Monday, Sep. 23, 2019

Meteorološki rekordi u 2014. godini

Autor:

|

02.01.2015

|

Kategorije:

Meteorološki rekordi u 2014.  godini

2014. godina  je u mnogim mjestima Hrvatske postavila brojne meteorološke rekorde. Prve analize pokazuju da je na mnogim meteorološkim postajama godina bila rekordno topla i/ili rekordna po količini oborina.

Rekordno topla i rekordno oborinska, 2014. godina je bila na Zavižanu i Varaždinu.

Mnoštvo temperaturnih rekorda je u 2014. godini zabilježeno u Splitu (Marjan). Rekordna toplina za: prvu i drugu dekadu siječnja, mjesec siječanj, mjesec veljaču,  klimatološku zimu 2013/14, drugu dekadu listopada.  Zabilježena je i  rekordna najviša dnevna temperatura za prosinac, rekordno visoka najniža dnevna temperatura za mjesec prosinac  te  rekordna srednja dnevna temperatura za prosinac. Uz to 2014. je donijela i  rekordnu godišnju količinu oborine.

I na zagrebačkim postajama  bilježi se mnoštvo meteoroloških rekorda: novi dnevni oborinski rekord za mjesec veljaču (Grič, Maksimir i Puntijarka), rekordno topao  ožujak (Grič i Maksimir), rekordno topla druga dekada listopada (Grič), najkasnija pojava hladnog dana u klimatološkoj jeseni (minimalna temperatura ispod 0°C) na postaji Maksimir, rekordno niski broj hladnih dana (tmin je manja od 0°C) u godini (Grič), najtoplija godina u povijesti mjerenja (Grič), rekordna godišnja količina oborine (Maksimir)

Rekordno topla godina

2014. godine je bila rekordno topla na postajama na kojima se najduže  bilježe meteorološki podaci  (Zagreb Grič- od 1861. godine, Gospić – od 1872. , Hvar – 1858.). Osim na te dvije postaje 2014. je (prema nama dostupnim podacima) bila rekordno topla i u Rijeci, Varaždinu, na Zavižanu i Zadru. Konačni službeni podaci će vjerojatno na tu listu dodati još postaja.

slika

Rekordna godišnja količina oborina

2014. godina je bila i godina s natprosječnom, često i rekordnom količinom oborina. Novi godišnji oborinski rekordi su  zabilježeni (prema nama dostupnim podacima) za  Zavižan, Varaždin, Zagreb Maksimir, Karlovac, Split.  Tom nizu će se vrlo vjerojatno, kad budu objavljeni službeni podaci  pridružiti još mjesta.

slika

 Zavižan

U 2014. godini na Zavižanu je ukupno palo 2628,9 mm oborine, što je novi godišnji rekord. To je i prvi puta u povijesti meteoroloških mjerenja na Zavižanu (od 1954. godine) da godišnja količina oborine premaši 2500 mm.  Time je oboren rekord iz 2013. godine, koja je dosad bila rekordna po količini oborine sa 2488.4 mm.

Zagreb Maksimir

U 2014. godini na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir  je ukupno palo 1318.0 mm oborine. Time je  2014. postala  rekordna godina po količini oborine u povijesti meteoroloških mjerenja, a ona se na postaji Maksimir vrše od 1949. godine.

Stari godišnji rekord u količini oborina je iznosio 1116.4 mm, koliko je palo 1959. godine. Prosječna godišnja količina oborine na postaji Maksimir iznosi 851.7 mm.

Karlovac

U 2014. godini na meteorološkoj postaji Karlovac   je ukupno palo 1806.3 .0 mm oborine. Meteorološka mjerenja se vrše od 1949. godine. Od tada je rekordna po količini oborine bila 1966. godina sa 1424 mm.  2014. godina je rekordna po količini oborina i u zadnje 142 godine.   Prema dostupnim (neslužbenim) podacima o oborinama (od 1872. godine) u samo četriri godine u Karlovcu je palo više od 1500 mm oborine u jednoj godini (1917-1641mm, 1910-1615mm, 1915-1561mm i 1937-1500mm).

Varaždin

U 2014. godini na meteorološkoj postaji Karlovac   je ukupno palo 1312.2  mm oborine. Do ove godine je rekordna po količini oborine bila 1966. godina sa 1249.1 mm oborine.

Split  Marjan

Ukupno je palo 1209 mm te je oboren rekord iz nedavne 2010. kada je palo 1126 mm. Prosječno u Splitu padne 825 mm tijekom jedne godine.

