Proteklog vikenda svjedočili smo našim krajevima još neviđenoj, ne samo medijskoj panici zbog očekivane promjene vremena, odnosno dolaska ciklone i frontalnog poremećaja. Mnogi mediji (internetski portali, televizije, novine) pretjerali su u potrazi za senzacionalizmom, pa se najavljivalo sve i svašta.

Vrhunac panike nastupio je u Zagrebu u petak poslijepodne kada je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, na izvanrednoj konferenciji za novinare pozvao stanovnike Zagreba da automobile, prije dolaska jakog nevremena, parkiraju u javnim garažama i trgovačkim centrima, u kojima je Grad osigurao i ishodovao besplatno parkiranje. Mnogi su poslušali preporuku i panika je počela.

Sve ovo ne bismo posebno komentirali jer uvijek će biti medija koji žive od senzacija, da nismo direktno optuženi i prozvani za širenje panike i davanje lažnih upozorenja, i to ni manje ni više nego od strane ravnatelja DHMZ-a Ivana Čačića.

Večernji list prenosi izjavu gospodina Čačića:

Vrlo je pogrešno prenesena informacija DHMZ-a. Problem je u tome što mediji daju prostor Crometeu, a oni su samo zaljubljenici u meteorologiju. Bilo je to lažno alarmiranje nadrimeteorologa. Ovo je dobra prilika da se stane nakraj nadristruci – ističe Čačić, dodajući da u ozbiljnim zemljama samo ovlaštene institucije mogu izdavati upozorenja. Tako, na primjer, u Južnoafričkoj Republici ide u zatvor svatko onaj koji bez ovlaštenja izdaje upozorenja.

Vjerojatno gospodin Čačić nije upoznat s činjenicama i našim radom, jer da jest onda vjerujemo da ne bi onako teško optužio i izvrijeđao članove Crometeo tima koji jesu zaljubljenici u meteorologiju, ali se nikako ne mogu nazvati „nadrimeteorolozima“, niti onima koji „lažno alarmiraju“ javnost. Ili gospodin Čačić zaista misli da bi nas trebalo poslati u zatvor kao u Južnafričkoj Republici?!

A činjenice govore nešto drugo. Crometeo tim nije niti jednom portalu, novinama, televiziji davao najave ili upozorenja vezane uz promjenu vremena. Objavili smo, kao što to činimo već skoro deset godina, tekstove na portalu kojima smo najavili dolazak frontalnog poremećaja i ciklone. Nakon toga smo pratili promjenu i izvještavali o meteorološkim događajima tog petka.

Najprije smo 7. kolovoza 2013. najavili dolazak fronte i očekivanu promjenu vremena . Taj se tekst može pročitati OVDJE.

Dan kasnije, u četvrtak 8. kolovoza 2013. objavili smo slijedeći tekst iz kojeg izdvajamo :

Kao i većina ljetnih prodora, i ovaj će se više osjetiti na zapadu zemlje nego u Dalmaciji ili Slavoniji. Oborine će biti lokalnog karaktera, ponegdje će biti obilnih pljuskova, no isto tako, ponegdje će ostati potpuno suho! Sudarom pregrijane zračne mase nad našim dijelom Europe, i nadolazećeg vlažnog zraka sa zapada, realno je očekivati lokalno jaka grmljavinska nevremena.

Planirate li sljedeća dva dana provesti na moru valjda pomno pratiti vremensku prognozu i upozorenja, ali i izbjegavati boravak na moru za vrijeme nevremena. Na velikom dijelu obale u subotu će biti bure, ponegdje i jake do olujne, a bura će ponovno do kraja tjedna spustiti temperaturu mora.

Predsjednik Crometeo udruge Kristijan Božarov tijekom petka 9. kolovoza dao je izjave za nekoliko radijskih postaja koje možete poslušati na sljedećim linkovima i sami procjeniti je li lažno alarmirao javnost:

Audio 1

Audio 2

Audio 3

Audio 4

Audio 5

Tijekom petka i subote (9. i 10. kolovoza) na forumu i portalu smo, kao što to redovito činimo kod svake promjene vremena, detaljno pratili događaje u našoj i susjednim zemljama.

Mediji koji su prenosili naše tekstove činili su to korektno i u njima nema nikakvih najava katastrofe ili kataklizme niti „lažnog alarmiranja“.

Dakle, ne samo da Crometeo tim nije najavljivao kataklizmu, širio paniku, niti davao u medije neosnovane izjave, već je paniku izazvao upravo DHMZ svojim servisom Meteoalarm!

Medijska strka se intenzivirala kad se u priču uključio servis Meteoalarm.

