Studeni: Od topline i kupanja u moru do snijega i -20°C
Studeni je posljednji mjesec klimatološke jeseni i svojevrsno predvorje zime. Zbog burnih ciklonalnih događanja na Jadranu i Sredozemlju ne čudi da je upravo ovaj mjesec uzeo epitet prosječno najkišovitijeg u godini u velikom dijelu zemlje.
Studeni je prosječno najhladniji jesenski mjesec, no topliji od bilo kojeg od tri zimska mjeseca. Toplo jesensko vrijeme ponekad se produži i u studeni, a takav vremenski scenarij doživjeli smo i ove godine. Iako smo u mjesecu studenom, temperature zraka i dalje mjestimično prelazile toplih 20°C. Na Jadranu i dalje temperature mora mjestimično dosežu 21°C što znači da je ono dovoljno toplo za kupanje! Ovakvo vrijeme nas često ‘razmazi’ pa nagle promjene iznenade i dobre poznavatelje vremenskih (ne)prilika. Prema podacima DHMZ-a, prosječne mjesečne temperature zraka (klimatološki prosjek 1961-1990.) u Hrvatskoj su u rasponu od najtoplijih 13,7°C na Palagruži i u Dubrovniku, do najhladnijih 0,4°C na Zavižanu. Od javno dostupnih podataka, najnižu mjesečnu temperaturu zraka od naseljenih područja ima Parg u Gorskom kotaru (3,3°C).
Prosječne mjesečne temperature i oborine 1961.-1990. (DHMZ)
Studeni ponekad uistinu opravda svoje ime pravim hladnoćama tipičnim za zimsko razdoblje. Živimo u vremenu ubrzanih klimatskih promjena vezanih uz globalno zagrijavanje. Nije teško zamijetiti trend porasta temperatura zraka u svim godišnjim dobima, a studeni nije izuzetak. Zadnjih 20 godina uočava se trend porasta srednje mjesečne temperature zraka na gotovo svim klimatološkim postajama za mjesec studeni. Zbog toga je broj dana s ledom i snijegom u stalnom opadanju.
Kada promatramo klimatološko razdoblje 1961.-1990, mraz se na postajama Varaždin i Zagreb Maksimir javljao prosječno u 9 dana u mjesecu, a snijeg u dva dana. Na Zavižanu se prosječno bilježilo 8 dana s padanjem snijega. Zanimljivo je da u Rijeci mraz prosječno javi u 4 dana u mjesecu, a u Šibeniku u jednom danu. U Splitu i Dubrovniku prosječno se dan s mrazom ne javi tokom studenog.
Spomenimo da se najranije zabilježen snježni pokrivač u Splitu dogodio 23. studenoga 2005. godine.
Tiga se dana ciklona se zadržavala nad južnom Italijom i Jadranom, a s kontinenta je dopirao vrlo hladan zrak. Tijekom cijelog dana u Dalmaciji je bilo oblačno s jakom i olujnom burom. Podno Velebita udari bure su prelazili nevjerojatnih 250km/h. Približavanjem ciklonalnog centra s juga snijeg je počeo padati u planinama Dalmacije, a pahulja je sve više bilo i uz obalu. Navečer je na dubrovačkom području zapuhalo jako jugo uz osjetno zatopljenje, no na širem splitskom području počeo je padati vrlo gust snijeg uz temperatura zraka od zimskih 0°C. Bio je to najraniji snježni pokrivač ikad zabilježen u Splitu.
Još jedan ekstreman primjer naglog prijelaza toplog vremena u hladno u studenom dogodio se 14.studenoga 2004. Ciklonalni centar se vrlo brzo premještao sa sjevera Afrike prema jugu Italije i Jadrana. Tako brzo produbljavajuća (jačajuća) ciklona (ciklona = niski tlak zraka, nestabilno vrijeme) u kratkom razdoblju nosi naziv – ciklona bomba. Istodobno, uz produbljivanje ciklone događalo se i jačanje anticiklone sa zapada (anticiklona = visoki tlak zraka, stabilno vrijeme) pa je gradijent (razlika) tlaka zraka na jugu i sjeveru zemlje bio vrlo izražen, i preko 30hPa!
To je stvorilo idealne uvjete za povijesnu buru toga jutra koja se svom silinom obrušila na obale Jadrana i Dalmacije. Bura je satima imala prosječnu olujnu, ponegdje i orkansku brzinu čineći golemu materijalnu štetu. Ova bura bila je posebna i po tome što je bila praćena obilnim oborinama; kišom, tučom, susnježicom i snijegom. Donijela je naglo i osjetno zahlađenje.
Jedna od najnižih temperatura zraka u studenom izmjerena je 24.11.1988. kada je živa na termometru u Varaždinu službeno pokazala -20°C!
Što nam donosi ovogodišnji studeni tek ćemo vidjeti. Prvih deset dana svakako će proteći u znaku natprosječno toplog vremena. Prvi dio prve dekade bit će nestabilniji od drugog dijela. Postoje određene naznake da bi prvo jače zahlađenje ovog mjeseca moglo nastupiti u drugoj dekadi studenog.
Naslovna fotografija: Toni Katić / CROMETEO
Mjesečne vrijednosti za studeni (DHMZ)
Dubrovnik | Osijek | Rijeka | Šibenik | Split Marjan | Varaždin | Zagreb Maksimir | Zavižan | |
TEMPERATURA ZRAKA | ||||||||
Srednja [oC] | 13.8 | 5.7 | 10.1 | 11.7 | 12.5 | 5.4 | 5.8 | 0.6 |
Aps. maksimum [oC] | 25.4 | 25.8 | 25.5 | 28.4 | 25.8 | 24.3 | 25.4 | 19.2 |
Datum (dan/godina) | 3/2004 | 16/1963 | 2/2004 | 1/2004 | 2/2004 | 16/1963 | 16/1963 | 4/2004 |
Aps. minimum [oC] | -1.0 | -15.7 | -4.5 | -6.6 | -4.5 | -19.6 | -13.5 | -16.8 |
Datum (dan/godina) | 30/1973 | 24/1988 | 15/1983 | 30/1957 | 30/1957 | 24/1988 | 24/1988 | 24/1988 |
TRAJANJE SIJANJA SUNCA | ||||||||
Suma [sati] | 132.6 | 73.2 | 102.6 | 131.5 | 130.4 | 82.3 | 65.2 | 87.3 |
OBORINA | ||||||||
Količina [mm] | 148.9 | 60.9 | 182.7 | 110.4 | 113.1 | 79.2 | 81.6 | 232.3 |
Maks. vis. snijega [cm] | – | 40 | 8 | 1 | – | 60 | 50 | 142 |
BROJ DANA | ||||||||
vedrih | 7 | 3 | 5 | 6 | 6 | 2 | 2 | 3 |
s maglom | 0 | 6 | 0 | 0 | 0 | 8 | 8 | 21 |
s kišom | 13 | 11 | 13 | 12 | 12 | 11 | 11 | 9 |
s mrazom | 0 | 6 | 4 | 1 | 0 | 9 | 9 | 1 |
sa snijegom | 0 | 2 | 0 | 0 | 0 | 2 | 2 | 8 |
ledenih (tmin ≤ -10oC) | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 |
studenih (tmax < 0oC) | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 7 |
hladnih (tmin < 0oC) | 0 | 8 | 1 | 1 | 0 | 10 | 9 | 18 |