad je rekordna srednja dnevna temperatura iznosila 22.6°C, a zabilježena je u tri dana (28. i 29. travnja 2012. i 30. travnja 2013.) godine. Apsolutni temperaturni maksimum za travanj je izmjeren navedenog 29. travnja 2012. godine i iznosi 29.8°C. Tada je bio srušen rekord za travanj od 28.7°C koji je bio postavljen još 28. travnja 1947. godine.


Uz 23. travnja još su tri travanjska dana bila na Griču bila rekordno topla po srednjoj dnevnoj temperaturi: 20.4. (21.0°C), 24.4. (21.2°C) i 25.4. (21.0°C).
slika

I na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir (mjerenja od 1949. godine) travanj je bio rekordno topao. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 16.1°C. To je za čak 1,6 °C više od prijašnjeg najtoplijeg travnja (2009. - 14,5 °C). To je ujedno i najveća razlika prvog i drugog mjesta od svih mjeseci, do sada je najveća razlika bila u lipnju (23,9 - 22,5 °C).

Srednja mjesečna temperatura u travnju na postaji Zagreb Maksimir je bila za 4.9°C veća od prosjeka za cijeli period mjerenja.
U travnju je na zagrebačkom Maksimiru zabilježeno 8 toplih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25°C). Toliko iznosi prosječan broj takvih dana u svibnju, a prosjek za travanj je 1 topli dan. Rekord po broju toplih travanjskih dana ipak drži travanj iz 1952. godine s 9 toplih dana.
Odstupanje standardnih devijacija je iznosilo +3,19 a prije je rekord držao već navedeni lipanj 2003. s +3,07. Ipak, travanj 2018. nije oborio rekord najekstremnijeg mjeseca, jer je tu i dalje na prvom mjestu veljača 1956. kada je odstupanje standardne devijacije iznosilo -3,35.

slika

Split-Marjan je zabilježio najtopliji travanj od početka mjerenja 1948. Srednja temperatura je iznosila 18.0 C te je za 4.1 C viša od višegodišnjeg prosjeka. Najtopliji travanj do ovogodišnjeg je bio iz 2007. sa srednjakom od 17.4°.


Klimatska ocjena travnja (DHMZ)

„Travanj 2018. godine obilježile su srednje mjesečne temperature zraka više od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 2,9 °C (Komiža) do 5,5 °C (Zagreb-Grič).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za travanj 2018. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).“

slika

I svibanj je donio nastavak ekstremne topline. Iako nije bilo novih apsolutnih mjesečnih temperaturnih rekorda, po srednjoj mjesečnoj temperaturi svibanj je bio rekordno topao u mnogim mjestima: Daruvar, Slavonski Brod, Rijeka, Senj, Rab, Zadar, Hvar, Dubrovnik, Zagreb Maksimir, Osijek, Hvar.

Srednja mjesečna temperatura je na postaji Zagreb Maksimir iznosila 19.5°C. To je za 0.2°C više od prijašnjeg najtoplijeg svibnja (2003. - 19,3 °C). Srednja mjesečna temperatura u svibnju na postaji Zagreb Maksimir je bila za 3.6°C veća od prosjeka za cijeli period mjerenja.

Na postaji Zagreb Maksimir je srednja mjesečna temperatura u travnju 2018. (16.1°C) bila veća od srednje svibanjske temperature (15.9°C). A svibanj 2018. je po srednjoj mjesečnoj temperaturi bio topliji od lipnja. Srednja mjesečna temperatura za lipanj je 19.4°C).

Slično se dogodilo i početku godine. Siječanj 2018. je sa srednjom temperaturom od 5.2°C bio značajno topliji od prosjeka za veljaču koji iznosi 2.1°C. Čak je bio bliže prosjeku za ožujak koji iznosi 6.4°C. Unatoč tome, siječanj je u Maksimiru bio „tek“ drugi najtopliji siječanj, iza siječnja iz 2007. godine. (+6.5°C).
Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič svibanj je bio drugi najtopliji, odmah iza svibnja iz 1868 godine.

slika

Klimatska ocjena svibnja (DHMZ)

„Pozitivne temperaturne anomalije za svibanj 2018. pokazuju da je na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Anomalije srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,9 °C (Knin) do 4,2 °C (Bjelovar i Senj).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2018. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (gotovo cijela Hrvatska) dok se Zavižan te šire područje Gospića, Knina i Daruvara nalazi u kategoriji vrlo toplo.“
slika

I klimatološko proljeće je, unatoč ožujku koji je gotovo posvuda bio malo hladniji od prosjeka, je u većem dijelu zemlje, u klimatskoj analizi DHMZ-a ocijenjeno kao „ekstremno toplo):

„Srednja proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) 2018. je na svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990. Anomalije srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 1.8°C (Daruvar i Knin) do 2.8°C (Bjelovar, Zavižan i Dubrovnik). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2018. opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo, dok se dio istočne Hrvatske te šire područje Ogulina i Knina nalazi u kategoriji vrlo toplo.“ (izvor: DHMZ)


slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 03 sij 2019, 20:52

#9 - Lipanjske oluje u prve dvije dekade mjeseca

Početak klimatološkog ljeta u našim je krajevima donio nastavak meteoroloških prilika koje su obilježile veći dio svibnja. To znači iznadprosječna toplina i, osobito u kopnenim krajevima i česta grmljavinska nevremena praćena i tučom te većom količinom kiše u kratkom razdoblju.