Mnogi su portali i mediji prenosili upozorenja sa Meteoalarma. Evo nekih primjera:

Prema Meteoalarmu, gdje je više od pola Hrvatske u “crvenom” prijeti nam jako nevrijeme! Negdje već noćas, a negdje tijekom sutrašnjeg dana. Meteoalarm prognozira veliku štetu, a nevrijeme bi moglo biti opasno po ljudske živote!

Ako je Crometeo uzrok medijske histerije, postavlja se pitanje zašto se barem na HRT-u nije smirila ta panika i objasnilo da za nju nema razloga. Naprotiv, u središnjem Dnevniku HRT-a upriličeno je javljanje uživo sa zagrebačkih ulica u očekivanju nevremena, a da stvar bude dramatičnija veza s reporterkom se prekinula usred priloga. Možda je uzrok tome bilo strašno nevrijeme?

Podsjećamo da HRT odnedavno ima i svog glavnog meteorologa koji kao izvor koristi podatke i prognoze DHMZ-a. A upravo je glavni meteorolog HRT-a, Zoran Vakula, u četvrtak 8. kolovoza 2013. u emisiji „Hrvatska uživo“ objašnjavao da upozorenja na Meteoalarmu koja se odnose na Hrvatsku radi DHMZ, što naravno i jest tako, ali je široj javnosti to možda do tada bilo i nepoznato.

Uostalom i gospodin Pavle Kalinić se u petak za vrijeme spomenute tiskovne konferencije direktno pozvao na servis Meteoalarm, dakle produkt DHMZ-a.

Podsjećajući na prognozu servisa Meteoalarm, prema kojoj zagrebačko područje s 50-postotnom do 80-postotnom sigurnošću očekuje jako nevrijeme.

I dok gospodin Čačić spominje zatvore i Južnoafričku Republiku, mi bismo spomenuli trešnjine cvijetove i Japan!

Citat iz Večernjeg lista 15.3.2007.

Ravnatelj japanskog državnog meteorološkog zavoda morao se javno ispričati jer je najavio raniji početak sezone cvatnje trešanja, proljetnoga obreda kojeg Japanci obilježavaju svake godine. Sezona “hanami” (promatranja cvata) koja traje kraće od tjedan dana, privlači mnogobrojne Japance u parkove pod drveće trešanja. Objava dana početka cvata je državni događaj koji se nestrpljivo očekuje, a posebice se to odnosi na organizatore proslava. Početkom ovoga mjeseca Meteorološki zavod je najavio da će u Tokiju cvjetanje početi 18. ožujka, ali je u srijedu priznao da je pogriješio za tri dana zbog “informatičkog problema”. Zavod je, na svoju veliku sramotu, za tri dana pomakao datum na 21. ožujka.”U prognozama smo najavili pogrešne datume”, skrušeno je priznao ravnatelj zavoda Keiichi Kashiwaguma na konferenciji za novinare koju su prenosile tv-mreže.”Lošom informacijom smo uzabludu doveli korisnike”, izrazio je žaljenje i duboko se naklonio u znak isprike.

 

Meteoalarm

Meteoalarm je međunarodni meteorološki servis u čijem radu sudjeluju nacionalni hidrometeorološki uredi brojnih europskih država. Prognostičke podatke za područje Hrvatske za Meteoalarm osigurava Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Meteoalarm tako daje službena upozorenja o očekivanim opasnim meteorološkim uvjetima kao što su olujna nevremena, iznimni temperaturni ekstremi, olujni vjetrovi i slično.

Meteoalarm svoje prognoze temelji na tzv. stupnjevima pripravnosti koji su označeni određenim bojama. Postoje ukupno četiri stupnja pripravnosti sa pridijeljenim bojama: zelena, žuta, narančasta i crvena. Za Hrvatsku postoji sedam regija za koje se prognoziraju opasne meteorološke situacije i pritom svakoj regiji može biti dodijeljena jedna od četiri boje, zavisno o očekivanoj ozbiljnosti vremenske nepogode koja se očekuje.

Prema legendi koja jasno piše na Meteoalarm web stranicama, zelena boja znači da nema potrebe za upozorenjem. Kroz žutu i narančastu boju stupnjevane su potencijalno opasne i opasne vremenske situacije. Tako je npr. u regijama koje su prikazane u narančastoj boji, očekivano vrijeme opasno, a šteta i ljudske žrtve su moguće.

