Mnoštvo je obilježja ove ciklone koja ju svrstavaju među neobične, različite od većine drugih ciklona. Prva zanimljiva činjenica vezana uz ciklonu je njena putanja.

Dok većina ciklona putuje sa zapada prema istoku, ova je imala gotovo meridionalno gibanje, približno sa sjevera prema jugu. Upravo zbog toga ovu ciklonu nije najavilo uobičajeno višednevno jugo. Juga je doduše bilo, ali je ono bilo lokalnog karaktera (nije puhalo na cijelom Jadranu nego većinom na moru) i trajalo je relativno kratko, svega nekoliko sati.

Dolazak ciklone nad Jadran

Kada se ciklona i pripadajuća joj hladna fronta sa sjevera spustila nad Jadran ona se počela produbljivati što znači da joj je tlak zraka u centru padao, a dobivala je sve više energije iz Jadranskog mora.Dolazak ciklona i hladne fronta nad Jadran lijepo se mogao uočiti na satelitskim kartama u utorak navečer kada se oblačna masa počela popunjavati i širiti. Pojavii su se i kumulonimbusi, grmljavinski oblaci u okolici otoka Krka. Cijeli sustav onda se pokrenuo prema sjevernoj Dalmaciji, gdje je stigao oko ponoći, u srijedu, 18.veljače.Od dalmatinskih gradova prvi se na ‘udaru’ ove zimske ciklone našao Zadar. Gotovo je nevjerojatan streloviti pad temperature koji se tamo dogodio u petnaestak minuta. Temperatura zraka se strelovito spustila s 10°C na 0°C.Počeo je padati gust snijeg, a zapuhala je jaka i olujna bura. U Zadru je za vrijeme ovog prodora također zabilježena grmljavina. U nekoliko sati padanja, Zadar je zabijelilo prosječnih 8cm snijega, iako ga je u zapusima bilo preko 20cm. Sasvim netipično za Zadar, snijeg se nakon padanja zadržao čak četiri dana!

Nakon Zadra na red je došao Šibenik i njegova okolica oko 1 sat iza ponoći. Slično kao u Zadru, zabilježen je jak pad temperature zraka s okretanjem vjetra na buru. Snježna mećava trajala je u Šibeniku nekoliko sati, a palo je prosječnih 6cm. Za vrijeme mećave temperatura se spustila na -4°C!

Split bijel prvi put nakon 2006. godine

Prvi put nakon 2006. godine zabijelio se Split. Za razliku od ostalih gradova koji su se do sada već bili zabijelili, snijeg je u Splitu počeo padati u srijedu u 2 sata iza ponoći, ali nakon višesate kiše koja je natopila tlo. Bez obzira na to, snijeg je zabijelio područje čitave splitske regije s nekoliko centimetara.

Osim uz obalu, snijeg je padao i na srednjodalmatinskim otocima. Snijeg se na dijelovima Brača nije otopio ni pet dana nakon padanja! U gradu Hvaru na otoku Hvaru snijeg je pao (sa konkretnim snježnim pokrivačem) prvi put nakon dugih 17 godina!U srednjoj Dalmaciji najviše snijega palo je u zaleđu obale. Primjerice u Sutini je palo 20 cm, a u Zelovu čak 40 cm snijega. Srijeda ujutro bila je šokantna za brojne Dalmatince koji su se probudili u snježnoj bjelini ali i ledu koji se stvorio zbog niskih temperatura. U gradovima je zavladao prometni kolaps na nekoliko sati, a većina škoa je bila zatovrena.Tijekom jutra zimska ciklona Tara nastavila se kretati dalje prema jugu. Nakon podosta vremena zabijelila se Makarska i sva okolna mjesta, a snijeg je osobito bio obilan na imotskom području i Zabiokovlju gdje su zbog snježnih nanosa neka sela ostala odsječena od ostatka svijeta.

“Veliko finale” na jugu Dalmacije

Kada se već činilo da će u južnoj Dalmaciji biti nedovoljno hladno za snijeg i da će padati samo kiša, ciklona je iznenadila i krajnji jug zemlje. Snijeg na našoj obali najrjeđe pada na dubrovačkom području, a upravo je Dubrovnik i okolica bio centar zimskog zbivanja u Dalmaciji. Jedna od najvećih snježnih oluja u znanoj povijesti pogodila je ovaj grad tijekom srijede, 18. veljače. U početku je bilo jačih grmljavinskih pljuskova kiše i susnježice, a s jačanjem bure temperatura je pala na -1°C pa je gotovo cijeli drugi dio dana na dubrovačkom području padao gust snijeg. Snijeg je zabijelio grad s više od 10cm te je izazvao potpuni prometni kolaps. Zbog obilnog snijega i olujnog vjetra dijelovi Dubrovnika bili su bez električne energije. Osim snijega, Dalmaciji je puhala i bura koja je mjestimično dosegla olujni prosjek uz orkanske udare. Dubrovnik je prekrilo 8 do 15 cm snijega, a u Konavoskim brdima ga ja u zapusima bilo preko pola metra!

Razlozi zimskih obilježja ove ciklone

Nekoliko klučni čimbenika poklopilo se da se Dalmaciji nakon dugo vremena dogodi jedna prava zimska ciklona za pamćenje. Prije svega, ovoj su cikloni prethodili vrlo hladni i stabili dani. Osobito je hladan zrak bio po visini, a čak ni prednji dio nadolazeće ciklone Tara nije sasvim uspio isisnuti taj hladan zrak.Osim toga, ova ciklona je došla sa sjevera, a ne sa zapada, tako da nije imala izražen topli sektor. Dolaskom ove ciklone s relativno hladnog kopna nad relativno topli Jadran ciklona je prikupila potrebnu energiju i vlagu pa su atmosferski procesi bili jači nego su to predviđali prognostički modeli.Napokon, osim ciklone u prizemnom sloju atmosefe, istodobno se dogodio i dotok vrlo hladnog zraka po visini sa sjeveroistoka kontinenta, a jačajuća ciklona nad Jadranom samo je pripomogla tom procesu. Zbog svega toga, i ostalih čimbenika, ciklona Tara podsjetila nas je da je veljača pravi zimski mjesec i još će dugo ostati u pamćenju Dalmatinaca.

Komentari