Utorak 5. lipnja je „obilovao“ jačim grmljavinskim nevremenima, i na Jadranu i u unutrašnjosti. U prijepodnevnim satima je snažno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo Pulu i okolicu. U manje od sat vremena je pala 31 litra kiše na kvadratni metar. Drugi dan zaredom je jače grmljavinsko nevrijeme s tučom zahvatilo središnju Istru. Kod Mljeta se u jutarnjim satima formirala i pijavica.

Jaka kiša pogodila je popodne karlovačko područje. Od velike količine oborina bila su potopljena dva podvožnjaka u gradu i nekoliko podruma. U Karlovcu je oluja donijela čak 55 litara kiše na kvadratni metar. To je više od polovice mjesečnog prosjeka za lipanj koji iznosi 99.5 litara kiše.

U četvrtak 7. lipnja je središnje i sjeverozapadne krajeve Istre zahvatilo još jedno snažno grmljavinsko nevrijeme. Meteorološka postaja Livade je zabilježila 79.3 litara kiše na kvadratni metar. Gotovo sva ta količina, oko 70 litara se izlilo u razdoblju od 12.30 do 14 sati. Slično je bilo i u Višnjanu gdje ja pala 71 litra kiše na kvadratni metar. Velike količine kiše stvorile su bujice koje su poplavile dio Istarskog ipsilona.

Tijekom petka 8. lipnja 2018. se atmosfera nad našim krajevima još više destabilizirala, uz razvoj snažnih grmljavinskih super ćelijskih oluja koje su lokalno donijele veće količine kiše te mjestimičnu tuču. Jedna superćelijska oluja se formirala kod Slunja, prošla je istočno od Karlovca, jugozapadno/zapadno od Zagreba te dalje preko Zaboka na sjever. Proizvela je tuču promjera 7 do 10 cm. Druga superćelija se razvila jugoistočno od Siska Iz nje je formiran i funnel oblak, ali nije došlo do spuštanja tornada do tla.

U Rijeci je poslijepodnevno nevrijeme donijelo čak 30 litara kiše na kvadratni metar.
I noć od petka na subotu 9. lipnja je u mnogim krajevima protekla uz česte grmljavinske pljuskove. Najizraženiji su bili u Dalmaciji, dijelu Hrvatskog Zagorja te u Slavoniji.

Jaka oluja je zahvatila područje Šibenika. U samo nekoliko sati palo čak 76.5 litara kiše na kvadratni metar. To je 1.5 puta više nego što padne prosječno u mjesecu lipnju, te 62% prosječne količine kiše koja padne u klimatološkom ljetu. Tih 76.5 litara kiše (izmjerenih 9. lipnja) je rekordna dnevna količina oborine za postaju Šibenik za mjesec lipanj. Dosad je rekord iznosio 69.2 mm, 2. lipanj 1949.

Količina kiše na meteorološkoj postaji Šibenik Krvavice (http://www.pljusak.com) 8./9. lipnja 2018.

slika

Oko 19 sati je nevrijeme s tučom zahvatilo područje Zaboka. Između 22 i 23 sata prolom oblaka je zahvatio i Lepoglavu. Bujice, nanosi zemlje i šljunka su počinili dosta štete na prometnicama.

Superćelije u središnjoj Hrvatskoj, 8.6.2018. – video: Mario Sekulić



Shelf cloud nad Umagom, 8.6.2018. - foto: Maja Kraljik Photos

slika

Impresivna grmljavinska linija prema Pagu ... (kompozicija više fotografija) - 8.6.2018. V. Lošinj

Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Terminal, Rijeka, 8.6.2018. Foto: Denis Flego - Kvarner Storm Chasers

slika

Tuča u Zaboku, 8.6.2018. – foto: zagorje.com

slika

Nakon kraće stabilizacije vremena početkom druge dekade, sredina lipnja je donijela nova grmljavinska nevremena. Olujna nevremena tijekom srijede 13. lipnja zahvatila su mnoge krajeve.

U jutarnjim se satima pijavica pojavila pred Hvarom, te je ušla na rivu i počinila manju štetu.
Pijavica, Hvar – 13.6.2018.



U sklopu snažne grmljavinske oblačne linije koja se oko podneva premještala preko Kvarnera, kod Novog Vinodolskog zabilježena je ogromna pijavica. Pijavica se zadržavala iznad morske površine te nije prouzročila štete.

Pijavica u Novom Vinodolskom, 13.6.2018. - Foto: Vlasta Toth

slika

Jako nevrijeme praćeno pljuskovima i krupom pogodilo je Trogir i širu okolicu. Sama olujna fronta nastala je nad Trogirskim područjem i jako sporo putovala Bračkim kanalom prema istoku. Čiovo je u samo par sati dobilo 43 litre oborina. Nevremena je bilo i na Hvaru i Braču te na širem imotskom području. Najgore je prošao Proložac, a osobito zaseok Šumet gdje tuča padala čak 90 minuta. Tuča je nanijela veliku štetu na poljoprivrednim kulturama.

Jako nevrijeme praćeno kišom i tučom zahvatilo je istočni dio Zagreba gdje je bilo bujičnih poplava. Na meteorološkoj postaji Puntijarka je palo čak 98 litara kiše na kvadratni metar. Glavnina te količine je pala tijekom poslijepodnevne oluje, u oko sat vremena. Na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir je palo 46.5 litara kiše na kvadratni metar. To je bilo gotovo polovica lipanjskog mjesečnog prosjeka koji iznosi 96.8 litara.

