LJETNE VREMENSKE NEPRILIKE

Najčešće, gotovo svakodnevne, ljetne neprilike i njihov negativan utjecaj na čovjeka vezane su uz visoke temperature i sparinu. Sparinu osjećamo u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, osobito za toplih noći to jest noći kada temperatura ne pada ispod 20°C. U ovakvim uvjetima rijetko tko ne osjeća tegobe, a osobito to teško podnose srčani i plućni bolesnici. Tegobe koje se pri tome osjećaju mogu biti i takovog intenziteta da izazivaju reakcije organizma ponekad i sa tragičnim posljedicama.
Jake promjene vremena su mnogo rjeđe prisutne od gore navedenih uzroka tegoba, međutim takve nagle promjene mogu uzrokovati još veće zdravstvene poteškoće. Nagli pad tlaka zraka prije nailaska hladne fronte odnosno nevremena, glavni je uzročnik zdravstvenih problema. Između ostalog, za vrijeme promjene tlaka zraka mogu se osjećati stare ozljede, lomovi i sl. Problemi su tim izrazitiji kad znamo da uz pad tlaka zraka prije nailaska hladne fronte dolazi i do porasta temperature i vlage zraka pa sve to u kombinaciji čini biometeorološke prilike vrlo nepovoljnima.

Kumulonmbus nad Zagorom. Foto: Aleksandar Gosipić

Mjesečne vrijednosti za lipanj (DHMZ)

EUROPSKI MONSUN

Ljetni i zimski azijski monsuni su najpoznatiji monsuni na svijetu. Međutim, iako su mnogo manje izraženi, i Europa ima svoje monsune, od kojih nas sada interesira onaj ljetni. Pod europskim monsunom podrazumijevaju se povremeni prodori vlažnog oceanskog zraka nad europsko kopno. Atlantske ciklone normalno se premještaju sa zapada prema istoku. Kako je Europa ljeti pod utjecajem azorske anticiklone, putanje atlantskih ciklona potisnute su sjevernije i promjenjivo vrijeme donose sjevernim krajevima. Ipak, iako ne tako izraziti, povremeni prodori zahvaćaju i naše krajeve. Frontalni poremećaji koji tom prilikom dosnose promjene vremena, znatno više utječu na kopnene krajeve, nego na obalne. Zahvaljujući tome, lipanj je primjerice u kontinentalnoj Hrvatskoj najgromovitiji i najtučonosniji mjesec u godini. Prodori vlažnog oceanskog zraka u kontinentalnom dijelu Hrvatske događaju se u prosjeku svakih 5 ili 6 dana. Manifestiraju se naoblačenjem na zapadnom horizontu uz južni vjetar, a zatim u roku od nekoliko sati nevremenom s kišom, tučom, pljuskovima, grmljavinom i prolazno jakim vjetrom. Takva nevremena su kratkotrajna, a nakon njih slijedi opet razdoblje od nekoliko stabilnih i sve toplijih dana, do sljedećeg prodora.

EKSTREMNI LIPANJ 2006. U HRVATSKOJ

Vremenska iznenađenja koja zna prirediti mjesec lipanj zaista mogu graničiti sa ekstremima. Prisjetit ćemo se tako lipnja 2006. godine.

Početkom lipnja 2006. godine Kamešnicu je prekrio snijeg. Zbog jake bure, bilo ga je mjestimice i u podnožju planine u Dalmatisnkoj zagori. Da to nije bila iznimka potvrđuje padanje snijega na Biokovu 3. lipnja uz samo -1°C. Zavižan na Velebitu je mjerio 12cm snijega toga dana. Najviše dnevne temperature na Jadranu kretale su se između prohladnih 13 i 19°C. U Dalmaciji je mjestimice pala vrlo obilna kiša, a sjeverni Jadran je imao jaku buru. U prva četiri dana lipnja najviše kiše palo je na Lastovu, preko 100 litara po metru kvadratnome! Ove vremenske neprilike pogodovale su i hlađenju mora pa je ono danima bilo ispod 20°C. Krajem prve dekade vrijeme se stabiliziralo pa je sredinu mjeseca obilježilo suho vrijeme sa stalnim porastom temperatura zraka. Zadnja dekada mjeseca bile je obilježena pretežno sunčanim vremenom i velikim vrućinama. Mnoga mjesta na Jadranu su upravo krajem lipnja zabilježila najviše temperature toga ljeta, što nije posve uobičajeno. Uz obalu su temperature nerijetko dosezale ili malo prelazile 35°C, a živa se u zaleđu Dalmacije i dolini Neretve penjala do nesnošljivih 40°C.

Slično se dogodilo i u lipnju 2005. Neki će primjetiti da je i uvogodišnji lipanj počeo neobično hladno, da bi od sredine mjeseca nastupile prave ljetne vrućine koje su mjestimično rezultirale i temperaturnim rekordima!

Naslovna fotografija: Ivan Toman

Sinoptička situacija 2.6.2006. (Wetterzentrale)

Sinoptička siutacija 29.6.2006. (Wetterzentrale)

Komentari