Ogulin

Ukupno je palo 2255,9  mm te je oboren rekord iz 1974. godine  kada je palo 2022.7 mm.

U nastavku donosimo kronološki pregled ostalih meteoroloških rekorda koji su u Hrvatskoj zabilježeni tijekom 2014. godine.

Zavižan: Rekordno topla prva dekada siječnja

Srednja temperatura u prvih deset dana siječnja 2014.  je na Zavižanu iznosila 1.5°C, što je čak za 5.7°C više od srednje temperature za siječanj.  Dosad je najtoplija bila prva dekada siječnja 1988. godine sa srednjom temperaturom od 1.2°C.

Split:  Rekordno tople prva i druga  dekada siječnja, rekordno topli siječanj

U Splitu (Marjan) je srednja temperatura u prvoj dekadi siječnja iznosila 12.4°C, što je rekordna vrijednost u povijesti mjerenja.  Najtoplije prve dekada siječnja, do 2014.  godine  su bila davne 1949. i 1963. godine  sa srednjom temperaturom od 12.0°.  Srednja temperatura od 12.4° točno u decimalu odgovara drugoj dekadi studenog.  Najniža temperatura u prvih deset dana siječnja u Splitu je mjerena 10. siječnja i iznosila je 8.6°C, što je također rekordno visoka vrijednost za prvu dekadu siječnja.

Srednja temperatura u drugoj dekadi siječnja (srce klimatološke zime) je u Splitu iznosila 12.7°C, što je za 5.2 °C više od prosjeka za to razdoblje. Do ove godine je  najtoplija druga dekada siječnja  bila iz 2007. sa srednjom temperaturom od 12.0°C. Iako nije oboren apsolutni temperaturni rekord za siječanj (17.4°C od 20.1.1974) u dva je dana izmjeren novi datumski maksimum temperature (11. siječnja 15.0 °C i 18. siječnja 15.6 °C).  I prvih 20 dana siječnja je dosad najtopliji početak kalendarske  godine  u Splitu, sa srednjom temperaturom od 12.6 °C. Dosad je taj rekord držala 2007. godina sa 11.1°C.

Split: Najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Na postaji Split Marjan je sa srednjom mjesečnom temperaturom od 11.2°C  (3.6°C više od prosjeka) siječanj bio najtopliji u povijesti mjerenja. Dosad je rekord držao siječanj iz 1955. godine sa srednjom temperaturom od 10.6°C.

23. siječnja 2014.  – Zagreb Grič: Završen niz od 34 uzastopna zimska dana u kojima se temperatura nije spustila ispod 0°C.  Izjednačen je rekord iz 2002 godine.

12. veljače 2014.  – Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič (meteorološki podaci se vode zadnje 154 godine, tj. od 1861.) je izmjereno  52.2 mm, što je  novi dnevni kišni rekord za mjesec veljaču. Dosadašnji je rekord iznosio 43.3 mm.

Na postaji Zagreb Maksimir je također postavljen novi dnevni oborinski rekord za mjesec veljaču i on od 12. veljače 2014.  iznosi 62.6 mm oborine. Na Sljemenu (Puntijarka) je također postavljen novi dnevni 24 satni rekord u količini oborine za veljaču koji  iznosi 46.4 mm. To je tek za 0.1 mm više od starog rekorda odnosno od 46.3 mm koliko je izmjereno 27.2.1995. godine

 Veljača 2014. – Najtoplija veljača u Splitu u povijesti mjerenja

Prema obradi službenih meteoroloških podataka s mjerne postaje DHMZ-a Split Marjan, ovogodišnja veljača bila je najtoplija od početka službenih mjerenja. To znači da od 1930. do ove godine nije bilo toplije veljače!

Konkretno, sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od 12,0°C, ovogodišnja je veljača bila 3,8°C toplija od klimatološkog prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990, koje se uzima za referentno. Potpuno isto odstupanje dobit ćemo usporedimo li ovogodišnju veljaču s prosjekom 1991. -2013.

Do ovogodišnje, najtoplije veljača bila je ona iz daleke 1966. s prosječnom temperaturom od 11,4°C.

