Tuesday, Sep. 17, 2019

Globalna klimatska konferencija usvojila povijesni sporazum (VIDEO)

Autor:

|

12.12.2015

|

Kategorije:

Globalna klimatska konferencija usvojila povijesni sporazum (VIDEO)

Sporazum bez presedana za borbu protiv zatopljenja usvojen je u subotu u Parizu na zadovoljstvo 195 zemalja sudionica nakon nekoliko godina krajnje napornih pregovora.

“Gledajući dvoranu vidim pozitivnu reakciju, ne čujem primjedbe, sporazum iz Pariza za klimu je usvojen”, rekao je predsjednik globalnog summita o klimi COP21 francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, čime je potaknuo nazočne u dvorani na višeminutno odobravanje pljeskom. Višeminutne ovacije prolomile su se dvoranom, šest godina nakon neuspjeha COP u Kopenhagenu, kada nije postignut sporazum.

Prije početka plenarnog zasijedanja, najveća skupina zemalja F77+ Kina su izjavile da su zadovoljne tekstom koji je tijekom noći modificiran.

U dogovoru se traži da se razina zagrijavanja zadrži “znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje”, težeći prema 1,5 stupnjeva.

Pozdravljen kao prvi globalni klimatski sporazum koji obvezuje kako bogate tako i siromašne zemlje na zauzdavanje rasta emisija stakleničkih plinova koji se krive za zagrijavanje planeta on postavlja ključni dugoročni cilj da se u ovom stoljeću ukloni emisija stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek.

Razvijene zemlje su se obvezale da će pomoći zemljama u razvitku u borbi protiv zatopljenja sa 100 milijarda dolara godišnje od 2020.

Tijekom pokretanja COP21, 150 šefova država i vlada su izrazili hitnu potrebu suzbijanja zagrijavanja koje u prvom redu zahvaća najsiromašnije zemlje, koje imaju najmanje sredstava za borbu protiv zagrijavanja.

Ugovor će stupiti na snagu 2020. i treba omogućiti preusmjeravanje svjetskog gospodarstva prema modelu bez ili s malo ugljika. Takva revolucija  uključuje progresivno napuštanje fosilnih izvora, ugljena, nafte i plina koji dominiraju svjetskom energetskom proizvodnjom.

Znanstvenici upozoravaju da predviđena smanjenja nacionalnih emisija plinova s učinkom staklenika koje se krivi za zagrijavanje neće biti dovoljna da bi se postiglo zagrijavanje manje od 2 stupnja Celzija nego bi doveli do povećanja od 3 stupnja Celzija.

Sporazum pokreće veliki mehanizam revizije planova ograničenja i smanjenja emisija, a pošto su nevladine organizacije i znanstvenici upozorili da će za to 2025. biti prekasno, mehanizam obvezne revizije će biti pokrenut 2020.

Klimatolog Jean Jouzel je upozorio da će s “2 stupnja C klima već biti puno drugačija nego danas, ali 2 stupnja C manje, to je cilj kojeg se treba držati ako na kraju stoljeća želimo imati svijet kojem se možemo prilagoditi”.

Tekst sadrži i načelo razlikovanja, po kojem se razvijene zemlje trebaju više uključiti u borbu protiv zagrijavanja u ime njihove povijesne odgovornosti za emisije plinova s učinkom staklenika.

Svjetski čelnici pozdravljaju povijesni klimatski sporazum iz Pariza

Svjetski čelnici pozdravili su povijesni klimatski sporazum postignut u subotu u Parizu s američkim predsjednikom Barackom Obamom koji ga je nazvao “golemim” i šeficom Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde koja ga je ocijenila “odlučujućim korakom naprijed”.

“Ovo je golemo: Skoro sve zemlje na svijetu upravo su potpisale pariški sporazum o klimatskim promjenama-hvala američkom predvodništvu”, napisao je Obama na Twitteru.

Svjetski klimatski izaslanici postigli su povijesni sporazum u subotu u Parizu postavljajući pretpostavke za preobrazbu svjetskog gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima u narednim desetljećima kako bi se zaustavilo globalno zatopljavanje.

“Vlade sada moraju prijeći s riječi na djela posebice provedbom politika koje ostvaruju učinkovit napredak na obećanjima smanjenja koje su dale”, rekla je Lagarde u priopćenju.

Europski povjerenik za klimu Miguel Arias Canete rekao je nakon usvajanja sporazuma kako je “mjesec dana nakon napada u Parizu, Francuska ujedinila svijet i omogućila da 195 zemaja zaključe sporazum o ograničenju klimatskog zagrijavanja”.

Francuski premijer Manuel Valls je u subotu navečer pozdravio usvajanje sporazuma protiv klimatskog zagrijavanja i nazvao ga povijesnom pobjedom za planet.

“Cijeli svijet ujedinjen u Parizu za povijesni sporazum o klimi. Ponos i odgovornost za pobjedu u korist planeta”,  napisao je na Twitteru francuski premijer.

Britanski premijer David Cameron rekao je da je sporazum iz Pariza “golem korak naprijed” za planet.