Najviši mogući stupanj opasnosti kodira se crvenom bojom. Za regije koje su prikazane u crvenoj boji, prema Meteoalarm legendi, prognozirano vrijeme je, citirano: “Vrijeme je izuzetno opasno. Iznimno intenzivan meteorološki događaj je prognoziran. Velika šteta i nezgode su moguće na velikom području i to u većini slučajeva s opasnošću po život. Često se informirajte o očekivanim meteorološkim uvjetima i rizicima. Slijedite naredbe i savjete dane od strane vaših državnih tijela u bilo kojim uvjetima i budite spremni na izvanredne mjere.“

Meteoalaram je prema gore opisanom sistemu, za 9. kolovoza prognozirao crvenom bojom opasnost od visokih temperatura i grmljavinskog nevremena za gotovo cijelu Hrvatsku. Konkretno, za opasnost od grmljavinskog nevremena, crvenom bojom su bile kodirane zagrebačka, karlovačka i riječka regija dok je preostali dio crvene boje bio zbog visokih temperatura.

Prema tome, Državni hidrometeorološki zavod, budući da su oni pružatelji prognoze za Hrvatsku na Meteoalaramu, za petak, 9. kolovoza, dao je vremensku prognozu koja se odnosila na nadolazeću hladnu frontu, za zagrebačku, karlovačku i riječku regiju u kojoj se upozorava kako je očekivano vrijeme izuzetno opasno, te da su moguće velike štete i nezgode na velikom području i to u većini slučajeva s opasnošću po život. To su napisane i dokumentirane činjenice koje ne mogu osporiti.

Ono što je u cijeloj priči vrlo bitno to je činjenica kako je većina medija koja je prenijela upozorenje o nadolazećem nevremenu, referencirala kao izvor informacije upravo Meteoalarm. Što je potpuno korektno, budući da je Meteoalarm servis DHMZ-a i kao takav relevantan za službeno upozoravanje stanovništva o nadolazećem nevremenu. Da je tome tako, vrlo je jednostavno unijeti upit na google tražilici koji glasi “meteoalarm site:hr” i kao raspon datuma postaviti 8. do 10. kolovoza 2013. Na taj način, google će odmah vratiti neosporive dokaze kako je medijska pompa oko nadolazeće “oluje svih oluja” potkrijepljena referencama na Meteoalarm. Vrlo su indikativni i sami naslovi poput “Meteo alarm – Hrvatska u crvenome”, “Meteoalarm izdao crveno upozorenje”, “Crveni alarm: Jaka oluja i pijavice moguće”, “Pola zemlje u crvenom: Hrvatskoj prijeti jako nevrijeme”, “Karlovačko, riječko i zg područje u crvenom!”, itd.

Klikom na praktično bilo koji od dobivenih linkova, dobit ćete objašnjenja tipa “Karlovačko, riječko i zagrebačko područje na stranicama Meteoalarma označeni su crvenom bojom koja znači izuzetno opasno vrijeme, iznimno intenzivan meteorološki događaj u većini slučajeva opasan po život.” i slično, što jasno pokazuje kako su mediji u ovom slučaju dobro protumačili prognozu Meteoalarma, bez napuhavanja situacije. Naime, prognoza je, kako smo gore objasnili, bila upravo takva.

Kako bi bilo jasno da Crometeo NIJE izvor takvih prognoza i panike u medijima, dovoljno je samo malo izmijeniti gornji upit na googleovoj tražilici iz “ meteoalarm site:hr” u “ crometeo site:hr”. Ono što ćete dobiti su rezultati pretrage za pojam crometeo, drugim riječima internetske lokacije koje su referencirale Crometeo u svojim člancima tijekom navedenih dana. Ne samo da u nijednom dobivenom članku nećete pronaći kako je izvor zabrinjavajuće prognoze Crometeo, već ćete čak i među ovim rezultatima ponovo naći na upozorenja gdje se referencira upravo Meteoalarm.

10 godina Crometea i (ne)odnos DHMZ-a prema Crometeu

Crometeo tim okuplja mahom meteorologe amatere, odnosno ljubitelje meteorologije i atmosferskih zbivanja. U rad Crometea uključeni su i meteorolozi profesionalci iz Hrvatske i nekoliko zemalja regije. Naši članovi dolaze i iz reda meteorologiji srodnih znanosti, a imamo i čitav niz strastvenih fotografa, planinara, ekoloških aktivista, astronoma…

Cijelo vodstvo Crometeo tima čine akademski obrazovani građani iz svih društvenih područja, od profesora fizike, preko novinara do ekonomista i pravnika.

Iznimno je bitno s naše strane istaći da smo svjesni situacije da u Hrvatskoj, a osobito na Internetu, postoji i određen broj meteorologa amatera koji nisu Crometeo članovi, a šire neprovjerene ili pogrešne meteorološke informacije, prognoze i vremenska upozorenja. Od takvih se Crometeo tim uvijek ograđivao, zabranjivao im pristup u udrugu i ukazivao javnosti na štetnost pojave istih.

