Friday, Aug. 23, 2019

Vremeplov: Zima (i) u ožujku

Autor:

|

10.03.2018

|

Kategorije:

Vremeplov: Zima (i) u ožujku

Rekordni snijeg u ožujku 1976. godine

Da ožujak ponekad zna donijeti pravu zimu pokazuje i snježna  nepogoda koja je naše krajeve  zahvatila prije 42 godine, krajem prve dekade ožujka 1976. godine.

Tada je , od 6. do 10. ožujka 1976. u mnogim krajevima Hrvatske napadalo jako puno snijega. Naš poznati meteorolog Milan Sijerković je zabilježio: „U Zagrebu je od 8. u 13 sati do 10. u 7 sati palo 30 centimetara snijega. U Pargu, kraj Čabra u Gorskom kotaru, od 9. do 10. ožujka palo je 70 centimetara snijega te mu je ukupna visina bila 150 cm! U Senju je snijeg padao pet dana uzastopce, a u Rijeci je 10. ožujka vladala snježna mećava i na meteorološkoj je postaji bilo pola metra snijega! „

Upravo je 10. ožujka 1976. godine mjerena rekordna visina snježnog pokrivača u Rijeci (52 cm). Za usporedbu rekordna visina snježnog pokrivača u Rijeci za prosinac iznosi 14 cm, za siječanj 28 cm, a za veljaču 17 cm.  Rekordna visina snijega  od 30 cm mjerena je 10. ožujka 1976. godine i u Pazinu.

Zanimljivo je da je  na datum, 8. ožujka na još nekoliko postaja u Hrvatskoj mjerena rekordna visina snježnog pokrivača.  Bilo je to 1955. godine, kada je rekordna visina snježnog pokrivača  mjerena u  Karlovcu (100 cm) i Varaždinu (76 cm).  I u Ogulinu je 8. ožujka 1955. godine mjereno rekordnih 118 cm snijega, ali je taj rekord srušen ove godine. Novi rekord od 120 cm snijega je u Ogulinu postavljen 28. veljače 2018.

Parg Čabar je svoj rekordni snijeg mjerio „dan ranije“, 7. ožujka, ali 1970. godine.

Podsjetimo još i na rekordnih 322 cm  snijega na Zavižanu od 21. ožujka 1984. godine. Zanimljiv je i podatak da je u  Makarskoj rekordna visina snijega izmjerena na samom kraju ožujka. Bilo je to  28. ožujka 1993. godine, kada je izmjereno 3 cm snijega!

Na snježni datum, 8. ožujka, 1932. godine na zagrebačkom Griču je  mjereno 66 cm snijega, što ipak nije apsolutni rekord (on iznosi 84 cm, od 28. veljače 1895. godine)

Kako su dnevne novine (riječki  Novi list) izvještavale o snijegu 1976. godine:

Naslovna fotografija: snijeg u Rijeci krajem prve dekade ožujka 1976. godine (Novi List)

Ciklona Vatroslav (9.-11.3.2010)

Ciklona Vatroslav je prije osam  godina, na prijelazu iz prve u drugu dekadu ožujka donijela izraženiju promjenu vremena u cijeloj zemlji. U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu Vatroslav je bila posljednja zimska ciklona na kraju zime u kojoj ih nije manjkalo.  Ta je ciklona osvojila drugo mjesto u izboru Naj meteo događaja za 2010. godinu.