Niti početak druge polovice lipnja nije donio potpunu stabilizaciju vremena u našim krajevima. Nad našim krajevima i dalje je kružio vlažan i nestabilan zrak, pa su lokalni pljuskovi, osobito u kopnenim krajevima bili česti. Tijekom nedjelje 17. lipnja najjače je nevrijeme pogodilo dijelove istočne Slavonije. U poslijepodnevnim satima je prolom oblaka pogodio Gradište. Desetak minuta je padala i tuča veličine oraha. Palo je 57.6 litara kiše.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 03 sij 2019, 20:54

#10 - Svježina na početku kalendarskog ljeta

Početak kalendarskog ljeta obilježila je izražena hladna fronta koja je u ranim jutarnjim satima petka 22. lipnja zahvatila zapadne krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran. Grmljavinsko nevrijeme praćeno obilnom kišom i pojačanim vjetrom zahvatilo je zapadne i južne dijelove Istre gdje je bilo i bujičnih poplava. Grom je udario u jedan šator u autokampu na području općine Raša, u kojem je dvoje stranih turista zadobilo ozljede, jedan lakše, a jedan teže.
Fronta je donijela barem malo kiše u svim krajevima, a nerijetko su pale i veće količine. U Rovinju je pala čak 101 litra kiše, sve u par sati tokom tog jutra. Još neke veće količine kiše su bile: Parg Čabar 91.3 mm, Pula 74, Pula aerodrom 61.4, Delnice 59, Mali Lošinj 55.6, Crni Lug Risnjak 48, Plitvička jezera 44, Poreč 43.9, Zavižan 42.3, Otočac 42, Slunj 41, Makarska 40.8, Karlovac 40.5…

Najviše dnevne temperature su u petak, 22. lipnja u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti bile i za više od 15°C niže nego one izmjerene u četvrtak i kretale su se od 15 do 17°C. Zadnji puta su niže maksimalne dnevne temperature u tim krajevima izmjerene još krajem ožujka ili početkom travnja.
Na postaji Zagreb Grič je, prema podacima iz Biltena DHMZ-a za lipanj, 22. lipnja 2018. po srednjoj dnevnoj temperaturi od 13.8°C bio kategoriziran kao „izrazito hladan dan“. Ta je srednja dnevna temperatura bila samo za 0.5°C više od rekordno niske srednje dnevne temperature za taj datum (13.3°C iz 1885. i 1921.). A samo dan ranije, 21. lipnja je srednja dnevna temperatura iznosila 27.0°C, pa je taj dan bio „izvanredno topli dan“. I u Rijeci je 22. lipnja bio „izvanredno hladan dan“ s srednjom dnevnom temperaturom od 15.6°C.

Subotnje jutro, 23. lipnja donijelo je , osobito u kopnenim krajevima vrlo niske temperature zraka. Najhladnije je bilo u gorskim krajevima. Na Zavižanu se temperatura spustila do 2.0°C. U Pargu je izmjerena minimalna temperatura od 4.4°C. Na visini od 5 cm iznad tla temperatura se i na Pargu i Zavižanu spustila na 2.0°C. U Gospiću je tog jutra izmjereno 4.7°C, a pri tlu na 5 cm 3.0°C. Na Puntijarci se minimalna temperatura spustila do 4.9°C.

U nizinama unutrašnjosti su tog jutra uglavnom izmjerene jednoznamenkaste minimalne temperature zrake. Kretale su se od 7.5°C u Daruvaru i Varaždinu do 10.0°C u Gradištu.
Neke minimalne temperature izmjerene 23. lipnja na postajama s mreže pljusak.com su bile: Krasno 2.4°C, Jelvica 3.8°C, Brinje 4.5°C, Bjelolasica Zrnići 4.9°C, Stajnica 5.0°C…
Izdvajamo i temperaturu od 2.2°C koja je izmjerena u Lanišću na sjeveru Istre (Ćićarija). Na Dinari (Velika Duvjakuša) temperatura se spustila do 2.4°C. Jednoznamenkastih vrijednosti bilo je i u naseljenom dijelu Zagore, pa je Bisko mjerilo 8,8°C

Bura koja je zapuhala nakon prolaska fronte je ohladila i more pa su njegove površinske temperature na većem dijelu Jadrana bile i ispod prosjeka za doba godine. Nakon što su dotadašnjem dijelu lipnja mjerene temperature mora i do 26°C, tu subotu su bile i za nekoliko stupnjeva niže. U Šibeniku je tog jutra u 8 sati izmjerena temperatura mora od 21°C, a u 15 sati samo 19°C.

Svježe vrijeme se nastavilo i do kraja lipnja. Južnije od Jadrana se krajem lipnja formirala ciklona, pa je, uz anticiklonu sa sjeverozapada bilo i jake i olujne bure na Jadranu i sjeverozapadnog i sjevernog vjetra u unutrašnjosti. Krajem mjeseca se preko naših krajeva premještala još jedna hladna fronta pa je ponovno bilo lokalnih grmljavinskih pljuskova, osobito na kopnu.

Jutro 23.6.2018. u Osijeku nakon prolaska fronte: – foto: Ivan Baboselac

slika
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 03 sij 2019, 20:55

#11 - Srpanjske oluje i toplinski val na kraju mjeseca

U kopnenim krajevima, na sjeveru Jadrana te u sjevernoj Dalmaciji gotovo svakodnevno je u prvoj polovici mjeseca ponegdje bilo kiše i pljuskova, ali izraženijih oborinskih epizoda. Tako su u prvoj dekadi maksimalne dnevne količine oborine samo na tri postaje prešle 30 litara na kvadratni metar: 32.0 mm (Bakar, 6.VII.), 32.0 mm (Kopački rit, 8.VII.) i 31.0 mm (Puntijarka, 4.VII.) Najviše kiše je u prvoj dekadi mjeseca palo na postaji Zagreb Pleso 71.8 mm. Tek malo ili nimalo kiše je bilo u većem dijelu Dalmacije, osobito južnije od Splita. Temperature zraka su bile ljetne, ali bez izraženijih vrućina i osobito bez temperaturnih rekorda.