Začetak Crometeo tima bilo je otvaranje prvog meteorološkog foruma u prosincu 2003. godine. Ideja je potekla sasvim spontano, jer na tadašnjem hrvatskom internetskom prostoru nije postojalo niti jedno interaktivno mjesto koje okuplja ljubitelje meteorologije, a kakva su već tada bila uobičajena u zapadnoj Europi.

Usprkos mnogobrojnim e-mailovima upućenim DHMZ-u da pokrene jedno takvo interaktivno mjesto, ne samo da inicijativa nije uspjela, nego nikada nije bilo ni slova odgovora, pa makar i negativnog.

Bez projekta i novaca, 15. prosinca 2003. s radom je krenuo prvi hrvatski meteorološki forum – Crometeo forum. U samo nekoliko dana spontano su se na njemu pronašli ljudi sličnih interesa, što je bila jezgra današnjeg Crometeo tima. Dan za danom, broj članova se povećavao, a Crometeo se vrlo brzo počeo pojavljivati u hrvatskim medijima. Inovativan pristup meteorologiji na nekomercijalnim osnovama bio je prava novost u Hrvatskoj, tako da su naš rad popratili svi relevantni mediji u zemlji, a s ponosom ističemo činjenicu da smo prva meteorološka udruga ovog tipa u na području bivše države. Nakon osnivanja Crometeo udruge, osnivaju se slične udruge prvo u Sloveniji, a zatim u BiH, Crnoj Gori i Srbiji.

Suradnja meteorologa amatera i profesionalaca u razvijenim zemljama Europe i svijeta uobičajena je pojava. Kao u mnogočemu, u Hrvatskoj to nije slučaj. U svijetu su meteorolozi amateri ti koju upotpunjuju profesionalce u zajedničkim nastojanjima razvoja i promocije meteorologije na dobrobit zajednice i znanosti. Primjerice, najveći dio lovaca na tornada u Americi su meteorolozi amateri, a njihova su praćenja, bilježenja i analiziranja ovih pojava dovela danas do znatno manje smrtnosti u Americi zbog preciznijih, točnijih i pravovremenijih prognoza i upozorenja. Vrlo slično je u Europi, gdje su meteorolozi amateri uvijek na terenu s (ne)vremenom, a njihove podatke koriste meteorolozi profesionalci u zajedničkom proučavanju ekstremnih vremenskih prilika.

U Hrvatskoj je “ponešto” drugačija situacija! Pojavom Crometeo tima i našim rastom utjecaja i zastupljenosti u javnosti, od dijela DHMZ-a dolazi do šikaniranja i omalovažavanja. Kada smo primijetili da ne možemo uspostaviti normalnu komunikaciju s DHMZ-om, obratili smo se Hrvatskom meteorološkom društvu s upitom o mogućoj suradnji. Primili smo odgovor nevjerojatnog sadržaja! Naime, HMD je predložio da dignemo ruke od Crometea i da se kolektivno učlanimo u HMD. Bila je jasna poruka da DHMZ i HMD službeno ne žele surađivati s Crometeo timom.

Da stvar bude još gora, HMD je na svojim sjednicama nekoliko puta raspravljao o Crometeu. Donosimo citat iz zapisnika HMD-a iz veljače 2008. godine:

Alen Sajko je mailom obavijestio UO o agresivnom i neprihvatljivom ponašanju udruge Crometeo, koja se sve više širi na tiskane i elektronske medije, dajući prognoze vremena, pišući tekstove o klimatskim promjenama i slično. Predlaže da se zauzme stav o tome. Sonja Vidič predlaže da se na stranicu Društva stavi kratka izjava HMD-a općenito o neprihvatljivosti postupaka sličnih onima udruge Crometeo. Prijedlog je prihvaćen i Sonja Vidič će predložiti tekst izjave koji će se dati UO na usvajanje.

Da budemo potpuno korektni, vjerojatno se radi o stavu dijela HMD-a jer su nas neslužbeno kontaktirali i drugi članovi HMD-a i DHMZ-a, šaljući nam besplatnu meteorološku literaturu i biltene, ali i riječi potpore i pohvale za naše rad!

U deset godina našeg postojanja na službenom nivou nikada nije došlo do željene suradnje. Suradnja je ipak postojala i postoji na neslužbenom nivou od strane pojedinaca iz DHMZ-a. Nije tajna da smo često tu suradnju morali skrivati od vodstva DHMZ-a zbog straha od otkaza.