Vatroslav je donio obilje meteoroloških uzbuđenja: orkansku buru na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, olujno jugo na južnom, obilan snijeg u unutrašnjosti, a snijeg je još jednom te zime zabijelio i mnoge krajeve na sjeveru Jadrana; tu je zatim bila cjelodnevna ledena kiša u Kninu, te vrlo velike količine kiše u Dalmaciji koje su izazvale poplave Vrgoračkog i Imotskog polja. Ciklona je izazvala i veliki medijski interes. Uz naše ime Vatroslav, mediji su koristili i ime Andrea, kako je ciklonu nazvao berlinski Institut za meteorologiju.
Vatroslav se formirao u zapadnom Sredozemlju, ispred obala Španjolske u ponedjeljak 8. ožujka. Sjeveroistoku Španjolske i jugu Francuske donijela je obilnije snježne oborine uz prometni snježni kaos. Tada se zabijelila i Barcelona, kao i francuska Azurna obala. Ciklona se brzo preko Italije brzo približavala i našim krajevima.
Snježne oborine su u Gorskom kotaru i Lici počele već u ponedjeljak 8. ožujka, a do kraja utorka 9. ožujka snijeg je počeo padati i u Lici i unutrašnjosti Dalmacije, te na sjevernom Jadranu,a u srijedu su se proširile i na čitavu unutrašnjost. Istovremeno je na sjevernoj polovici Jadrana jačala bura koja je imala i orkanske udare, Orkanska bura i snježno nevrijeme gotovo su paralizirali promet podno Velebita, ali i normalno odvijanje života. Dionica autoceste kod Maslenice kao i Jadranska magistrala od Senja prema jugu bile su zatvorene za sav promet. U noći od utorka, 9. ožujka na srijedu 10. ožujka orkanska bura stvarala je velike probleme i štete na sjevernom Jadranu. U Istri je bura prevrtala automobile, rušila prometne znakove, nosila kontejnere. U Rijeci je bura podignula krov na jednoj osnovnoj školi u centru grada. Ozlijeđenih bije bilo. N krčkom mostu je te srijede izmjere udar bure od preko 200 km/h, pa je nekoliko sati most bio zatvoren za sav promet, a to se događa vrlo rijetko, tek jednom svake dvije godine.
U susjednoj Sloveniji bura je bila jedna od najjačih zadnjih godina. Veliku štetu napravila je u slovenskom primorju gdje su udari vjetra bili iznad 150km/h.
Vatroslav je donio i jedan od obilnijih ožujskih snjegova u našim krajevima. Najviše snijega je palo u Gorskom kotaru i Lici, u pravilu i više od pola metra novog. Na Zavižanu je visina snježnog pokrivača, nakon 46 cm novog snijega prvi i jedini puta te zime prešla 2 metra. 11. Ožujka ujutro mjerilo se 202 cm, što je bila i najveća visina zime 2009./2010. Na Plitvicama je palo 53 cm novog snijega, pa je visina dosegnula 96 cm. Delnice i Parg Čabar mjerili su 70 cm, Crni Lug Risnjak 67 cm,a u Gospić 62 cm. Obilniji snijeg pao je i u nizinama unutrašnjosti. Najviše 30 cm palo je u Čakovcu, a samo centimetar manje u Bjelovaru, Hrvatskoj Kostajnici i Kutini. U Zagrebu je palo 20 cm snijega. Snijeg je zabijelio i obale sjevernog Jadrana i unutrašnjost i zapadnu obalu Istre. Karlobag je mjerio 10 cm, koliko i Pazin i Labin. 5 cm snijega palo je u Poreču, 3 u Bakru i 1 cm u Rijeci.

Snijeg i bura donijeli su i niske temperature zraka. Deset dana nakon dolaska klimatološkog proljeća u većem dijelu zemlje temperature zraka su prave zimske. U čitavoj unutrašnjosti temperatura je bila ispod 0°C, a u naseljenim dijelovima Gorskog kotara temperatura oko -5°C. Vrlo hladno je bilo i na sjevernom Jadranu pa je tako, primjerice, u Rijeci, 10. ožujka u 13 i 14h temperatura zraka bila nešto niža od -1°C! Granica topline i hladnoće zadržavala se nad Dalmacijom. Tako je temperatura zraka u Kninu cijelog dana bila oko 0°C, uz obalu sjeverne Dalmacije od 3 do 6°C, a drugdje se živa popela i do relativno toplih 12°C na jugu.

Osim vjetra i snijega ova ciklona je donijela sa sobom i opasnu pojavu kiše koja se smrzava u dodiru s tlom. Na kninskom području tijekom cijelog dana padala ledena kiša, a grad je bio okovan slojem leda debljine i do nekoliko centimetara.
Dalmaciji je ciklona Vatroslav donijela i obilnu kišu. Na postaji Staševica je u 24 sata palo 137 mm kiše. Stotinjak litara kiše palo je i na Visu. Dvadesetak sati je jaka kiša padala na području Vrgorca, pa su u podrume mnogih kuća prodrle podzemne vode koje su mirovale barem dvadesetak godina.

Koprivnica u vrijeme ciklone Vatroslav – foto: Marko Posavec

Komentari

Share This Article

Related News

Kad svibanj iznenadi snijegom i ledom
Vremeplov: Snježna ciklona Vatroslav (9.-11.3.2010.)
Glasujte: Izbor Naj meteo događaja u 2018. godini

O Autoru

Ned