Nestabilno vrijeme se nastavilo i početkom druge polovice srpnja, dakle sredinom klimatološkog ljeta. Krajem ponedjeljka i u noći na utorak 17. srpnja preko naših se krajeva brzo premještao frontalni poremećaj. Najjače je nevrijeme u ranim večernjim satima zahvatilo šire šibensko područje. Nevrijeme je pratio prolaz shelf clouda uz jak zapadni vjetar s udarima preko 90 km/h. Nevrijeme je u Šibeniku i okolici počinilo dosta štete, oštećeno je dvadesetak automobila
Na meteorološkoj postaji DHMZ-a je izmjereno 36.4 litara kiše na kvadratni metar, što je više od prosječne mjesečne količine za srpanj. Srpanj je u Šibeniku klimatološki najsušniji mjesec. Prosječna srpanjska količina kiše u Šibeniku je tek 29.7 mm

Jedan muškarac tijekom velikog je nevremena pao s ribarskog broda oko 23.30 sati. Pokrenuta je velika potraga koja je završila tragično – oko 3 sata ujutro muškarac je pronađen mrtav u moru kod Žaborića.

Uz Šibenik fronta je veću količinu kiše donijela i na dijelu sjevernog Jadrana te na području Hrvatske Kostajnice. U Bakru je pala 51 litra kiše na kvadratni metar, a na postaji Rijeka aerodrom 38.5 litara kiše. U Hrvatskoj Kostajnici je izmjereno 30 litara kiše. Obilna kiša je pala i u Glini gdje su zabilježene bujične poplave na gradskim ulicama.

Nevrijeme u Šibeniku, 16.7.2018. – video CaptKirk/Crometeo froum



Niti početak treće dekade srpnja nije donio trajniju stabilizaciju vremena. Još jedna fronta s nestabilnim zrakom se tijekom nedjelje 22. i ponedjeljka 23. srpnja premještala preko naših krajeva. Kako je to čest slučaj s ljetnim frontama, oborine su bile vrlo nejednoliko raspoređene. Nevrijeme s tučom je zahvatilo Pulu i okolicu.

U rano nedjeljno poslijepodne područje Crikvenice zahvatilo je jako grmljavinsko nevrijeme. U nepunih sat vremena je palo čak 39 litara kiše na kvadratni metar pa su ulicama potekle bujice vode.

Obilnijih pljuskova te nedjelje je bilo i na području istočne Slavonije. Obilna kiša je u nedjelju navečer poplavila ulice Vinkovca. U Vinkovcima je palo 57 litara kiše na kvadratni metar, što je druga najveća dnevna količina kiše koja je u srpnju pala u Hrvatskoj. To bi otprilike odgovaralo prosječnoj mjesečnoj količini za srpanj za područje istočne Slavonije. U Vukovaru je te nedjelje palo 38 litra kiše, u Gradištu 28.5, a u Osijeku 18 litara kiše.

Obilnije kiše je bilo i na širem ogulinskom području (Ogulin 38.9 mm) te na dijelu južnog Jadrana (Dubrovnik aerodrom 25 mm, Dubrovnik 14.9 mm). Tih 14.9 mm kiše je bila prva obilnija kiša u Dubrovniku u zadnjih mjesec dana i prva srpanjska kiša nakon 1.4 litre koje su pale prvog dana mjeseca.

23.7.2018. Lošinj . Foto: Sandro Puncet Photos

slika

23.7.2918. - . Slikano iz Draga prema Kornatima! :) - Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

slika

I kraj srpnja je protekao uz vrlo nestabilno vrijeme pod utjecajem visinske ciklone koja se zadržavala nad našim krajevima. Grmljavinski pljuskovi su bili najizraženiji u Slavoniji, gdje je lokalno pala velika količina kiše. Pljuskova i grmljavine je bilo i na Jadranu, osobito u Dalmaciji.

Najviše je kiše palo u Slavonskom Brodu, čak 71.6 litara na kvadratni metar, koliko je izmjereno u subotu ujutro, 28. srpnja. Glavnina te količine, 68 litara je pala u petak poslijepodne. Riječ je gotovo o prosječnoj mjesečnoj količini kiše koja u Slavonskom Brodu padne u srpnju. Taj prosjek iznosi 79.9 litara kiše. Tih 71.6 mm je i najveća dnevna količina kiše koja je u srpnju izmjerena u Hrvatskoj. Ipak, nije rekord za maksimalnu dnevnu količinu oborine u raspoloživom nizu postaje Slavonski Brod (76.8 mm, 24. srpnja 1976.).

Obilna kiša pala je i u Osijeku. Na meteorološkoj postaji Čepin je tijekom tog petka palo je 48.1 litara kiše na kvadratni metar. Za usporedbu srpanjski prosjek je 60.7 litara kiše.

Munje i kišna zavjesa u zoru na Vranskom jezeru, Drage, 27.07.2018., Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

slika

Posljednjih dana srpnja nad našim se krajevima intenzivirao toplinski val koji nije potrajao duže vremena. U ponedjeljak, 30. srpnja su prvi puta u ljetu 2018. temperature posvuda (osim u najvišim gorskim predjelima) prešle vrućih 30°C, a na Jadranu su nerijetko prelazile i vrlo vrućih 35°C.