Zasigurno je vrijedan spomena podatak da su baš svi dani veljače 2014. godine bili topliji od klimatološkog prosjeka! Najviše odstupanje dnevne temperature zabilježeno je 17. veljače, kada je odstupanje od normale bilo +7,1°C, a najviša temperatura zraka izmjerena ove veljače u Splitu iznosila je 16,5°C, što se dogodilo 18. veljače. Najniža temperatura iznosila je 6°C, što je najviša mjesečna minimalna temperatura u veljači!

O dramatičnoj toplini ovogodišnje veljače svjedoči i podatak da je prosječna minimalna temperature ove godine u veljači bila čak 1,5°C viša od prosječne mjesečne temperature!

Zavižan:  – Rekordna količina oborine za mjesec veljaču

Na meteorološkoj postaji Zavižan je u  veljači je palo 364 mm oborine, što je nova rekordna količina za drugi mjesec u godini. Dosad  je rekord u količini oborine  držala veljača iz 1990. godine sa 300.2 mm oborine. Veljača 2014  je donijela 238% prosječne mjesečne količine oborine koja (za čitavu povijest mjerenja) iznosi 153 mm. Oborina je bilo u čak 21 danu veljače, a najveća dnevna količina je izmjerena 20. veljače kada je palo 50.6 mm.

Split – Rekordno topla klimatološka zima 2013./2014.

Klimatološka zima 2013./2014. bila je također najtoplija od početka službenih meteoroloških mjerenja! S prosječnom temperaturom od 11,4°C, bila je čak 3,2°C toplija od klimatološkog prosjeka. Time je za 0,7°C premašila do sada najtopliju zimu 2006/2007.

Još se nikada od početka službenih mjerenja nije dogodilo da su svi mjeseci nekog godišnjeg doba bili rekordno topli, a upravo se to dogodilo u netom završenoj zimi. Konkretno, siječanj 2014.  i veljača 2014.  su bili rekordno topli, a prosinac 2013.  je izjednačio rekordnu toplinu.

Zavižan – Rekordno topla klimatološka zima 2013./2014.

Na najvišoj meteorološkoj postaji DHMZ-a na Zavižanu klimatološka zima 2013./2014. je bila najtoplija od svih zima u zadnju 61. godinu. Meteorološki se podaci vode od 1.10.1953. godine. Srednja temperatura je u  tri  zimska mjeseca (razdoblje od 1.12.2013. do 28.2.2014.) iznosila -0.11°C, što je za 0.08°C više od dosad najtoplije zime 1989./1990. godine.  Zima 2013./14  je bila za 3.5°C  toplija od prosjeka. Srednja zimska temperatura na Zavižanu, u čitavoj povijesti mjerenja iznosi -3.6°C.  Tako je Zavižanu za „dlaku“ izmakla prva „pozitivna“ zima u povijesti mjerenja, ako takvom zimom nazovemo onu u kojoj bi srednja temperatura prešla 0°C.

Ožujak 2014. – Najtopliji ožujak  u Zagrebu (Grič i Maksimir) u povijesti mjerenja

Ožujak 2014. je najtopliji ožujak u Zagrebu u znanoj povijesti, a to u slučaju meteorološke postaje Grič znači od 1862. godine .  Srednja mjesečna temperatura je iznosila 11,9 °C. To je za 0,2 °C više od dosad rekordno toplog ožujka iz 1994. godine.

Na meteorološkoj postaji Maksimir  (temperaturna mjerenja se vrše od 1949. godine)   ožujak  2014. također je  bio rekordno topao. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 10,5 °C, što je čak za 4,6 °C više od prosjeka za ožujak (razdoblje 1961.-1990. godine).  U odnosu na prosjek za  razdoblje 2001.-2013. odstupanje iznosi 3,2 °C.  Do sad je najtopliji bio ožujak 2001. s prosjekom 10,4 °C. Minimalna temperatura u ožujku je iznosila  0,3 °C (12.3.2014), a maksimalna  23,6 °C (17.3.2014).  Ožujak 2014 u Zagrebu (Maksimir) nije donio niti jedan hladan dan (minimalna temperatura ispod nule), a prosječni ožujak donese 12 takvih dana. Za postaju Maksimir to je prvi ožujak od početka mjerenja bez negativnih temperatura, dok je na Griču ipak bilo nekoliko takvih ožujaka.

