Sredinom prvog svibanjskog tjedna često se podsjećamo ekstremnog zimskog udara koji se u našim krajevima dogodio prije 59 godina, početkom svibnja 1957. godine.

Najviše snijega je, od 5 do 8. svibnja 1957. godine palo u Gorskom kotaru, od 50 do 80 cm. U Pargu kraj Čabra je 7. svibnja 1957. godine izmjereno 64 cm snijega, što je ostala najviša visina snježnog pokrivača u svibnju na toj postaji (mjerenja od 1950. godine).
Snijega je bilo i u nizinama, a padao je i u Zagrebu, ali snježni pokrivač nije izmjeren. U Varaždinu je 6. svibnja 1957. godine izmjereno 4 cm snijega, što je najkasniji datum sa snježnim pokrivačem. Nakon snijega uslijedio je jaki mraz koji je počinio veliku štetu. Temperatura se u Ravnoj Gori spustila na -11 °C, a u Gospiću na -7 °C. Mraza je bilo mjestimice i na sjevernom i srednjem Jadranu. Iz tog razdoblja, po podacima DHMZ-a, potječu i dva podatka o minimalnim svibanjskim temperaturama. U Šibeniku je 6. svibnja 1957. izmjereno 2.3 °C, a u Zagrebu -1.8 °C.

Sinoptička situacija nad Europom u noći od 5./6. svibnja 1957. godine (wetterzentrale.de)

Pored te svibanjske zimske epizode zabilježeno je još nekoliko takvih „iznenađenja“.
Zapisi iz daleke 1723. godine bilježe da je 12. svibnja, u Gorskom kotaru pao snijeg do koljena lomeći drveće.
20.5.1952. snijeg je zabijelio Medvednicu (3 cm) ,a 20.5.1969. godine na Medvednici je palo 10 cm snijega. Te je godine snijega bilo i u drugim gorskim krajevima Hrvatske.
I početkom 1985. godine snijeg je zabijelio i mnoge nizinske krajeve u unutrašnjosti. Tako je 3. svibnja 1985. najkasniji datum sa snježnim pokrivačem za postaje Bosiljevo, Daruvar, Karlovac (4 cm), Petrinja, Samobor i Stubičke Toplice (podaci sa službenih DHMZ postaja).
Od 15.-18. svibnja 1991. snježna oluja zahvatila je Gorski kotar i Liku. U Gospiću je izmjereno 10 cm snijega. Svibanjski rekord za Gospić iznosi 24 cm od 2. svibnja 1960. godine.

30.5.2006. je u Gorskom kotaru padao gusti snijeg, te ga je palo i do 40 cm (Begovo Razdolje).

Posljednji puta se svibanjsko zimsko iznenađenje dogodilo prije 4 godine. U noć od 12. na 13. svibnja 2012. nastupila je dramatična promjena i skok iz ljeta u zimu. Izražena hladna fronta (ciklona Ranko) je te noći doslovno otpuhala ljetno i u većem dijelu zemlje do jutra donijela jesenski, ali i zimski ugođaj. Na prijelazu od subote 12. na nedjelju 13. svibnja 2012. u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti zapuhao je jak sjeverni vjetar. Istovremeno se jaka i olujna bura s orkanskim udarima sa sjevernog Jadrana širila dalje prema Dalmaciji. U Istri je bura trgala grane s drveća, a kod Višnjana je stablo palo na teretno vozilo. Štete od vjetra bilo je i u unutrašnjosti. Jak vjetar oštetio je u subotu oko 22 sata krovište Osnovne škole Prelog. Bura je stvarala velike probleme u prometu. Dijelovi autocesta A1 i A6, te krčki most su bili zatvoreni za promet. Na Krčkom mostu su zabilježeni udari bure od 170 km/h.
Tijekom te noći temperature su u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu brzo padale. U gorju, na visinama iznad 600 do 700 metara je počeo padati snijeg. U 8 sati 13. svibnja Zavižan je mjerio 3 cm snijega uz temperaturu od -3 °C. Navečer je na Zavižanu mjereno 19 cm snijega, a u ponedjeljak 14. svibnja navečer mjereno je 24 cm snijega. Izvještaji iz Begova Razdolja govorili su o dvadesetak centimetara snijega i pravoj zimskoj idili.

Zaleđe Novog vinodolskog, 13. svibnja 2012. – foto: Goran Gajić

Svibanjske zimske posjete sa zahlađenjima, jačim mrazevima i snijegom su (na sreću) rijetki događaji , a često se povezuju sa tzv. „ledenim svecima“. Tim se terminom opisuje jako pogoršanje vremena u svibnju sa osjetnim zahlađenjem koje ponekad donese snijeg i mraz i u nizinama.
Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.svibnja), budući da je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe oko početka druge dekade, pa do polovice svibnja dogodi naglo svibanjsko zahlađenje. U „ledene svece“ se ubrajaju i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija se čak naziva i „ledena Sofija“ zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja.

Komentari