Najtopliji je tog dana bio Senj s najvišom dnevnom temperaturom od 36.8°C. Potom su slijedili Rab (36.5°C), Zadar Zemunik (36.4°C), Rijeka Omišalj 36.3°C.. Vrlo vruće je bilo i u unutrašnjosti Dalmacije (Knin 35.0°C) i Istre (Pazin 34.6°C). U kopnenim krajevima najtopliji su bili Daruvar s 33.5°C i Zagreb Grič s 33.3°C.
Ipak, nije bilo potpuno stabiliziralo. Lokalno je, osobito u Slavoniji i unutrašnjosti Istre bilo pljuskova s grmljavinom. Nakon vrućeg dana uslijedila je i neugodna topla noć. Na većem dijelu Jadrana se minimalna temperatura tijekom noći i jutra nije spuštala ispod 25°C. Najtoplija noć je bila u Dubrovniku s minimalnom temperaturom od čak 28.9°C, potom u Splitu s 28.0°C te Rabu s 27.3°C.

U Kninu je izmjerena minimalna temperatura od 25.2°C. To bi mogla biti jedna od najvećih, ili najviša minimalna temperatura izmjerena u Kninu u povijesti meteoroloških mjerenja tj. od 1949. godine. (Dana 12. kolovoza 1948. godine temperatura se u Kninu nije spuštala ispod 24.8°C)
U nizinama unutrašnjosti noć je bila najtoplija u Zagrebu (Grič) s minimalnom temperaturom od 24.4°C. Na postaji Maksimir se temperatura nije spuštala ispod 21.8°C.
Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič je 29. srpnja započeo niz od rekordnih 19 uzastopnih dana u kojima se minimalna temperatura nije spustila ispod 20.0°C. Takvi se dani odnosno noći često nazivaju „tople noći“. Niz je trajao sve do četvrtka 16. kolovoza. Naime, dan kasnije 17. kolovoza 2018. minimalna je temperatura iznosila 19.4°C. Dosad je taj rekord držalo ljeto iz 2013. godine. Tada je u razdoblju od 24. srpnja do 10. kolovoza 2013. zabilježeno 18 uzastopnih toplih noći u nizu.

Vrućina je bila glavno obilježje posljednjeg srpanjskog dana. Po podacima DHMZ-a najviša dnevna temperatura je izmjerena u Šibeniku, 37.3°C. To je bila i najviša srpanjska temperatura izmjerena u Hrvatskoj. Ta temperatura je bila za 0.9°C niža od srpanjskog temperaturnog rekorda koji za Šibenik iznosi 38.2°C (24. srpnja 1987. godine). Nakon Šibenika najtopliji su bili Senj s 37.0°C, Zadar Zemunik s 36.9°C, Rijeka Omišalj s 36.4°C, Rab s 36.1°C..

U Zadru je izmjerena najviša dnevna temperatura od 36.0°C. Ta je temperatura bila samo za 0.1°C niža od srpanjskog temperaturnog rekorda. Tih 36.1°C je izmjereno 22. srpnja 2015. godine. Isto toliko je bilo izmjereno i 2. kolovoza 1998. godine i sve do 2017. godine to je bio i apsolutni temperaturni rekord za Zadar. Naime, 4. kolovoza 2017. godine u Zadru je izmjerena temperatura od 36.3°C te je to novi apsolutni temperaturni rekord. Tako je posljednjeg srpanjskog dana 2018. godine u Zadru do novog apsolutnog temperaturnog rekorda nedostajalo samo 0.4°C.
Zanimljivo je da je tih 36.0°C izmjereno u 13 sati, a već sat vremena kasnije, u 14 sati temperatura se zbog maestrala snizila gotovo za 4°C i izmjereno je 32.3°C.

Toplinski val se nastavio i na početku kolovoza. Prvog dana mjeseca je u Senju izmjerena najviša dnevna temperatura od 37.7°C. To je na kraju ostala i najviša temperatura izmjerena tijekom ljeta, odnosno godine u Hrvatskoj.

Prva dekada kolovoza je s prosjekom od 26,1 °C u Zagrebu (Maksimir) bila 3. najtoplija od početka mjerenja. Toplije su bile 2013. (26,9 °C) i 2017. (26,6 °C).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 03 sij 2019, 21:00

#12 - Izraženije kolovoske fronte

Nakon prve dekade kolovoza koja je donijela tek mjestimična lokalna nevremena, u posljednje dvije dekade naše su krajeve zahvatile tri izraženije fronte. Najjača je bila ona na kraju mjeseca, posljednjeg vikenda u kolovozu.

Prva izraženija fronta zahvatila je naše krajeve početkom druge dekade. U posljednjim satima petka 10. i prvim satima subote 11. kolovoza u središnjim i sjeverozapadnim krajevima došlo je do jačeg razvoja oblaka uz čestu višesatnu grmljavinu, lokalno obilnu kišu i tuču te pojačan vjetar. Najviše kiše, 26 litara je palo u Daruvaru.