14.-18. svibnja 2014. – Rekordni vodostaji na hidrološkim postajama donje Save

U razdoblju od 14. do 18. svibnja 2014. godine na područnim hidrološkim postajama donje Save registrirani su najveći vodostaji od kada na tim postajama postoje mjerenja  Visoki vodostaji na postajama Slavonski Šamac, Županja i Gunja izravna su posljedica dotoka rijeke Bosne. Dosadašnji maksimalno registrirani protoci za područje donje Save bili su reda veličina 3500 do 4000 m3/s. Dana 17. svibnja 2014. je DHMZ kod Slavonskog Šamca izmjerio protok u iznosu od Q=6000 m3/s što premašuje dosadašnje maksimume za oko 50 posto. Ovako visoki vodostaji i protoci posljedica su iznimno velike količine oborina u Bosni i Hercegovini i ekstremnih dotoka rijeke Bosne i rijeke Vrbasa. Aktualna mjerenja protoka rijeke Bosne i/ili Vrbasa nisu raspoloživa, ali se procjenjuje da je protok rijeke Bosne iznosio oko 4000 m3/s, a rijeke Vrbasa oko 2000 m3/s.

Pregled maksimalno zabilježenih vodostaja i protoka

Slavonski Brod: 18. svibnja 2014. Vodostaj: 939 cm

(dosadašnji maksimum H=882 cm, Q=3476 m3/s, 30.10.1974., mjerenja vodostaja od 1900. godine)

Slavonski Šamac: 17. svibnja 2014. Vodostaj: 891 cm

(dosadašnji maksimum (aktualno razdoblje) H=762 cm, 21.3.1981., mjerenja vodostaja od 1900. godine)

Protok, mjerenje 17. svibnja 2014 Q=6000 m3/s

Županja: 17. svibnja 2014. Vodostaj: 1168 cm

(dosadašnji maksimum H=1064 cm, 19.1.1970. Q=4161 m3/s, 19.1.1970., mjerenja vodostaja od 1900. godine)

Gunja: 17. svibnja 2014. Vodostaj: 1173 cm

(dosadašnji maksimum H=690 cm, 31.12.2012., mjerenja vodostaja od 2011. godine)

Protok, mjerenje 17. svibnja 2014.: Q= 4625 m3/s

10. srpnja 2014. – Zadar: Rekordna dnevna količina kiše za mjesec srpanj

Na službenoj mjernoj postaji DHMZ-a u Zadru, do 8 sati ujutro 10. srpnja 2014. (zadnja 24 sata) palo je čak 109,5 litara oborine po kvadratnom metru.  Sva ta kiša je pala u noći od srijede na četvrtak 10. srpnja  u razdoblju od 22 do 3 sata. Samo u posljednjem satu navedenog razdoblja je palo 45 litara kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za Zadar koji iznosi 31 litra.  Tako je u Zadru u samo jednom danu palo 353 % mjesečnog oborinskog prosjeka. To je bila i najveća dnevna količina izmjerena tijekom srpnja u povijesti mjerenja, koja na toj postaji postoji od 1961. godine. Dosadašnji rekord, 66,5 litara po četvornome metru, izmjeren je 3. srpnja 1979. godine.

30. srpnja 2014. – Ist, Silba, Rab: Rekordna 24-satna količina oborina u srpnju

U 24 sata (od 7 sati 29. srpnja do 7 sati 30. srpnja) u Istu su pale 294 litre kiše,  što je rekordna 24-satna količina oborina u srpnju. U razdoblju od 7 sati palo je čak 176 litara kiše.

Na klimatološkoj postaji DHMZ-a na Silbi palo je u istom razdoblju 217,5 litara kiše po četvornome metru, što je oko četvrtine prosječne količine za cijelu godinu Motritelj Emil Lukin sa Silbe javio je da je 29. srpnja 2014.  od 7 do 17 sati, kada je obavio izvanredno mjerenje, palo 114,2 litre, a od 17 sati do  7 sati 30. srpnja novih 103,3 litre. Prosječna srpanjska količina je 29,4 litre, što znači da je samo tijekom 24 sata palo oko 7 puta više kiše od prosjeka za cijeli srpanj.

Srpanj 2014. –   Silba: Rekordna mjesečna količina kiše (za sve mjesece)

U cijelom  srpnju je u Silbi  palo rekordnih 412,5 litara  kiše ( prosječna godišnja količina je oko 843 litre).  Dosadašnji mjesečni rekord  je iz 8. mjeseca 2002. godine: 291 mm

Srpanj 2014. – Zavižan, Zadar, Gospić, Rab: Rekordna količina oborine za mjesec srpanj

U srpnju je na Zavižanu palo  275.3  litara kiše što je čak za 62.2 mm  više od dosadašnjeg rekorda za srpanj. A on je bio postavljen još daleke 1960. godine kada je u srpnju palo 213.1 litara kiše.