U svojih deset godina postojanja, marljivim a često i mukotrpnim radom uz goleme troškove, vjerujemo da smo domaćoj meteorologiji dali mnogo. Među ostalim, na Crometeo forumu broj objava od strane članova stigao je do nevjerojatne brojke od jednog milijuna! Uz (sačuvanih) milijun objava kroz 10 godina, naš forum postao je pravo blago i nezamjenjiv izvor meteoroloških informacija s terena u zemlji i regiji, s tim da su se vremenske prilike pratile i dojavljivale u stvarnom vremenu. Osim toga, prvi u Hrvatskoj osnovali smo javno dostupnu mrežu automatskih meteoroloških postaja na adresi www.pljusak.com. Danas se u mreži nalazi gotovo 300 meteoroloških postaja mahom iz Hrvatske ali i regije, koje u stvarnom vremenu dojavljuju temperaturu zraka, vjetar, oborine i druge meteorološke parametre uz uvijek atraktivne panoramske web-kamere uživo.

Crometeo je na Internet plasirao i najdetaljnije, javno i besplatno dostupne prognostičke karte za područje Hrvatske koje se mogu pronaći na adresi maps.meteoadriatic.net.

Uza sve, od 2009. godine kontinuirano održavamo izložbe fotografija meteorološke tematike. Naše izložbe, u kojima sudjeluju i poznati hrvatski fotografi, bile su ugošćene u prestižnim izložbenim prostorima diljem zemlje.

Ne manje važna je i naša djelatnost na Crometeo portalu na adresi www.crometeo.net, gdje najvažnije meteorološke događaje, analize i zanimljivosti iz zemlje i svijeta predstavljamo javnosti.

Sve nabrojeno očito nije bilo dovoljno da nam se ikada u desetogodišnjoj povijesti službeno obrati vrh DHMZ-a. Naprotiv, jedina vrsta obraćanja su slična posljednjem od strane ravnatelja DHMZ-a Ivana Čačića, u kojem svu krivicu za medijsku histeriju i njene posljedice kukavički baca na Crometeo tim, a sve uz neistinite argumente.

Već dovoljno tužni što s DHMZ-om, ne svojom krivicom, nikada nismo ostvarili tako željenu i prirodnu suradnju, posljednji napad ravnatelja DHMZ-a potpuno nas je zgrozio i učinio da se zapitamo u kakvom društvu i državi mi živimo i kakva to osoba vodi krovnu hrvatsku meteorološku instituciju. Moguće je da ravnatelj DHMZ-a zbog svoje prezaposlenosti u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji nema puno vremena pratiti stvarno stanje u Hrvatskoj kada je domaća meteorologija u pitanju, pa je zbog nepotpunog poznavanja činjenica u posljednjem slučaju došao do pogrešnih zaključaka.

Crometeo tim oštro osuđuje posljednji medijski istup čelnog čovjeka DHMZ-a u kojem nas je oklevetao, a time i ponizio sve meteorologe entuzijaste diljem Hrvatske. Svojom izjavom ravnatelj Čačić je omalovažio naš mukotrpan i privržen rad u cilju razvoja hrvatske meteorologije. Zbog svega navedenog zahtjevamo i očekujemo njegovu ispriku. O njegovom istupu ovoga ćemo tjedna obavijestiti sve udruge meteorologa amatera u Europi, važnije meteorološke službe u Europi, kao i Svjetsku meteorološku organizaciju. Ovakav napad nije zabilježen u modernoj europskoj povijesti.

Umjesto suradnje, s kojom bi profitirala znanost meteorologija, ravnatelj Čačić obrušio se na neprofitnu udrugu građana koja u deset godina postojanja nije od države dobila ni usmenu, a kamoli materijalnu potporu. Žao nam je što ravnatelj DHMZ-a svoj medijski istup nije okrenuo u smjeru alarmiranja države i javnosti s činjenicom da smo u pogledu meteorologije tehnološki zaostala zemlja, budući da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj Uniji čiji teritorij nije u cijelosti pokriven meteorološkim radarima, bez kojih moderne i precizne prognostike jednostavno nema. Žalimo da ravnatelj Čačić svoje ime i funkcije koje ima u Hrvatskoj i svijetu ne koristi za rješavanje pravih problema poput nepostojanja radara na Jadranu, zbog čega su za vrijeme nevremena potencijalno ugroženi ljudski životi, a ne da svoje vrijeme i energiju koristi da omalovažavanje rada meteorologa amatera.

UDRUGA CROMETEO

UDRUGA ŠIBENIK METEO

UDRUGA STORM CHASERS DUBROVNIK

Naslovna forografija: CROPIX

Komentari