Monday, Sep. 23, 2019

Još o ljetu 2014. godine: Koliko je bilo vrućih dana?

Autor:

|

23.09.2014

|

Kategorije:

Još o ljetu 2014. godine: Koliko je bilo vrućih dana?

Već smo pisali i temperaturnim prilikama ovogodišnjeg klimatološkog ljeta (lipanj, srpanj i kolovoz). Danas je i kalendarski počela jesen, ali još uvijek mnogi spominju ljeto, i to uglavnom po lošem. Naime, ovogodišnje ljeto bilo je, ukratko rečeno, dosta svježije i vlažnije od onoga na što smo navikli prošlih godina, osobito u ovom stoljeću. No, u usporedbi s prosjekom koji se odnosi na razdoblje 1961.-1990. godine, ljeto 2014. godine temperaturno je bilo čak i malo toplije od uobičajenog. To pozitivno odstupanje znatno je manje nego prošlih desetak godina, ali ipak je pozitivno, pa zapravo nismo doživjeli ništa izvanredno  ili što se nije dogodilo već stoljećima. Zapravo, izgleda da su u dobrom dijelu druge polovice prošlog stoljeća ljeta bila vrlo slična ovome kojemu smo svjedočili 2014. godine.

Druga je stvar naš subjektivni dojam koji smo stekli na osnovu proteklih desetak godina kad smo se doslovno pržili na 35 i više stupnjeva danima, pa čak i mjesecima. Jedino ljeto koje je bilo relativno nedavno, a može ga se uspoređivati s ovim je ljeto 2005. godine. Dojam blagog ljeta posljedica je prilično malog broja tzv. vrućih dana, dana kada temperatura bude viša od 30°C, a broj dana s 35°C i više ove godine je neobično mali,  te je na  gotovo  svim postajama i  izostao.   Samo su četiri stanice  ovog ljeta imale apsolutne maksimalne temperature  iznad 35°C. Samo jednom se to dogodilo u  Senju- 35.8°C,  Zadru Zemunik – 35.2°C te Rijeci – 35.1°C. Zanimljivo je da se te temperature izmjerene istog dana, 12. lipnja 2014., dakle na samom početku klimatološkog ljeta, odnosno još prije početka kalendarskog  ljeta.  Knin je dva puta dohvatio granicu od 35°C. U lipnju je mjereno 35.7°C, a u kolovozu jednom 35.0°C.

Tablica broja vrućih (tropskih) dana tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna (do 23.9.) s prosječnim brojem vrućih  dana u razdoblju 1961.-1990. te u cijelom  razdoblju mjerenja (različito za pojedine gradove). Izvor podataka je Klimatski atlas Hrvatske te podaci sa web stranice DHMZ-a.

slika

Iz tablice se vidi da se o ”pravom” ljetu može govoriti tek ponegdje u Dalmaciji, a šampioni su Makarska sa 37 vrućih dana, Hvar  sa 33 i Šibenik s 31 vrućim danom. Samo radi usporedbe, za postaju na Hvaru 60.-91. godine prošlog stoljeća, prosjek vrućih dana je 29, dakle  ove godine ih je bilo  više od prosjeka. Ako se gledaju neki rekordi, treba napomenuti da je Hvar imao čak 80 vrućih dana 2003.g.!

Maksimir je ove godine imao 16 vrućih dana, a prosjek  za razdoblje 1961.-1990. je 12 takvih dana, dok je u cijelom razdoblju mjerenja (od 1949. godine) taj prosjek 19. Dan s 35 i više stupnjeva ove godine nije zabilježen na Maksimiru, dok je takvih dana 2013. i 2012. godine bilo po 10. No, da ne bi bilo da je svuda više od prosjeka, treba napomenuti da prema starom prosjeku u Splitu godišnje bude 36 vrućih dana, a ove godine su bila samo 24. Ponovno, usporedbe radi, 2003.g. bila su čak 84 takva dana! Pazin je ove godine imao 13 vrućih dana, a prosjek je čak 23. Uz još poneku iznimku, ostala mjesta u Hrvatskoj su imala prosječan broj vrućih dana u ljetu 2014. To znači da su ne tako davno, ovakva, pa i još ”svježija” ljeta bila sasvim normalna pojava. Samim time, iako ne izravno, lako se može razumjeti i ovakva analiza ljeta od strane DHMZ-a, koji je ljeto u najvećem dijelu Lijepe naše ocijenio kao normalno:

slika

Jedino što nam preostaje je zapitati se da li je taj prosjek 1961.-1990. zaista mjerodavan? Očito da su se neke promjene u klimi dogodile i da ono što je prije bilo normalno, više nije normalno. Primjerice, kad se ovo ljeto usporedi s prosjekom razdoblja 1971.-2000., a osobito 1981.-2010. godine, onda ipak za velik dio zemlje (Jadran i krajevi uz njega) ispada hladnije od uobičajenog. U usporedbi s razdobljem 2000.-2010. ovo ljeto bilo je hladnije od prosjeka na velikom broju klimatoloških postaja, većinom na Jadranu, a broj vrućih dana je u velikom deficitu. Ako bi željeli pravilniju usporedbu, bilo bi u redu da službeni meteorolozi pri usporedbi, uz razdoblje 61.-90., naprave i usporedbu s nekim kasnijim razdobljima kad je klima bila sličnija današnjoj. U tom slučaju ni za toplih godina ne bi baš stalno slušali o ekstremnoj vrućini, već o nečemu što je zadnje vrijeme sve uobičajenije. Naravno, uz iznimku ovog ljeta.

Naslovna fotografija: Burni zalazak iznad Krka snimljen s obale posljednjeg dana kalendarskog ljeta, 22.9.2014. Foto: Nino Salkić

Tekst napisao Domagoj Sesar, podatke grafički prikazao i analizirao Risto Marić

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Ned