Na meteorološkoj postaji Zadar Puntamika u srpnju je  palo 341.3 mm kiše. To je 10.7 puta više od prosječne količine za srpanj koja u povijesti mjerenja (1961.-2013.) iznosi 31.7 mm. Do 2014. godine najkišovitiji srpanj je bio onaj iz 2002. godine, kada je palo 105.8 mm. Dakle, srpanjski rekord je nadmašen za više od tri puta.

U Gospiću je u srpnju palo 264,1 mm što je novi rekord za mjesec srpanj.

U Rabu  je u srpnju palo 198,2 mm što je novi rekord za mjesec srpanj.

Poreč je izjednačio svoj dosadašnji srpanjski maksimum iz 2002. godine kada je palo 153,9 litre po četvornom metru.

 5. kolovoz 2014.  Karlovac: rekordna dnevna (24-satna) količina kiše

Olujno nevrijeme tijekom jutra zahvatilo je šire karlovačko područje. Na službenoj mjernoj postaji u  Karlovcu na četvorni metar su  tog dana,  tijekom 24 sata pale 94 litre kiše, s tim da su se u razmaku od samo 90 minuta, između 6,30 i 8 sati ujutro, na Karlovac sručile 64 litre kiše.

Prema podacima DHMZ-a u proteklih 65 godina, koliko se na mjernoj postaji Karlovac mjere oborine, uobičajena mjesečna količina kiše u kolovozu je 96 litara po četvornom metru, a maksimalna dnevna količina bila je 93,2 litre i to 10. srpnja 1973. godine. Time je Karlovac dobio novi dnevni oborinski rekord.

24.10.2014. – Bilogora 

Na meteorološkoj postaji Bilogora je u 24 sata (do petka 24. listopada u 8 sati) palo je  55.3 mm oborine . To je najviša dnevna količina   tijekom listopada na toj postaji od 1981. godine, od kada postoje mjerenja.

Klimatološko ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) – najkišovitije ljeto u Zadru

Tijekom tri ljetna mjeseca u Zadru je ukupno palo 452.2 mm kiše, što je rekordna količina za klimatološko ljeto. Stari ljetni rekord je time nadmašen čak za 147  mm kiše.   Ili,  tijekom ljeta je u Zadru palo 3,3 puta više kiše od prosjeka . Prosječno u klimatološkom ljetu u Zadru padne 135,3 litara kiše. Meteorološki se podaci bilježe od 1961. godine.

 

Rujan 2014. – Najkišovitiji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja u Varaždinu

U rujnu 2014. u Varaždinu je ukupno palo 290,7 mm kiše što je rekordna mjesečna količina u povijesti mjerenja (od  1949. godine).  Do ove godine je najkišovitiji mjesec bio srpanj iz 1957. kada je palo 266.0 mm kiše.

Druga dekada listopada (11.-20.10.2014.)  – rekordno topla na meteorološkim postajama Zagreb Grič, Gospić, Split Marjan, Rijeka i Ogulin

Druga dekada listopada odnosno središnjih deset dana klimatološke jeseni je u mnogim mjestima Hrvatske bila rekordno topla.

Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič (temperaturni podaci se vode još od 1862. godine) srednja temperatura u drugoj dekadi listopada je iznosila 18.0°C, što je za 1.1 °C više od dosadašnjeg rekorda za to razdoblje koji je iznosio 16.9°C (1966. godine).

Na meteorološkoj postaji Gospić (temperaturni podaci postoje od 1872. godine) je oboren rekord još s kraja 19. stoljeća.  Rekordna toplina je u srcu klimatološke jeseni  zabilježena i u Varaždinu, Splitu (Marjan), Rijeci i Ogulinu.

Zavižan, Rijeka –  Studeni 2014 : Najtopliji studeni

Studeni 2014. je najtopliji  studeni u povijesti mjerenja. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 5.3°C, što je čak za 1.4°C  više od dosad najtoplijeg 11. mjeseca iz 1963. godine. Tada je srednja mjesečna temperatura iznosila 3.9°C. Svi dani u proteklom mjesecu su na Zavižanu bili topliji od prosjeka.  Prosječna srednja mjesečna temperatura za studeni na Zavižanu iznosi 0.6°C.  Ovogodišnji studeni je tako za 4.7°C topliji od prosjeka (za čitavo razdoblje mjerenja).