Novo Virje,11.8.2018. – foto: Stjepan Carek

slika

“Vatromet” nad Zagrebom, 11.8.2018. - Foto: Alan Grubelić

slika

Ove su se godine meteorološke prilike sredinom kolovoza uskladile s pučkom meteorologijom. Naime, u pučkoj meteorologiji blagdan Velike Gospe uzima se za prekretnicu ljeta. Obično se sredinom kolovoza u našim krajevima dogodi izražen prodor oceanskog zraka koji ‘otpuše’ ono pravo ljeto.
Prve pred frontalne nestabilnosti su u noći na utorak 14. kolovoza najprije zahvatile dijelove sjevernog Jadrana. Uz intenzivnu grmljavinu obilnija kiša je u prvim satima tog utorka pala u sjevernoj polovici Istre i na širem riječkom području. U Rijeci je u manje od sat vremena palo 59 litara kiše na kvadratni metar, što je bilo više od polovice prosječne mjesečne količine kiše za kolovoz koja iznosi 97.6 litara. To je bila i prva kiša u Rijeci u kolovozu.
Fronta se tijekom tog utorka proširila prema Dalmaciji, a jačih pljuskova bilo i u središnjim i zapadnim krajevima unutrašnjosti. Kod Lošinja se formirala i pijavica.

Nevrijeme je zahvatilo i dijelove Dalmacije. Fronta je u Zadru donijela 30 litara kiše, što je više od polovice mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 53.5 litara kiše na kvadratni metar. Automatska postaja u Rovinju je izmjerila 64 litre kiše tijekom poslijepodnevnog pljuska.
Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je tog utorka dijelove otoka Korčule. U vrlo kratkom vremenu palo je ponegdje i do 20 litara kiše po metru kvadratnom, što je uzrokovalo lokalne bujice. Na moru je bilo jakih i olujnih udara zapadnog vjetra (pulenat).


Olujna noć nad Kvarnerom, 14.8.2018. – foto: Denis Flego

slika

Rađanje fronte tik uz Zadar, 14.8.2018. – foto : Marin Pitton Photoart

slika

Nakon te fronte uslijedilo je nekoliko stabilnijih dana, osobito na Jadranu. Samo je rijetko u kopnenim krajevima bilo lokalnih pljuskova. Prva polovica posljednje dekade kolovoza je posvuda donijela sunčano i vruće vrijeme, a najviše dnevne temperature su dosezale i prelazile 35°C.
Frontalni poremećaj sa sjeverozapada te ciklona (Lucijan) koja se preko Jadrana premještala dalje na istok, donijeli su posljednjeg kolovoskog vikenda burne meteorološke prilike u našim krajevima.

Tijekom subote 25. nedjelje 26. kolovoza u mnogim je mjestima pala velika količina kiše. U Božavi na Dugom otoku su pale čak 124 litre kiše na kvadratni metar. Tijekom nedjelje palo još 17 litara kiše, pa je ciklona Božavi ukupno donijela 141 litru kiše na kvadratni metar. Ta količina odgovara ukupnoj količini kiše koja u obližnjem Zadru padne prosječno u tri ljetna mjeseca (138 mm).

U Istri je zabilježeno nekoliko slučajeva udara groma. Grom je udario u blizini turista u kampu kod Poreča. Turist je preživio i bio je hospitaliziran. Grom je udario i u automobil u okolici Labina, u trafostanicu u Raši, te u kuću u Kašteliru kod Poreča. Ozlijeđenih osoba nije bilo. Dijelovi Istre su za vrijeme nevremena ostali bez struje.

Izraženo grmljavinsko nevrijeme pogodilo je južni Jadran u ranim jutarnjim satima nedjelje 26. kolovoza. Na području Dubrovnika u manje od dva sata palo je preko 40 litara kiše što je dovelo i do većih poplava na području grada. Ukupno je ciklona Dubrovniku donijela 74.1 litru kiše na kvadratni metar, što je više od mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 64.5 litara kiše.

I dok je na većini meteoroloških postaja tijekom tog vikenda palo uglavnom više od 10 mm kiše, bilo je i mjesta koje je kiša gotovo zaobišla. Tako je u Šibeniku, na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a palo tek 1.8 litara kiše, iako je u okolici bilo i izraženijih pljuskova.

Meteorološka vijest dana su bile pijavice koje su se pojavile na mnogim dijelovima Jadrana. Prvo su uočene kod Cresa, zatim Visa i Pelješca, a najveća se pijavica formirala na moru kod Podstrane. Ova se pijavica pojavila na moru kod Stobreča, najveća je bila kod Grljevca, a raspala se na moru kada se približila Krilu Jesenice. Ovako snažna pijavica mogla je napraviti veliku materijalnu štetu da je ušla nad kopno, ali se srećom raspala prije.

Posljednji dani kolovoza protekli su uz stabilne vremenske prilike i porast temperature zraka, ali bez izraženijih vrućina. Zadnji dan kolovoza je donio nove nestabilnosti.

Pijavica Split Podstrana, 26.8.2018. – video: dalmacijadanas.hr





Pijavica u Podstrani, 26.8.2018. - snimljena iz Duilova - Foto: Zana Hrkac

slika

Dolazak nevremena u Dubrovnik, 26.8.2018. - Foto: Daniel Pavlinović / Storm Chasers Dubrovnik

slika


Fronta je donijela i osjetno zahlađenje. U zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti te nedjelje sredinom dana uz kišu, sjeverni vjetar i temperature oko 13 ili 14°C ugođaj je bio jesenski. Uz buru je zahladilo i na sjevernom i srednjem Jadranu.
Nakon jesenskog ugođaja tijekom nedjelje i jutro u ponedjeljak 27. kolovoza je osvanulo svježe, osobito u gorskim krajevima. Najniža temperatura je izmjerena na Zavižanu, samo 3.0°C. Dan ranije, u nedjelju je maksimalna temperatura na Zavižanu iznosila samo 6.5°C, a srednja dnevna temperatura je bila oko 5°C, kao da je kraj listopada.