“Postižući sporazum zemlje svijeta pokazale su što mogu učiniti jedinstvo, ambicija i upornost”, rekao je.

Njemačka ministrica okoliša Barbara Hendricks pozdravila je kao do sada neviđeno globalno postignuće pariški klimatski sporazum.

“Ovo je prvi klimatski sporazum kojega su dio sve zemlje: industrijske zemlje, brzorastuće zemlje, zemlje na jugu preuzele su odgovornost ograničenja svojih plinova koji štete klimi”, rekla je Hendricks.

 

Glavne točke sporazuma o klimi

Ograničenje povišenja temperature mora se zadržati znatno ispod 2 stupnja Celzija, uz obvezne revizije svakih 5 godina i veću financijsku pomoć zemljama juga, glavne su točke usvojene pariškim sporazumom u subotu.

Međunarodna zajednica se obvezala ograničiti povišenje temperature znatno ispod 2 stupnja Celzija i nastaviti poduzimati napore za ograničenje povišenja temperature na 1,5 stupnja Celzija.

Cilj od 2 stupnja Celzija u odnosu na predinudustrijsko doba je bilo zabilježen 2009. u Kopenhagenu, što nameće drastično smanjenje emisija plina s učinkom staklenika uz štednje energija, ulaganje u obnovljive enrgije i pošumljavanje.

Brojnim zemljama, posebice otočnim, prijeti porast razine mora. One su u opasnosti i uz porast temperature od 1,5 stupnja Celzija.

Od 195 zemalja, 186 je najavilo mjere ograničenje emisija plina s učinkom staklenika do 2025/2030. U slučaju poštivanja, povišenje temperature će prema njihovim sadašnjim mjerama ipak biti svedeno samo na oko 3 stupnja Celzija.

Sada je cilj što prije postići postići vrhunac emisija plina s učinkom staklenika i zatim poduzeti brzo smanjenje kako bi postigli ravnotežu između emisija od ljudske djelatnosti i onih koje apsorbiraju bunari ugljikova dioksida tijekom druge polovine stoljeća, što se odnosi na šume i na tehnike prikupljanja i pohranjivanja CO2 iz atmosfere.

Jedna od ključnih odluka je pokretanje mehanizama revizije, svakih pet godina, dok će nacionalne obveza biti dragovoljne. Prva obvezna revizija će biti 2025. a ostale trebaju zabilježiti napretke.

Prije toga međunarodna skupina stručnjaka za klimu (GIEC)  treba izraditi specijalno izvješće 2018. o načinima postizanja 1, 5 stupnja Celzija i o učincima tog zagrijavanja.

Iste godine 195 zemalja će predati izvješće o zajedničkoj akciji i 2020 . će biti pozvani na reviziju njihovih udjela.

Razvijene zemlje trebaju maksimalno smanjiti emisije, dok zemlje u razvoju moraju nastaviti poduzimati sve veće napore u borbi protiv zagrijavanja, prema stanju u zemlji.

Do sada su razvijene zemlje bile obvezne pridržavati se strožih pravila u pogledu inventara i provjere poduzetih radnji, a sporazum iz Pariza predviđa da se isti sustav primijeni na sve. Ta točka je jako važna za Sjedinjene Države.

Predviđene su i fleksibilnosti koje uzimaju u obzir različite kapacitete zemalja.

Godine 2009. bogate zemlje su obećale dati 100 milijardi dolara godišnje, počevši od 2020. za pomoć zemljama u razvoju kako bi financirale njihov tranziciju prema čistim energijama i za prilagođavanje na učinke zagrijavanja, čije su prve žrtve.

Te su zemlje tražile iznos od 100 milijardi dolara a novi bi bio utvrđen 2025.

Razvijene zemlje ne žele jedine plaćati i tražile su doprinose zemalja poput Kine, Južne Koreje, Singapura i bogatih naftnih zemalja.

Predloženo je da razvijene zemlje moraju pružiti financijsku pomoć zemljama u razvoju, a “pozivaju se druge zemlje da pruže financijsku podršku na dragovoljnoj bazi”.

Pomoć zemljama od učinaka zagrijavanja kada sustavi meteoroloških uzbuna, nasipi i slično nisu bili mogući, pri nepovratnim gubicima povezanim s topljenjem ledanjaka ili porastom voda.

Iako sve ne uređuje, sporazum iz Pariza posvećuje cijeli jedan članak tom pitanju, što je već samo po sebi pobjeda za najpogođenije otočke zemlje.

Sporazum podržava međunarodni mehanizam nazvan “Varšavskim” koji se odnosi na taj problem, a čije operativne odredbe još treba razraditi.

To je osjetljivo pitanje za razvijene zemlje, posebice Sjedinjene Države, koje strahuju od pravosudnih postupaka zbog njihove povijesne odgovornosti za zagrijavanje, pa su uspjele ubaciti odredbu koja precizira da sporazum neće poslužiti kao baza za pokretanje procesa određivanja odgovonosti i naknada.

 

Izvor: Hina



Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Rade Popadić