Rekordna mjesečna toplina u studenom je zabilježena i u Rijeci. Srednja mjesečna temperatura je iznosila 13.5°C, što je za 0.1°C više od dosad najtoplijeg studenog iz 1963. godine.

 Split, 1. prosinca 2014.  – Rekordna najviša dnevna temperatura za prosinac, rekordno visoka najniža dnevna temperatura za mjesec prosinac, rekordna srednja dnevna temperatura za prosinac

Već u prvim satima prosinca je izmjeren novi prosinački rekord za najvišu  temperaturu. Nova rekordna vrijednost je  18.6°C, dok je stari rekord iznosio 18.1°C, što je izmjereno 5. prosinca 1979.  Istog dana  je u Splitu zabilježena i  najviša minimalna temperatura zraka ikad izmjerena na službenoj meteorološkoj postaji na Marjanu u prosincu. Do sada je najvišim minimum iznosio 16,0°C, a od 1. prosinca 2014.  je 16,8°C.

Prvi dan prosinca  je sa srednjom temperaturom od 17,8° za čak 7,8° bio topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961-1990). Time je 1. prosinca, gledajući i  prosječnu dnevnu temperaturu zraka, postao najtopliji prosinački dan u povijesti mjerenja u Splitu. Do sada je najviša prosječna dnevna temperatura zabilježen 2. prosinca 2004. i iznosila je 16,5°C.  Srednja dnevna temperatura od 17.8°C je i druga  najviša prosječna  dnevna temperatura  kada se gleda cijela klimatološka zima. Toplije je bilo samo 22. veljače 1990, kada je iznosila 18,4°C.

Zadar, 1. prosinca 2014. – Rekordna najviša dnevna temperatura za prosinac

Prvi dan prosinca je donio novi temperaturni rekord za mjesec prosinac i u Zadru.  Maksimalna temperatura je iznosila 18.7°C, što je  bilo za 0.6°C više od dosadašnjeg temperaturnog rekorda za mjesec prosinac (18.1°C od 4. prosinca 2011).

Dubrovnik, 3. prosinca 2014. – Rekordna najviša dnevna temperatura za prosinac

Nakon što je u prva dva dana mjeseca  prosinca nedostajalo samo 0.2°C  za novi temperaturni rekord za prosinac u Dubrovniku,  on  je dosegnut 3. prosinca 2014.  Sredinom dana je izmjerena najviša dnevna temperatura od 20.3°C, što je najviše u mjesecu prosincu u povijesti meteoroloških mjerenja,a ona traju od 1961. godine. Stari rekord je iznosio 20.2°C, od 5. prosinca 1979. godine. Zanimljiv je i podatak da su od 1961. do 2013. godine u Dubrovniku zabilježena samo dva prosinačka dana s temperaturom većom ili jednakom 20°C. Osim navedenog dana iz 1979. godine, samo je još 4. prosinca 2000. godine  izmjereno 20.0°C.

Hvar, 3. prosinca 2014. – Rekordna dnevna količina kiše za mjesec prosinac

U 24 sata, (7 sati 2. prosinca do  7 sati 3. prosinca) na meteorološkoj postaji DHMZ-a  u Hvaru palo je čak 142,3 litre kiše po četvornome metru, od čega glavnina u samo nekoliko sati.  To je nova  rekordna dnevna količina ikada izmjerena na toj postaji u prosincu, a i u ostalim mjesecima, uz iznimku listopada. Naime, apsolutno najviša dnevna količina i dalje je ona izmjerena 11. listopada 1881., čak 172,7 litara.

Zagreb, Maksimir – 10. prosinca 2014.  – Najkasnija pojava prve negativne temperature u sezoni Minimalna temperatura zraka se prvi puta u aktualnoj kalendarskoj jeseni spustila ispod 0°C (-0.5°C), što je najkasniji datum pojave prvog hladnog dana (minimalna temperatura je manja od 0°C)  u sezoni jesen-zima.  Stari  je rekord držao datum 24. studeni iz 2012. godine.

Zagreb, Grič: Rekordno niski broj hladnih dana (minimalna temperatura je ispod 0°C) u jednoj godini

U 2014. godini na postaji Grič su zabilježena 22 hladna dana  što je novi godišnji rekord. Do ove godine je rekord držala 1974. godina sa 24 hladna dana.

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Ned