Prošle godine svjedočili smo hladnoj veljači i cijeloj Hrvatskoj i regiji, a u nekim dijelovima Dalmacije i Hercegovine pao je najobilniji snijeg od početka službenih meteoroloških mjerenja. Ipak, jedna je zima bila mnogo hladnija, čak i mnogo snježnija od lanjske. Radi se o legendarnoj zimi početkom 1929. godine!

Prije 84 godine vremenske prilike priredile su velikom dijelu Europe izvanredan meteorološki događaj koji je kasnije nazvan – zima stoljeća! Zima krajem 1928., u studenom i prosincu nije pokazala svoje “zube”. Naprotiv nizali su se neobično topli dani, jedan za drugim. Animaciju tromjesečne sinoptičke situacije zime 1929. pogledajte OVDJE!

Nitko nije ni slutio…

Na Novu godinu, 1. siječnja 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu, a potaknuti potpunim izostankom zimskog vremena, mnogi su poljoprivrednici već počeli s pripremama za radove u polju usred preuranjenog proljeća. No nitko nije slutio što će se onda dogoditi.

Prvih dana siječnja 1929. godine, Genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog tlaka zraka. Ciklona se danima zadržavala nad Jadranom, a anticiklona se sa Skandinavije širila i na Rusiju što je otvorilo dotok vrlo hladnog zraka nad naše područje. U unutrašnjosti Hrvatske počeo je padati višednevni gusti snijeg.

Zima 1929

Stizale su tih dana dramatične vijesti iz Like gdje je snijeg padao s grmljavinom, a mećava je zatrpala prugu Split – Zagreb. Počele su stizati vijesti o velikoj studeni koja je zahvatila gotovo čitavo Sredozemlje, srednju i istočnu Europu. Kako je ova nagla zima došla nakog katastrofalne ljetne suše Dalmaciji, glad je zaprijetila Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

 

Na Siciliji -26,  u Solunu -33°C!

Čopori gladnih vukova bježali su iz BiH u Dalmaciju gdje su napadali stoku i uz samu obalu! Službeni meteorološki podaci iz siječnja 1929. otkrivaju da se živa u termometru na poslovično toploj Siciliji spustila na -26°C, a u grčkom Solunu na nevjerojatnih -33°C! Sredinom siječnja uslijedilo je kratkotrajno zatopljenje, no već početkom zadnje dekade siječnja snijeg je  iznova okovao Hrvatsku. U Splitu je pao snijeg uz -5°C, a čak 20 centimetara palo ga je u Dubrovniku.

3. veljače 1929. god. u Čakovcu je izmjereno -35,5°C, a dan kasnije, 4. veljače 1929. god. u Gospiću je izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C.

Temperatura zraka na 850hPa 3.2.1929. (Wetterzentrale)

Sinoptička situacija 14.2.1929. (Wetterzentrale)

Snježni nanosi u Lici dosezali su četiri metra. Nekoliko dana poslije sasvim je prekinut željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje i Dalmacija je ušla u dvomjesečnu potpunu prometnu blokadu! Velika studen nastavila se i početkom veljače. Čak se na krajnjem jugu zemlje temperatura spuštala ispod -10°C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11°C uz pucanje vodovodnih cijevi.

Visine snijega u Gospiću u zimi 1929.

Ekstremne hladnoće zabilježene su tada diljem Europe, Sarajevo je mjerilo -27°C, Varšava -35°C, a Helsinki -55°C! Uskoro dolazi do nestašice goriva i obustave rada brojnih škola. Prvi put nakon 1880. rijeka Sava se zaledila po cijeloj širini. Vjerojatno najjača bura stoljeća puhala je sredinom veljače u podvelebitskom primorju. Bura je prekinula konopce parobroda “Ante Starčević” u Senju koji se 24 sata borio svim silama odoliti buri što nažalost nije uspio. Glad je stegla čitavu zemlju pa su otvorene brojne javne kuhinje, a vatra se ložila po trgovima da bi se ljudi ima gdje zgrijati.

Pogledajte video iz Venecije 1929. godine:

Ekstremnoj zimi nije se vidio kraj i ljudi su se u očaju pitali događa li se početak novog ledenog doba. Meteorolozi su oštro opovrgavali takve navode. Zanimljivo je napomenuti da su brodovi na ušću Zrmanje ostali zaleđeni u 50 cm debelom ledu. Krajem veljače snijeg je počeo kopniti u cijeloj zemlji i kada su ljudi pomislili da stiže proljeće, 28. veljače stigao je novi prodor polarnog zraka u kombinaciji s vlagom zbog blizine duboke ciklone nad južnom Italijom.

 

Prvi vlak za Dalmaciju tek krajem ožujka

Pored gradića Bakra orkanska bura bacila je šest vagona teretnog vlaga s pruge. I tijekom ožujka nizale su se zimske ciklone sa snijegom i hladnoćom, a prvi vlak iz unutrašnjosti prema Dalmaciji krenuo je tek 20. ožujka što je označilo konačan kraj najveće zime dvadesetog stoljeća.

Zanimljivo je napomenuti da je Island većeg dijela zime imao natprosječno toplo vrijeme, a proljetni radovi su počeli već u veljači, kao i dijelu Skandinavije. Ovako neobično oštra i dugotrajna zima na našem području može se objasniti pomicanjem polarne fronte znatno dublje na jug Europe nego je to uobičajeno što je omogućilo prodiranje ekstremno hladnog zraka sve do Afrike.

 

Što ako se ponovi?

Prodor tako hladnog zraka nad Sredozemljem rezultiralo je stvaranjem brojnih ciklona, a kombinacija hladnoće i vlage donijela je česte i neobično obilne snježne oborine područjima gdje iste nisu uobičajene.

Slična zima na našim prostorima dogodila se još 1955/1956. godine.Teško je zamisliti da će se slična zima skoro ponoviti, no ako se jednom dogodila uvijek postoji mogućnost da se jednom ponovi nešto slično. Eventualno ponavljanje zime 1929. godine za današnji život, u bitno drugačijim okolostima nego te godine, imao bi daleko katastrofalnije i dugoročnije poslijedice.

Senj 1929.

Senj 2012.

Komentari