Jednoznamenkaste minimalne temperature su tog jutra izmjerene i na Puntijarci (7°C), Pargu (8°C), u Delnicama, Pazinu i na Plitvicama (9°C).
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 03 sij 2019, 21:01

#13 - Rujanske kiše, pa ljeto do početka kalendarske jeseni

Prvi dani klimatološke jeseni prošli uz vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme. Nad našim krajevima je kružio vlažan i nestabilan zrak pod utjecajem plitkog ciklonalnog polja. Pljuskovi su tih prvih rujanskih dana bili česti, lokalno i obilniji. U nekim je mjestima u prva četiri dana rujna palo i više od polovice prosječne mjesečne količine za rujan (Gradište, Daruvar, Bilogora, Varaždin, Bjelovar, Koprivnica, Pazin, Zadar Zemunik), a meteorološka postaja u zračnoj luci Osijek se približila i apsolutnom rujanskom rekordu.

Prvog dana rujna je jače nevrijeme je u poslijepodnevnim satima zahvatilo i dijelove zapadne Slavonije. Jak grmljavinski sustav, praćen i tučom razvio se u okolicu Nove Gradiške. Ispred sjeverozapadnih (Novigrad) i južni obala Istre (Medulin) formirale su se i pijavice koje nisu došle do kopna.
Jako grmljavinsko nevrijeme je u posljednjim satima ponedjeljka 3. rujna zahvatilo područje Osijeka. Na meteorološkoj postaji Osijek Klisa je palo čak 80.8 litara kiše na kvadratni metar (podaci o oborini u zadnja 24. sata, 4.9.2018. u 8 sati). To je nova najveća dnevna količina kiše za rujan na toj meteorološkoj postaji. Zanimljivo je da je istovremeno na gradskoj meteorološkoj postaji Osijek Čepin izmjereno tek 6.8 litara kiše na kvadratni metar.

Ujedno je to bila i druga najveća dnevna količina uopće u godini, a meteorološka se mjerenja vrše od 1981. godine. Veća dnevna količina je na toj postaji u zračnoj luci Osijek izmjerena samo 22. svibnja 2008. godine. Tada je palo 106.4 litara kiše na kvadratni metar.

Rekordna rujanska količina kiše u zračnoj luci Osijek je pala 2103. godine. Tada je u rujnu palo 110,7 litara kiše na kvadratni metar. U rujnu 2018. taj rekord nije oboren, ukupna mjesečna količina kiše se do kraja mjeseca nije značajnije povećala i izmjereno je 106.1 litara.

Ranojutarnja nevera u dolasku na Pag, 1.9.2018 - Foto: Danijel Palčić Photography

slika

Gradište, 1.9.2018. – foto: Ivan Baboselac

slika

Shelf cloud u dolasku na Lošinj.. 1.9.2018. M. Lošinj - Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Shelf cloud iznad Lošinja 1.9.2018. - Foto: Maja Poldan

slika
U nastavku rujna vrijeme se stabiliziralo, pa su do kraja prve dekade pljuskovi bili sve rjeđi. Oslabljenja fronta krajem dekade nije značajnije utjecala na vrijeme.
Nakon nestabilne i promjenjive prve dekade, druga dekada prvog mjeseca klimatološke jeseni donijela je pravi ljetni ugođaj. A to znači da je u čitavoj zemlji prevladavalo pretežno sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme za doba godine. Na Jadranu se najviše dnevne temperature dosezale i prelazile vrućih 30°C, ali ipak ekstremnih vrućina nije bilo. Uz temperature mora od 24 do 25 ili i 26°C i sezona kupanja produžila.

U prvih pet dana dekade (10. do 14. rujna) na niti jednoj meteorološkoj postaji DHMZ-a nije zabilježena oborina niti u tragovima. Tako dugi niz uzastopnih suhih dana u Hrvatskoj nije bio zabilježen tijekom čitavog klimatološkog ljeta. Štoviše, samo su 4 dana tijekom tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) bila potpuna suha u čitavoj zemlji, a u još tri dana su zabilježene mjestimice oborine tek u tragovima.

Frontalni poremećaj je sredinom mjeseca samo mjestimice donio malo više kiše u sjevernim krajevima. U Koprivnici su 15. rujna pale 23 litre kiše na kvadratni metar, a u Varaždinu 21.2 litre, a to su najveća količine u drugoj dekadi. Još je samo na nekoliko postaja u toj dekadi zabilježena oborina u rujnu.
I posljednji dani kalendarskog ljeta donijeli su nastavak stabilnog i iznadprosječno toplog vremena.

Posljednji dan astronomskog ljeta, subotu 22. rujan obilježio je brz prolaz frontalnog poremećaja sa sjeverozapada. Naši su krajevi bili na rubnom dijelu fronte pa oborina nije bilo puno, ali je fronta ipak donijela osvježenje u kopnenim krajevima i na sjeveru Jadrana.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

EXPERT
Avatar
Postovi: 31146
Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Lokacija: Labin, Istra

Re: Izbor Naj meteo događaja 2018. godine

PostPostao/la Ned » 03 sij 2019, 21:04

# 14 - Rekordna rujanska hladnoća

Izražena promjena vremena koja je konačno otpuhala rujansko ljeto nastupila je drugog dana kalendarske jeseni. Izražena fronta je u prvim satima ponedjeljka 24. rujna zahvatila sjeverozapadne i središnje krajeve unutrašnjosti, a potom se brzo širila prema istoku i jugu.

