Thursday, Sep. 19, 2019

Ivan Čačić: Pogubni simptomi klimatskih promjena u fokusu svjetske politike

Autor:

|

23.03.2016

|

Kategorije:

Ivan Čačić: Pogubni simptomi klimatskih promjena u fokusu svjetske politike

Izvor: Hina, Foto: Marko Korošec, CROPIX

Pogubni simptomi klimatskih promjena, kao što su jaki i česti toplinski valovi, suše i poplave, u fokusu su svjetske politike, istaknuo je u srijedu ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Čačić na proslavi Svjetskoga meteorološkog dana, 23. ožujka, čija je tema ove godine “U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije”.

Čačić je rekao da je 2015. godina bila najtoplija otkako postoje mjerenja te da se s njom “prekoračio porast od 1 °C u odnosu prema predindustrijskom dobu (1880.-1899.), a to znači da smo već na pola puta prema granici od 2 °C iznad koje život na planetu, s aspekta vremenskih i hidroloških uvjeta, postaje vrlo nesiguran”. O tome jasno govore mnogi ekstremni vremenski događaji  – posebno toplinski valovi od 2011. do 2015., a to je ujedno i najtoplije ikad izmjereno petogodišnje razdoblje, dodao je.

Podsjetio je da je ovo razdoblje u mnogim krajevima svijeta donijelo višegodišnju sušu koja i dalje traje, primjerice u Brazilu, jugozapadnim djelovima SAD-a, južnim djelovima Afrike i istočnoj Australiji.

– U 2015. sušu je osjetno pogoršala pojava El Niña, što je ponovno uzrokovalo velike šumske požare u Indoneziji, a dugogodišnja suša u Siriji pridonijela je političkoj nestabilnosti i izbjegličkoj krizi koja upravo utječe i na političku i ekonomsku stabilnost izvan tog područja, uključujući i zemlje EU, pa i Hrvatsku – upozorio je Čačić. Dodao je kako su suše i poplave komplementarni simptomi promjene klime koji sve više jačaju, a u to ulazi i najveća poplava u novijoj hrvatskoj povijesti iz 2014.

Čačić je istaknuo kako je dobra vijest što su svjetske vlade potpuno svjesne znanstvenog dokaza o promjeni klime pod utjecajem čovjeka, a jednako tako i potrebe za žurnim djelovanjem.

– U tome je nužno ulaganje u još više istraživanja u razvoj niskougljičnih tehnologija, posebno u sektoru energije. Slijedom toga, na globalnoj, regionalnim i nacionalnim razinama već su raspoložive mnoge smjernice, tehnologije i djelovanja te su Svjetska meteorološka organizacija s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, uključujući i DHMZ, potpuno opredijeljene biti potpora tim nastojanjima – istaknuo je ravnatelj DHMZ-a.

Voditeljica Odjela za istraživanje klime i biometeorologiju Ksenija Cindrić-Kalin rekla je kako – kad je riječ o očekivanim klimatskim promjenama – svi regionalni klimatski modeli govore da je jasan porast temperature sve izraženiji kako idemo prema kraju stoljeća. U vezi s oborinama zimi, jasan je porast količine oborina, a ljeti je nešto veća neizvjesnost u vezi s promjenom u količini oborina, istaknula je, dodajući kako ima naznaka “osušenja na području Jadrana, što je u skladu s osušenjem na Mediteranu”.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg rekao je kako su klimatske promjene među najvećim globalnim izazovima današnjice pa su rad i značenje DHMZ-a možda važniji nego ikada. Istaknuo je kako je 2015. bila najtoplija godina od početka mjerenja u svijetu, a prije dva dana Svjetska meteorološka organizacija objavila je da su prosječni temperaturni rekordi srušeni i u siječnju i u veljači ove godine.

– Stoga je globalni, europski i naš nacionalni cilj ublažiti posljedice klimatskih promjena i okrenuti se prema održivome i niskougljičnom razvoju – poručio je Šiljeg.

– Iako Hrvatska po stanovniku ima relativno niske vrijednosti emisija stakleničkih plinova, ranjiva je na klimatske promjene kao i većina ostalih država svijeta. Europska unija je zauzela vodeću ulogu u svijetu vezano za provedbu smanjenja emisija stakleničkih plinova te je svoju cjelokupnu politiku usmjerila u razvoj niskougljičnoga gospodarstva, a niskougljični razvoj strateška je odrednica i Hrvatske. Ministarstvo stoga intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprječavanje daljnjih klimatskih promjena i među prvima u EU radi niskougljičnu strategiju – istaknuo je Šiljeg.

Na svečanosti je Milanu Sijerkoviću uručeno priznanje HMD-a za životno djelo, a Karmen Babić priznanje za mladu meteorologinju.

Proslavu Svjetskoga meteorološkog dana i Svjetskog dana voda DHMZ je tradicionalno organizirao s Geofizičkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i HMD-om.

 

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Rade Popadić