Temperaturna karta Europe tijekom subote dovoljno nam otkriva da su se nad starim kontinentom počele događati bitne promjene u odnosu na stanje koje je bilježeno zadnjih tjedana. Prije samo desetak dana ruski dio Europe, istočna Europa i Skandinavija imali su najveće temperaturno odstupanje od klimatološkog prosjeka za dio godine. Tako je analiza tjedna 5. do 12. siječnja pokazala pozitivno temperaturno odstupanje od čak 9°C na spomenutom području, a ponegdje i više. Naravno, i u najvećem dijelu ostatka Europe zabilježeno je pozitivno temperaturno odstupanje.

Subota je donijela prave zimske temperature istočnije i sjevernije od Poljske. Primjerice, u Varšavi niti najviša dnevna temperature nije prelazila -3°C, u Stockholmu -4°C, Minsku -8°C, a u Helsinkiju i Moskvi -14°C. Istočno od Moskve najviše dnevne temperature nisu prelazile 20 stupnjeva ispod nule.

Nasuprot takvome stanje, cijelo je Sredozemlje imalo prve proljetne temperature, a tako je bilo i na balkanskom poluotoku. U Vojvodini su najviše dnevne temperature rasle do 19°C, a u Italiji do 21°C.

Najviše dnevne temperature zraka, 18.1.2014. (WeatherOnline)

Pogled na aktualnu sinoptičku situaciju nad Europom otkiva zašto je na sjeveroistoku Europe hladno, a na Sredozemlju (vrlo) toplo. Najveća novost nad Europom je stvaranje polja visokog tlaka zraka nad Skandinavijom što je zaustavilo snažne zapadne visinske vjetrove da s oceana prodiru prema Skandinaviji i istoku Europe. Na istočnom rubu spomenute anticiklone konačno je veća količina hladnog kontinentalnog zraka s područja središnje Rusije uspjela stići do Skandinavije, i preplaviti istok Europe, do Poljske. S druge strane, prostrana ciklona nad Atlantikom ima centar oko Velike Britanije, no spomenuta anticiklona joj ne dozvoljava da napreduje prema istoku. S prednje strane ciklone snažni južni visinski vjetrovi dižu toplu zračnu masu nad velik dio Sredozemlja, dijela zapadne i središnje Europe.

Raspored tlaka zraka nad Europom u subotu navečer, 18.1.2014. (MeteoAdriatic)

Očekivano temperaturno odstupnje u odnosu na prosjek u nedjelju, 19.1.2014. na Europom na plohi od 850hPa

Sljedeća dva dana ciklonalna aktivnost preselit će se i nad zapadno i srednje Sredozemlje, a anticiklona nad Skandinavijom još će malo ojačati, pa će tlak zraka u njenom središtu doseći 1040hPa. Nakon što će u ponedjeljak ciklona centrom biti nad Genovskim zaljevom, u utorak će centrom prelaziti Jadran. Već u srijedu ciklona će centrom odmaknuti na istok, a između spomenute ciklone i anticiklone nad sjeveroistokom kontinenta uspostavit će se istočno visinsko strujanje, što će lagano ali sigurno donositi sve niže temperature zraka većem dijelu istočne i srednje Europe u drugom dijelu sljedećeg tjedna.

Tako današnji prognostički materijali predviđaju na kraju sljedećeg tjedna intenziviranje jezgre hladnoga zraka, čija bi temperatura na plohi od 850hPa pala i ispod -20°C, te bi se s područja zapadne Rusije, Bjelorusije i Ukrajine postupno približavala području Rumunjske, Mađarske i Češke. Bilo bi to prvo jako hlađenje toga područja ove godine. Konačno, na početku tjedna iza (oko 28.1.) postoji mogućnost daljnjeg napredovanja hladne zračne mase, sve do srednjeg Sredozemlja, kada je moguće stvaranje jake ciklone kao posljedice dolska hladnog zraka nad relativno toplo more. Zonalno visinsko strujanje u potpuno bi zamijenilo hladno sa istoka i sjeveroistoka.

Što opisani scenarij konkretno znači za područje Hrvatske?

Sada, kada i službeni podaci govore da smo imali najtopliju prvu polovicu siječnja od kada su počela službena mjerenja, jasno je da bi dolazak zime dobrodošao ne samo ljubiteljima snježnih pahulja, već i prirodi u cjelini koja već trpi posljedice dugotrajne natprosječne topline. Ipak,ne bi bilo dobro da taj mogući dolazak bude nagao, a čini se da i neće biti takav. Natprosječna toplina zadržat će se sve do četvrtka. Ipak, sjeverac će u unutrašnjosti zemlje već u utorak početi snižavati temperature pa će se snijeg prvo vratiti u planine, barem u one više. Krajem četvrtka i osobito u petak stiže novi val snižavanja temperature zraka pa će se tako u petak snježna granica u unutrašnjosti, Lici i Gorskom kotaru spustiti na samo 500 metara nadmorske visine.

Prema današnjim prognostičkim materijalima, dani vikenda, subota i nedjelja, bit će opet stabilniji ali i hladniji, uz povratak jutarnjeg mraza diljem unutrašnjosti zemlje. Ostvari li se scenarij stvaranje sredozemne ciklone, uz istovremeni dolazak hladnog kontinentalnog zraka tijekom ponedjeljka ili utorka (28. siječnja), moći ćemo reći da nam je prvi put ove zime stigla prava zima. Sve prije toga neće biti prava zima, bit će to samo pokušaj vračanja temperature u primjerenije vrijednosti za dio godine.

Ne manje bitno je naglasiti da je sasvim izvjesno da će se sljedećih dana prognostički materijal često mijenjati, i da je pouzdanost prognostičkih karata za razdoblje iza sedmog dana često nedovoljno za ozbiljnije analiziranje vremena. Stoga ćemo sve bitne promjene na vrijeme najaviti na našem portalu.

Komentari