Kiša je bila obilnija u Gorskom kotaru (Parg 42 mm), na riječkom području (Rijeka 28.7 mm), te u središnjim kopnenim krajevima (Zagreb aerodrom 32 mm). Područje Primoštena oko 11 sati tog ponedjeljka zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme u kojem je u kratko vrijeme pala velika količina kiše, pa je bilo bujičnih poplava.

Prolaz fronte bio je praćen jakim sjevernim vjetrom u unutrašnjosti te olujnom i orkanskom burom na Jadranu. Na AMP Šubićevac u Šibeniku je u 11:57 izmjeren olujni udar bure od 103 km/h, što je rekord za tu postaju. I na AMP Kaštel Gomilica je tog ponedjeljka u 12:32 zabilježen najjači udar vjetra od početka rada te postaje (2008. godina). Izmjerena je orkanski udar bure od 122.8 km/h.

U Splitu (Marjan) je izmjeren udar bure od 155 km/h. Na ulicama Splita je bilo slomljenih grana, srušenih stabala, oštećenih semafora i prometnih znakova, pomaknutih kontejnera, pa čak i oštećenih krovova autobusnih stanica. Bura je na Peristili srušila dio drvene konstrukcije uz katedralu sv. Duje. Bura je stvarala i velike probleme u cestovnom i pomorskom prometu.
Prolaz fronte je donio i brzi i nagli pad temperature zraka. Tako je u Splitu u samo sat vremena temperatura pala čak za 13.9°C. U 12 h izmjereno je vrlo toplih 26.1°C, a sat vremena kasnije, u 13 sati 12.2°C.

Fronta se brzo premještala preko naših krajeva. Razvedravanje je u najzapadnijim krajevima nastupilo već prijepodne te se brzo širilo prema istoku i jugu. Najviše je zahladilo u višem gorju, pa su tog ponedjeljka navečer planinske postaje bile u temperaturnom minusu: Zavižan -1.0°C, Sveti Jure-Biokovo -0.9°C, Dinara, Velika Duvjakuša -0.1°C.

Tih minimalnih -1°C na Zavižanu je bila prva negativna temperatura na Zavižanu još od sredine svibnja. 15. svibnja je izmjereno -0.9°C.

Bura u Paškom zaljevu oko 15 h, 24.9.2018. Foto: Jasminko Herceg

slika

Nakon što je ponedjeljak obilježio brzi prolazak izražene fronte, u utorak 25. rujna je osvanulo vedro, ali i hladno jutro. Mjestimice je i u nizinama središnje i sjeverozapadne Hrvatske zabilježen i prvi jesenski mraz. U Bednji je u 7 sati izmjerena temperatura od -0.6°C. Najhladnije je bilo u višem gorju. Tako je na Zavižanu izmjerena temperatura od -2.0°C. U Gospiću je minimum temperature tog jutra iznosio točno 0.0°C. Pri tlu, na visini od 5 cm je temperatura bila i niža: -1°C u Zagrebu (Maksimir) i Križevcima, 0°C u Ogulinu, Krapini, Slavonskom Brodu i Osijeku. U Pargu i Gospiću je pri tlu izmjereno -2°C, a na Zavižanu -3°C.
I dalje je puhala bura. Zbog nje je bilo i otežano gašenje velikog požara koji je u ranim jutarnjim satima buknuo na Pelješcu.
Snizila se i temperatura mora. U Šibeniku je izmjerena temperatura mora od 20°C. Drugdje uglavnom 21 do 23°C.

Slijedeće jutro, u srijedu 26. rujna je donijelo još niže temperature zraka. Na nekoliko meteoroloških postaja u Hrvatskoj su izmjerene rekordno niske temperature za mjesec rujan.

Na meteorološkoj postaji Zavižan, na sjevernom Velebitu, minimalna temperatura se spustila do -4.0°C, što je novi temperaturni rekord za najnižu rujansku temperaturu. Stari apsolutni temperaturni minimum za mjesec rujan iznosio -3.8°C, a izmjeren je 17. rujna 1971. godine
.
I na nekoliko nizinskih postaja su te srijede izmjerene nove rekordno niske vrijednosti temperature za mjesec rujan:

Daruvar: -0.4°C, dosadašnji rekord je iznosio +1.7°C od 30.9.1987.

Zagreb aerodrom: 0.4°C, dosadašnji rekord je iznosio +1.1°C od 30.9.1987.

Osijek aerodrom: 0.8°C, dosadašnji rekord je iznosio +2.6°C od 29.9.1990.

Nova Gradiška: 1.2°C, dosadašnji rekord je iznosio +1.4°C od 19.9.2008.

Nadomak temperaturnog rekorda za rujan su bili i Gradište i Karlovac. U Gradištu je izmjereno 2.6°C, što je druga najniža rujanska temperatura otkad postoje mjerenja. Hladnije je (samo za 0.2°C) bilo 29.9.1990. godine (izmjereno je 2.4°C).

U Karlovcu je minimalna temperatura od 0.3°C bila je samo za 0.4°C viša od rekordnog mjesečnog minimuma. Tih, i dalje rekordnih -0.1°C je izmjereno 29. rujna 1977. godine.

Minimalne temperature zraka, 26.9.2018. http://www.pljusak.com

slika

Dan kansije, 27. rujna u Sinju je izmjerena minimalna temperatura od -2.6°C. To je rekord za mjesec rujan, ujedno i prva negativna temperatura izmjerena u povijesti mjerenja u Sinju.

Svježe vrijeme s temperaturama ispod prosjeka za doba godine, uz jaku i olujnu buru na Jadranu je potrajalo i slijedećih nekoliko dana, do kraja rujna.
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it

Sljedeća

Natrag na Izbor za naj meteo događaje

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]