Studeni je posljednji mjesec klimatološke jeseni i svojevrsno predvorje zime. Zbog burnih ciklonalnih događanja na Jadranu i Sredozemlju ne čudi da je upravo ovaj mjesec uzeo epitet prosječno najkišovitijeg u godini u velikom dijelu zemlje.

Studeni je prosječno najhladniji jesenski mjesec, no topliji od bilo kojeg od tri zimska mjeseca. Toplo jesensko vrijeme ponekad se produži i u studeni, a takav vremenski scenarij doživjeli smo i ove godine. Iako smo u mjesecu studenom, temperature zraka i dalje mjestimično prelazile toplih 20°C. Na Jadranu i dalje temperature mora mjestimično dosežu 21°C što znači da je ono dovoljno toplo za kupanje! Ovakvo vrijeme nas često ‘razmazi’ pa nagle promjene iznenade i dobre poznavatelje vremenskih (ne)prilika.  Prema podacima DHMZ-a, prosječne mjesečne temperature zraka (klimatološki prosjek 1961-1990.) u Hrvatskoj su u rasponu od najtoplijih 13,7°C na Palagruži i u Dubrovniku, do najhladnijih 0,4°C na Zavižanu. Od javno dostupnih podataka, najnižu mjesečnu temperaturu zraka od naseljenih područja ima Parg u Gorskom kotaru (3,3°C).

Prosječne mjesečne temperature i oborine 1961.-1990. (DHMZ)

Studeni ponekad uistinu opravda svoje ime pravim hladnoćama tipičnim za zimsko razdoblje. Živimo u vremenu ubrzanih klimatskih promjena vezanih uz globalno zagrijavanje. Nije teško zamijetiti trend porasta temperatura zraka u svim godišnjim dobima, a studeni nije izuzetak. Zadnjih 20 godina uočava se trend porasta srednje mjesečne temperature zraka na gotovo svim klimatološkim postajama za mjesec studeni. Zbog toga je broj dana s ledom i snijegom u stalnom opadanju.

Kada promatramo klimatološko razdoblje 1961.-1990, mraz se na postajama Varaždin i Zagreb Maksimir javljao prosječno u 9 dana u mjesecu, a snijeg u dva dana. Na Zavižanu se prosječno bilježilo 8 dana s padanjem snijega. Zanimljivo je da u Rijeci mraz prosječno javi u 4 dana u mjesecu, a u Šibeniku u jednom danu. U Splitu i Dubrovniku prosječno se dan s mrazom ne javi tokom studenog.

Spomenimo da se najranije zabilježen snježni pokrivač u Splitu dogodio 23. studenoga 2005. godine.

Tiga se dana ciklona se zadržavala nad južnom Italijom i Jadranom, a s kontinenta je dopirao vrlo hladan zrak. Tijekom cijelog dana u Dalmaciji je bilo oblačno s jakom i olujnom burom. Podno Velebita udari bure su prelazili nevjerojatnih 250km/h. Približavanjem ciklonalnog centra s juga snijeg je počeo padati u planinama Dalmacije, a pahulja je sve više bilo i uz obalu. Navečer je na dubrovačkom području zapuhalo jako jugo uz osjetno zatopljenje, no na širem splitskom području počeo je padati vrlo gust snijeg uz temperatura zraka od zimskih 0°C. Bio je to najraniji snježni pokrivač ikad zabilježen u Splitu.

Još jedan ekstreman primjer naglog prijelaza toplog vremena u hladno u studenom dogodio se 14.studenoga 2004. Ciklonalni centar se vrlo brzo premještao sa sjevera Afrike prema jugu Italije i Jadrana. Tako brzo produbljavajuća (jačajuća) ciklona (ciklona = niski tlak zraka, nestabilno vrijeme) u kratkom razdoblju nosi naziv – ciklona bomba. Istodobno, uz produbljivanje ciklone događalo se i jačanje anticiklone sa zapada (anticiklona = visoki tlak zraka, stabilno vrijeme) pa je gradijent (razlika) tlaka zraka na jugu i sjeveru zemlje bio vrlo izražen, i preko 30hPa!

To je stvorilo idealne uvjete za povijesnu buru toga jutra koja se svom silinom obrušila na obale Jadrana i Dalmacije. Bura je satima imala prosječnu olujnu, ponegdje i orkansku brzinu čineći golemu materijalnu štetu. Ova bura bila je posebna i po tome što je bila praćena obilnim oborinama; kišom, tučom, susnježicom i snijegom. Donijela je naglo i osjetno zahlađenje.

Jedna od najnižih temperatura zraka u studenom izmjerena je 24.11.1988. kada je živa na termometru u Varaždinu službeno pokazala -20°C!

Što nam donosi ovogodišnji studeni tek ćemo vidjeti. Prvih deset dana svakako će proteći u znaku natprosječno toplog vremena. Prvi dio prve dekade bit će nestabilniji od drugog dijela. Postoje određene naznake da bi prvo jače zahlađenje ovog mjeseca moglo nastupiti u drugoj dekadi studenog.

Naslovna fotografija: Toni Katić / CROMETEO

Mjesečne vrijednosti za studeni (DHMZ)

Komentari